ʼE Koutou Mahino Hala Koa?
NEʼE lotohoha ia Antonio. Fokifā pe, neʼe mole kei agalelei kia ia tona kaumeʼa lelei ko Leonardo, pea neʼe mole mahino pe koʼe neʼe feiā.a Neʼe lahi te ʼu lakaga kehekehe, neʼe mole ina tokagaʼi te ʼu fai ʼalofa age ʼa Antonio, pea ka nā fakatahi, neʼe mole nā fegūʼaki. Neʼe tuʼania ia Antonio naʼa ʼi ai he meʼa neʼe ina fai pe neʼe ina ʼui, neʼe mahino hala kiai tona kaumeʼa. Kae he koʼe neʼe hoko te faʼahi ʼaia?
ʼE ko he meʼa māhani te femahinohalaʼaki. ʼE lahi te ʼu femahinohalaʼaki ʼe ko he ʼu kiʼi meʼa noa, pea ʼe faigafua tona fakatokatoka. Ko ʼihi ʼe feala ke kovi age, tāfito la mo kapau ʼe kita taupau he ʼu manatu kovi, logola takita faiga mālohi ke kita pulihi. He koʼe ʼe hoko te ʼu femahinohalaʼaki? Koteā tona fua kia nātou ʼaē ʼe hoko kiai te faʼahi ʼaia? Koteā ʼaē ʼe feala ke koutou fai mo kapau ʼe mahino hala ʼihi ki he meʼa neʼe koutou fai? ʼE maʼuhiga moʼoni koa te manatu ʼa ʼihi ʼo ʼuhiga mo koutou?
Ko He Meʼa ʼe Hoko Moʼoni
Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole feala ke ʼiloʼi e te hahaʼi tatatou ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto, koia ʼe feala pe ʼi he temi ke mahino hala he tahi ki tatatou ʼu palalau pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai. ʼE tapuke te ʼu faʼahi ʼe feala ke tou femahinohala ai. ʼI ʼihi temi, neʼe mole lagi tou fakahā fakalelei tatatou ʼu manatu. Ko te logoaʼa pea mo te tahi ʼu meʼa fakalelu, neʼe lagi nātou faka faigataʼa ai te tokaga lelei mai ʼa ʼihi kia tatou.
Ko ʼihi aga ʼe feala ke tupu ai he mahino hala. Ohage la, ko he tahi ʼe umiuminoa ʼe feala ke kita manatu hala ai ko he tahi ʼe mole fia kaumeʼa mo he tahi, ʼe mole ina tokagaʼi he meʼa, peʼe fialahi. ʼUhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia kita ʼi muʼa atu, ʼe feala ʼi ʼihi ʼaluʼaga ke kita fai fakavalevale ai he ʼu meʼa ʼo mulimuli ki tokita loto. ʼE mole feala ke kita mahino lelei ʼuhi ko te kehekehe ʼo te ʼu agaʼi fenua pea mo te lea. ʼO hilifaki kiai, ʼuhi ko he ʼu fakamatala neʼe mole totonu pea mo he fatufatu, kua kehekehe leva te ʼu meʼa ʼaē neʼe lau pe neʼe fai. ʼE mahino ia ko te ʼu meʼa fuli ʼaia, ʼe mole fiafia ai te hahaʼi ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼe mahino hala te hahaʼi ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fia fai.
Ohage la ko Anna, neʼe mole manatu kovi ʼi tana palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼiloa ʼo tona kaumeʼa. Neʼe toe fakahoko hala te ʼu palalau ʼa Anna, pea neʼe punamaʼuli ai ʼi te ʼita ʼo tona kaumeʼa, ʼo ina tukugakoviʼi ia ia ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, ʼe maheka he neʼe ʼi ai te tama neʼe felogoi lelei mo ia. Neʼe mahino hala tona kaumeʼa ki te palalau ʼaē neʼe fai e Anna, pea neʼe mole he fua ʼo tana faiga ʼaē ke ʼiloʼi e tona kaumeʼa neʼe mole ina fia fai he ʼu palalau kovi. Neʼe lotomamahi ʼaupito, pea fualoa ki muli age, neʼe hoki feala ai ke fakatokatoka e Anna te femahinohalaʼaki ʼaia.
Ko te manatu ʼaē ʼe maʼu e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo koutou, ʼe pipiki ki tanatou mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou fia fai. Koia ʼe feala ke koutou logo koviʼia mokā mole mahino lelei te hahaʼi ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto. ʼE feala ke koutou ʼiʼita, ʼo koutou manatu ʼe mole tonu ke mahino hala he tahi kia koutou. Kia koutou, ʼe pikopiko tanatou fakafuafua ʼaia, peʼe fefeka fau, peʼe hala, pea ʼe feala ke fakaloto mamahi ʼaupito—tāfito la mokā koutou fakakaukauʼi te manatu fakapikopiko ʼa ʼihi.
Logola ʼe feala ke koutou lotomamahi ʼuhi ko te faʼahiga sivi ʼo koutou e te hahaʼi, kae ʼe lelei ke koutou fakaʼapaʼapa ki te manatu ʼa te hahaʼi. ʼE mole ko he aga faka Kilisitiano te meʼa noaʼi ʼo te manatu ʼa ʼihi, pea ʼe mole tou loto anai ke lave kovi ki he tahi tatatou ʼu palalau peʼe ko tatatou aga. (Mateo 7:12; 1 Kolonito 8:12) Koia ʼi ʼihi temi ʼe lagi tonu anai ke koutou fakatonutonuʼi te manatu hala ʼa he tahi ʼo ʼuhiga mo koutou. Kae kapau ʼe koutou tokaga fau ke leleiʼia koutou e te hahaʼi, pea ʼe mole koutou toe fakaʼapaʼapa anai kia koutou pea mo koutou manatu anai kua līʼakina koutou. Ko tokotou ʼuhiga moʼoni ʼe mole fakalogo ia ki te manatu ʼa ʼihi.
ʼI te tahi faʼahi, ʼe feala ke koutou fakamoʼoni ki te ʼu fatufatu ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo koutou. ʼE feala ke fakaloto mamahi, kae kapau ʼe koutou tali fakalelei pea ʼaki he loto moʼoni tokotou ʼu vaivaiʼaga, pea ʼe feala ke fua lelei te ʼu meʼa ʼaia, ʼo uga ai koutou ke koutou fai te ʼu fetogi ʼaē ʼe ʼaoga.
Te ʼu Fua Kovi
Ko te femahinohalaʼaki ʼe feala peʼe mole feala ke iku ki he meʼa ʼe kovi. Ohage la, kapau ʼe koutou logo ki he tagata ʼe palalau leʼolahi ʼi he fale kai, pea ʼe lagi koutou manatu ʼe ko he tagata ʼe mole mataku ʼi te hahaʼi peʼe gaohi meʼa fakatokaga. ʼE lagi koutou faihala, heʼe lagi palalau feiā heʼe tuli. Peʼe feala ke koutou manatu ʼe mole agalelei te fafine ʼo te fale koloā, kae ʼe lagi feiā heʼe logologo kovi. Logola ʼe feala ke mole kita fiafia ʼuhi ko te ʼu manatu hala ʼaia, kae ʼe mole faʼa kovi anai pea ʼe mole hoko fualoa anai. Kae ʼi ʼihi temi, ʼe feala ke hoko he tuʼutāmaki ʼuhi ko te ʼu femahinohalaʼaki. Tou vakaʼi te ʼu hisitolia e lua ʼo te Iselaele ʼāfea.
ʼI te mate ʼo Nasa, te hau ʼo Amone, neʼe fekauʼi e Tavite te ʼu tagata ʼave logo moʼo fakaloto fīmālie tona foha ko Anune, ʼaē neʼe kua ina kamata fetogi tana tāmai ʼi te tuʼulaga hau. Kae neʼe mahino hala ʼo ʼuhiga mo te ʼaʼahi ʼaia ʼa te ʼu tagata ʼave logo, ʼo manatu ia ʼe ko hanatou ʼōmai moʼo vakavakaʼi fakafūfū te telituale ʼo Amone, ʼo haga ai ia Anune, ʼuluaki ʼo fakalainoaʼi te kau ʼave logo pea ina tauʼi ia Iselaele. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, ko te teitei toko 47 000 hahaʼi neʼe mamate—ʼuhi pe ko te mahino hala ʼo ʼuhiga mo te aga lelei ʼaē neʼe fia fakahoko.—1 Fakamatala 19:1-19.
ʼI te kamata ʼo te hisitolia ʼo Iselaele, neʼe hoko te femahinohalaʼaki kae neʼe kehe tona fakatokatoka. Ko te ʼu telepi ʼo Lupeni pea mo Kate pea mo te vaeluaʼi telepi ʼo Manase, neʼe nātou laga te ʼaletale lahi ʼaupito ʼi te Vaitafe ko Solotane. Neʼe manatu e te tahi ʼu telepi ʼo Iselaele neʼe ko hanatou heʼe faitotonu ʼaia, ko hanatou agatuʼu kia Sehova. Neʼe nātou fakatahitahi ai moʼo fakahoko te tau. ʼI muʼa ʼo tanatou fai he meʼa fakamataku, neʼe fekauʼi e te kau Iselaele ʼaia he ʼu tagata ʼave logo moʼo fakahā tanatou ʼiʼita ʼi tanatou sio ki tanatou heʼe agatonu ʼaia. Neʼe lelei te meʼa ʼaē neʼe nātou fai, he neʼe fakahā age e te kau tagata laga ʼaletale neʼe mole nātou fia līaki te tauhi maʼa. Kae ko te ʼaletale neʼe ko he fakaʼiloga ʼo tanatou agatonu kia Sehova. Neʼe feala pe ke hoko he fakapogi lahi, kae ko te poto neʼe ina tāʼofi ke hoko te meʼa fakamataku ʼaia.—Sosue 22:10-34.
Koutou Fakatokatoka ʼAki Te ʼOfa
ʼE ʼaoga kia tatou ke tou fakatatau te ʼu fakamatala ʼaia. ʼE mahino ia, ʼe ko he aga fakapotopoto hakotou mahino lelei ki te meʼa ʼaē neʼe hoko. Ko ai ʼe ina ʼiloʼi pe ko maʼuli e fia ʼaē neʼe hāofaki ʼi te fakamatala fakamuli, ʼuhi pe he neʼe fepalalauʼaki te ʼu faʼahi lualua? ʼE lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼe mole mate ai anai he ʼu hahaʼi mo kapau ʼe hoko he femahinohala, kae ʼe feala ke fua kovi ki he ʼu felogoi fakakaumeʼa. Koia kapau ʼe koutou manatu neʼe agakovi atu he tahi kia koutou, ʼe koutou ʼiloʼi papau koa peʼe moʼoni takotou manatu ʼaia, peʼe koutou mahino hala? He koʼe koa neʼe fai e he tahi te aga ʼaia? Koutou fehuʼi age ki ai. Maʼa koutou, ʼe manatu hala koa? Koutou felogoi ki te faʼahi ʼaia. ʼAua naʼa tāʼofi koutou e te fialahi.
Neʼe fakahā e Sesu te tupuʼaga lelei ke tou fakatokatoka he ʼu femahinohalaʼaki, ʼo ʼui maʼana: “Koia, ka ke aumai hou molaga ki te aletale pea e ke manatui, e i ai he mea e fakafehagai ai tou tehina kia te koe. Tuku tou mologa i te mua aletale, alu mua o fakatokatoka mo tou tehina, pea ke haù o momoli tou molaga.” (Mateo 5:23, 24) Koia ʼe lelei hatatou palalau tokotahi mo ia. ʼE ʼāsili kovi anai mo kapau ko ia ʼaē ʼe femahinohalaʼaki mo koutou ʼe ina ʼiloʼi takotou meo mai he tahi kehe. (Tāʼaga Lea 17:9) ʼE tonu ke koutou fakatokatoka ʼaki te ʼofa. Koutou fakamahino māmālie te ʼuhiga ʼo te fihifihia, ʼaki he ʼu kupu faigafua, ʼo mole koutou tukugakoviʼi he tahi. Koutou fakamahino peʼe lave feafeaʼi ki tokotou loto te meʼa ʼaē neʼe hoko. Pea koutou fakalogo lelei ki tana manatu. ʼAua naʼa koutou foimo mahalo kovi ʼo ʼuhiga mo ia. Koutou faka tui neʼe mole ina loto ke ina fai atu he meʼa ʼe kovi. Koutou manatuʼi, ko te ʼofa “e tui ki te mea fuli.”—1 Kolonito 13:7.
ʼE moʼoni, tatau aipe pe kua femahinoleleiʼaki, kae ʼe kei lagi mamahi pe tokita loto pea mo kita kātakiʼi tona ʼu fua kovi. Koteā ʼaē ʼe feala ke fai? Kapau ʼe ʼaoga, pea ʼe lelei anai ke fai he fakalelei fakamalotoloto, pea mo fai he tahi ʼu meʼa ʼe feala ke fakatokatoka ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko. ʼI te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaia, ko ia ʼaē neʼe hoko kiai te mamahi, ʼe tonu ke mulimuli ki te tokoni ʼaenī: “Koutou fe’katakiʼaki mo fe’fakamolemoleʼaki, kapau e mau e he tahi hona mamahi ki he tahiʼage; io, o hage ko te Aliki nee fakamolemole kia koutou, pea mo koutou, koutou fai feia. Kae uluaki ia meafuape aia, koutou teu te ofa e ko te haiʼaga tahi o te katoa o meafuape.”—Kolose 3:13, 14; 1 Petelo 4:8.
ʼI totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, ʼe hoko anai he ʼu femahinohalaʼaki pea mo tou lotomamahi. ʼE feala pe ki he tahi ke ina fai hana hala, peʼe ina fai hana ʼu palalau ʼe hage kia kita ʼe ʼita peʼe agakovi. ʼE fakahā lelei fēnei mai e te Tohi-Tapu: “E lahi te u mea e tou higa ai. Kapau e i ai he tagata e mole hala moka lea, ko te tagata aia e haohaoa pau, e ina mafai te pulei o te sino katoa.” (Sakopo 3:2) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mahino lelei ia Sehova ʼAtua ki te faʼahi ʼaia, koia neʼe ina foaki mai kia tatou te ʼu fakatotonu ʼaenī: “ ʼAua naʼa ke fakavilivili ʼi tou loto ke ke ʼita, koteʼuhi ko te ʼita, koia ʼaē ʼe takoto ʼi te fatafata ʼo te kau vale. Pea ko te ʼu palalau fuli ʼaē ʼe fai e te hahaʼi, ʼaua naʼa ke tuku kiai tou loto, naʼa ke logo ki tau tagata kaugana ʼe palalau kovi kia koe. Heʼe ʼiloʼi lelei pe e tou loto neʼe feiā mo koe neʼe ke palalau kovi ʼi ʼihi temi ki ʼihi.”—Tagata Tānaki 7:9, 21, 22.
“Ko Sehova ʼe Ina Fuafua Te Mamafa ʼo Te Loto”
E feafeaʼi mo kapau ʼe hage ʼe mole feala ke fetogi te mahalohalo kovi ʼa he tahi kia koutou? ʼAua naʼa koutou lotovaivai. Koutou haga faiga ke koutou maʼu te ʼu kalitate faka Kilisitiano pea mo maʼuliʼi. Koutou kole kia Sehova ke tokoni atu ke koutou fetogi te ʼu faʼahi ʼaē ʼe ʼaoga ke fetogi. Ko tokotou ʼuhiga moʼoni ʼe mole fakalogo ki te hahaʼi. ʼE ko Sehova tokotahi pe ʼaē ʼe feala ʼi hona ʼaluʼaga totonu, ke ina “fuafua te mamafa ʼo te loto.” (Tāʼaga Lea 21:2) Māʼia mo Sesu neʼe mole faka maʼuhigaʼi e te hahaʼi, pea neʼe nātou meʼa noaʼi ia ia, kae neʼe mole fetogi e te faʼahi ʼaia te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo ia. (Isaia 53:3) Logola ʼe feala ki ʼihi ke nātou mahino hala ʼo ʼuhiga mo koutou, kae ʼe feala ke koutou “avahi tokotou loto” kia Sehova, ʼo koutou falala ʼe mahino kia koutou koteʼuhi “ko te sio ʼa te ʼAtua ʼe mole hage ko te sio ʼa te tagata, heʼe sio te tagata ki te meʼa ʼaē ʼe hā ki te ʼu mata; kae ko Sehova, ʼe sio ki te ʼuhiga ʼo te loto.” (Pesalemo 62:8; 1 Samuele 16:7) Kapau ʼe koutou haga fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea ko nātou ʼaē neʼe manatu kovi ʼo ʼuhiga mo koutou, ʼaki te temi, ʼe feala ke mahino kia nātou neʼe nātou faihala pea mo nātou fetogi ai tanatou manatu.—Kalate 6:9; 2 Timoteo 2:15.
ʼE koutou manatuʼi koa ia Antonio, ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamata ʼo te alatike? Neʼe lotomālohi ʼo mulimuli ki te tokoni ʼa te Tohi-Tapu, pea neʼe palalau mo tona kaumeʼa ko Leonardo, ʼo ina kole age pe koteā ʼaē neʼe ina fai ʼaē ʼe tupu ai tona ʼita. Koteā ʼaē neʼe hoko? Neʼe punamaʼuli ia Leonardo. Neʼe ina ʼui age kia Antonio neʼe mole ina fai he meʼa ke ʼita ai, pea neʼe ina fakafimālieʼi neʼe mole ina fia fetogi tana aga kia ia. Neʼe mole ʼita ia, kae neʼe lagi fakakaukau ki he tahi meʼa. Neʼe fai fakalelei age ia Leonardo neʼe mole ina fia fakaloto mamahi tona kaumeʼa, pea mo fakamālo age ki tana fakahā age te faʼahi ʼaia. Neʼe ina toe ʼui age, ʼe tokaga anai ke ʼaua naʼa toe hoko he meʼa feiā. Neʼe fakatokatoka ai te femahinohalaʼaki ʼaia, pea neʼe mālohi age tanā fakakaumeʼa.
ʼE mole kita fiafia mokā ʼe mahino hala he tahi kia kita. Kae kapau ʼe koutou fai ia meʼa fuli moʼo fakatokatoka pea mo maʼuliʼi te ʼu pelesepeto ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼofa pea mo te fakamolemole, pea ʼe mahino papau ia ʼe koutou maʼu anai mo koutou te ʼu fua lelei ʼaia.
[Kiʼi nota]
a Neʼe fetogi te ʼu higoa ʼi te alatike ʼaenī.
[Paki ʼo te pasina 23]
ʼE feala ke kita fiafia mokā fakatokatoka he ʼaluʼaga ʼaki te ʼofa pea mo te fakamolemole