Te Tagata Tauhi ʼApi Agatonu Pea Mo Te Kolesi Pule
“Ko ai moʼoni koa te tagata tauhi ʼapi agatonu, ia ia ʼaē ʼe poto, ʼaē kā fakanofo anai e tona pule ki tana ʼu kaugana fuli ke ina haga foaki age kiā nātou tonatou vaega meʼa kai ʼi tona temi totonu?”—LUKA 12:42.
1, 2. Koteā te fehuʼi maʼuhiga neʼe lagaʼi e Sesu ʼi tana fakahā ia te ʼu agaaga ʼo te fakaʼiloga ʼo te ʼu ʼaho fakamuli?
ʼI TE fakahā ʼaē e Sesu ia te ʼu agaaga ʼo te fakaʼiloga ʼo te ʼu ʼaho fakamuli, neʼe ina lagaʼi ia te fehuʼi ʼaenī: “Ko ai moʼoni te tagata kaugana agatonu mo poto ʼaē kua fakanofo e tona pule ki tana hahaʼi faifekau, ke ina foaki kiā nātou tanatou meʼa kai ʼi tona temi totonu?” Koia neʼe ʼui ai e Sesu, ko te tagata kaugana ʼaia ʼe fakapale anai ʼuhi ko tana agatonu, ʼo ina fakanofo ia ia ki te ʼu koloa fuli ʼo te Pule.—Mat. 24:45-47.
2 ʼI te Lafeti ʼo Te ʼu Fale Lau ki muʼa atu, neʼe fai e Sesu ia te fehuʼi ʼaia. (Lau ia Luka 12:42-44.) Neʼe ina fakahigoaʼi te tagata kaugana ko he “tagata tauhi ʼapi” pea ko te “hahaʼi faifekau” ko “tana ʼu kaugana fuli.” Ko he tagata tauhi ʼapi ʼe ko he pule ʼo he loto fale ʼe ina lagiaki he ʼu kaugana. Kae mo ia pē lā ʼe ko te kaugana. Ko ai te kaugana ʼaia, peʼe ko te tagata tauhi ʼapi, pea ʼe ina foaki feafeaʼi he “meʼa kai ʼi tona temi totonu?” ʼE maʼuhiga kiā tātou fuli ke tou fakamoʼoni ki te meʼa gāue ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi moʼo tufaki mai te meʼa kai fakalaumālie.
3. (a) Neʼe faigaʼi feafeaʼi e te hahaʼi fai fakamatala ʼo te Keletiate ke natou fakamahino ia te ʼu palalau ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te “tagata kaugana”? (b) Ko ai koa te “tagata tauhi ʼapi,” peʼe ko te “tagata kaugana,” pea ko ai te “ ʼu kaugana fuli” peʼe ko te “hahaʼi faifekau”?
3 ʼI te agamāhani, ko te hahaʼi fai fakamatala ʼo te Keletiate ʼe natou fakaʼuhiga ia te ʼu palalau ʼaia ʼa Sesu, ki te hahaʼi maʼu tuʼulaga iā nātou ʼaē ʼe ʼui ko te kau Kilisitiano. Kae ko Sesu ia te “pule” ʼo te lea fakatātā, neʼe mole ina ʼui ʼe kaugamālie anai te ʼu kaugana kā maʼu ʼi te ʼu magaʼi lotu kehekehe ʼo te Keletiate? Kailoa ia, neʼe ina fakahā lelei ʼe ko te “tagata tauhi ʼapi” pē e tahi, peʼe ko he “tagata kaugana” ʼaē kā ina fakanofo anai ki tona ʼu koloa fuli. Koia lā ʼaē, ʼi te temi fuli pē neʼe fakamahino ʼi te nusipepa ʼaenī, ko te tagata tauhi ʼapi ʼe ina fakafofoga te “kiʼi faga ovi” ʼo te ʼu tisipulo fakanofo mokā fakatahiʼi nātou. ʼI te kāpite ʼo te Evaselio ʼa Luka, neʼe talanoa ai Sesu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia. (Luka 12:32) Ko te “ ʼu kaugana fuli,” peʼe ko te “hahaʼi faifekau” ʼe fakaʼuhiga ki te kūtuga ʼaia kae ʼe ko tonatou tuʼulaga takitokotahi ʼaē ʼe fakamaʼuhigaʼi tāfito ai. ʼE lagaʼi ai te fehuʼi maʼuhiga ʼaenī: ʼE ko nātou takitokotahi koa ʼo te kalasi ʼo te tagata kaugana ʼaia ʼaē ʼe ina foaki te meʼa kai fakalaumālie ʼi tona temi totonu? ʼE tou mahino lelei ki te tali ʼo te fehuʼi ʼaia, mokā tou vakaʼi fakalelei te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.
Te Tagata Kaugana ʼa Sehova ʼi Te Temi Muʼa
4. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sehova ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼāfea ʼo Iselaele, pea koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ke tokagaʼi ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼaia?
4 Neʼe talanoa Sehova ʼo ʼuhiga mo tana hahaʼi, te puleʼaga ʼāfea ʼo Iselaele, ohagē ko he kaugana. “ ‘Ko koutou ko taku kau fakamoʼoni,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ʼio, ko taku kaugana ʼaē neʼe au fili.’ ” (Isa. 43:10) Neʼe kau ia te hahaʼi fuli ʼo te puleʼaga ʼaia ki te kalasi ʼo te kaugana. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga, he neʼe gata pē ki te ʼu pelepitelō pea mo te ʼu Levite neʼe mole kau ki te kau pelepitelō, ʼaē neʼe tonu ke natou akoʼi te Lao ki te hahaʼi ʼo Iselaele.—2 Fkma. 35:3; Mala. 2:7.
5. Koteā te fetogi lahi neʼe ʼui e Sesu ʼe tonu ke hoko?
5 Ko te kaugana ʼaē neʼe talanoa kiai Sesu, neʼe ko te puleʼaga koa ʼo Iselaele? Kailoa ia. ʼE tou mahino ki te faʼahi ʼaia koteʼuhi neʼe ʼui fēnei e Sesu ki te kau Sutea ʼo tona temi: “Ko te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe toʼo anai iā koutou pea ʼe foaki anai ia ki he hahaʼi kā natou fakatupu anai hona ʼu fua.” (Mat. 21:43) ʼE hā lelei mai, neʼe tonu ke hoko ia te fetogi. ʼE fakaʼaogaʼi anai e Sehova ia te puleʼaga foʼou. Tahi ʼaē, ʼo ʼuhiga mo te foaki ʼaē ʼo te ako fakalaumālie, ko te gāue ʼaē kā fai e te tagata kaugana ʼo te lea fakatātā ʼa Sesu ʼe tonu ke ina muliʼi te faʼifaʼitaki ʼa te “kaugana” ʼa te ʼAtua ʼo te Iselaele ʼāfea.
ʼE ʼAsi Te Tagata Kaugana Agatonu
6. Ko te puleʼaga foʼou fea ʼaē neʼe fakatuʼu ʼi te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, pea ko ai ʼaē neʼe kau kiai?
6 Ko te puleʼaga foʼou, “te Iselaele ʼo te ʼAtua,” ʼe faʼufaʼu e te kau Iselaele fakalaumālie. (Kal. 6:16; Loma 2:28, 29; 9:6) Neʼe kamata tuʼu ia te puleʼaga ʼaia, ʼi te temi ʼaē neʼe tuku ifo ai kiā nātou ia te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼi te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. Ki muli age, neʼe liliu ia te ʼu Kilisitiano fakanofo fuli ʼo kau ki te puleʼaga ʼaē ʼe gāue nei ko te kalasi ʼo te kaugana ʼaē neʼe fakanofo e te Pule ko Sesu Kilisito. Neʼe foaki age kiā nātou fuli ʼo te puleʼaga ʼaia ia te fakatotonu ʼaē ke natou fakamafola ia te logo lelei pea mo fai he ʼu tisipulo. (Mat. 28:19, 20) Kae neʼe ko nātou fuli koa ʼaē neʼe tonu ke natou foaki ia te meʼa kai fakalaumālie ʼi tona temi totonu? Tou vakaʼi age muʼa ia te tali ʼa te Tohi-Tapu ki te fehuʼi ʼaia.
7. ʼI te kamata, neʼe koteā te ʼuluaki gāue ʼa te kau ʼapositolo, pea ki muli age neʼe koteā te tahi gāue neʼe foaki age kiā nātou?
7 ʼI te temi ʼaē neʼe fakanofo ai e Sesu ia tana ʼu ʼapositolo e toko 12, ko tanatou ʼuluaki gāue ʼaē neʼe tonu ke natou fai, ke natou ʼolo ʼo fakamafola ia te logo lelei ki te hahaʼi. (Lau ia Maleko 3:13-15.) Neʼe ʼalutahi ia te fakatotonu ʼaia mo te ʼuluaki fakaʼuhiga ʼo te kupu Fakakeleka apostolos, ʼaē ʼe haʼu mai te kupu ʼe fakaʼuhiga “fekauʼi.” Kae ʼaki te temi, pea mo te fakatuʼu ʼo te kōkelekāsio Fakakilisitiano, neʼe liliu te gāue ʼa he ʼapositolo ko te “takitaki.”—Gāue 1:20-26.
8, 9. (a) Koteā ʼaē neʼe tokaga tāfito kiai te kau ʼapositolo e toko 12? (b) Ko ai ia nātou ʼaē neʼe foaki ki ai he tahi age ʼu maʼua, pea neʼe fakamoʼoni ki ai e te kolesi pule?
8 Koteā ʼaē neʼe tokaga tāfito kiai te kau ʼapositolo e toko 12? ʼE tou maʼu tona tali ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki muli age ʼo te ʼaho ʼo te Penikositē. ʼI te temi ʼaē neʼe hoko ai te maveuveu ʼo ʼuhiga mo te tufa ʼi te ʼaho fuli ʼo te meʼa kai ki te ʼu fafine vītua, neʼe fakamāʼopoʼopo e te kau ʼapositolo e toko 12 ia te ʼu tisipulo pea mo ʼui fēnei age: “ ʼE mole lelei tamatou tuku te Folafola ʼa te ʼAtua kae matou tufa te meʼa kai.” (Lau ia Gāue 6:1-6.) Koia neʼe hinoʼi ai e te kau ʼapositolo ʼihi tehina kua fotufotuʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie, ke natou tōkakaga ki “te gāue maʼuhiga” ʼaia, ke feala ai ki te kau ʼapositolo hanatou tōkakaga “ki te minisitelio ʼo te folafola.” Ko te fakatuʼutuʼu ʼaia neʼe tapuakinaʼi e Sehova he “neʼe hoholo te mafola ʼo te folafola ʼa te ʼAtua, pea neʼe lahi ʼaupitō te tuputupu ʼa te kau tisipulo ʼi Selusalemi.” (Gāue 6:7) Koia neʼe fakalogo tāfito ki te kau ʼapositolo ia te maʼua ʼaē ke fafaga te hahaʼi ʼi te faʼahi fakalaumālie.—Gāue 2:42.
9 ʼAki te temi, neʼe foaki age ki ʼihi ia te ʼu maʼua maʼuhiga. Ko Paulo pea mo Palenapa ʼaki te takitaki ʼa te laumālie māʼoniʼoni, neʼe fekauʼi nāua ko he ʼu misionea e te kōkelekāsio ʼo Atiokia. Neʼe toe ʼiloa nāua ko he ʼu ʼapositolo, logolā neʼe mole nā kau ʼi te ʼu ʼapositolo e toko 12 ʼaē neʼe fili e Sesu. (Gāue 13:1-3; 14:14; Kal. 1:19) Neʼe fakamoʼoni e te kolesi pule ʼi Selusalemi ia tonā fakanofo ʼaē ko he ʼu ʼapositolo. (Kal. 2:7-10) Mole faʼa fualoa kiai, neʼe kau mo Paulo ki te foaki ʼo te meʼa kai fakalaumālie. Neʼe ina fai tana ʼuluaki tohi ʼaē neʼe takitaki e te laumālie māʼoniʼoni.
10. ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe kau fuli koa ia te kau Kilisitiano fakanofo ki te teuteuʼi ʼo te meʼa kai fakalaumālie? Kotou fakamahino.
10 Kae neʼe kau koa ia te kau Kilisitiano fakanofo fuli ki te takitaki ʼo te gāue fai fakamafola pea mo te teuteuʼi ʼo te meʼa kai fakalaumālie? Kailoa. ʼE ʼui fēnei mai e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE mole natou ʼapositolo fuli, kaeā koa lā? ʼE mole natou polofetā fuli, kaeā koa lā? ʼE mole natou faiako fuli, kaeā koa lā? ʼE mole natou fai fuli he ʼu gāue fakamanamana, kaeā koa lā?” (1 Ko. 12:29) Logolā ko te kau Kilisitiano fakanofo fuli ʼe natou fai fakamafola, kae ʼe ko te tokosiʼi pē, ia te toko valu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fai ia te ʼu tohi e 27 ʼo te ʼu Tohi Fakakeleka.
Te Tagata Kaugana ʼi Totatou Temi
11. Koteā te “ ʼu koloa” ʼaē neʼe fakanofo kiai te tagata kaugana?
11 Ko te ʼu palalau ʼa Sesu iā Mateo 24:45, ʼe fakahā lelei mai ʼe ʼi ai anai te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto ʼe maʼuli ʼi te kele lolotoga te temi fakaʼosi. ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaia, ʼe ʼui iā Fakahā 12:17 ʼe ko te “toe” ʼo te hako ʼo te fafine. ʼI tonatou ʼuhiga kūtuga, ko te toe ʼaia neʼe fakanofo ki te ʼu koloa fuli ʼa Kilisito ʼaē ʼi te kele. Ko te “ ʼu koloa” ʼaē neʼe fakanofo kiai te tagata tauhi ʼapi agatonu, ʼe ko te ʼu koloa fakahau ʼaē ʼi te kele ʼo te Pule. Ko te ʼu koloa ʼaia ʼe ko te hahaʼi fakalogo ʼi te kele ʼo te Puleʼaga, pea mo te ʼu koloa ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakahoko ia te fakamafola ʼo te logo lelei.
12, 13. ʼE ʼiloʼi feafeaʼi e he Kilisitiano ʼe ina maʼu ia te pāui ʼaē ki selō?
12 ʼE ʼiloʼi feafeaʼi e he Kilisitiano peʼe ina maʼu ia te ʼamanaki ʼi selō, pea mo kau ki te toe ʼo te kau Iselaele fakalaumālie ʼaia? ʼE tou maʼu tona tali ʼi te ʼu palalau ʼa te ʼapositolo ko Paulo kiā nātou ʼaē neʼe kau mo ia ki te ʼamanaki ki selō: “Ko nātou fuli ʼaē ʼe taki e te laumālie ʼo te ʼAtua, ko nātou ʼaia ko te fānau ʼa te ʼAtua. He neʼe mole kotou maʼu he laumālie pōpula ʼe toe maʼu ai he manavasiʼi, kae neʼe kotou maʼu te laumālie ʼaē ʼe ina vaheʼi koutou ko he ʼu foha, ʼaki te laumālie ʼaia ʼe tou kalaga ai: ‘Abba, Tamai!’ Ko te laumālie totonu ʼe ina fakamoʼoni mo totatou laumālie ko tātou ko te ʼu fānau ʼa te ʼAtua. Koia kapau ko tātou ko te ʼu fānau, pea ʼe ko tātou ko te ʼu maʼu tofiʼa: ʼio, ko te ʼu maʼu tofiʼa ʼa te ʼAtua, kae ke tou kaugā maʼu tofiʼa fakatahi pea mo Kilisito, mo kapau ʼe tou maʼuli mamahi mo ia koteʼuhi ke feala ai he fakakolōliaʼi ʼo tātou pea mo ia.”—Loma 8:14-17.
13 Moʼo fakanounou te manatu ʼaia, ko nātou ʼaia neʼe fakanofo e te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua pea neʼe natou maʼu ia te “pāui” ʼaē ki selō peʼe ko te “fakaafe.” (Hep. 3:1; kiʼi nota.) Ko te fakaafe ʼaia ʼe haʼu mai te ʼAtua. Koia, ʼe natou foimo tali atu aipē te fakaafe ʼaē ke natou liliu ko he ʼu foha ʼa te ʼAtua, ʼe mole natou lotolotolua peʼe mātataku. (Lau ia 1 Soane 2:20, 21.) Neʼe mole ko nātou totonu ʼaē neʼe natou filifili ia te ʼamanaki ʼaia, kae ko Sehova ʼaē neʼe ina ʼai kiā nātou tana fakamaʼu peʼe ko tona laumālie māʼoniʼoni.—2 Ko. 1:21, 22; 1 Pet. 1:3, 4.
Te Manatu ʼAē ʼe Lelei
14. ʼE feafeaʼi te manatu ʼa te kau fakanofo ʼo ʼuhiga mo tonatou pāui ʼaē ki selō?
14 ʼE tonu ke manatu feafeaʼi ia te kau fakanofo ʼaia ʼo ʼuhiga mo nātou totonu, ʼi tanatou fakatalitali ʼaē ki tonatou fakapale ki selō? ʼE mahino kiā nātou logolā tanatou maʼu ia te fakaafe fakaofoofo ʼaia, kae ʼe ko he fakaafe pē ia neʼe fai kiā nātou. ʼE tonu ke natou nonofo agatonu ʼo aʼu ki te mate ke tupu ʼaki ai hanatou maʼu ia te totogi ʼaia. ʼAki te agavaivai, ʼe natou hagē ko Paulo ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Naʼi tehina, ʼe mole au fakaʼuhiga kua au maʼu te meʼa ʼaia, kae ʼe ʼi ai te meʼa e tahi ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia: ʼE au galoʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi muli kae au haga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi muʼa, ʼe hoko atu taku lele ki te fakatuʼutuʼu ʼo te totogi ʼo te pāui ʼa te ʼAtua, pāui ki ʼoluga, ʼaki ia Kilisito Sesu.” (Filp. 3:13, 14) ʼE tonu ki te toe ʼo te kau fakanofo ke natou faiga fakamālotoloto ʼo ‘haʼele ʼi he ʼaluʼaga ʼe tuha mo tanatou pāui, ʼaki te agavaivai,’ ʼo ‘mole natou mātataku pea mo tekelili.’—Efe. 4:1, 2; Filp. 2:12; 1 Tes. 2:12.
15. ʼE tonu ke feafeaʼi te manatu ʼa te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaē ʼe natou kai te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho ʼo Te Fakamanatu, pea ʼe tonu ke manatu feafeaʼi te kau fakanofo ʼo ʼuhiga mo nātou totonu?
15 Pea ki te kau Kilisitiano ʼaē, ʼe tonu ke feafeaʼi tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼe ina maʼu ia te ʼamanaki ki selō pea mo kamata kai te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho ʼo Te Fakamanatu? ʼE mole tonu ki te kau Kilisitiano ʼaia ke natou valoki te tehina peʼe ko te tuagaʼane ʼaē ʼe ina maʼu ia te ʼamanaki ke maʼuli ʼi selō. ʼE ko Sehova pē pea mo ia. (Loma 14:12) Kae ko te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo moʼoni e te laumālie māʼoniʼoni, ʼe mole fakamaʼua leva ke fai kiā nātou ʼaia ia he tokaga makehe. ʼE mole natou ʼui, ʼuhi kua fakanofo nātou, ʼe natou maʼu ai he ʼu fealagia makehe ʼe laka age ʼi tonatou ʼu tehina ʼaē kua fakapotopoto ʼaē ʼe kau ʼi te “toe hahaʼi tokolahi.” (Fakh. 7:9) ʼE mole natou ʼui ʼe lahi age tanatou maʼu ia te laumālie māʼoniʼoni, ʼi tonatou ʼu tehina mo tuagaʼane ʼo te “tahi ʼu ovi.” (Soa. 10:16) ʼE mole natou fakaʼamu ke makehe age tonatou tokagaʼi, peʼe mo ʼui ʼi tanatou kai ki te pane pea mo ʼinu ki te vino, ʼe natou māʼoluga age ʼi te ʼu tagata ʼāfea ʼaē neʼe hinoʼi ʼi te ʼu kōkelekāsio.
16-18. (a) ʼE kau fuli koa te ʼu fakanofo ki te ʼu fakamahino foʼou ʼo te ʼu moʼoni fakalaumālie? Tuku mai he faʼifaʼitaki. (b) He koʼē ʼe mole ʼaoga ke felōgoi te Kolesi Pule mo te kau fakanofo fuli?
16 ʼE kau fuli koa ia te ʼu fakanofo ʼaē ʼi te mālamanei kātoa ki te ʼu fakamahino foʼou ʼo te ʼu moʼoni fakalaumālie? Kailoa. Logolā tanatou faʼufaʼu ia te kalasi ʼo te kaugana ʼaē ʼe ko tona maʼua ke ina fafaga ia te ʼu tisipulo fakanofo ʼa Kilisito, kae ko nātou fuli takitokotahi ʼe mole tatau tanatou ʼu gāue peʼe ko tonatou ʼu māua. (Lau ia 1 Kolonito 12:14-18.) Ohagē ko tatatou kua vakaʼi ʼi te kamata ʼo te ʼalatike, ʼi te ʼuluaki sēkulō, neʼe natou kau fuli ki te gāue fai fakamafola. Kae neʼe ko te tokosiʼi pē ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi moʼo tohi te Tohi-Tapu pea mo takitaki te kōkelekāsio Fakakilisitiano.
17 Tou toʼo he faʼifaʼitaki: ʼI ʼihi temi ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu, ko “te kōkelekāsio” ʼe ina fakatokatoka he ʼu fihifihia. (Mat. 18:17) Kae ʼi tona fakahagatonu, ʼe ko te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe natou fai te faʼahi ʼaia, heʼe natou fakafofoga te kōkelekāsio. ʼE mole felōgoi te ʼu tagata ʼāfea mo nātou fuli ʼaē ʼo te kōkelekāsio, ke tupu ʼaki ai hanatou ʼiloʼi tanatou manatu ʼi muʼa ʼo he fai ʼo he tonu. ʼO mulimuli ki te takitaki ʼa te ʼAtua, ʼe natou fai te gāue ʼaē neʼe fakanofo nātou kiai; ʼe natou gāue maʼa te kōkelekāsio kātoa.
18 ʼE toe fēia iā ʼaho nei, ʼe fakatuʼakoi pē ia te ʼu tehina fakanofo ʼaē ʼe tonu ke natou fakafofoga ia te kalasi ʼo te kaugana. ʼE natou faʼufaʼu te Kolesi Pule ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko te ʼu tehina ʼaia neʼe hinoʼi pea mo mulimuli ki te laumālie māʼoniʼoni, ʼe natou takitaki te gāue ʼo te Puleʼaga pea mo te polokalama ʼaē moʼo tufa ia te meʼa kai fakalaumālie. Kae, ohagē ko tona fai ʼi te ʼuluaki sēkulō, ʼe mole felōgoi te Kolesi Pule mo te ʼu tehina mo tuagaʼane fuli ʼo te kalasi ʼo te kaugana ʼi muʼa ʼo he fai ʼo ni ʼu tonu. (Lau ia Gāue 16:4, 5.) Kae ko te ʼu Fakamoʼoni fuli ʼaē neʼe fakanofo, ʼe natou lagolago mālohi ki te taʼukai lahi ʼaē ʼe lolotoga fai nei. ʼI tana faʼufaʼu te kalasi ʼo te tagata kaugana, ko “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼe ko te sino, kae ʼi tonatou ʼuhiga takitokotahi, ʼe natou fai tanatou ʼu gāue kehekehe.—1 Ko. 12:19-26.
19, 20. Koteā te manatu fakapotopoto ʼaē ʼe maʼu e te toe hahaʼi tokolahi ʼo ʼuhiga mo “te tagata kaugana agatonu mo poto” pea mo te Kolesi Pule?
19 Ko te ʼu puani ʼaenī neʼe tou talanoa kiai, ʼe tonu ke malave feafeaʼi ki te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe ʼāʼāsili age tona tuputupu pea ʼe natou ʼamanaki māʼuʼuli ʼi te kele, ʼo talu ai? Mo nātou foki ʼe ko te ʼu koloa ʼo te Hau, pea ʼe natou fiafia ʼi tanatou lagolago mālohi ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te Kolesi Pule, ʼaē ʼe ina fakafofoga ia “te tagata kaugana agatonu mo poto.” ʼE fakafetaʼi ia te toe hahaʼi tokolahi ki te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe tufa, ʼo mulimuli ki te takitaki ʼa te Kolesi Pule. Ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaia, logolā tanatou fakaʼapaʼapa ki te kau fakanofo, kae ʼe natou toe tōkakaga naʼa natou haga ʼo fakamaʼuhigaʼi fau ia te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaē ʼe ʼui ʼe natou kau ki te kalasi ʼo te kaugana ʼaia. Ko he Kilisitiano neʼe fakanofo moʼoni e te laumālie māʼoniʼoni, ʼe mole ina loto anai peʼe ina fakaʼamu ke fai age he fakaʼapaʼapa makehe fēia kiā ia.—Gāue 10:25, 26; 14:14, 15.
20 Peʼe tou kau ʼi te ʼu “hahaʼi faifekau,” ʼaē ʼe kau ki te toe ʼo te kau fakanofo, peʼe tou kau ʼi te toe hahaʼi tokolahi, kae tou fakatotonu ke tou lagolago mālohi ki te tagata tauhi ʼapi agatonu pea mo te Kolesi Pule. ʼOfa pē kiā tātou takitokotahi ke tou “nonofo ʼalaʼala” pea mo nonofo agatonu ʼo aʼu ki te fakaʼosi.—Mat. 24:13, 42.
ʼE Kei Kotou Manatuʼi Koa?
• Ko ai ia “te tagata kaugana agatonu mo poto,” pea ko ai ia te ʼu hahaʼi faifekau?
• ʼE ʼiloʼi feafeaʼi e he tehina mo he tuagaʼane ʼe ina maʼu ia te pāui ʼaē ki selō?
• Ko ai ʼaē ʼe ina maʼu tāfito te maʼua ʼaē ke ina teuteuʼi ia te meʼa kai foʼou fakalaumālie?
• ʼE tonu ke manatu feafeaʼi ia he tahi neʼe fakanofo ʼo ʼuhiga mo ia totonu?
[Paki ʼo te pasina 25]
Iā ʼaho nei, ʼe fakafofoga e te Kolesi Pule ia te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto. Neʼe ʼi ai te fakatuʼutuʼu fēia ʼi te ʼuluaki sēkulō