Ko Te Hāofaki ʼe Haʼu Mai Ia Sehova
“Kia mātou, ko te ʼAtua moʼoni ʼe ko he ʼAtua ʼe ina fai he ʼu gāue moʼo hāofaki.”—Pesalemo 68:20.
1, 2. (a) He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ʼe ko Sehova te Matapuna ʼo te hāofaki? (b) E feafeaʼi hakotou fakamahino ia Tāʼaga Lea 21:31?
KO SEHOVA ʼe ina hāofaki te hahaʼi ʼaē ʼe ʼoʼofa kia te ia. (Isaia 43:11) Ko te Hau ʼiloa ʼo Iselaele ko Tavite, neʼe hoko kia ia te faʼahi ʼaia, pea neʼe feala ke hiva fakamalotoloto fēnei: “Ko te hāofaki ʼe haʼu mai ia Sehova.” (Pesalemo 3:8) Neʼe tatau mo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te polofeta ko Sonasi ʼi tana kole ʼaē neʼe ina fai ʼi tana nofo ʼi te fatu ʼo te foʼi ika lahi.—Sonasi 2:9.
2 Neʼe toe ʼiloʼi e te foha ʼo Tavite, ia Salomone, ko te hāofaki ʼe haʼu mai ia Sehova, he neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te hōsi, ʼe ko he meʼa ʼe teuteuʼi ki te ʼaho ʼo te tau, kae ko te hāofaki ʼe ʼa Sehova.” (Tāʼaga Lea 21:31) ʼI te Moyen-Orient ʼāfea, neʼe toho e te ʼu pipi te ʼu saliote, neʼe ʼamo e te ʼu asino te ʼu kavega, neʼe hekaʼi e te hahaʼi te tahi ʼu faʼahiga asino, pea neʼe fakaʼaogaʼi te hōsi ki te tau. Kae ʼi muʼa ʼo te hū ʼa te kau Iselaelite ki te Kele ʼo te Fakapapau, neʼe fakatotonu e te ʼAtua kia ia ʼaē ka hau anai ki Iselaele, ke “ ʼaua naʼa ina fakalahi tona ʼu hōsi.” (Teutalonome 17:16) Neʼe mole he ʼaoga ʼo he ʼu hōsi tau, koteʼuhi ʼe ko Sehova ʼaē ka ina hāofaki tana hahaʼi.
3. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou vakaʼi?
3 Ko te Tuʼi ʼAliki ko Sehova ʼe ko “he ʼAtua ʼe ina fai he ʼu gāue moʼo hāofaki.” (Pesalemo 68:20) ʼE ko he manatu fakaloto mālohi ʼaia! Kae koteā te ʼu “gāue moʼo hāofaki” ʼaē neʼe fakahoko e Sehova? Pea ko ai ʼaē neʼe ina hāofaki?
ʼE Hāofaki e Sehova Te Agatonu
4. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe hāofaki e Sehova te hahaʼi ʼaē ʼe ʼoʼofa kia te ia?
4 Ko te kau kaugana agatonu fuli ʼaē kua foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua, ʼe feala ke nātou maʼu he fakaloto fīmālie ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼo te ʼapositolo ko Petelo: “ ʼE ʼiloʼi e Sehova peʼe feafeaʼi te fakahāo mai te ʼahiʼahi te hahaʼi ʼaē ʼe pipiki ki te ʼAtua, kae ina tāʼofi te hahaʼi heʼe agatonu ʼi te ʼaho ʼo te fakamāu, ke molehi nātou.” Moʼo fakamoʼoni ki te ʼu palalau ʼaia, neʼe ʼui e Petelo ko te ʼAtua “neʼe mole ina tāʼofi tana tauteaʼi te mālama ʼāfea, kae neʼe ina hāofaki ia Noe, ko te tagata fai faka mafola ʼo te faitotonu, mo te toko fitu, ʼi tana fakatō te tulivio ki te mālama agahala.”—2 Petelo 2:5, 9.
5. Neʼe feafeaʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼi te temi ʼaē neʼe tauhi ai ia Noe ʼi tona ʼuhiga “tagata fai faka mafola ʼo te faitotonu”?
5 Koutou fakakaukauʼi age muʼa mo kanapaula neʼe koutou maʼuʼuli ʼi te temi ʼo Noe. ʼE nonofo te kau temonio ʼi te kele ʼaki tonatou ʼu sinoʼi tagata. Ko te ʼu fānau ʼo te kau ʼaselo talagataʼa ʼaia ʼe nātou gaohi koviʼi ʼaupito te hahaʼi, pea kua ‘fonu te kele ʼi te agamālohi.’ (Senesi 6:1-12) Logope la te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko, kae neʼe mole līaki e Noe tana tauhi kia Sehova. Neʼe ko “he tagata fai faka mafola ʼo te faitotonu.” Ko ia pea mo tona famili, neʼe nātou faʼu te aleka, he neʼe nātou tui ʼe fakaʼauha anai te hahaʼi agakovi ʼo te temi ʼaia. Ko te tui ʼaē neʼe fakahā e Noe neʼe ina tauteaʼi te mālama ʼaia. (Hepeleo 11:7) ʼE tatau te ʼu ʼaluʼaga ʼo totatou temi pea mo te temi ʼo Noe, pea ʼe ko te fakaʼiloga ʼaia ʼo te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī. (Mateo 24:37-39; 2 Timoteo 3:1-5) Ohage ko Noe, ʼe koutou agatonu anai koa ʼi tokotou ʼuhiga kau fai faka mafola ʼo te faitotonu, ʼo koutou tauhi fakatahi mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua pea mo atalitali ki te ʼaho ʼaē ka hāofaki ai koutou e Sehova?
6. ʼE fakamoʼoni feafeaʼi ia 2 Petelo 2:7, 8, ko Sehova ʼe ina hāofaki te agatonu?
6 Neʼe tuku mai e Petelo te tahi fakamoʼoni moʼo fakahā ko Sehova ʼe ina hāofaki te agatonu. ʼE ʼui e te ʼapositolo: “[Ko te ʼAtua] neʼe ina fakahāo te agatonu ko Lote, ʼaē neʼe lotomamahi ʼaupito ʼi te aga fakalialia ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe nātou meʼa noaʼi te lao—heʼe, ʼuhi ko te meʼa ʼaē neʼe sio pea mo fagono ki ai ʼi tana nofo ʼi te lotolotoiga ʼo nātou, neʼe fakahohaʼa e te tagata agatonu ʼaia tona nefesi ʼi te ʼaho fuli ʼuhi ko tanatou ʼu aga ʼaē ʼe nātou meʼa noaʼi te lao.” (2 Petelo 2:7, 8; Senesi 19:1-29) ʼI te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī, kua liliu ko he meʼa māhani maʼa te toko lauʼi miliona hahaʼi te fai ʼo he ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te ʼu felāveʼi fakasino. Ohage ko Lote, ʼe koutou ‘lotomamahi ʼaupito koa ʼi te aga fakalialia ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe nātou meʼa noaʼi te lao’ ia ʼaho nei? Kapau koia, pea kapau ʼe koutou maʼuliʼi te faitotonu, pea ʼe feala ke koutou kau ia nātou ʼaē ka hāofaki e Sehova ʼi te temi ʼaē ka fakaʼauha ai te tuʼu agakovi ʼaenī.
ʼE Hāofaki e Sehova Tana Hahaʼi Mai Te ʼu Hahaʼi ʼAē ʼe Nātou Fakamamahiʼi Nātou
7. Ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Sehova ki te kau Iselaelite ʼi Esipito, ʼe ina fakamoʼoni feafeaʼi ʼe ina hāofaki tana hahaʼi mai tonatou ʼu mamahi?
7 ʼO aʼu ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼāfea ʼaenī, ʼe fakatagaʼi anai te ʼu kaugana ʼa Sehova pea mo fakamamahiʼi nātou e tanatou ʼu fili. Kae ʼe feala ke nātou falala ʼe hāofaki anai nātou e Sehova, he neʼe ina hāofaki tana hahaʼi ʼaē neʼe maʼuli taʼomia ʼi te temi muʼa. Koutou fakakaukauʼi age muʼa ko koutou ko he Iselaelite, ʼe koutou mamahi ʼuhi ko te pule fefeka ʼa te kau Esipito ʼi te temi ʼo Moisese. (Ekesote 1:1-14; 6:8) Neʼe fakatō e te ʼAtua te ʼu malaʼia ki Esipito. (Ekesote 8:5–10:29) ʼI te hogofulu malaʼia ʼaē neʼe mamate ai te ʼu ʼuluaki tupu ʼo te kau Esipito, neʼe fakagafua ai e Falaone ke mavae te kau Iselaelite, kae ki muli age neʼe ina tānaki tana foʼi kautau pea neʼe ina tuli nātou. Kae mole tuai, pea neʼe fakaʼauha ia ia mo tana kau solia ʼi te Tai Kula. (Ekesote 14:23-28) ʼE koutou hivaʼi fakatahi mo Moisese pea mo Iselaele katoa te hiva ʼaenī: “Ko Sehova ʼe ko he tagata tau mālohi. Ko tona huafa ko Sehova. Ko te ʼu saliote ʼo Falaone pea mo tana ʼu mālohi faka solia neʼe ina lī ki te tai, pea ko tana ʼu hahaʼi tau mālohi neʼe ina fakamoū ʼi te Tai Kula. Neʼe ʼuʼufi nātou e te ʼu peau ʼo te tai; neʼe nātou hifo ki te loloto ohage ko he foʼi maka.” (Ekesote 15:3-5) ʼE toe feiā anai mo te fakaʼauha ʼo nātou ʼaē ʼe nātou fakamamahi te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī.
8, 9. Koutou fakaʼaogaʼi te tohi ʼo te Kau Fakamāu moʼo fakamatala he faʼifaʼitaki ʼe ina fakamoʼoni ai, ko Sehova ʼe ina hāofaki tana hahaʼi mai te fakamamahi.
8 ʼI te kua hū ʼa te kau Iselaelite ki te Kele ʼo te Fakapapau, neʼe fakahoko e te ʼu tuʼi fakamāu te faitotonu lolotoga ni ʼu taʼu. ʼI ʼihi temi, neʼe maʼuli mamahi te hahaʼi ʼuhi ko te aga fefeka ʼo te ʼu puleʼaga matāpule, kae neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua tana ʼu tuʼi fakamāu moʼo hāofaki nātou. Logope la ʼe lagi tou ‘tagi heʼe fakamamahiʼi tatou pea mo humuki tatou,’ kae ʼe toe hāofaki anai tatou e Sehova he tou kaugana agatonu kia te ia. (Kau Fakamāu 2:16-18; 3:9, 15) Ei, ko te tohi faka Tohi-Tapu ʼo te Kau Fakamāu ʼe ina fakamoʼoni mai te faʼahi ʼaia, pea ʼe ina fakahā mai ʼe fakahoko anai e te ʼAtua he hāofaki ʼe lahi age ʼaki tona Tuʼi Fakamāu kua ina fakanofo, ia Sesu Kilisito.
9 Tou toe liliu ki te temi ʼo te Tuʼi Fakamāu ko Palake. ʼUhi ko te tauhi hala pea mo te mole kei ʼofa ʼa te ʼAtua kia nātou, ko te Hau Kanaane ko Sapini neʼe pule fefeka ki te kau Iselaelite lolotoga taʼu e 20. Ko Sisela neʼe ko te pule ʼo te foʼi solia ʼo Kanaane. Logope la neʼe ko te teitei toko fā miliona hahaʼi ʼo te puleʼaga ʼaia, kae ‘neʼe mole ʼi ai he meʼa tali tau peʼe ko he nahau ʼa te toko fāgofulu afe ʼo Iselaele.’ (Kau Fakamāu 5:6-8) Ko te kau Iselaelite ʼaē neʼe fakahemala, neʼe nātou pāui kia Sehova. ʼAki te fafine polofeta ko Tepola, neʼe fakatotonu e te ʼAtua ke fakatahiʼi e Palake te ʼu tagata ʼe toko 10 000 ʼi te Moʼuga ʼo Tapō, pea neʼe taki e Sehova te ʼu fili ki te mafa ʼaē neʼe tuʼu ʼi lalo ʼo Tapō. Ko te logoaʼa ʼaē neʼe nātou logo kiai ʼi te mafa pea ʼi te vaitafe mamaha ʼo Kisone, neʼe ko te ʼōmai ʼaia ʼo te ʼu kautau ʼo Sisela pea mo te ʼu saliote tau e 900. Kae neʼe tō te ʼua lahi ʼo hake ai te vaitafe ʼo Kisone. ʼI te hifo ifo ʼo Palake pea mo tana kau solia mai te Moʼuga ʼo Tapō, neʼe ʼaofi nātou e te ʼao, pea neʼe nātou mamata ki te maumau ʼaē neʼe fakahoko e te hāūhāū lahi ʼa Sehova. Neʼe matematehi e te kau solia ʼo Palake te kau Kanaane ʼaē neʼe nātou matataku pea mo feholaki, pea neʼe mole hāo he tahi. Ko he fakatokaga ʼaia kia nātou ʼaē ʼe nātou fakamamahi tatou, ʼaē ʼe nātou tauʼi te ʼAtua!—Kau Fakamāu 4:3-16; 5:19-22.
10. He koʼe ʼe feala ke tou tui papau ʼe hāofaki anai e te ʼAtua tana ʼu kaugana ʼaē ʼe fakatagaʼi ʼi te temi ʼaenī?
10 ʼE hāofaki anai e Sehova tana ʼu kaugana ʼo te temi ʼaenī ʼi tanatou ʼu fili ʼaē ʼe nātou fakamamahi nātou, ohage pe ko tana hāofaki ia Iselaele ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai ʼi te tuʼutāmaki. (Isaia 43:3; Selemia 14:8) Neʼe hāofaki e te ʼAtua ia Tavite “ ʼi te ʼu nima ʼo tana ʼu fili fuli.” (2 Samuele 22:1-3) Koia, tatau aipe peʼe fakamamahi tatou peʼe fakatagaʼi tatou ʼuhi ko tatatou tauhi kia Sehova, kae ʼe tonu ke tou lototoʼa, heʼe ko tana Hau Mesianike ʼe ina hāofaki anai tatou mai te fakataga. Ei, “ ʼe ina hāofaki anai te ʼu nefesi ʼo te kau masiva. Mai te taʼomia pea mo te agamālohi ʼe ina totogi anai tonatou ʼu nefesi.” (Pesalemo 72:13, 14) Kua ōvi mai totatou hāofaki.
ʼE Hāofaki e Te ʼAtua Ia Nātou ʼAē ʼe Falala Kia Te Ia
11. Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe foaki e te tūpulaga ko Tavite ʼo ʼuhiga mo te falala ʼaē kia Sehova?
11 Ke hāofaki tatou e Sehova, ʼe tonu ke tou lototoʼa pea mo tou falala katoa kia te ia. Neʼe fakahā e Tavite tana lototoʼa pea mo tana falala katoa ki te ʼAtua, ʼi tana tauʼi te tagata lahi ʼaupito ko Koliate. Koutou fakakaukauʼi age muʼa, te tuʼu ʼo te tagata Filisitini māʼoluga ʼaupito ʼaia ia muʼa ʼo te tūpulaga ko Tavite, ʼaē neʼe kalaga fēnei age: “ ʼE ke haʼu kia te ʼau mo te heletā, pea mo te tao, kae kia ʼau, ʼe ʼau ʼalu atu kia te koe ʼaki te huafa ʼo Sehova ʼo te kautau, te ʼAtua ʼo te ʼatu kautau ʼo Iselaele, ʼaē neʼe ke laga tau ki ai. ʼI te ʼaho ʼaenī, ʼe tuku anai koe e Sehova ki toku nima pea ʼe mahino papau ia, ʼe ʼau tāmateʼi anai koe, pea ʼe ʼau tuʼusi anai tou ʼulu; pea ʼi te ʼaho ʼaenī ʼe ʼau foaki moʼoni anai te ʼu sino ʼo te kau Filisitini ki te ʼu manulele ʼo te lagi pea mo te ʼu manu fekai ʼo te kele; pea ʼe ʼiloʼi anai e te hahaʼi fuli ʼo te kele ʼe ʼi ai te ʼAtua ʼa Iselaele. Pea ʼe ʼiloʼi anai e te kokelekasio fuli ʼaenī ʼe mole fakaʼaogaʼi e Sehova he heletā, peʼe ko he tao, moʼo hāofaki, koteʼuhi ʼe ʼa Sehova te tau.” Mole tuai, pea neʼe mate ia Koliate pea fakaʼauha te kau Filisitini. Neʼe hā lelei ai neʼe hāofaki e Sehova tana hahaʼi.—1 Samuele 17:45-54.
12. He koʼe ʼe ʼaoga ke tou manatuʼi te faʼifaʼitaki ʼo Eleasale, te tagata mālohi ʼo Tavite?
12 Ka fakatagaʼi tatou, pea ʼe ʼaoga “ke tou lototoʼa” pea mo tou falala katoa ki te ʼAtua. (Isaia 46:8-13; Tāʼaga Lea 3:5, 6) Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaenī neʼe hoko ʼi te koga meʼa ʼaē ʼe higoa ko Pase-tamime. Neʼe holomuli ia Iselaele ʼi tonatou tauʼi e te kau solia Filisitini. Kae neʼe mole mataku ia Eleasale, ʼaē neʼe kau ʼi te ʼu tagata mālohi ʼaupito ʼe toko tolu ʼo Tavite. Neʼe tuʼu ʼi te gāueʼaga olose pea neʼe ina matehi e ia tokotahi te kau Filisitini ʼaki tana heletā. Pea ‘neʼe hāofaki e Sehova ia Iselaele ʼaki te hāofaki lahi.’ (1 Fakamatala 11:12-14; 2 Samuele 23:9, 10) ʼE mole he tahi ia tatou ʼe ina fia tauʼi tokotahi te ʼu mālohi faka solia. Kae ʼi ʼihi temi ʼe lagi tou tokotahi pea ʼe gaohi koviʼi tatou e totatou ʼu fili. ʼE tou falala koa kia Sehova ʼo faikole kia te ia, te ʼAtua ʼaē ʼe ina fai te ʼu gāue moʼo hāofaki tatou? ʼE tou kumi koa tana tokoni ke ʼaua naʼa tou lavakiʼi totatou ʼu tēhina kia nātou ʼaē ʼe nātou fakatagaʼi tatou?
ʼE Hāofaki e Sehova Ia Nātou ʼAē ʼe Nātou Taupau Tanatou Agatonu
13. He koʼe neʼe faigataʼa te taupau ʼo te agatonu ki te ʼAtua ʼi te puleʼaga ʼo te ʼu telepi e hogofulu ʼo Iselaele?
13 Ke hāofaki tatou e Sehova, ʼe tonu ke tou taupau tatatou agatonu kia te ia tatau aipe pe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke hoko. Neʼe hoko te ʼu ʼahiʼahi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼo te temi muʼa. Koutou fakakaukauʼi age muʼa te meʼa ʼaē neʼe tonu ke koutou tauʼi mokanapaula neʼe koutou maʼuʼuli ʼi te ʼu telepi e hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele. ʼUhi ko te pule fefeka ʼo Lopoame, neʼe tupu ai te agatuʼu ʼo te ʼu telepi e hogofulu kia te ia pea neʼe nātou faʼufaʼu ai te puleʼaga ʼo te potu tokelau ʼo Iselaele. (2 Fakamatala 10:16, 17; 11:13, 14) ʼI te ʼu hau tokolahi ʼo te puleʼaga ʼaia, neʼe ko Sehu tokotahi ʼaē neʼe lelei kae māʼiape la mo ia neʼe ‘mole haʼele ʼi te lao ʼa Sehova ʼaki tona loto katoa.’ (2 Hau 10:30, 31) Kae neʼe maʼu ʼi te puleʼaga ʼo te ʼu telepi ʼaia e hogofulu te ʼu hahaʼi neʼe nātou taupau tanatou agatonu. (1 Hau 19:18) Neʼe nātou tui ki te ʼAtua, pea neʼe fakahā e te ʼAtua tana lagolago kia nātou. Logola te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ʼe hoko ki takotou tui, ʼe koutou taupau koa takotou agatonu kia Sehova?
14. Koteā te hāofaki ʼaē neʼe fakahoko e Sehova ʼi te temi ʼo te Hau ko Esekiasi, pea he koʼe neʼe ʼohofiʼi e te kau Papiloni ia Suta?
14 Ko te mafola ʼo te meʼa noaʼi ʼo te Lao ʼa te ʼAtua, neʼe tupu ʼaki ai te tuʼutāmaki ʼa te puleʼaga ʼo Iselaele. ʼI tona ʼohofiʼi e te kau Asilia ʼi te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼe mahino papau neʼe feholaki ʼihi ʼo te ʼu telepi ʼaia e hogofulu ki te ʼu telepi e lua ʼo Suta, ʼaē neʼe feala ai ke nātou tauhi kia Sehova ʼi tona fale lotu. Ko te toko fā ʼo te ʼu hau ʼe toko 19 ʼo Suta ʼo te hōloga ʼo Tavite—ko Asa, mo Sosafate, mo Esekiasi pea mo Sosiasi—neʼe nātou tauhi fakamalotoloto ki te ʼAtua. ʼI te temi ʼo te tagata agatonu ko Esekiasi, neʼe tauʼi e te kau Asilia ia Suta ʼaki tanatou kautau mālohi. Moʼo tali ki te ʼu faikole ʼa Esekiasi, neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua te ʼaselo pe e tahi moʼo matehi te toko 185 000 kau Asilia ʼi te po pe e tahi, kae ina hāofaki Tana kau atolasio! (Isaia 37:36-38) Ki muli age, ʼi te mole mulimuli ʼa te hahaʼi ki te Lao pea mo tanatou meʼa noaʼi te ʼu fakatokaga ʼa te ʼu polofeta ʼa te ʼAtua, neʼe ʼohofiʼi ai e te kau Papiloni ia Suta pea mo fakaʼauha tona kolo lahi, ia Selusalemi, pea mo tona fale lotu ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi.
15. He koʼe neʼe ʼaoga ki te kau Sutea ʼaē neʼe ʼaunofo ʼi Papiloni ke nātou faʼa kātaki, pea neʼe faka ʼāteaina feafeaʼi nātou e Sehova?
15 Neʼe tonu ke faʼa kātaki te kau Sutea ʼaē neʼe ʼaunofo, ke feala hanatou taupau tanatou agatonu ki te ʼAtua ʼi tanatou nonofo popūla ʼi Papiloni ia taʼu e 70. (Pesalemo 137:1-6) ʼE lelei ke tou fakatokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te tagata neʼe ina taupau tana agatonu, neʼe ko te polofeta ko Taniela. (Taniela 1:1-7; 9:1-3) Koutou fakakaukauʼi age muʼa tana fiafia lahi ʼaupito ʼi te temi ʼaē neʼe fakatotonu ai e te Hau Pelesia ko Siliusi, ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ke toe liliu te kau Sutea ki Suta pea ke nātou toe laga te fale lotu! (Esitalasi 1:1-4) Ko Taniela pea mo ʼihi neʼe nātou kātakiʼi lolotoga ni ʼu taʼu, pea ki muli age neʼe nātou sio leva ki te ʼohofiʼi ʼo Papiloni pea mo te faka ʼāteaina ʼa te hahaʼi ʼa Sehova. Ko te faʼahi ʼaia ʼe tonu ke tokoni kia tatou ke tou faʼa kātaki, lolotoga tatatou atalitali ki te temi ʼaē ka fakaʼauha ai ia “Papiloni Lahi,” te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala.—Fakahā 18:1-5.
ʼE Hāofaki Tuʼumaʼu e Sehova Tana Hahaʼi
16. Koteā te hāofaki ʼaē neʼe fakahoko e te ʼAtua ʼi te temi ʼo te Fineʼaliki ko Esitele?
16 ʼE hāofaki tuʼumaʼu e Sehova tana hahaʼi mokā nātou nonofo agatonu ki tona huafa. (1 Samuele 12:22; Isaia 43:10-12) Koutou fakakaukauʼi age muʼa te temi ʼo te Fineʼaliki ko Esitele—ʼi te nima sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. Ko te Hau ko Asuelusi (Xerxès 1) neʼe ina fakanofo ia Amane ko te ʼuluaki minisi. ʼI tana ʼita ʼaē ʼi te mole tulolo ʼa te tagata Sutea ko Maletokeo ʼi ʼona muʼa, neʼe fonofono ai ia Amane ke ina matehi ia ia pea mo te kau Sutea fuli ʼi te Puleʼaga ʼo Pelesia. Neʼe ina lau ʼo ʼuhiga mo nātou ʼe ko he hahaʼi ʼe nātou talagataʼa ki te lao, pea neʼe ina foaki mo he paʼaga, pea neʼe fakagafua kia ia ke ina ʼai te fakaʼiloga ʼo te hau ki he pepa neʼe fakatotonu ai ke tāmateʼi te kau Sutea. ʼAki he lototoʼa, neʼe fakahā e Esitele ki te hau tona ʼuhiga Sutea pea mo tala age te fonofono ʼaē neʼe fai e Amane ke matematehi te kau Sutea. Mole faʼa fualoa, pea neʼe tautau ia Amane ʼi te pou ʼaē neʼe ina teuteuʼi moʼo matehi ia ʼo Maletokeo. Pea neʼe liliu ai leva ia Maletokeo ko te ʼuluaki minisi, pea neʼe ina fakagafua ki te kau Sutea ke nātou tauʼi tanatou ʼu fili. (Esitele 3:1–9:19) Neʼe nātou mālo lahi ai. Ko te meʼa ʼaenī neʼe hoko ʼe tonu ke ina fakamālohiʼi tatatou tui ki te ʼui ʼaē ʼe fai anai e Sehova te ʼu gāue moʼo hāofaki tana ʼu kaugana ʼaē ʼe fakalogo ia ʼaho nei.
17. He koʼe neʼe maʼuhiga ke fakalogo te kau Kilisitiano Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼaē neʼe nonofo ʼi Sutea, ke nātou hāo ai?
17 ʼE toe hāofaki e te ʼAtua tana hahaʼi, heʼe nātou fakalogo kia te ia pea mo tona ʼAlo. Koutou fakakaukauʼi age muʼa mo kapau ko koutou ko he tisipulo ʼa Sesu ʼi te ʼuluaki sēkulō. ʼE ina ʼui fēnei kia nātou: “Ka koutou sisio anai ʼe takatakai ia Selusalemi e he ʼu kautau neʼe faka ʼapitaki-tau, pea ke koutou ʼiloʼi kua ōvi mai tona maumau. Koia, ko nātou ʼaē ka nonofo anai ʼi Sutea, ke nātou feholaki ki te ʼu moʼuga.” (Luka 21:20-22) Kua fakalaka ni ʼu taʼu, pea ʼe koutou feʼekeʼaki peʼe hoko anai koa te ʼu palalau ʼaia. Pea hoko mai te agatuʼu ʼa te kau Sutea ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi. Kua takatakai ia Selusalemi e te ʼu kautau ʼo Loma ʼaē ʼe puleʼi e Cestius Gallus pea kua nātou maumauʼi te ʼu kaupā ʼo te fale lotu. Fokifā pe, pea mavae te kau Loma, kae mole ʼiloʼi pe koteā tona tupuʼaga. Koteā ʼaē ka fai anai e te kau Kilisitiano Sutea? ʼI tana tohi Ecclesiastical History (Tohi 3, kapite 5, 3), ʼe ʼui ai e Eusèbe neʼe nātou feholaki mai Selusalemi pea mo Sutea. Neʼe nātou hāo he neʼe nātou fakalogo ki te fakatokaga ʼaē neʼe tala fakakikite age e Sesu. ʼE koutou mulimuli koa ki te takitaki ʼaē ʼe tuku atu e te Tohi-Tapu ʼaki “te tagata kaugana agatonu” ʼaē neʼe fakanofo ke pule ki “te ʼu meʼa” fuli ʼa Sesu?—Luka 12:42-44.
ʼE Hāofaki Tatou Ke Tou Maʼuʼuli ʼo Heʼegata
18, 19. (a) Koteā te hāofaki ʼaē neʼe faka fealagia ʼaki te mate ʼa Sesu, pea ʼe fua lelei kia ai? (b) Koteā ʼaē neʼe fakatotonu e te ʼapositolo ko Paulo ke ina fai?
18 Neʼe hāo te kau Kilisitiano ʼo Sutea, he neʼe nātou mulimuli ki te fakatokaga ʼaē neʼe fai age e Sesu. Kae ko te mate ʼa Sesu neʼe ina faka fealagia ke hāofaki te “faʼahiga hahaʼi fuli pe” ke nātou maʼu te maʼuli heʼegata. (1 Timoteo 4:10) Neʼe ʼaoga ki te malamanei he totogi ʼuhi ko te talagataʼa ʼa Atama, he neʼe ina pulihi tona maʼuli pea neʼe liliu tona hōloga katoa ʼo popūla ki te agahala pea mo te mate. (Loma 5:12-19) Ko te ʼu sakilifisio manu ʼaē neʼe fakatotonu e te Lao Faka Moisese ke fai e te kau Sutea, neʼe nātou ʼuʼufi faka temi pe te ʼu agahala. (Hepeleo 10:1-4) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole he tāmai kelekele ʼa Sesu pea ko te laumālie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua neʼe ina ‘ ʼūgaki ʼaki tona malumalu’ ia Malia talu mai te temi ʼaē neʼe ina fuafatuʼi ai ia Sesu pea mo te temi ʼaē neʼe ina fānauʼi ai, koia neʼe tupu haohaoa ia Sesu. (Luka 1:35; Soane 1:29; 1 Petelo 1:18, 19) ʼI te mate ʼa Sesu ʼi tona ʼuhiga tagata agatonu, neʼe ina foaki tona maʼuli haohaoa moʼo totogi pea mo faka ʼāteaina te malamanei. (Hepeleo 2:14, 15) Koia, ko Kilisito neʼe ina “foaki ia ia totonu ko he totogi ʼe tatau maʼa te hahaʼi fuli.” (1 Timoteo 2:5, 6) ʼE mole ko te hahaʼi fuli ʼaē ka nātou maʼu anai te ʼu tapuakina ʼo te sakilifisio ʼaia ʼaē neʼe ina foaki moʼo hāofaki te malamanei, kae ʼe tali e te ʼAtua ke fakahoko tona ʼu fua lelei kia nātou ʼaē ʼe nātou tui ki te sakilifisio ʼaia.
19 ʼI tana momoli tona sakilifisio faitotogi ki te ʼAtua ʼi selo, neʼe toe totogi e Kilisito te hōloga ʼo Atama. (Hepeleo 9:24) Neʼe maʼu ai e Sesu tona ʼohoana, ʼaē ʼe faʼufaʼu e tana ʼu tisipulo fakanofo ʼe toko 144 000 kua fakatuʼuake ke nātou maʼuʼuli ʼi selo. (Efesi 5:25-27; Fakahā 14:3, 4; 21:9) Tahi ʼaē meʼa, kua liliu ia ko “He Tāmai Heʼegata” kia nātou ʼaē ʼe nātou tali tana sakilifisio pea mo nātou maʼuʼuli anai ʼo heʼegata ʼi te kele. (Isaia 9:6, 7; 1 Soane 2:1, 2) ʼE ko he fakatuʼutuʼu ʼofa ʼaia! Ko te loto fakafetaʼi ʼa Paulo ki te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe hā lelei ʼi te lua tohi ʼaē neʼe ina fai ki te kau Kilisitiano ʼo Kolonito, pea ʼe tou vakaʼi anai te faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai. ʼI tona fakahagatonu, neʼe fakatotonu e Paulo ke ʼaua naʼa tāʼofi ia ia e he meʼa ʼi tana tokoni ki te hahaʼi, ke nātou tali te fakatuʼutuʼu taulekaleka ʼaē neʼe fai e Sehova moʼo hāofaki te hahaʼi pea ke nātou maʼu te maʼuli heʼegata.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
◻ Koteā te ʼu fakamoʼoni faka Tohi-Tapu ʼe hā ai ko te ʼAtua ʼe ina hāofaki tana hahaʼi agatonu?
◻ ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe hāofaki e Sehova ia nātou ʼaē ʼe nātou falala kia te ia pea mo nofo agatonu?
◻ Koteā te meʼa ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua moʼo hāofaki te hahaʼi pea ke nātou maʼu te maʼuli heʼegata?
[Paki ʼo te pasina 12]
Neʼe falala ia Tavite kia Sehova, te “ ʼAtua ʼaē ʼe ina fai he ʼu gāue moʼo hāofaki.” Kaeā koutou?
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼE hāofaki tuʼumaʼu e Sehova tana hahaʼi, ohage ko tona fakahā ʼi te temi ʼo te Fineʼaliki ko Esitele