MWAHA ONTHOKORORIWA 22
ETXIPO 127 Mweettelo Aka Okhaleke Woowi Sai?
Moota wookhumela nnene emaara munnamoraraanyu
‘Omutthu wa mpuwa . . . ti woorikaxa.’ — 1 PED. 3:4.
ELE NINKELA AHU OXUTTERA
Ninkela woona moota ale ennamorari enrowaaya okhumela nnene ni moota atthu akina mmulokoni enrowaaya waakhavihera.
1-2. Moota heeni atthu akina eniisoonelaaya woohima sa onamorari?
ETEMPU yoonamorari ti etempu yoohakalaliha vantxipale. Wakhala weera nyuwo viinaano va munnanamorari, moohihovela nyuwo muntthuna okhumela nnene nave wa atthu antxipale ennamorari ennatthuna etthu emoha-moharu. Tsion,a murokora mmoha a wEtiópia, ohimme ha: “Mwa ikwaha sintxipale kaaraakano soohakalaliha, ekwaha emoha mwa seiyo yaari yootepa ohakalaliha, yaari etempu kaapatxenraka onamorari ni aiyaka. Hiyo nannanyakulihana mene-tho nanniiwanana. Miyo kaahihakalala vantxipale vaavo koonelenlaaka weera kaahimphwanya mutthu yoowo kaamusivelaka nave-tho aakisivela.”
2 Munna mmoha oniitthaniwa Alessio onkhala oHolanda ohimme ha, “Waakisivela vantxipale omusuwela mwaaraka emaara naanamorari ahu, mene naaviriha maxupo mpuwa mwa onamorari wahu.” Mwa yoosoma ene yeela, ninkela woona maxupo heeni ale ennamorari enkumanaayano ni miruku heeni sa Biblyani sinkela waakhavihera ale ennamorari weera ekhumele nnene. Nnoorowa woona-tho moota atthu akina a mmulokoni enkelaaya waakhavihera ale ennamorari.
YOOLAKELA YA ONAMORARI
3. Yoolakela ya onamorari ti heeni? (Miruku 20:25)
3 Nnaamweera onamorari ereene etthu yooreera, onnatthuneya ottittimihiwa nave pooti ophiyiha woothelanani. Nihiku noothelana, ale enthelana ennamulaihera Yehova weera, vaavo enrowaaya okhalaka akumi eneereke ottittimihana ni osivelana mukina ni mukhwaawe. Nihaakunveene ommana natiri owo onnatthuneya othokorora nnene sene mwaha owo. (Musome Miruku 20:25.) Eyo ekhaikhai wa natiri oothelana. Onamorari onnaweeriha atthu osuwelana nnene ni opaka yoothanla yooreera, ikwaha ikina yoothanla eyo onkhala othelana naari omaliha onamorari. Wakhala weera ale yaanamorari aamaliha onamorari waya, eyo khentaphulela weera onamorari waya khokhumenle nnene, opwaha mwa yeeyo onamorari waya wookwanihera yootthunaaya ori waakhavihera opaka yoothanla yooreera.
4. Mwaha wa heeni nintthuneyaahu okhalano moonelo wooreera woohima sa onamorari?
4 Mwaha wa heeni ontthuneyaaya okhalano moonelo wooreera woohima sa onamorari? Atthu ennamorari, entthuneya okhalano moonelo wooreerela woohima sa onamorari, awo khennamorari ehikhanleno yoolakela yootthuna othelana. Mene khaiyene paahi atthu oohithela entthuneya okhalano moonelo wooreerela. Ootheene hiyo ninnatthuneya wunnuwihera mukhalelo owo. Mwa ntakihero, atthu akina enuupuwela weera atthu ennamorari, awo ennatthuneya othelana. Moota heeni moonelo ola onaavoleelaaya makristu oohithela? Murokora mmoha oohitheliwa a wEstados Unidos oniitthaniwa Melissa, ohimme ha: “Atthu ennamorari ennakhanyereriwa vantxipale, nto mwaha wa yeeyo atthu akina ennasepa omaliha onamorari nnamweera ohikhumelaka nnene. Atthu akina oohithela ennasepa onamorari. Okhanyereriwa pooti okumihera maxupo.”
MUSUWELANEKE NNENE
5-6. Eheeni atthu ennamorari entthuneyaaya wiilipihera osuwela wa mukina ni mukhwaawe? (1 Pedru 3:4)
5 Wakhala weera nyuwo munnanamorari, eheeni enrowa wookhaviherani othanla waari weera munrowa othelana naari hooye? Musuwelaneke nnene. Moohihovela, nyuwo moosuwela itthu ikina woohima sa mutthu owo muhaakunveene opatxera onamorari. Menento vano nyuwo mookhalano eparakha yoosuwela ‘omutthu awe wa mpuwa.’ (Mmusome 1 Pedru 3:4.) Eyo enhela mpuwa osuwela vantxipale woohima sa mikhalelo sa omunepani, omutthu ni miyuupuwelo sa mutthu owo. Moovira etempu, nyuwo onnatthuneya waakhula makoho ntoko ala: ‘Neereke mutthu ola toophwanelela wa miyo?’ (Mir. 31:26, 27, 30; Aef. 5:33; 1 Tim. 5:8) ‘Neereke nnoorowa owera okwanihera soohaawela sa mmuupuweloni sa mukina ni mukhwaawe? Nnoowera ovilela ohimalela wa mukina ni mukhwaawe?’b (Arom. 3:23) Emaara yeeyo nyuwo munsuwelanaanyu, muupuweleke weera: Ovarihana wanyu khonlipa mwaha wa olikana wanyu, mene onlipa mwaha wa wiikhoveleliha wanyu mikhalelo sa mukina ni mukhwaawe.
6 Itthu heeni ikina nyuwo muntthuneyaanyu osuwela woohima sa mutthu owo emaara munnamoraraanyu? Muhaakunveene osiveliwa vantxipale ni mutthu owo, onnatthuneya ovaanela woohima sa itthu sootepa otthuneya, ntoko sooluluwanya sa mutthu owo. Vanonto ankha itthu ikina ntoko iretta, maxupo othoiwa musurukhu, naari itthu mutthu owo ovirinhaawe mwa etempu ya muttuli? Khaiyene itthu sootheene nyuwo munnatthuneya osuwela emaara mumpatxeraanyu onamorari. (Munwehe-tho Yohani 16:12.) Wakhala weera nyuwo munnoona weera khamunrowa waakhula makoho makina woohima sa omutthu anyu, mmuleele mutthu owo. Menento moovira etempu, mutthu owo munnamoraraanyuno aneereke otthuna osuwela itthu iyo weera apake yoothanla yooreera. Tivawonto moovira etempu, nyuwo onnatthuneya omuleela mutthu owo.
7. Moota heeni atthu ennamorari enrowaaya osuwelana nnene? (Nwehe ekwaadru “Onamorari woorakamelana.”) (Nwehe efootu.)
7 Moota heeni nyuwo munrowaanyu osuwela omutthu wa mpuwa wa mutthu mukina? Mukhalelo mukina woopaka eyo, ori omuhulela murima emaara muntthekulaanyu muhikhuwaka etthu, opaka makoho ni okhala owiiwelela. (Mir. 20:5; Yak. 1:19) Weera eyo yeereye, nyuwo pooti ovara miteko vamoha seiyo sinrowa wookhaviherani otthekula, ntoko otxa vamoha, weetta vamoha mapuro oowaattiwa naari olaleera vamoha. Nave-tho nyuwo pooti osuwela itthu ikina woohima sa mutthu owo vaavo munvirihaanyu etempu ni asinthamwene awe ni amusi awe. Opwaha mwa yeeyo, mumpakeke palanu oovara miteko seiyo sinrowa woonihera moota mutthu owo ompakaawe itthu mwa mikhalelo soovirikana ni atthu oovirikana. Moone etthu munna Aschwin onkhala wOlanda eerenraawe opaka. Owo onnahima woohima sa onamorari wawe ni Alicia: “Hiyo nannaasaasa ovara miteko seiyo seera sinikhavihere osuwelana mukina ni mukhwaawe. Ikwaha sintxipale saari itthu sookhweya, ntoko waapeya vamoha ni ovara miteko vamoha. mpuwa mwa miteko iyo hiyo naahoonelela itthu simmusivela ni simmunanara mutthu mukina.”
Ntoko atthu ennamorari, wakhala weera nyuwo munoorowa ovara miteko vamoha seiyo sinrowa woovahani eparakha yoovaanela, nyuwo munoorowa osuwelana nnene (Nwehe eparagrafu 7-8)
8. Moota heeni atthu ennamorari enrowaaya ottottela mureerelo osoma vamoha?
8 Nyuwo pooti osuwelana musomaka nyaha sikina sa omunepani vamoha. Emaara munrowaanyu othelana, onaatthuneyeke wiihiyera etempu weera mpake yookokhorela ya veemusini, weera Muluku eerele eparte emusi anyu. (Koh. 4:12) Munoonela hayi wiihiyera etempu weera musome vamoha emaara yeeyo munnamoraraanyu? Ekhaikhai weera atthu ennamorari khaiyene emusi, ni munna khaiyene muru wa murokora. Mene onnatthuneya ikwaha sintxipale osoma vamoha weera musuwele mikhalelo sa omunepani sa mutthu mukina. Max ni Laysa ntheli nimoha na wEstados Unidos, naahiphwanya mureerelo mwaha woopaka eyo. Max ohimme ha: “Emaara naapatxenraahu onamorari naahipatxera osoma iliivuru seiyo sinuuluma woohima sa onamorari, ntheli ni emusi, iliivuru iyo saahinikhavihera wuuluma nyaha sootepa otthuneya seiyo saanikhavihenre.”
MIKHALELO SIKINA SEIYO NINTTHUNEYAAHU WOONA
9. Itthu heeni ale ennamorari entthuneyaaya othokorora vaavo enthanlaaya atthu enrowaaya waaleela woohima sa onamorari waya?
9 Taani muntthuneyaanyu omuleela woohima sa onamorari wanyu? Eyo ti nyuwo munthanla. Vaavo mumpatxeraanyu onamorari, nyuwo pooti waathanla atthu yaawo muntthunaanyu waaleela. (Mir. 17:27) Emaara mumpakaanyu eyo, nyuwo pooti osepa okhanyereriwa naari makoho oohiphwanelela. Menento wakhala weera nyuwo nlelo khammuleelale mutthu, nyuwo muneereke woova wooneleliwa weera munnanamorari, menento opaka eyo etthu yoowoopiha. Opwaha mwa yeeyo, nyuwo pooti othanla waaleela atthu yaale munoonaanyu weera enrowa woovahani miruku sooreera ni seiyo sinrowa wookhaviherani. (Mir. 15:22) Mwa ntakihero, nyuwo pooti omuleela mutthu a veemusini naari nthamwene anyu oolipa moomunepani naari asitokweene a mmulokoni.
10. Itthu heeni ale ennamorari entthuneyaaya opaka weera onamorari waya okhale woottittimiheya? (Miruku 22:3)
10 Moota heeni nyuwo munrowaanyu weeriha onamorari wanyu okhala woottittimiheya? Emaara yeeyo miyuupuwelo sanyu sinunnuwaaya, moohihovela muneereke osivelana mukina ni mukhwaawe. Eheeni enrowa wookhaviherani ovirelela okhala ootteela? (1 Akor. 6:18) Musepeke wuuluma itthu soohireerela sinvarihana ni okonihana, okhala eeli meekhiinyuru ni owura vantxipale. (Aef. 5:3) Itthu iya sanweerihani okhalano ntthuno nootthuna okonihana ni owootxelihani opaka itthu sooreera. Munoonela hayi ikwaha sintxipale ovaanela atthu eeli woohima sa itthu muntthuneyaanyu opaka weera onamorari wanyu okhale woottittimiheya? (Musome Miruku 22:3.) Moone etthu yaamukhavihenre Dawit ni Almaz a wEtiópia. Awosa ehimme ha: “Hiyo nannaviriha etempu yintxipale nreene mapuro oowaatta atthu nave nannahooliwa ni asinthamwene ahu. Hiyo khanaakhala meekhiihu mukaaroni naari mpaani. Mwaha wa yeeyo, hiyo nannasepa itthu seiyo seera sineerere.”
11. Itthu heeni ale ennamorari entthuneyaaya othokorora vaavo enthanlaaya itthu enrowaaya woonelaka?
11 Ankha woohima sa mikhalelo soowooniherana nsivelo? Akina ennooniherana mikhalelo iyo emaara yeeyo onamorari waya onkelaaya vahoolo. Mene wakhala weera munnasiveliwa vantxipale onimooxupani okhalano moonelo wooreerela woohima sa mutthu mukina. (Etx. 1:2; 2:6) Mikhalelo soowooniherana nsivelo pooti oweerihani opaka itthu soohireerela. (Mir. 6:27) Nto emaara yeeyo mumpatxeraanyu onamorari, muulume woohima sa ilimite munrowaanyu ovarelaka muteko seiyo sinvarihana ni miruku sa mBiblyani.c (1 Ates. 4:3-7) Ntoko atthu ennamorari, mwiikoheke ha: ‘Atthu enrowa onoonela hayi emaara ninrowaahu wooniheranaka mikhalelo iya soosivelana? Itthu hiyo nimpakaahu neereke sammweeriha mmoha a hiyo okhalano miyuupuwelo soohireerela?’
12. Eheeni ale ennamorari entthuneyaaya osuwela moovarihana ni maxupo ni ohiiwanana mpuwa mwa onamorari waya?
12 Moota heeni nyuwo munrowaanyu owera oviriha maxupo ni ohiiwanana? Ankha wakhala weera nyuwo ikwaha sintxipale munnanyakulihana? Neereke onoonihera weera onamorari wanyu khonkhumela nnene? Khaiyene ti yeeyo, atthu ootheene ennamorari ennakhalano maxupo. Ntheli noolipa ti naatthu eeli oovirikana envara vamoha ni envilelana. Vanonto moota nyuwo munvirihaanyu maxupo viinaano va ennoonihera wakhala weera ntheli nanyu nnookhumela nnene naari hooye. Ntoko atthu ennamorari, mwiikoheke ha: ‘Neereke nnoowera omaliha ohiiwanana moomaaleleya ni mwa nttittimiho? Ninnaakhulela soottheka ni ninneerera oreherera? Emaara nintthekelanaahu, ninnavekelana nlevelelo ni ninnalevelelana?’ (Aef. 4:31, 32) Vanonto wakhala weera nyuwo khamunaakhulela ni munnanyakulihana veeli-veeli vaavo munnamoraraanyu, khamunrowa owera oreherera itthu iya mwathelana vale. Wakhala weera nyuwo mohoonelela weera mutthu owo khaiyene toophwanelela wa nyuwo, etthu yooreera opaka ori ooweeli nyuwo omaliha onamorari.d
13. Itthu heeni sinrowa waakhavihera ale ennamorari othanla itempu ikavi enrowaaya oviriha enamorariki?
13 Ontthuneya oviriha itempu ikavi munamorariki? Opaka soothanla mutthu ohuupuwenle ikwaha sintxipale onnakumihera maxupo. (Mir. 21:5) Tivawonto onamorari wanyu ontthuneya okhalekeno etempu yintxipale weera musuwelane nnene sene mukina ni mukhwaawe. Menento, nyuwo khontthuneya waatxeerera etempu yoonamorari moohiphwanelela. Biblya oneera: ‘Yooweherera yoowootxeeleya ennonttiha.’ (Mir. 13:12) Opwaha mwa yeeyo, emaara onamorari onkelaaya vahoolo, pooti okhala wooxupa owina sooweerera sootthuna okonihana. (1 Akor. 7:9) Ohiya owehexexa itempu ikavi nvirinhaanyu munamorariki, waamukhala wamiruku nyuwo wiikoha ha, ‘Eheeni ni nlelo kintthuneyaaka osuwela woohima sa mutthu owo weera kipake yoothanla?’
MOOTA HEENI ATTHU AKINA ENROWAAYA WAAKHAVIHERA ALE ENNAMORARI?
14. Moota heeni atthu akina enrowaaya waakhavihera ale ennamorari? (Nwehe efootu.)
14 Wakhala weera nohaasuwela atthu ennamorari, moota heeni ninrowaahu waakhavihera? Hiyo pooti waawopa weera etxe vamoha ni hiyo, weera nipake yookokhorela ya veemusini vamoha, naari otthekula. (Arom. 12:13) Opaka eyo, awo enoorowa osuwelana nnene sene. Neereke awo ennahaawela ohooliwa naari ennahaawela nikhavihero nooweetta naari nipuro eneereya ekhale atthu eeli weera etthekule? Wakhala weera waakhula ti wooweera aani, mwaha wa heeni nihiniivahereraahu weera naakhavihere? (Agal. 6:10) Alicia yoole ohimmwale woopatxerani, onnuupuwela etthu owo ni Aschwin yaahaawelaaya. Owo ohimme ha, “Hiyo naatikhiniheya vantxipale vaavo asinna yaaneerenlaaya weera hiyo pooti waaxekura wakhala weera ninnahaawela nipuro weera nikhale atthu eeli, mene mapuro oowooneya.” Wakhala weera moovekeliwa weera mwaahoole atthu awo, nyuwo munnatthuneya woona eyo ntoko eparakha. Mene mwiikosoopeke weera muhaahiye atthu awo meekhaayaru, nave-tho muupuweleke weera eneereke ohaawela etempu ni nipuro weera etthekule atthu eeli. — Afil. 2:4.
Wakhala weera nohaasuwela atthu ennamorari, hiyo pooti waasaasera mikhalelo soowaakhavihera (Nwehe eparagrafu 14-15)
15. Etthu heeni asinthamwene enrowaaya opaka weera yaakhavihere ale ennamorari? (Miruku 12:18)
15 Hiyo pooti waakhavihera ale ennamorari mwa ele nnuulumaahu naari nihintthuneyaahu wuuluma. Imaara ikina hiyo ninnatthuneya wiikosoopa. (Musome Miruku 12:18.) Mwa ntakihero, hiyo pooti otteeliwa murima weera naaleele atthu akina weera awosa aapatxera onamorari, mene awosa pooti otthuna ohima meekhaaya woohima sa mwaha owo. Nisepeke owaapa atthu awo ennamorari naari waapakela makoho woohima sa palanu aya. (Mir. 20:19; Arom. 14:10; 1 Ates. 4:11) Opwaha mwa yeeyo, atthu ennamorari pooti ohaasivela vaavo empakeliwaaya makoho woohima sa palanu aya a othelana. Murokora mmoha oneeriwa Elise ni aiyawe ennuupuwela, “Khawaanisivela vaavo atthu akina yaanipakelaaya makoho woohima sa palanu ahu a othelana hiyo nihinaaye ompaka.”
16. Nooneleke hayi vaavo atthu akina enthanlaaya omaliha onamorari waya?
16 Ankha atthu awo yathanla omaliha onamorari waya? Hiyo onnatthuneya osepa wiivoleihera nyaha iyo. (1 Ped. 4:15) Murokora mmoha oneeriwa Lea ohimme ha: “Kaahiiwa weera atthu akina yannuluma mwaha wa heeni miyo ni munna mmoha naamalinhaahu onamorari. Miyo kaaxupeya vantxipale.” Ntoko ehimmwalaaya woopatxerani, omaliha onamorari khontaphulela weera onamorari iwo khokhumenle nnene, mene ontaphulela weera onamorari iwo woopaka yootthunaaya ori waakhavihera ale yaanamorari opaka yoothanla yooreera. Menento, yoothanla eyo pooti waakumihera maxupo a mmuupuweloni nave pooti oweeriha wiisoona okhala meekhaaya. Tivawonto, onnatthuneya waasaasera mikhalelo soowaakhavihera atthu awo. — Mir. 17:17.
17. Eheeni ale ennamorari entthuneyaaya ovirelela opaka?
17 Ntoko nonnaahu, onamorari wookhalano maxupo aya, mene-tho ti wootepa ohakalaliha. Jessica onnuupuwela: “Mweekhaikhai onamorari waakivaha muteko mwintxipale, mene wookisivela vantxipale ovarihela muteko etempu ni ikuru weera nisuwelane nnene.” Wakhala weera nyuwo munoonamorari, nvirelele ovara miteko vamoha weera musuwelane nnene, wakhala weera nyuwo munoopaka eyo onamorari wanyu onookhumela nnene, ni onimookhaviherani ooweeli nyuwo opaka soothanla mwamiruku.
ETXIPO 49 Nimuhakalalihe Yehova
a Masina makina aatxentxiwa.
b Weera musuwele makoho muntthuneyaanyu othokorora, munwehe Os Jovens Perguntam — Respostas Práticas, Volume 2 epaax. 39-40.
c Ovara mapuro oohiphwanelela a mutthu mukina, mukhalelo mmoha wa okonihana yoowo onrowa oweeriha asitokweene opakavo etthu. Ovara mapele naari matthekulelo makina enoonihera mukhalelo wa okonihana moorweela mwa examaada naari mensagem, pooti okhala etthu enrowa oweeriha asitokweene a mmulokoni opakavo etthu moovarihana ni makhalelo anyu.
d Weera mphwanye soohimmwa sikina, moone “Perguntas dos Leitores” va A Sentinela a 15 a Agosto a 1999.