Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 1/8 p. 30-31
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
  • Te Tule Leʼo—1997
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “Ke Kātoa Takotou Aga Fakapotopoto”
    Te Tule Leʼo—2006
  • ʼE Tonu Koa Ke ʼAu Kole Maʼua Ki Toku Tēhina?
    Te Tule Leʼo—1998
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Selemia
    Te Tule Leʼo—2007
Te Tule Leʼo—1997
w97 1/8 p. 30-31

Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe faiga e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke nātou faitotonu pea mo fefalalaʼaki, he koʼe ʼe nātou manatu ʼe maʼuhiga ke nātou fai he kotala mokā nātou fai hanatou gāue mo he tahi ʼu Kilisitiano?

Ko te fai ʼo te faʼahi ʼaia ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, pea ʼe ʼaoga moʼoni, pea ʼe ko he fakahā ʼaia ʼo te ʼofa. ʼO feafeaʼi? Tou vakaʼi te ʼu agaaga ʼo te ʼu pepa gāue ʼaia.

ʼE fakahā e te Tohi-Tapu te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga fai ʼa te ʼAtua mo te hahaʼi ʼaē neʼe fai fuakava mo ia, te kau Iselaelite. ʼE tuʼu ʼi te fakamatala ʼaia te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e te kau atolasio moʼoni. ʼE lagi lelei ke tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe tuʼu ʼi te kapite 23 ʼo Senesi. ʼI te temi ʼaē neʼe mate ai tona ʼohoana ʼofaina ko Sala, neʼe loto e Apalahamo ke maʼu he koga meʼa ke tanu ai. Neʼe ina kamata fai te fakatuʼutuʼu mo te kau Kanaane ʼaē neʼe nātou nonofo ōvi ki Hepeloni. ʼI te ʼu vaega 7 ki te 9, ʼe hā lelei mai neʼe ina foaki te falā moʼo totogi te moʼi kele ʼaē neʼe loto kiai. ʼI te vaega 10, ʼe fakahā mai ko te faʼahi ʼaia neʼe fai ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, pea neʼe nātou logo ki te fai palalau ʼaia ʼi te matapā ʼo te kolo. ʼE fakahā ʼi te vaega 13, ko te tagata ʼaē ʼoʼona te moʼi kele, neʼe ina fia foaki kia Apalahamo, kae neʼe ina tali ʼe hoki feala ke maʼu e Apalahamo te moʼi kele, mo kapau ʼe ina totogi te moʼi kele. Pea ʼi te ʼu vaega 17, 18 mo te 20, ʼe fakahā mai neʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia, pea neʼe fakamoʼoni “ia muʼa ʼo te ʼu mata ʼo te ʼu foha ʼo Heti, ʼi te lotolotoiga ʼo nātou fuli ʼaē neʼe hū ʼi te matapā ʼo tona kolo.”

Kae ʼe kehekehe anai koa mo kapau ʼe ko he ʼu atolasio moʼoni e toko lua ʼaē ʼe nā fai hanā gāue? ʼE maʼu te tali ki te fehuʼi ʼaia ʼi te tohi ʼa Selemia kapite 32. ʼO kamata mai te vaega 6, ʼe tou fakatokagaʼi ai ko Selemia neʼe ina fia totogi he moʼi kele ʼi tona tēhina mataʼi tama. ʼE fakahā ʼi te vaega 9 neʼe foaki te totogi lelei. ʼE ʼui fēnei e te ʼu vaega 10 ki te 12: “Pea neʼe ʼau [ia Selemia] tohi ki te moʼi pepa pea mo fakaʼiloga ʼaki toku mama, pea neʼe ʼau toʼo te ʼu hahaʼi fakamoʼoni kae ʼau fua te siliva ʼi te meʼa fua. ʼOsi ʼaia pea neʼe ʼau toʼo te pepa fakamoʼoni, ʼaē kua fakaʼiloga ʼaki te mama ʼo mulimuli ki te fakatotonu pea mo te ʼu lekula, pea mo ʼaē neʼe tuku ava; pea neʼe ʼau foaki te pepa fakamoʼoni kia Paluke te foha ʼo Nelia, ʼaē ko te foha ʼo Maseia, kae sio kiai ia Anamele te foha ʼo taku faʼetagata, pea mo sio kiai te ʼu fakamoʼoni, ia nātou ʼaē neʼe nātou tohi ʼi te pepa, pea mo sio kiai te kau Sutea fuli ʼaē neʼe heheka ʼi te Malaʼe ʼo te kau Tagata Leʼo.”

ʼIo, logope la neʼe ko he meʼa neʼe fai e Selemia mo tona tēhina ʼi te tui, tona kāiga totonu, kae neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatotonu e te Lao. Neʼe ina fai te ʼu pepa e lua​—ko te tahi pepa ʼaē neʼe folahi ke feala hona lau gafua, pea ko te lua pepa neʼe fakaʼiloga ʼaki he mama ke fakaʼaogaʼi ohage ko he fakamoʼoni ki ʼamuli mo kapau neʼe fai he fakafifihi ki te ʼuluaki pepa. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe fai “kae nātou sisio kiai,” ohage ko tona tuʼu ʼi te vaega 13. Koia, neʼe ko he meʼa neʼe fai ʼi muʼa ʼo te hahaʼi. ʼE hā ʼaki mai, ko te faʼahiga fai ʼaia e te kau atolasio moʼoni te ʼu pepa pea mo he ʼu fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo hanatou ʼu gāue, ʼe ko he meʼa ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu.

Tahi ʼaē meʼa, ko te faʼahi ʼaia ʼe ʼaoga moʼoni. Kua tou ʼiloʼi ʼe moʼoni te tāʼaga lea ʼaenī, “ko te ʼu temi pea mo te ʼu meʼa fakafokifā ʼe hoko ia kia nātou fuli.” (Tagata Tānaki 9:​11) ʼE toe hoko te faʼahi ʼaia ki te kau Kilisitiano agatonu ʼaē ʼe pipiki ki te ʼAtua. ʼE talanoa ia Sake 4:​13, 14 ki te faʼahi ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼI te temi nei, koutou ʼōmai, ia koutou ʼaē ʼe koutou ʼui: ‘ ʼI te ʼaho nei peʼe ko ʼapogipogi ʼe mātou ʼolo anai ki te kolo ʼaia pea mo nonofo ai anai lolotoga taʼu e tahi, pea ʼe mātou fai anai hamatou gāue pea mo maʼu koloā ai,’ kae ʼe mole koutou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi anai tokotou maʼuli ʼi te ʼapogipogi.” Koia, ʼe lagi tou fai he fakatuʼutuʼu, ohage ko te totogi ʼo he meʼa, pe ko te fai ʼo he pepa gāue mo he tahi, pe ko te faʼu ʼo he ʼu meʼa ke totogi e he tahi. Kae koteā te meʼa ʼaē ka hoko ʼi te ʼapogipogi, pe ko te māhina ka haʼu, pe ko te taʼu ka haʼu? Koteā te meʼa ʼaē ka hoko mo kapau ʼe hoko anai he tuʼutāmaki kia ia ʼaē neʼe ina tohi te pepa mo koutou? ʼE mole lagi feala anai ke fakahoko te gāue ʼaia. Pea koteā te meʼa ʼaē ka hoko mo kapau ʼe ko tatou ʼaē ʼe mole feala ke tou fakahoko tatatou gāue, peʼe ko ia ʼaē neʼe ina fai te kotala ʼaia mo tatou, ʼe mole feʼauga tana falā peʼe mole feala hana fakahoko tana ʼu maʼua? Kapau neʼe mole tohi he pepa, pea ʼe feala ke hoko ai he ʼu fihifihia moʼoni, kae ʼe feala ke fakatokatoka mo kapau neʼe tohi ki he pepa te kotala ʼaia.

Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole tonu ke galo kia tatou, ʼuhi ko te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli ʼe lagi tonu anai ki he tahi age ke ina fakahoko te ʼu maʼua ʼaia ʼo ina hoko atu te gāue ʼaē ʼe tonu ke fai. Neʼe ʼui e Sake ʼi te vaega 14: “He ko koutou ʼe ko he mao ʼe hā ʼi he temi siʼi pea pulinoa leva.” ʼE moʼoni, ʼe feala ke tou mate fakafokifā. Ko he pepa, pe ko he kotala, ʼe ina faka fealagia anai ki he tahi age ke ina hoko atu te gāue ʼo ina fakatuʼutuʼu ia meʼa fuli, kapau ʼe hoko fakafokifā he meʼa kia tatou peʼe kia ia ʼaē neʼe ina fai mo tatou te kotala.

Ko te fai ʼo te faʼahi ʼaia ʼe ina fakahā te tahi meʼa maʼuhiga​—ko te tohi ʼo te faʼahiga pepa ʼaia ʼe ko he fakahā ʼaia ʼo te ʼofa. ʼE mahino ia, kapau ʼe mate he tahi peʼe hoko kia ia he tuʼutāmaki ʼo māʼimoa ai, ʼe ko he meʼa lelei ki te Kilisitiano ke ina tohi ki he pepa tona ʼu maʼua pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina totogi. Pea ʼe mole tonu ke tou fakahā te heʼe falala, kae ʼe tou fakahā te ʼofa ki te tēhina ʼaē ʼe gāue mo tatou ʼo tou fai he kotala ʼe ina fakahā fakalelei ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina fai, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke ina maʼu. Ko te fakatuʼutuʼu ʼofa ʼaia, ʼe ko he tokoni anai ke ʼaua naʼa tupu ai he ʼu manatu kovi pe ko he lotomamahi, mo kapau ʼe galoʼi e he tahi te tahi ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai peʼe mole ina fakahoko katoa tona ʼu maʼua. Pea ko ai ia tatou ʼaē ʼe mole agahala, pea ʼe mole ina galoʼi te ʼu meʼa, peʼe mole ina faka ʼuhiga hala te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e ʼihi?​—Mateo 16:5.

ʼE ʼi ai te tahi ʼu ʼaluʼaga mokā tou tohi ki he pepa te ʼu gāue ʼaē ʼe tou fai, ʼe feala ke tou fakahā ai te ʼofa ki totatou ʼu tēhina, mo totatou famili, pea mo te kokelekasio. Kae ʼe tonu ke mahino lelei kia tatou, ko te tohi fakalelei ʼo te ʼu kotala ʼaia ʼe mole gata ʼaki pe te ʼui ʼaē ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼofa, kae ʼe ko he meʼa ʼe ʼaoga moʼoni pea ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae