Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 15/4 p. 3-4
  • ʼE ʼAoga Ki Te Tokolahi Ke Fakafimālie!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE ʼAoga Ki Te Tokolahi Ke Fakafimālie!
  • Te Tule Leʼo—2000
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Koutou Maʼu Te Fīmālie ʼi Te Mālohi ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—2000
  • Koutou Fakafimālie Ia Nātou ʼe Lotomamahi
    Te Tule Leʼo—2003
  • ʼE Fakafimalieʼi Tatou e Sehova ʼi ʼOtatou ʼAhiʼahi Fuli
    Te Tule Leʼo—2017
  • “Kotou Fetagihi Mo Natou ʼAe ʼe Fetagihi”
    Te Tule Leʼo—2017
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2000
w00 15/4 p. 3-4

ʼE ʼAoga Ki Te Tokolahi Ke Fakafimālie!

“Koʼeni, te ʼu loʼimata ʼo nātou ʼaē ʼe maʼuʼuli taʼomia, kae neʼe mole ʼi ai honatou tagata fakafimālie; pea neʼe maʼu te mālohi e nātou ʼaē ʼe nātou faka taʼomia ia nātou, koia neʼe mole ʼi ai honatou tagata fakafimālie.”​—⁠Tagata Tānaki 4⁠:⁠1.

ʼE KOUTOU kumi koa he fakaloto fīmālie? ʼE koutou fia maʼu koa he fakaloto fīmālie ke pulihi ai tokotou lotovaivai? ʼE koutou holi koa ke fakaloto fīmālieʼi koutou heʼe koutou maʼuli mamahi pea mo tau mo te ʼu faigataʼaʼia?

Neʼe ʼaoga ʼaupito kia tatou fuli ʼi he temi, ke fakaloto fīmālieʼi tatou pea mo fai mai he fakaloto mālohi, heʼe lahi te ʼu meʼa ʼi totatou maʼuli ʼe tou lotomamahi ai. ʼE tou loto fuli ke tokoni mai he tahi, ke ʼofainaʼi tatou, pea ke tou fāʼufua mo he tahi. Ko ʼihi ia tatou kua matutuʼa pea ʼe mole tou fiafia ʼi te ʼaluʼaga ʼaia. ʼE lotomamahi ʼihi he neʼe mole hage tonatou maʼuli ko te meʼa ʼaē neʼe nātou fakaʼamu kiai. Pe neʼe lotomamahi ʼihi ʼi he ʼu logo neʼe fakahā age e te kau tōketā.

Tahi ʼaē meʼa, tokolahi ʼe nātou ʼio anai ki te kua ʼaoga ʼaupito ki te hahaʼi he fakaloto fīmālie pea mo he ʼamanaki, ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē kua hoko ʼi totatou temi. ʼI te sēkulō pe ʼaenī kua hili, ko hahaʼi ʼe lauʼi teau miliona tupu neʼe mamate ʼi te tau.a Ko te ʼu famili ʼo te tokolahi ʼo nātou ʼaia ʼe lotomamahi​—⁠ko te ʼu faʼe pea mo te ʼu tāmai, te ʼu tokolua mo te ʼu tēhina, ko he ʼu fafine vitua pea mo he fānau ʼe hala mo tāmai​—⁠pea ʼe ʼaoga ʼaupito kia nātou he fakaloto fīmālie. Ia ʼaho nei, ko hahaʼi e tahi miliale tupu ʼe nātou māsisiva. Ko te vaelua ʼo te malamanei ʼe mole feala ke nātou ʼolo ki he tōketā pea ʼe mole hanatou ʼu meʼa faitoʼo. ʼI te ʼu ala ʼuli ʼo te ʼu kolo lalahi, ʼe taka ai te lauʼi miliona tamaliki neʼe līʼakina, pea ko te tokolahi ʼe toloke pea mo nātou fai he ʼu aga faka paomutu. Ko te ʼu miliona hahaʼi neʼe feholaki mai tonatou fenua pea ʼe nātou maʼuʼuli mamahi ʼi te ʼu lotoʼā fakalialia.

ʼE fakamataku te kaugamālie ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tau mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaia, kae e feafeaʼi age la ki te maʼuli mamahi ʼaē ʼe tau mo te hahaʼi. Ohage la, koutou fakatokagaʼi ia Svetlana, te fafine kei finemui ʼi te fenua ʼo te ʼu Balkans pea neʼe tupu ʼi he famili masiva.b ʼE ina ʼui fēnei: “Moʼo maʼu he falā, neʼe fekauʼi ʼau e taku ʼu mātuʼa ke ʼau ʼalu ʼo kolekole ki te hahaʼi peʼe ʼau kaihaʼa. Neʼe kovi ʼaupito tomatou maʼuli faka famili pea neʼe fakaʼalikiʼi ʼau e toku ʼu kāiga totonu. Neʼe ʼau fai selevisi ʼi te fale kai, pea ko taku faʼe, ʼaē neʼe ʼau fakatoʼo ki ai taku litotogi, neʼe ina ʼui mai kapau ʼe ʼau mavae ʼi taku gāue pea ʼe fakamate anai. ʼAki te ʼu meʼa fuli ʼaia, neʼe ʼau liliu ai ko te fafine paomutu. Neʼe ʼau taʼu 13 pe. ʼAki te temi, neʼe ʼau faitama pea neʼe ʼau fakatō fatu. ʼI toku taʼu 15, neʼe ʼau hage ko he fafine ʼe taʼu 30.

Ko Laimonis, te tūpulaga mai Lettonie, ʼe talanoa ki te ʼaoga ʼaē ke foaki he fakaloto fīmālie pea ʼe ina fakamatala te ʼu meʼa kovi ʼaē neʼe hoko kia ia, pea neʼe tupu ai tona maʼuli mamahi. ʼI tona taʼu 29, neʼe fakaʼī, ʼo palalisia ai mai tona kogaloto ʼo aʼu ki tona ʼu vaʼe. Neʼe mole kei ʼi ai hana ʼamanaki pea neʼe liliu ko te tagata ʼinu kava. Hili kiai taʼu e nima, neʼe kua fakaʼofaʼofa katoa tona maʼuli: neʼe palalisia, mo ʼinu kava pea neʼe mole kei ʼi ai hona ʼamanaki. Koteā ʼaē neʼe feala ai ke ina maʼu he fakaloto fīmālie?

Koʼeni te hisitolia ʼo Angie. Neʼe tafa tuʼa tolu te ʼuto ʼo tona ʼohoana, pea ʼi te kamata neʼe palalisia faka koga. Pea hili kiai taʼu e nima ʼi tona tafa fakamuli, neʼe fakaʼī ʼo kovi, pea neʼe tehiʼi pe ke mate ai. ʼI te hū ʼo Angie ki te kogafale ʼo te lopitali pea ʼi tana sio ki tona ʼohoana ʼaē neʼe tuku ʼi te koma mo te lavea kovi ʼo tona ʼulu, neʼe ina ʼiloʼi ai ʼe hoko anai he tuʼutāmaki. ʼE liliu anai ʼo faigataʼa tona ka haʼu pea mo te ka haʼu ʼo tona famili. Neʼe ina lava maʼu feafeaʼi he tokoni pea mo he fakaloto mālohi?

ʼO ʼuhiga mo te fafine ko Pat, kua hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe kamata te ʼaho ʼo te temi momoko ohage pe ko te agamāhani. Kae neʼe mole kei ina manatuʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu ʼaho e tolu ki muli age. Neʼe fakamatala age e tona ʼohoana, neʼe mamahi tona fatafata pea neʼe mole kei tā tona mafu. Neʼe toe tā fakavilivili tona mafu kae neʼe mole faʼa lelei, pea neʼe gata leva te tā ʼo tona mafu. Neʼe mole kei mānava. ʼE ʼui fēnei e Pat: “ ʼI tona fakahagatonu, neʼe kua ʼau mate.” Kae neʼe toe maʼuli ake ia Pat. ʼO ʼuhiga mo tana nofo fualoa ʼaia ʼi te lopitali, ʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau mataku ʼi tanatou ʼu tuʼuga faitoʼo, tāfito ʼi tanatou haga fai ʼaē ke toe tā toku mafu pea mo toe tuʼu, ohage ko te ʼāfea.” Koteā ʼaē neʼe feala ke ina foaki ki te fafine ʼaia te fakaloto fīmālie ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼaia?

Neʼe mate fakaʼī te foha ʼo Joe pea mo Rebecca ʼi tona taʼu 19. ʼE nā ʼui fēnei: “Neʼe mole heʼeki ma felāveʼi ʼi he temi mo he toe meʼa fakamamahi feiā. Logola ʼi te temi muʼa, neʼe ma lotomamahi mo nātou ʼaē neʼe mate honatou kāiga, kae neʼe mole ma logoʼi moʼoni te mamahi lahi ʼaē ʼe tau mo māua ʼi te temi nei.” Koteā ʼaē ʼe feala ke ina faka fīmālieʼi he “mamahi lahi” feiā​—⁠te mamahi ʼaē mokā mate he tahi neʼe tou ʼofa mamahi ai?

Ko te ʼu hahaʼi fuli ʼaia, pea mo te tahi ʼu hahaʼi ʼe lauʼi miliona, neʼe nātou maʼu te fakaloto fīmālie lahi ʼaupito. Kapau ʼe koutou fia ʼiloʼi mo koutou peʼe feafeaʼi hakotou maʼu te faʼahi ʼaia, pea koutou hoko atu takotou lautohi.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼE mole ʼiloʼi lelei te kaugamālie ʼo te kau mātea ʼi te kau solia pea mo te hahaʼi sivile. Ohage la, ʼe tohi fēnei ʼi te tohi Facts About the American Wars ʼo te taʼu 1998, ʼo ʼuhiga mo te Lua Tau Faka Malamanei: “ ʼE lahi te ʼu tohi ʼe nātou fakahā mai ko te kau mamate ʼo te Lua Tau Faka Malamanei (te kau solia pea mo te hahaʼi) neʼe ko te toko 50 miliona, kae ko te tokolahi neʼe nātou kumikumi fakalelei pea ʼe nātou tui papau, ʼe tuʼa lua age tonatou kaugamālie.

b Neʼe fetogi te higoa.

[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 3]

UNITED NATIONS/PHOTO BY J. K. ISAAC

UN PHOTO 146150 BY O. MONSEN

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae