Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w94 15/6 p. 3-4
  • Ko Te ʼu Hahaʼi Kua Mamate Neʼe Koutou ʼOʼofa Mamahi Ki Ai—E ʼIfea Koa Ia Nātou?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te ʼu Hahaʼi Kua Mamate Neʼe Koutou ʼOʼofa Mamahi Ki Ai—E ʼIfea Koa Ia Nātou?
  • Te Tule Leʼo—1994
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Koteā Te Meʼa ʼe Hoko Ki Te ʼu Mate ʼAē ʼe Tou ʼOʼofa Mamahi Ai?
    Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata
  • ʼE Moʼoni Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake!
    Te Tule Leʼo—2000
  • Ko Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—ʼE Hoko Feafeaʼi, ʼe Hoko ʼIfea, Pea Hoko Anai ʼAfea?
    Te Tule Leʼo—1996
  • Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—Koteā Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu?
    Te Tule Leʼo—1999
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1994
w94 15/6 p. 3-4

Ko Te ʼu Hahaʼi Kua Mamate Neʼe Koutou ʼOʼofa Mamahi Ki Ai—E ʼIfea Koa Ia Nātou?

NEʼE lotomamahi ʼaupito ia Alec. ʼI te vāhaʼa pe e tahi neʼe mamate tona ʼu kaumeʼa e lua. Ko te tahi ia nāua, ia Nevil, neʼe mate ʼuhi ko tona lavea ʼi te foʼi pulu ʼo te fana. Pea ko tona tahi kaumeʼa, ia Tony, neʼe mate ʼi te fakaʼī motokā. Ko te ʼu fehuʼi neʼe mole hoha kiai tona loto ʼi te temi ʼaē, ʼi te temi nei kua malave ki te tūpulaga taʼu 14 ʼaia ʼe nofo ʼi te Potu Toga ʼo Afelika. Neʼe ina ʼui pe ʼi tona loto ‘He koʼe koa ʼe tonu ke tou mamate? Pea koteā te meʼa ʼe hoko ʼi te hili ʼo te mate?’

ʼI tana ʼalu ʼaē ki te ʼavaifo ʼo Nevil, neʼe ʼamanaki moʼoni e Alec ʼe ina maʼu anai te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia. “Kae,” ʼe ina manatuʼi, “ko te patele neʼe ina lau pe te tohi ʼo ina ʼui mai ko Nevil kua ʼalu ia ki te lagi. Pea ʼi te tānuma, neʼe ʼui maʼana ʼe tou talitali ki te fakatuʼuake. Neʼe hoha ʼosi taku fakakaukau. Kapau neʼe ʼalu Nevil ki te lagi, ʼe feafeaʼi anai koa hana fakatalitali ki te fakatuʼuake?”

Ki muli age ʼi te ʼaho pe ʼaia, neʼe kau Alec ki te ʼavaifo ʼo Tony. Ko te toʼotoʼoga neʼe fai ʼi te lea neʼe mole feala ke mahino kiai. Kae, ʼaki te tagilāulau ʼa ʼihi neʼe tau mo te mamahi, neʼe ʼiloʼi papau ai e Alec neʼe mole foaki age he fakaloto mālohi kia nātou. ʼE ina fakamatala fēnei mai “ ʼI te po ʼaia, neʼe hoha ʼaupito toku loto. Neʼe mole kei ʼau lavaʼi he meʼa, pea neʼe ʼau lotomamahi ʼaupito. Neʼe mole ʼi ai he tahi neʼe feala ke ina foaki mai he ʼu tali moʼo fakamahino taku ʼu fehuʼi. Ko te hoki feala ʼaē ʼi toku maʼuli, ke ʼau feʼekeʼaki moʼoni pe ʼe ʼi ai koa he ʼAtua.”

ʼI te taʼu fuli ko te toko miliona hahaʼi, ohage ko Alec, ʼe nātou mavete mo te ʼu hahaʼi ʼe nātou ʼoʼofa ki ai ʼuhi pe ko te mate. “ ʼI te malamanei katoa,” ʼe fakamatala e te tohi (1992 Britannica Book of the Year), “ ʼi te taʼu 1991 neʼe ko te ʼu mate e 50 418 000.” Pea ko te tokofia miliona kua mamate talu mai ai? Koutou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu tuʼuga loʼimata neʼe hali mai ia nātou ʼaē neʼe tau mo te mamahi ʼaia! ʼE toe kau ki tonatou mamahi, te lotohoha ʼaē ʼe tupu mai te mole mahino ʼaē ki te tupuʼaga ʼo te mate.

Koia ko te tokolahi, ohage ko Alec, ʼe nātou liliu ʼo lotovaivai pea mo lotolotolua pe ʼe ʼi ai moʼoni koa he fakatafitoʼaga ʼo te ʼamanaki ki he maʼuli ka haʼu ʼi te hili ʼo te mate. Ki te manatu ʼa te tohi (Encyclopedia of Religions), “ ʼi te ʼu temi fuli pe, neʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi fakakaukau neʼe kehe aipe tanatou manatu ʼi te manatu ʼa te tokolahi, . . . ʼo nātou lotolotolua, peʼe lava feafeaʼi ki te nefesi ʼo he tahi ke maʼuli ʼi tuʼa ʼo tona ʼatamai pea mo tona sino.”

Meʼa lelei, ko te tohi ʼaia ʼe ina fakamoʼoni ki te ʼui ʼaē ko te akonaki faka lotu ʼo ʼuhiga mo te tuputupua ʼo te nefesi ʼaē ʼe maʼuli ʼi tuʼa ʼo te sino ʼe mole fakatafito ia ki te Tohi-Tapu. ʼE moʼoni, ʼi te tahi ʼu vaega, ko te Tohi-Tapu ʼe talanoa ki he nefesi neʼe mavae pea neʼe toe liliu kia ia ʼaē kua mate, kae ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ko te “nefesi” ʼe faka ʼuhiga ia ki te “maʼuli” ʼaē neʼe puli peʼe kua toe maʼu. (Senesi 35:16-19; 1 Hau 17:17-23) ʼI te agamāhani, ko te kupu ʼaē ko te “nefesi” ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu moʼo talanoa ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu ʼaki te kakano pea mo te toto, ʼio, ko te ʼu meʼa maʼuli. (Senesi 1:20; 2:7) Koia, ʼe fakahā liuliuga e te Tohi-Tapu ko te ʼu nefesi ʼe mamate. (Esekiele 18:4, 20; Gāue 3:23; Fakahā 16:3) ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi te mamate ʼa te ʼu nefesi, ʼe mole “kei nātou ʼiloʼi he meʼa e tahi.”—Tagata Tānaki 9:5, 10.

ʼI te tahi faʼahi, ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo ni ʼu mate neʼe toe fakamaʼuli. ʼO ʼuhiga mo Lasalo, ko te meʼa ʼaia neʼe hoko kae kua hili kiai ʼaho e fā ki tana mate. (Soane 11:39, 43, 44) Koia, koteā anai te meʼa ʼaē ka hoko ki te hahaʼi ʼaē neʼe mamate kua hili kiai ni ʼu taʼu ʼe lauʼi teau peʼe lauʼi afe? Ko tanatou ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te temi ka haʼu, ʼe ina fakamaʼua koa ki te ʼAtua ke ina fakatuʼuake nātou ʼi tonatou ʼu sino ʼaē neʼe nātou mamate ʼaki?

Kailoa. Ko te taʼi fakakaukau ʼaia ʼe mole ʼalutahi mo te meʼa ʼaē ʼe hoko ki te ʼu eveeve ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te sino ʼo te mate. ʼAki te temi, ko ʼihi eveeve ʼi te ʼu eveeve ʼaia, ʼe mihi e te lauʼakau pea, ʼosi ʼaia, pea ʼe kai kiai te tahi ʼu manu ʼo liliu te ʼu eveeve ʼaia ko he ʼu koga ʼo te ʼu manu ʼaia.

Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole ʼi ai he ʼamanaki ki te hahaʼi ʼaē kua fualoa tanatou mamate? Kailoa. Ko te ʼatamai ʼo te Tupuʼaga ʼo te ʼatulaulau fakaofoofo ʼe haohaoa pea mo heʼegata. ʼI tona ʼatamai haohaoa, ʼe ina maʼu te fealagia ʼaē ke ina manatuʼi te agaaga pea mo te sino ʼo ia ʼaē kua ina fili ke ina manatuʼi. Tahi ʼaē meʼa, ko Sehova ʼe ina maʼu te fealagia ʼaē ke ina toe fakatupu he sinoʼi tagata ʼaki te agaaga ʼo he tahi neʼe maʼuli ki muʼa atu. ʼE toe feala pe foki ki te ʼAtua ke ina ʼai ki te tagata ʼaia ʼaē neʼe ina fakatupu te ʼatamai pea mo te agaaga ʼo he tahi ʼe manatu ki ai, ohage ko Apalahamo.

Hili kiai taʼu e lua afe ki te mate ʼa Apalahamo, neʼe foaki e Sesu te fakaloto mālohi ʼaenī: “ ʼO ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼo te kau mate, neʼe fakahā mai e Moisese, ʼi te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te fuʼu ʼakau talatala, ʼi tana pāuiʼi ʼaē ia Sehova ko ‘te ʼAtua ʼo Apalahamo pea mo te ʼAtua ʼo Isaake pea mo te ʼAtua ʼo Sakopo.’ Ko ia ko te ʼAtua, ʼo mole ʼa te kau mate, kaʼe maʼa te kau maʼuʼuli, heʼe kia ia ko meʼa fuli ʼe maʼuli.” (Luka 20:37, 38) Ia tafa ʼo Apalahamo, mo Isaake, pea mo Sakopo, ko te tahi age ʼu toko miliona mamate ʼe nātou maʼuʼuli ʼi te fakakaukau ʼa te ʼAtua, ʼo nātou talitali ki te fakatuʼuake ʼaē ka ʼamanaki hoko. ʼE fakamoʼoni e te Tohi-Tapu: “ ʼE ʼi ai anai he toe fakatuʼuake mai te mate ʼa te hahaʼi agatonu pea mo te hahaʼi heʼe agatonu.”—Gāue 24:15.

Hili te ʼu vāhaʼa ki tana putu, neʼe maʼu leva e Alec te ʼu tali ki tana ʼu fehuʼi. Ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe ina pāui ia ia ki tona loto fale pea mo ina fakahā age te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te mate pea mo te fakatuʼuake. Ko te meʼa ʼaia neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia Alec pea mo ina foaki age ki ai te faka ʼuhiga foʼou ʼo tona maʼuli.

ʼE koutou fia ʼiloʼi koa he tahi age ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki pea mo te fakatuʼuake ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu? Ohage la, ʼe hahaʼi age anai koa ia nātou ʼaē ka fakatuʼuake ke ʼolo ki te lagi ia nātou ʼaē ka fakatuʼuake ki te kele? Pea koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e he tahi ke ina maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua pea mo sio ki te fakapapau taulekaleka ʼa te ʼAtua ʼaē ko te fakatahiʼi ʼo te hahaʼi pea mo te kau ʼofaina ʼaē kua mamate?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae