Ko Te Fakamāu ʼa Sehova Ki Te Kau Fai Akonaki Loi
“Pea neʼe ʼau sio ki te ʼu meʼa fakalialia ʼi te kau polofeta ʼaē ʼi Selusalemi, ʼe nātou tono pea mo nātou haʼele ʼi te loi . . . Ko nātou fuli ʼaia kua nātou hage kia te ʼau ko Sotoma, pea ko nātou ʼaē ʼe nonofo ai ohage ko Komola.”—Selemia 23:14.
1. He koʼe koa ko he tahi ʼe akonaki fakaʼatua, ʼe ko he maʼua lahi ʼaia?
KO HE tahi ʼe ina ako te akonaki fakaʼatua, ʼe ko hona maʼua lahi ʼaupito ʼaia. ʼE fēnei te fakatokaga ʼa Sake 3:1: “ ʼAua naʼa koutou hahaʼi fau ko te kau fai akonaki, ʼoku ʼu tēhina, heʼe tou ʼiloʼi ʼe tou maʼu anai te fakamāu lahi ake.” ʼIo, ʼe fakamaʼua ki te kau fai akonaki ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ke nātou fai fakalelei tonatou maʼua, ia nātou ʼaē ʼe higoaʼi ko te kau Kilisitiano. ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi anai te faʼahi ʼaia kia nātou ʼaē ko te kau fai akonaki loi? Tou vakaʼi age muʼa te meʼa neʼe hoko ʼi te temi ʼo Selemia. ʼE tou maʼu ai anai pe neʼe feafeaʼi tana fakatā ʼo te meʼa ʼaē ʼe lolotoga hoko ʼi te temi nei.
2, 3. Koteā te fakamāu neʼe fai e Sehova ki te kau fai akonaki loi ʼo Selusalemi ʼaki ia Selemia?
2 ʼI te taʼu 647 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te taʼu 13 ʼo te kua pule ʼo te hau ko Sosiasi, neʼe fakanofo ia Selemia ko te polofeta ʼa Sehova. Neʼe meo ia Sehova kia Suta, koia ʼaē neʼe ina fekauʼi ai ia Selemia ke ina fakahā tana meo ʼaia. Ko te kau polofeta loi, peʼe ko te kau fai akonaki loi, neʼe nātou fai “te ʼu meʼa fakalialia” kia mata ʼo te ʼAtua. ʼI te lahi fau ʼaē ʼo tanatou agakovi neʼe fakatatau e te ʼAtua ia Selusalemi pea mo Suta kia Sotoma mo Komola. ʼI te kapite 23 ʼo te tohi ʼa Selemia ʼe ina fakahā mai kia tatou te faʼahi ʼaia. ʼE ʼui fēnei e te vaega 14:
3 “Pea neʼe ʼau sio ki te ʼu meʼa fakalialia ʼi te kau polofeta ʼaē ʼi Selusalemi, ʼe nātou tono pea mo nātou haʼele ʼi te loi; pea neʼe nātou fakamālohiʼi te ʼu nima ʼo te kau agakovi ke ʼaua naʼa nātou maliu mai, mai tanatou ʼu agakovi. Kia te ʼau ko nātou fuli ʼaia kua nātou hage ko Sotoma, pea mo nātou ʼe nonofo ai ohage ko Komola.”
4. Koteā ʼaē ʼe tatau ai te faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga ʼa te kau fai akonaki ʼo Selusalemi pea mo te Keletiate ʼo te temi nei?
4 ʼIo, ko te kau polofeta ʼaia, peʼe ko te kau fai akonaki, neʼe mole nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea neʼe nātou fakaneke te hahaʼi ke nātou faʼifaʼitaki kia nātou. Pea e feafeaʼi ki te Keletiate ʼaē ia ʼaho nei! ʼE mole tatau koa tanatou ʼu aga mo nātou ʼaē ʼi te temi ʼo Selemia? ʼI te temi nei, ko te kau takitaki lotu ʼe nātou tuku te kau tono pea mo te ʼu tagata ʼaē ʼe momoe mo te ʼu tagata ke nātou kaugā gāue mo nātou ʼo toe feiā aipe ki te fai ʼaē ʼo te ʼu misa. ʼE tonu koa ke tou punamaʼuli ki te hahaʼi ʼo nātou ʼaē ʼi te ʼu ʼēkelesia ʼe nātou toe aga heʼeʼaoga?
5. He koʼe ko te Keletiate ʼe ʼāsili age ʼosi tana ʼu aga heʼeʼaoga ʼi ʼaē ʼo Sotoma pea mo Komola?
5 Neʼe fakatatau e Sehova te hahaʼi ʼo Selusalemi kia nātou ʼaē ʼo Sotoma pea mo Komola. Kae ko te aga heʼeʼaoga ʼa te Keletiate ʼe ʼāsili kovi age ia ʼi ʼaē ʼo Sotoma pea mo Komola. ʼIo, ʼe lākahala age ʼosi ia, ia mata ʼo Sehova. Ko tana ʼu hahaʼi fai akonaki neʼe nātou meʼa noaʼi te lao faka Kilisitiano ʼaē ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. ʼO tupu ʼaki ai foki te faʼahiga ʼaluʼaga heʼeʼaoga ʼaē ʼe hoko ai te ʼu faʼahiga fakaneke ʼaē ki te kovi. ʼI te lahi ʼo te mafola ʼo te faʼahiga ʼaluʼaga ʼaia, ko te agakovi kua hage pe ia ko he aga māhani ʼi te temi nei.
“Haʼele ʼi Te Fasituʼu”
6. Neʼe koteā te ʼui ʼa Selemia ʼo ʼuhiga mo te kau polofeta agakovi ʼo Selusalemi?
6 Tou vakaʼi age ʼi te temi nei te vaega 14 ʼo ʼuhiga mo te kau polofeta ʼo Selusalemi. Neʼe nātou “haʼele ʼi te fasituʼu.” Pea ʼi te koga fakaʼosi ʼo te vaega 15, ʼe ʼui fēnei: “Mai te kau polofeta ʼo Selusalemi ko te ʼapositasia neʼe haʼu mai ai ki te fenua katoa.” Pea ʼe toe ʼui ʼi te vaega 16 fēnei: “Koʼeni te meʼa neʼe ʼui e Sehova ʼo te ʼu kautau: ‘ ʼAua naʼa koutou fakalogo ki te ʼu folafola ʼa te kau polofeta ʼaē ʼe nātou fai fakakikite. ʼE nātou fakaliliu ia koutou ke koutou noa ʼosi. Ko te fakakikite ʼo tonatou ʼu loto pe ʼaē ʼe nātou fakahā—mole haʼu ia mai te gutu ʼo Sehova.’ ”
7, 8. He koʼe koa ʼe tatau te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate mo te kau polofeta loi ʼo Selusalemi, pea neʼe malave feafeaʼi te meʼa ʼaia kia nātou ʼaē ʼe tui kia nātou ʼaia?
7 Ohage ko te kau polofeta ʼo Selusalemi, ko te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ʼe nātou toe haʼele ʼi te fasituʼu ʼaki tanatou faka mafola ʼaē ʼo te ʼu akonaki faka ʼaposita, te ʼu ako ʼe mole tuʼu pe la ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. Koteā te ʼu akonaki loi ʼaia? Ko te tuputupua ʼo te nefesi, ko te Tahitolu, ko te pulekatolio, pea mo te ʼifeli moʼo fakamamahiʼi tuʼumaʼu ʼo te hahaʼi. ʼE nātou toe fakaoloolo te hahaʼi ʼaki he ʼu palalau ʼe nātou fia fagono kiai. ʼE nātou ʼui ʼe mole hoko anai he malaʼia ki te Keletiate koteʼuhi ko te tokalelei ʼa te ʼAtua ʼe ia te ia. Kae ko te kau takitaki lotu ʼe nātou fakahā pe nātou “te fakakikite ʼo tonatou ʼu loto.” Ko tanatou ʼu fasituʼu. Ko nātou ʼaē ʼe nātou tui ki te ʼu taʼi fasituʼu ʼaia ʼe nātou tō ki te tuʼutāmaki ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE nātou tuku ia nātou ke nātou tō ki te fakaʼauha!
8 Tou fakatokagaʼi te manatu ʼe fakahā e Sehova ʼo ʼuhiga mo te kau fai akonaki loi ʼi te vaega 21: “Neʼe mole ʼau fekauʼi te kau polofeta, kae neʼe lele pe nātou. Neʼe mole ʼau palalau kia nātou, kae neʼe fakakikite pe nātou.” Ia ʼaho nei, ko te kau takitaki lotu neʼe mole fekauʼi nātou ia e te ʼAtua, tatau aipe mo te ʼu akonaki ʼaē ʼe nātou akoʼi. Koteā tona fua? Ko te toe fakapōʼuli lahi ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu neʼe hoko kia nātou ʼaē ʼo te ʼu ʼēkelesia koteʼuhi ko tonatou ʼu takitaki lotu ʼe nātou fafaga ia nātou ʼaki te ʼu filosofia ʼo te mālama.
9, 10. (a) Ko te ʼu faʼahiga misi feafeaʼi ʼaē neʼe fai e te kau fai akonaki loi ʼo Selusalemi? (b) Pea neʼe feafeaʼi te haga ʼa te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ʼo toe akoʼi pe “te ʼu misi loi”?
9 Pea tahi ʼaē, ko te kau takitaki lotu ʼe nātou fakahā te ʼu ʼamanaki loi ia ʼaho nei. Koutou fakatokagaʼi te vaega 25: “Neʼe ʼau fagono ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te kau polofeta ʼaē ʼe nātou fakakikite ʼaki toku huafa te fasituʼu, ʼo ʼui maʼa nātou, ‘Neʼe ʼi ai taku misi! Neʼe ʼi ai taku misi!’ ” Ko te ʼu misi feafeaʼi ʼaē ʼe nātou fai? ʼE fakahā fēnei mai e te vaega 32 kia tatou: “ ‘Koʼeni ʼe ʼau fehiʼa ki te ʼu misi loi ʼa te kau polofeta,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘ ʼaē ʼe nātou fakamatala pea mo nātou fakahēhē ai taku hahaʼi ʼuhi ko tanatou ʼu fasituʼu pea mo tanatou ʼu laupisi. Kae ko ʼau ia, neʼe mole ʼau fekauʼi nātou, pea neʼe mole heʼeki ʼau fakatotonu ake kia nātou he meʼa. ʼE mole ʼi ai anai honatou ʼaoga ki te hahaʼi ʼaia,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.”
10 Ko te ʼu misi, peʼe ko te ʼu ʼamanaki feafeaʼi ʼaē neʼe akoʼi e te kau takitaki lotu? ʼE nātou ʼui ko te falalaʼaga pe e tahi ki te tagata ke ina maʼu te tokalelei pea mo te fīmālie ʼi totatou temi, ko te Kautahi ʼo te ʼAtu Puleʼaga Fakatahi. ʼI te ʼu taʼu ʼaenī kua hili, ko te kau fakafofoga neʼe nātou higoaʼi te kautahi ʼaia “ko te falalaʼaga pe e tahi ʼo te felogoi pea mo te tokalelei,” “fono lahi ʼo te tokalelei pea mo te faitotonu,” “ko te falalaʼaga tāfito fakakelekele ʼo te tokalelei ʼo te mālama.” ʼE ko he ʼamanaki hala ia! Ko te falalaʼaga pe e tahi ʼo te malamanei ko te Puleʼaga ʼa te ʼAtua. Kae ko te kau takitaki lotu ʼe mole nātou faka mafola pea mole nātou akoʼi te moʼoni ʼaē ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼaē ʼi selo, ʼaē neʼe ko te akonaki tāfito ia ʼo te gāue faka mafola ʼa Sesu.
11. (a) Koteā te ikuʼaga kovi ki te huafa ʼo te ʼAtua, neʼe fai e te kau fai akonaki loi ʼo Selusalemi? (b) ʼO mole tatau mo te kalasi ʼa Selemia, koteā te meʼa neʼe fai e te kau fai akonaki loi faka lotu ʼo te temi nei ʼo ʼuhiga mo te huafa fakaʼatua?
11 Ko te vaega 27 ʼe toe fakahā mai kia tatou fēnei: “ ʼE nātou manatu ke nātou fakagaloʼi toku huafa ki taku hahaʼi, ʼaki tanatou ʼu misi ʼaē ʼe nātou fefakamatalaʼaki tuʼumaʼu ia nātou, ohage pe ko tanatou ʼu tāmai ʼaē neʼe nātou galoʼi toku huafa ʼuhi ko Paale.” Ko te kau polofeta loi ʼo Selusalemi neʼe nātou fakaneke te hahaʼi ke nātou galoʼi te huafa ʼo te ʼAtua. ʼI te temi nei, ʼe mole feiā pe koa la te kau fai akonaki loi faka lotu? ʼO toe ʼāsili age, heʼe nātou fufū te huafa ʼo te ʼAtua, ʼaē ko Sehova. ʼE nātou akoʼi ʼe mole he ʼuhiga ʼo te fakaʼaogaʼi ʼo te huafa ʼaia, pea neʼe nātou molehi ʼi tanatou ʼu Tohi-Tapu te huafa ʼaia. ʼE nātou fakafeagai fakamālohi ki ʼaē ʼe ina akoʼi te huafa ʼo te ʼAtua ʼaē ko Sehova. Kae ko te kalasi ʼo Selemia, ko te toe ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼaki te laumālie, ʼo toe feiā aipe mo tona ʼu kaugā fagona, neʼe nātou mulimuli pe ki te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu. Neʼe nātou fakahā te huafa ʼo te ʼAtua ki te hahaʼi ʼe lauʼi miliona.—Soane 17:6.
Tou Fakaʼasi Tanatou Lākahala
12. (a) He koʼe koa ʼe lākahala ʼaupito te kau fai akonaki loi faka lotu? (b) Neʼe koteā te tuʼulaga ʼa te kau takitaki lotu ʼi te lolotoga ʼa te ʼu tau faka malamanei e lua?
12 Neʼe tuʼa lahi te fakaʼasi e te kalasi ʼa Selemia, te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te kau takitaki lotu, ʼaki tana fakahā ko nātou ko te kau fai akonaki loi ʼe nātou taki ia nātou ʼaē ʼe tui age kia nātou ki te ala ʼaē ʼe ina taki ki te fakaʼauha. ʼIo, ko te toe ʼo te kau Kilisitiano fakanofo neʼe nātou fakahā fakalelei he koʼe ko te kau misi ʼaia ʼe ʼaoga kia nātou te tautea ʼa Sehova. Ohage la, ko te ʼu kaugana ʼa Sehova neʼe nātou tau talanoa ki te manatu ʼaē ia Fakahā 18:24, ʼaē ko te Papiloni Lahi neʼe maʼu ai te toto ʼo “nātou fuli ʼaē neʼe matehi ʼi te kele.” Koutou manatuʼi te ʼu tau fuli ʼaē neʼe hoko ʼuhi ko te ʼu faʼahiga fihi kehekehe faka lotu. ʼE ko he toe liligi toto ia ʼe fakamaʼua ki te kau fai akonaki loi faka lotu! Neʼe fakatupu e tanatou ʼu ako te maveuveu pea neʼe nātou fakaneke te loto fehiʼa ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe lotu kehekehe pea mo lanu kehekehe. ʼO ʼuhiga mo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, ko te tohi (Prédicateurs présentent des armes, fakapilitānia) ʼe ʼui fēnei ai: “Ko te kau takitaki lotu neʼe nātou fakaliliu te tau ko te meʼa fakalaumālie pea mo fakaneke fakamālohi. . . . Pea ko te ʼēkelesia neʼe lagolago mālohi ki te tau.” ʼO toe feiā aipe ki te Lua Tau Faka Malamanei. Neʼe lagolago fakamālohi te kau takitaki lotu ki te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe tau pea neʼe nātou tapuaki tanatou ʼu kautau. Neʼe hoko te ʼu tau faka malamanei ʼaia e lua ʼi te lotolotoiga ʼo te Keletiate ʼaē ko te ʼu hahaʼi e lotu tatau neʼe nātou tahi fetāmatehiʼaki ai. Ko te ʼu kūtuga sivile pea mo faka lotu kei hoholo pe tanatou liligi toto ia ʼaho nei. ʼE ko he ikuʼaga fakaʼofaʼofa ia ʼuhi ko tanatou ʼu akonaki loi!
13. Neʼe fakahā feafeaʼi e Selemia 23:22 ko te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ʼe mole nātou felogoi lelei mo Sehova?
13 Koutou fakatokagaʼi te kapite 23 ʼo Selemia Selemia 23:22 ʼi te vaega 22: “Ka na pau la neʼe nātou nofo maʼu ʼi taku kūtuga totonu, neʼe nātou tala anai taku ʼu folafola ki taku hahaʼi, ʼo nātou fakamaliu mai ia nātou mai tanatou ʼu ala kovi pea mo tanatou ʼu faʼahiga aga ʼaē ʼe kovi.” Ka na pau la neʼe tutuʼu maʼu te kau polofeta faka lotu ʼo te Keletiate ʼi te kūtuga ʼofaina ʼaē ʼa Sehova, ʼo felogoi lelei mo ia ohage ko he kaugana agatonu pea mo poto, ʼe mahino ia neʼe nātou fakaʼapaʼapa pe ki te ʼu lekula fakaʼatua. ʼO nātou toe fakahā aipe ki te hahaʼi ʼo te Keletiate te ʼu palalau ʼa te ʼAtua. ʼAki tanatou mole fai ʼo te faʼahi ʼaia, ko te kau fai akonaki loi ʼo totatou temi neʼe nātou fakaliliu ia te hahaʼi ʼaē ʼe fagono kia nātou, ko te ʼu kaugana ʼe fakalogo ki te Fili ʼo te ʼAtua, ʼaē ko Satana te Tevolo.
14. Koteā te talanoa ʼi te taʼu 1958 ʼaē neʼe ina fakaʼasi te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate?
14 Neʼe fakaʼasi mālohi e te kalasi ʼo Selemia te moʼoni ʼo ʼuhiga pea mo te te kau takitaki lotu. Ohage la ʼi te taʼu 1958 ʼi te Fakatahi Faka Malamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te Kolo ʼo New York, ko te visi-pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower neʼe ina fai te talanoa ʼaenī: “ ʼE mātou fakahā fakahagatonu, ko te tupuʼaga ʼo te ʼu fakapō, ʼo te ʼu tokakovi, ʼo te ʼu fehiʼa, ʼo te ʼu fihi, ʼo te ʼu fakapalatahi, . . . pea mo te ʼu maveuveu, ko te lotu hala; ʼaē ʼe fakaneke e te fili fakapulipuli, ko Satana te Tevolo. Ko nātou ʼaē ʼe tukugakoviʼi lahi ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te malamanei ko te kau pule pea mo te kau faiako faka lotu; pea ko nātou ʼaē ʼe lākahala ʼosi ko te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate. . . . Ko te ʼu taʼu fuli ʼaē kua hili talu mai te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, ko te tuʼu ʼa te Keletiate ʼi muʼa ʼo te ʼAtua ʼe hage pe ko te hahaʼi ʼo Iselaele ʼi te temi ʼaē ʼo Selemia. ʼIo, ʼe ʼamanaki hoko ki te Keletiate te fakaʼauha fakamataku pea mo fakaʼofaʼofa ohage ko te meʼa ʼaē neʼe sio kiai Selemia ʼo ʼuhiga mo Selusalemi.”
Ko Te Fakamāuʼi ʼo Te Kau Fai Akonaki Loi
15. Neʼe koteā te ʼu fakakikite ʼo ʼuhiga mo te tokalelei neʼe fai e te kau takitaki lotu? ʼE hoko anai koa te ʼu fakakikite ʼaia?
15 Logope la te fakatokaga ʼaia, koteā te meʼa neʼe fai e te kau takitaki lotu talu mai ai? ʼO mulimuli pe ki te manatu ʼaē ʼi te vaega 17: “ ʼE nātou ʼui tuʼumaʼu kia nātou ʼaē ʼe mole fakaʼapaʼapa kia te ʼau, ‘Kua palalau ia Sehova: “Ko te tokalelei ʼaē ka koutou maʼu anai.” ’ Pea kia nātou fuli ʼaē neʼe haʼele ʼaki te loto fefeka ʼo tonatou ʼu loto, neʼe nātou ʼui, ‘ ʼE mole hoko anai he malaʼia kia koutou.’ ” ʼE moʼoni koa te ʼu palalau ʼaia? Kailoa ia! ʼE fakaʼasi anai e Sehova te loi ʼaē ʼo te ʼu fakakikite ʼa te kau takitaki lotu. ʼE mole ina fakahoko anai te meʼa ʼaē neʼe nātou talanoa kiai ʼaki tona huafa. Kae, ko te fakapapau ʼaē ʼa te kau takitaki lotu loi ʼo ʼuhiga mo te tokalelei ʼa te ʼAtua, ko he kākā ia!
16. (a) E feafeaʼi te faʼahiga maʼuli ʼo te malamanei, pea ko ai ʼaē ʼe tukugakoviʼi ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga maʼuli ʼaia? (b) Koteā ʼaē neʼe lolotoga fai e te kalasi ʼa Selemia ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga manatu ʼo te maʼuli ʼa te malamanei?
16 ʼE koutou manatu fēnei anai, ‘ ʼE fakahēhē anai ʼau e te kau fai akonaki loi ʼo te kau takitaki lotu? Kailoa ia!’ Koutou tokaga, ʼaua naʼa koutou fai hala! Koutou manatuʼi ko te kau fai akonaki loi ʼa te Keletiate neʼe nātou faka fealagia te faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga pea mo fakalialia. Ko tanatou ʼu akonaki fakaoloolo ʼe feala ke nātou toe faka lākatonuʼi he faʼahiga aga pe, tatau aipe peʼe heʼeʼaoga. Pea ko te taʼi maʼuli heʼeʼaoga ʼaia ʼe ina faka fealagia te ʼu faʼahiga fakafiafia kehekehe, ko te ʼu ʼata, ko te televisio, ko te ʼu nusipepa, pea mo te musika. Koia ʼe tonu ai ke tou tokakaga naʼa tou hēhē ki te taʼi maʼuli heʼeʼaoga ʼaia, heʼe ina fakalalata tatou ʼi hona ʼaluʼaga fakakākā. Ko te kau tūpulaga ʼe feala ke nātou manako ki te ʼu fime viteo pea mo te musika. Koutou manatuʼi ko te loto faʼitaliha ʼaia ʼo te hahaʼi ia ʼaho nei ko te ikuʼaga ia ʼo te ʼu akonaki loi ʼa te kau takitaki lotu, pea ʼe mole nātou lagolago ki te ʼu lekula faitotonu ʼa te ʼAtua. Ko te kalasi ʼa Selemia ʼe ina tauʼi te ʼu manatu heʼeʼaoga ʼaia pea ʼe tokoni ki te ʼu kaugana ʼa Sehova ke nātou līaki te agakovi ʼaē ʼe lolotoga hoko ʼi te Keletiate.
17. (a) ʼI te manatu ʼa Selemia, koteā te fakamāu neʼe hoko ki te Selusalemi agakovi? (b) Koteā anai ka vave hoko ki te Keletiate?
17 Koteā anai te fakamāu ka fai e Sehova te Tuʼi lahi, ki te kau fai akonaki loi ʼo te Keletiate? ʼE tali fēnei e te ʼu vaega 19, 20, 39, 40: “Koʼeni! Te tuʼani matagi ʼa Sehova, ko te hāūhāū ʼe hū moʼoni anai ki tuʼa, ʼio, ko te afā ʼāhiohio. ʼE haʼu anai ia ʼo takafoli ki te ʼulu ʼo te kau agakovi. Ko te hāūhāū ʼa Sehova ʼe mole mamaʼo anai ia ʼi ai ʼo aʼu ki te temi kua ina fakatotonu ai pea mo fakahoko ai te ʼu manatu ʼaē ʼi tona loto. . . . ʼE ʼau lotonoa anai ʼo ʼuhiga mo koutou, ʼo talu ai ʼosi, pea ʼe ʼau līaki anai koutou ʼo toe feiā aipe mo te kolo ʼaē neʼe ʼau foaki atu kia koutou pea mo takotou ʼu kui—ʼi muʼa ʼo ʼoku. Pea ʼe ʼau tuku anai kia koutou te meʼa fakaufiufi ʼe mole ʼi ai hona gataʼaga pea mo te meʼa fakalainoa ki he temi ʼe mole ʼi ai hona gataʼaga, ʼe mole galoʼi anai.” Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe hoko ki te Selusalemi agakovi pea mo tona fale lotu, pea ko te malaʼia feiā ʼaē ʼe teuteu ʼamanaki nei ke hoko ki te Keletiate agakovi!
Talanoa Ki “Te Kavega ʼa Sehova”
18, 19. Koteā te “kavega ʼa Sehova” neʼe fakahā e Selemia kia Suta, pea koteā tona ʼu meʼa ʼe pipiki kiai?
18 Koteā koa te maʼua ʼo te kalasi ʼa Selemia pea mo tona ʼu kaugā fagona? Ko te vaega 33 ʼe ʼui fēnei mai kia tatou: “Ko ʼafea koa ʼaē ka ke fakafehuʼi anai te hahaʼi, peʼe ko te polofeta, peʼe ko te pelepitelo, ʼo fēnei, ‘Koteā te kavega ʼa Sehova?’ pea ʼe tonu anai ke ke tali age kia nātou, ‘ “Ko koutou—Ê ko te kavega! Pea ʼe mahino ia ʼe ʼau līaki anai koutou,” ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.’ ”
19 Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē ko te “kavega” ko tona ʼu faka ʼuhiga e lua. ʼE feala ke faka ʼuhiga ko te talanoa fakaʼatua fakamataku peʼe ko he meʼa ʼe tuʼaniaʼi peʼe fakatupu vaivai ki he tahi. ʼI henī ko te kupu ʼaē ko te “kavega ʼa Sehova” ʼe faka ʼuhiga ko te lea faka polofeta fakamataku—ko te talanoa ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼaē ʼo Selusalemi. Kae ko te kau Iselaele neʼe nātou fia fagono koa ki te ʼu talanoa faka polofeta fakamataku ʼaia neʼe talanoa tuʼumaʼu kiai ia Selemia ʼaē neʼe haʼu mai te ʼAtua? Kailoa ia, neʼe nātou manukiʼi Selemia ʼo fēnei: ‘Koteā koa tau lea faka polofeta (ko te kavega) ʼi te temi nei? ʼE mātou ʼiloʼi papau ko tau lea faka polofeta ko te tahi ʼaenā kavega!’ Kae koteā te tali age ʼa Sehova kia nātou? Te meʼa ʼaenī: “Ko koutou—Ê ko te kavega! Pea ʼe mahino ia ʼe ʼau līaki anai koutou.” ʼIo, ko nātou ia neʼe ko te kavega kia Sehova, pea neʼe ʼamanaki ia ke ina līaki nātou moʼo pulihi te kavega ʼaia.
20. Ia ʼaho nei, koteā te “kavega ʼa Sehova”?
20 Koteā te “kavega ʼa Sehova” ia ʼaho nei? Ko te logo faka polofeta fakamataku ʼaē mai te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE lahi tona ʼu malaʼia, heʼe ina fakahā te fakaʼauha fakamataku ʼaē ʼo te Keletiate. ʼE fakamaʼua ʼaupito kia tatou ke tou fakahā te “kavega ʼa Sehova.” ʼI te kua ʼamanaki ōvi mai pe ʼo te temi fakaʼosi, ʼe tonu ke tou fakahā ki te hahaʼi fuli, ko te hahaʼi loto fefeka ʼo te Keletiate ko te “kavega,” ʼio, “Ê ko te kavega!” kia Sehova ʼAtua, pea kua vave pe tana haga ʼo pulihi te “kavega” ʼaia ʼaki tana līaki ʼaē ʼo te Keletiate ki te malaʼia.
21. (a) He koʼe neʼe fakaʼauha ia Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi? (b) Hili ki te fakaʼauha ʼo Selusalemi, koteā te meʼa neʼe hoko ki te kau polofeta loi pea ki te kau polofeta moʼoni ʼa Sehova, ʼo foaki mai ai kia tatou ia ʼaho nei te fakapapau feafeaʼi?
21 ʼI te temi ʼo Selemia, ko te fakamāu ʼa Sehova neʼe hoko ʼi te fakaʼauha ʼaē e te kau Papiloni ia Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Ohage ko tona fakakikite, neʼe ko he meʼa ‘ ʼuli ia pea mo fakaufiufi’ ki te kau Iselaele loto fefeka pea mo heʼe agatonu. (Selemia 23:39, 40) Neʼe fakahā ʼaki ai kia nātou ko Sehova ʼaē neʼe tuʼa lahi tanatou fakalainoaʼi neʼe ina līaki ʼosi ia nātou ki te ʼu ikuʼaga ʼo tanatou agakovi. Ko te kau fai akonaki loi fia hā kua nofo noa ʼosi. Kae, neʼe hoko atu pe te fakakikite ʼaē ʼa Selemia. Neʼe mole līaki nātou ia e Sehova. ʼO mulimuli pe ki te faʼifaʼitaki ʼaia, ko Sehova ʼe mole ina līaki anai te kalasi ʼa Selemia mokā haga anai tana tautea fakamataku ʼo pulihi te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate pea mo nātou ʼaē ʼe faka tui ki tana ʼu fasituʼu.
22. Koteā anai koa te meʼa ʼaē ka hoko ki te Keletiate ʼaki te ʼu fakamāu ʼa Sehova?
22 Ei, ʼe hage anai te Keletiate ko te Selusalemi ʼaē neʼe fakaʼauha pea mo tuʼu noa ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi mokā toʼo anai tona ʼu koloā pea mo nofo telefua, ʼo ufiufi ai ʼosi ia. Ko te fakamāu faitotonu ʼaia neʼe fai e Sehova ki te kau fai akonaki loi. ʼE hoko moʼoni anai te tautea ʼaia. Ohage pe ko te ʼu fakatokaga ʼaē ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu ʼaho ʼo Selemia, tatau aipe mo totatou temi ʼe nātou hoko moʼoni anai. Koia, tou faʼifaʼitaki kia Selemia. ʼAua naʼa tou manavasiʼi kae tou tala ki te hahaʼi te kavega ʼa Sehova. ʼAua naʼa tou manavasiʼi kae tou fakahā te kavega faka polofeta ʼa Sehova ki te hahaʼi, ke nātou ʼiloʼi ai anai he koʼe ko tana fakamāu faitotonu ʼe tō tāfito ki te kau fai akonaki loi fuli ʼi te faʼahi faka lotu!
Ko Te ʼu Fehuʼi Fakamanatu
◻ ʼI te manatu ʼa Sehova neʼe feafeaʼi te kovi ʼaē ʼo te Selusalemi ʼāfea?
◻ Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼo te Keletiate ʼaē neʼe ‘haʼele ʼi te fasituʼu’?
◻ Neʼe feafeaʼi te fakaʼasi mai ʼo te lākahala ʼa te kau takitaki lotu ʼi te temi nei?
◻ Koteā te “kavega ʼa Sehova” ʼaē ʼe kua tala ʼi te temi nei?
[Paki ʼo te pasina 8]
Ko te kau polofeta ʼo Selusalemi neʼe nātou fai te ʼu “meʼa fakalialia”
[Paki ʼo te pasina 9]
“Ko te fakakikite ʼo tonatou ʼu loto ʼaē ʼe nātou fakahā”
[Paki ʼo te pasina 10]
Ko Selusalemi ʼi tona ʼosi fakaʼauha ʼe fakatā ki te ikuʼaga fakaʼosi ʼo te Keletiate