Ko Te ʼu Tokoni ʼe Nātou Fakahā ʼAki Te ʼOfa Faka Kilisitiano
“ ʼOʼOFA ki te famili katoa ʼo te ʼu tēhina”, ko te fakatotonu ʼaia ʼa te ʼapositolo ko Petelo ki tana ʼu kau fagona kilisitiano (1 Petelo 2:17). Ko te faʼahiga ʼofa ʼaia neʼe fakalaka ia ʼi te ʼofa ʼaē ʼo te ʼu lanu, mo te ʼuhiga faka sosiale pea mo te ʼuhiga fakafenua, ʼo ina fakatahiʼi ai te hahaʼi ki he logo tahi fakatautehina moʼoni. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼaoga ai ki te ʼu ʼuluaki kilisitiano te ʼu meʼa fakasino, ko te ʼofa neʼe ina uga te tokolahi ke nātou fai he meʼa ʼofa ki te kau ʼapositolo mo vaevae kia nātou ʼaē neʼe tau mo te ʼu fihifihia. ʼE ʼui fēnei e te fakamatala “neʼe nātou fakatahiʼi meʼa fuli”. — Gāue 2:41-45; 4:32.
Ko te taʼi ʼofa ʼaia neʼe ʼiloga ʼi te haga ʼa te Kolesi Pule, ʼi te fakaʼosi ʼo te taʼu 1991, ʼo kole ki te ʼu filiale ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi te potu Hihifo ʼo te Eulopa ke nātou tokoni ʼi te ʼaluʼaga ʼo te kai pea mo te ʼu mutuʼi meʼa ki te ʼu tēhina ʼe tau mo te fihifihia ʼaia ʼi te potu Hahake ʼo te Eulopa, ʼo kau ai mo te ʼu koga ʼo te Lusia ʼāfea. ʼI heni, ʼe mātou fakahā te ʼu fakamatala mai te ʼu filiale ʼaē neʼe kau ki te foaki meʼa ʼofa.
Suete
ʼI te ʼaho 5 ʼo tesepeli 1991, ko te tohi, ʼe ina fakamatalatala te fihifihia ʼaia, neʼe ʼave ki te ʼu kokelekasio e 348 ʼi Suete. Neʼe mole tuai te tali ki te tohi ʼaia. ʼI te ʼu kiʼi ʼaho pe ʼaia neʼe hoa mai kiai, ko te ʼuluaki kamio toho neʼe ina fetuku ki Saint-Pétersbourg te tane e 15 ko te falaoa, ko “te ʼu meʼa gakogako” moʼo fai kuka, ko te tini pipi, ko te huʼa pipi, pea mo ʼihi age pe ʼu meʼa. Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te koga meʼa neʼe nātou toʼo ifo te uta ʼo te kamio pea neʼe nātou foimo tufa te ʼu pake e 750 kia nātou ʼe tau mo te fihifihia ʼaia. Ki muli age, ko te tahi age ʼu kamio toho e lua neʼe nā ʼave te meʼa kai ki Lusia. Fakatahi ʼaia, kua laka ʼi te tane e 51,5 neʼe fetuku mai Suete.
Ko te foaki fakalelei ʼo te ʼu mutuʼi meʼa feiā mo te ʼu sulie neʼe laka ia ʼi te ʼu ʼamanaki. Neʼe mole tuai te fonu ʼo te Fale ʼo te Puleʼaga ʼaki te ʼu tuʼuga pake mutuʼi meʼa. Tokolahi te kau kilisitiano neʼe nātou foaki tonatou ʼu mutuʼi meʼa totonu. Ko ʼihi neʼe nātou totogi te ʼu mutuʼi meʼa foʼou. Ko te tēhina neʼe ina toʼo te ʼu teu tahi e nima. ʼI te puna’maʼuli ʼaē ʼo te tagata fakatau mutuʼi meʼa ki te tupuʼaga ʼo te fai fakatau ʼa te tēhina ʼaia, neʼe ina foaki ʼihi ʼu teu tahi e nima. Ko te tahi tēhina neʼe ina totogi te kalato ko te sulie mo te ʼu taganima pea mo te ʼu musuala. ʼI tana fakamahino te tupuʼaga ʼo tana fai fakatau, ko te tagata ʼo te koloā neʼe ina fakatoʼo ki te Fakamoʼoni ʼaia te ʼu teu tahi foʼou e 30 ʼi te totogi ʼo te teu tahi e lua. Ko te tagata ʼo te koloā fakatau mutuʼi meʼa fai gaoʼi neʼe ina foaki age te ʼu hoaʼi sulie pea mo te ʼu hoaʼi poti foʼou e 100.
Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe ʼave ki te filiale ke fakatokatoka, pea ke faʼo pake, pea mo fetuku. Ki te ʼu mutuʼi meʼa — ʼe feala hanatou fakafonu he ʼu kamio toho e 40 — neʼe nātou fakafonu te ʼu faʼahi ʼāteiana laulahi ʼo te filiale! Ko te ʼu tēhina mo te ʼu tuagaʼane neʼe nātou gāue lolotoga te ʼu vāhaʼa moʼo vae kehekehe te ʼu mutuʼi meʼa tagata, mo te ʼu mutuʼi meʼa fafine, pea mo te ʼu mutuʼi meʼa ki te tamaliki pea mo fafaʼo ki te ʼu kalato. Ko kamio toho kehekehe e 15 neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fetuku te ʼu mutuʼi meʼa ki Lusia, ki Ukraine, pea mo Estonia.
Neʼe fēnei te ʼui ʼa te tēhina neʼe tuʼa valu tana ʼalu ʼi te kamio ʼo te Sosiete ki Lusia: “Ko te tali fagona neʼe fai e te ʼu tēhina ʼo te ʼu koga meʼa ʼaia neʼe ko he toe fakapale ia. ʼE nātou ʼalofa mai pea neʼe nātou ʼofa mamahi kia mātou, pea logope te faigataʼaʼia ʼo tonatou maʼuli kae ʼe nātou tuku mai te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te manavaʼofa faka kilisitiano.”
Finilani
Logope te lakilisi ʼe tau pea mo te fenua ko Finilani, ko te mafola ʼo te mole kei ʼi ai he gāue, pea mo te fihifihia faka ekonomike, neʼe lahi te loto foaki ʼa te ʼu tēhina finilani ʼe teitei pe ko te toko 18 000 moʼo tokoni ki tanatou ʼu tēhina ʼaē ʼi te Lusia ʼāfea. Neʼe nātou momoli te tane meʼa kai e 58 ʼi te ʼu kalato e 4 850 ki Saint-Pétersbourg, ki Estonia, ki Lettonie, ki Lituania, pea mo Kaliningrad. Neʼe nātou fakafonu foki mo te ʼu faʼahi ʼe ava ʼo te ʼu kamio ʼaē meta kipi e 12 ʼaki te ʼu mutuʼi meʼa. Ko motokā liliki pea mo kamio e 25 neʼe foaki moʼo fakaʼaogaʼi ki te gāue ʼo te Puleʼaga.
Ko ʼihi kalato meʼa kai neʼe ʼave ki te kokelekasio ko tona kau faka mafola e toko 14, ʼi Slantsy, ko te koga meʼa ʼi Saint-Pétersbourg. Neʼe nātou fakahā ʼi te tohi tanatou loto fakafetaʼi lahi. “ ʼI tomatou kokelekasio, ko ʼomatou ʼu tuagaʼane kua matutuʼa e hogofulu. Tokolahi ia mātou ʼe mahahaki kovi pea ʼe mole feala hamatou tutuʼu fualoa ki te fakahoahoa ʼo te ʼatu ki te kai. Kae ko tatatou Tāmai ʼe ʼi selo ʼe mole ina tuku mai te lotovaivai ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼaia kae ʼe ina fakafonu tomatou ʼu loto ʼaki te fiafia. ʼE mātou fai te ʼu ako faka tohi-tapu e 43.” Ko te tuagaʼane ʼi Saint-Pétersbourg ʼi tana maʼu tana pake meʼa kai, ʼe ʼiloga te lave ia ia te potu ʼaia he neʼe tagi muʼa ʼaia lolotoga hola e lua ʼi muʼa ʼo tana avahi te pake.
Tanemaka
ʼI te kiʼi fenua ʼo te huʼaga ʼo te tai Baltique, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova e 16 000 neʼe nātou fakatahi pea mo fakamomoli ki Ukraine ʼi te ʼu kamio e 19 te tane meʼa kai e 64 ko te meʼa kai ʼi te ʼu kalato e 4 200; ko kalato e 4 600 ko te ʼu mutuʼi meʼa fakaʼisiʼisi gataʼa; pea mo hoaʼi sulie e 2 269. Ko te tēhina ʼi Siamani neʼe ina tuku ki te filiale te ʼu kamio e nima ke fakaʼaogaʼi ki te faʼahi ʼaia, pea ki muli age neʼe ina foaki leva maʼa te ʼu tēhina ʼi Ukraine. ʼI tanatou liliu ki ʼonatou, neʼe ʼui e te tahi ʼi te kau taki kamio: “Neʼe mātou fakatokagaʼi ʼe lahi age te ʼu meʼa neʼe mātou liliu mo ia ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou fakatoʼo. Ko te ʼofa pea mo te faʼahiga maʼuli faka sakilifisio ʼo totatou ʼu tēhina ʼi Ukraine neʼe nātou fakaloto mālohiʼi ʼosi tamatou tui.”
Ko te kau taki kamio neʼe tonu ke nātou tokakaga ki te hahaʼi kaihaʼa ʼi te ʼu ala ʼo Lusia. Neʼe mole heʼeki faʼa fualoa ʼi muʼa ʼo te fakalaka ʼo te ʼu kamio mai Tanemaka, neʼe hoko te kaihaʼa ʼi te ala pe ʼaia. Ko te fua kamio fetuku meʼa kai e nima mai te tahi kautahi ʼave tokoni, neʼe tāʼofi e te kau kaihaʼa neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu pūpū pea mo te ʼu mitalausi. Neʼe nātou toʼo fuli te ʼu kamio e nima, kae tuku te kau taki kamio ʼi te ala. Logope te ʼu faʼahiga tuʼutāmaki ʼaia, ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe haʼu mai te filiale ʼo Tanemaka neʼe fakaʼau katoa ki te ʼu tēhina. Hoko te liliu, neʼe fakatoʼo age e te ʼu tēhina ʼo te koga meʼa ki te taki kamio te kiʼi nota ʼaenī, neʼe faigataʼa ʼaupito te ʼu kupu fakapilitānia: “Nai tēhina pea mo nai tuagaʼane ʼo Tanemaka, kua mātou maʼu takotou tokoni. ʼE fakapale anai koutou e Sehova.”
Holani
Ko te filiale ʼo Holani neʼe ina ʼave te tane meʼa kai e 52 ʼi te ʼu vaega e 2 600. Neʼe ʼave ki Ukraine ʼi te fua kamio ʼe kehekehe e lua. ʼI te ʼu lakaga fuli pe, ko te ʼu kamio e ono neʼe foaki e te ʼu tēhina mai Siamani ki te gāue maʼa te Puleʼaga ʼi te potu Hahake. Ko te ʼu tēhina ʼo Ukraine neʼe nātou momoli tāfito te ʼu meʼa kai ki Moscou, ki Sipelia, pea mo te tahi ʼu koga meʼa ʼaē ʼe lahi ai te fihifihia. Pea tahi ʼaē, ko meta kipi e 736 ko te mutuʼi meʼa pea mo te ʼu sulie neʼe foaki e te ʼu tēhina ʼo Siamani. Neʼe ʼave ʼaia ki Lviv ʼi Ukraine e te fua kamio e 11 pea neʼe taki fagona e te motokā veliveli e tahi.
Hili ʼaia te ʼalu loaloaga ʼo fakalaka ʼi Siamani pea mo Polonia, ko te fua kamio neʼe ʼaluʼalu mamalie ʼuhi ko te fakatuʼutuʼu fakafenua ʼo Ukraine, pea neʼe aʼu ki te ʼu tuʼakoi ʼo Lviv ʼi te hola 3 māfoatā. ʼE fēnei te fakamatala ʼa te kau taki kamio: “ ʼI te kiʼi temi nounou, ko te toko 140 tēhina neʼe kua nātou teuteu ki te toʼo ʼo te ʼu ʼuta ʼo te ʼu kamio. ʼI muʼa ʼo te kamata ʼo te gāue, ko te ʼu tēhina agavaivai ʼaia neʼe nātou fakahā tanatou falala kia Sehova, ʼo nātou faikole kiai. ʼI te ʼosi ʼo te gāue, neʼe nātou toe maʼopoʼopo ʼo fai tanatou kole fakamālo kia Sehova. ʼI tamatou ʼosi fakafiafia ki te tali kāiga ʼa te ʼu tēhina ʼo te koga meʼa ʼaē neʼe nātou foaki fakalahi ʼi te ʼu kiʼi meʼa ʼe nātou maʼu, neʼe nātou kaugā fagona mo mātou ki te ala lahi, ʼo nātou fai aipe te kole ʼi muʼa ʼo tamatou mavete mo nātou.
“ ʼI te ala loaloaga ʼo te liliu, neʼe lahi te ʼu meʼa ke fakamanatuʼi: ko te tali kāiga ʼo te tēhina ʼi Siamani pea mo Polonia, feiā mo totatou ʼu tēhina ʼi Lviv; ko te mālohi ʼo tanatou tui pea mo tanatou aga ʼo ʼuhiga mo te faikole; ko tanatou tali kāiga ʼo nātou foaki te meʼa kai pea mo ʼihi ʼatu ʼu meʼa logope la ko nātou ʼe nātou tau mo te fihifihia ʼaia; ko tanatou logo tahi pea mo tanatou felogoi tahi ʼi te ʼaluʼaga ʼo tanatou ʼu vāhaʼa; pea mo tanatou fakafetaʼi. ʼE mātou toe manatuʼi pe foki ʼamatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼaē ʼi Tanemaka, ʼaē ʼe mahu ʼi te ʼaluʼaga ʼo tanatou foaki.
Suisi
ʼE kamata te fakamatala ʼa te filiale ʼo Suisi ʼaki te vaega ʼo Sake 2:15, 16: “Kapau ko he tēhina peʼe ko he tuagaʼane ʼe nā nonofo telefua pea ʼe nā hāla mo kai ʼi te ʼaho fuape, pea ʼui leva ʼe he tahi ia koutou: ‘ ʼOlo ʼi te tokalelei, koulua nonofo māfana pe pea mo koulua haga kakai lelei’, kae mole koutou foaki age te meʼa ʼe ʼaoga ki tonā sino, koteā te ʼuhiga ʼo te meʼa ʼaia?” ʼE fēnei te hoko atu ʼa te fakamatala: “Ko te vaega ʼaia neʼe hake ʼi tamatou fakakaukau ʼi te kolekole mai e te Kolesi pule ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke mātou tokoni ki tomatou ʼu tēhina ʼe nātou nonofo ʼi te faigataʼaʼia.
“ ʼI te temi pe ʼaia neʼe nātou fai ai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te kole ʼaia! Ia ʼaho pe e lua, ko tane meʼa kai e 12 ʼi te ʼu vaega e 600 neʼe fakamomoli ki Ukraine ʼi te ʼu kamio e tolu mai Siamani, ʼaē neʼe ko te ʼu kamio neʼe foaki ki te gāue ʼaia ʼi te potu fenua ʼaia. Ko te logo ʼaē neʼe aʼu katoa te ʼu meʼa ʼofa ʼaia ki te tauʼaga neʼe ina fakatupu te fiafia lahi ʼi te ʼu tēhina ʼi heni. Lolotoga te temi ʼaia, ko te ʼu kokelekasio neʼe nātou tānaki te ʼu mutuʼi meʼa pea neʼe mole tuai pea neʼe fonu te filiale ʼi te ʼu kalato, mo te ʼu pasikete, pea mo te ʼu kato! ʼI te ʼu meʼa ʼaia, neʼe maʼu ai te ʼu mutuʼi meʼa maʼa te tamaliki feiā mo ʼihi meʼa maʼa te tamaliki ʼe kei meʼameʼa, ko he meʼa ʼofa mai te tamaliki Suisi ki ʼanatou ʼu kaumeʼa ʼe mole nātou ʼiloʼi ʼi te potu mamaʼo ʼi te faʼahi Tokelau. Neʼe lahi foki mo te ʼu pake sokola neʼe maʼu ʼi te vaha ʼo te ʼu mutuʼi meʼa.”
Neʼe feafeaʼi te fetuku ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaia? ʼE fēnei te fakamatala: “Ko te filiale ʼo Falani neʼe tokoni mai, ʼo ina tuku mai te ʼu kamio e lua pea mo te ʼu tagata taki kamio e fā. Ko te kamio e tahi mai tomatou filiale fakatahi pea mo te ʼu kamio e fā mai te ʼu tēhina Suisi neʼe ʼaoga moʼo fetuku te ʼu tane meʼa ʼofa e 72 ki Ukraine. Ko te fua kamio, ko te loa ʼo tona ʼatu ko meta e 150, neʼe tau lelei pe ki Lviv, pea neʼe fakatalitaliʼi ki ai te ʼu tēhina e toko teau moʼo toʼo te ʼu uta ʼi te ʼu kamio. Ko te kau taki kamio neʼe nātou fakamatala ko te mole femahinoʼaki ʼuhi ko te lea neʼe mole ko he fihifihia ia, koteʼuhi neʼe ʼiloga ʼi ʼonatou ʼu fofoga te loloto ʼo tanatou loto fakafetaʼi.
Otilisia
Ko te ʼu tēhina Otilisia neʼe nātou momoli te tane meʼa kai e 48,5, mo te ʼu kalato mutuʼi meʼa e 5 114 pea mo hoaʼi sulie e 6 700 ki Lviv pea mo Oujgorod ʼi Ukraine. Neʼe nātou momoli foki mo tane meʼa kai e 7, mo te ʼu kalato mutuʼi meʼa e 1 418 feiā mo te ʼu hoaʼi sulie e 465 ki Belgrade, ki Mostar, ki Osijek, ki Sarajevo pea mo Zagreb ʼi te Iukoselavia ʼāfea. ʼE fēnei te fakamatala e te filiale: “Neʼe ko ʼamatou ʼu kamio toho e 12, neʼe fagona ia kilometa e 34 000. Neʼe lahi ʼi te ʼu fua kamio ʼaia neʼe foaki e te tēhina mo tona foha ʼe ʼi ai tanā sosiete lule kamio.”
ʼO ʼuhiga mo te ʼu mutuʼi meʼa ʼaē neʼe foaki, ʼe fēnei te hoko atu ʼa te fakamatala: “Neʼe mātou fakaʼaogaʼi te Fale ʼo te ʼu fakatahi ko he tanakiʼaga ʼaia. Ko te fua kamio neʼe holo ʼo aʼu ʼaia ki te mole kei ʼi ai he tukuʼaga. Ohage pe ko te ʼu ʼaho ʼo Moisese, neʼe tonu ke fakagata la te fetuku meʼa ʼa te hahaʼi (Ekesote 36:6). Māʼia pe la mo te hahaʼi ʼe mole ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe nātou foaki mo te paʼaga, ‘koteʼuhi, ohage ko tanatou ʼui, ʼe mātou ʼiloʼi ʼe ʼaoga anai ki te hahaʼi ʼe tau mo te fihifihia ʼaia’. Ko te ʼu kalato gaʼasi moʼo fafaʼo ʼo te ʼu meʼa neʼe foaki fakaʼofa mai e te ʼu sosiete ʼo te ʼu hahaʼi ʼo te mālama.” Ko te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane ʼaē neʼe nātou fakatokatoka pea mo faʼo pake te ʼu meʼa fuli ʼaia, neʼe ko te taʼiake mai te taʼu 9 ki te taʼu 80. Neʼe nātou toe faigaʼi pe foki ke hoa tahi te ʼu hēkesi mo te ʼu kofu ki te ʼu teu tahi.
ʼE fēnei te fakamoʼoni e te fakamatala: “Neʼe tokoni lelei ia te ʼu pule māʼoluga ʼi Otilisia pea mo te ʼu pule ʼo te ʼu tuʼakoiʼi fenua ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaluʼalu lelei ʼo te fetuku ʼo te ʼu meʼa kai feiā aipe ki te ʼu pepa ʼaē ʼe ʼaoga ke maui mālieʼia te ʼu gaohi meʼa ʼaia.”
Italia
Mai Loma, ko tane meʼa kai e 188 neʼe momoli ʼi te ʼu fua kamio lalahi e lua ʼe fakalaka ʼi Otilisia, pea mo Sekosolovakia, pea mo Polonia ʼo ʼolo ki te Lusia ʼāfea. ʼE takitahi te fua kamio mo tona ʼu tagata taki kamio e ono, mo tona mekanisia, mo tona tagata fai hila motokā, mo tona tagata fakahoko lea, mo tona tagata fakafofoga ʼo te ʼu kamio, mo tona tagata kuka, mo tona tōketā, mo tona tagata takimuʼa, pea mo te tēhina ʼe alu ʼi te motokā mālōlō.
Ko te meʼa kai neʼe haʼu mai te ʼu sosiete e fitu ʼe nātou fakatau meʼa. ʼE fēnei te fakamatala ʼa te filiale: “ ʼI te mahino leva ki te ʼu sosiete fakatau meʼa kai te tupuʼaga ʼo tamatou totogi meʼa kai, ko ʼihi ia nātou neʼe nātou fia kau ki te fai ʼo te faʼahi ʼaia. Ko te ʼu kilo ʼe lauʼi teau ko te pâtes mo te laisi, feiā mo te ʼu kalato faʼo meʼa, neʼe ko te ʼu meʼa ʼofa ʼa te ʼu sosiete ʼo te ʼu hahaʼi ʼo te mālama. Ko ʼihi neʼe nātou foaki te ʼu motokā ʼaē ʼe ʼolo ʼi te nive pea neʼe nātou foaki te paʼaga moʼo lagolago ʼo te potu ʼaia.
“Ko te ʼu tēhina ʼo Italia neʼe nātou leleiʼia te faʼahiga tokoni ʼaia. Ko te tamaliki neʼe nātou fia kau foki ki te faʼahi ʼaia. Ko te kiʼi tama taʼu nima neʼe ina momoli te kiʼi falā ʼaki te fakaʼamu ʼaē ʼe ina totogi anai ‘he fuaʼi tini ʼatule ʼe lahi ʼaupito maʼa te ʼu tēhina ʼi Lusia’. Ko te kiʼi taʼahine neʼe ina maʼu te falā mai te ʼu mātua ʼo tana tāmai ʼuhi ko te lelei ʼo tona ʼu nota ʼi te faleako ke ina toʼo he meʼa ʼofa maʼa tana ʼu mātua. ‘Kae, ohage ko tana ʼui, ʼi taku ʼiloʼi ʼaē ʼe tokolahi ʼoku ʼu tēhina ʼe mole nātou maʼu fuli te ʼu meʼa lelei ki te kai ohage ko ʼau, neʼe ʼau manatu ko te meʼa ʼofa lelei age ke ʼau fai maʼa taku ʼu mātua, ko te tokoni ki ʼoku ʼu tēhina.’ Neʼe ina tuku ki te puha meʼa ʼofa te falā lahi. ʼE ina ʼui: ‘ ʼE ʼau fakaʼamu pe ke hoko atu te lelei ʼo taku ʼu nota, ke feala ai ke lahilahi age te falā ke ʼau fakamomoli’ ”. ʼE fakaʼosiʼosi te fakamatala ʼa te filiale ʼaki tana palalau ki te ʼu tohi fakafetaʼi mai te ʼu tēhina ʼi Ukraine, pea mo te ʼu fakafetaʼi ʼa te ʼu tēhina Italia, pea ko te ʼu meʼa lelei neʼe hoko ʼo ʼuhiga mo te teuteuʼi pea mo te momoli ʼo te ʼu meʼa ʼofa ʼaia neʼe ko he ʼu meʼa fakalave loto, mo fakaloto mālohi, pea mo fakaloto tahi.
Ko te meʼa kai maʼa te toko afe hahaʼi ʼo te fakatahi
Ko te ʼuluaki fakatahi faka malamanei ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe hoko ʼi Lusia neʼe fai ʼi te malaʼe faigaoʼi ʼo Kirov ʼi Saint-Pétersbourg, ʼi Lusia, ʼi te ʼaho 26 ki te ʼaho 28 ʼo sūnio 1992. Ko te fakatahi “Te kau toʼo ʼo te mālama” neʼe kau ai te toko 46 200 tupu teleke neʼe nātou ʼomai mai te ʼu fenua e 28. Neʼe ko he tahi ʼaenā fealagia ki te fakahā ʼo te ʼofa faka kilisitiano ki te “famili katoa ʼo te ʼu tēhina”. — 1 Petelo 2:17.
Neʼe lahi ʼaupito te meʼa kai mai Tanemaka, mo Finilani, mo Suete, pea mo ʼihi ʼatu ʼu fenua ʼo te potu Hihifo neʼe tufa noa ki te ʼu teleke ʼe lauʼi afe ʼo te fakatahi neʼe ʼomai mai te Lusia ʼāfea, ke nātou kakai lolotoga te fakatahi. ʼUhi ʼaē ʼe nātou fagona ʼi te ʼosi pe ʼo te fakatahi, neʼe toe foaki age foki mo tanatou vaega kai ko hanatou tāuga ki tanatou liliu.
Ko te ʼu fakamatala fuli ʼaenī ʼe ʼiloga mai ko te meʼa ʼofa ʼaē neʼe foaki neʼe mole fai ʼi hona ʼaluʼaga e tahi ohage la ki te potu Hahake pe. Kae neʼe feʼaveʼaki te ʼu ʼofa. ʼE moʼoni ko te meʼa kai pea mo te ʼu mutuʼi meʼa neʼe ʼave ki te potu Hahake, kae neʼe ko te meʼa neʼe fai ki te potu Hihifo neʼe ko te ʼu fakahāhā ʼo te ʼofa ʼaki he loto māfana ʼe mole feala hona lau pea mo te ʼu meʼa neʼe hoko ki te ʼu tēhina ʼe ʼiloga ai te faʼa kātaki pea mo te agatonu ʼa te kau ʼatolasio ʼa Sehova ʼe lauʼi afe neʼe nātou tau mo te gaohi koviʼi pea mo te kinakina pea mo te popūla ia taʼu ʼe lauʼi hogofulu. Koia, ko te ʼu faʼahi lualua neʼe nātou maʼuliʼi te moʼoni ʼa te ʼu palalau ʼa Sesu: “ ʼE lahi age te manuʼia ia ʼo tata foaki ʼi ʼaē ia ʼo tata tali.” — Gāue 20:35.
[Paki ʼo te pasina 21]
1. Mai Finilani: ki Saint-Pétersbourg, ʼi Lusia; Tallinn mo Tartou, ʼi Estonia; Riga, ʼi Lettonie; Vilnius mo Kaunus, ʼi Lituania; ki Kaliningrad, ʼi Lusia; ki Petrozavodsk, ʼi Karelia.
2. Mai Holani: ki Lviv, ʼi Ukraine.
3. Mai Suete: ki Saint-Pétersbourg, ʼi Lusia; ki Lviv, ʼi Ukraine; ki Nevinnomyssk, ʼi Lusia.
4. Mai Tanemaka: ki Saint-Pétersbourg, ʼi Lusia; ki Lviv, ʼi Ukraine.
5. Mai Otilisia: ki Lviv, ʼi Ukraine; ki Belgrade, ki Mostar, ki Osijek, ki Sarajevo, ki Zagreb (ʼi te Iukoselavia).
6. Mai Suisi: ki Lviv, ʼi Ukraine.
7. Mai Italia: ki Lviv, ʼi Ukraine.
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko te ʼu kalato mutuʼi meʼa ʼi te filiale ʼi Suete.
Ko te fetuku ʼo te ʼu tokoni.
Ko te meʼa kai ʼi te vaega e tahi.
Ko te bacon pea mo te jambon mai Tanemaka.
Ko te fua kamio e 11 pea mo te kiʼi motoka e 1.
Ko te ʼu vaega pea mo te ʼu pasikete ʼi te filiale ʼo Otalasia.
Ko te tohoʼi ʼo te uta ʼo te kamio ʼi Lviv, ʼi Ukraine.