Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w11 1/1 p. 20-24
  • Kotou Fakaʼaogaʼi Lelei Tokotou Temi Selipatea

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Kotou Fakaʼaogaʼi Lelei Tokotou Temi Selipatea
  • Te Tule Leʼo—2011
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He Meʼa ʼOfa Makehe
  • Te Nofo Selipatea ʼi Te Temi Tūpulaga
  • ʼE Natou Selipatea Kae Kua Natou Mātutuʼa
  • Selipatea ʼi Tonatou Maʼuli Kātoa
  • Kotou Fakaʼaogaʼi Lelei Tokotou ʼAluʼaga
  • ‘Koutou Tali Te Fealagia ʼAia’
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2003
  • Ko Te Nofo Selipatea ʼe Ko He Fealagia ʼAia Ki He Selevisi ʼe Mole Fakalelu
    Te Tule Leʼo—1996
  • Te ʼu Tokoni Poto Ki Te Maʼuli Fakaselipatea Pea Mo Te Nofo ʼOhoana
    Te Tule Leʼo—2011
  • Selipatea Pea Mo Fiafia ʼi Te Selevisi Kiā Sehova
    Te Tule Leʼo—2005
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2011
w11 1/1 p. 20-24

Kotou Fakaʼaogaʼi Lelei Tokotou Temi Selipatea

“Ko ʼaē ʼe feala ke ina tuku ke hoko te meʼa ʼaia, ke ina tuku ke hoko te meʼa ʼaia!”—MAT. 19:12.

1, 2. (a) Neʼe koteā te manatu ʼa Sesu, mo Paulo pea mo ʼihi atu ki te nofo selipatea? (b) He koʼē ki ʼihi ʼe mole lagi ko he meʼa ʼofa te nofo selipatea?

ʼE MAHINO papau ia ko te ʼohoana ʼe ko he meʼa ʼofa lahi ʼaupitō ʼi te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua ki te mālamanei. (Taag. 19:14) Kae ʼe toe tokolahi pē foki te kau Kilisitiano selipatea ʼaē ʼe natou maʼuli fiafia. ʼE ʼui fēnei e Harold, te tehina ʼe taʼu 85 neʼe mole heʼeki ʼohoana: “Tatau aipē pe neʼe au fiafia ʼi taku fakatahi ʼaē mo ʼihi pea mo au fai te tali kāiga ki ʼihi, kae neʼe mole au logoʼi ʼi he temi mokā au tō tokotahi, ʼe hagē leva kiā au ʼe au fia fai ki hoku hoa. ʼI taku manatu neʼe au lavaʼi moʼoni ke au nofo selipatea.”

2 Koia, neʼe ʼui e Sesu Kilisito pea mo te ʼapositolo ko Paulo, ʼe ko he meʼa ʼofa mai te ʼAtua ia te nofo selipatea, ohagē pē ko te nofo ʼohoana. (Lau ia Mateo 19:11, 12; 1 Kolonito 7:7.) Kae ko he faʼahi ʼe tou fakamoʼoni fuli kiai, ko ʼihi ʼaē ʼe mole heʼeki ʼohoana neʼe mole ko honatou loto ke natou nonofo selipatea. ʼI ʼihi temi, ko te meʼa ʼaē ʼe faigataʼa ʼe ko te maʼu ʼaē honatou hoa ʼe tāu mo feʼauga mo nātou. Peʼe hili ni ʼu taʼu ki tanatou kua ʼosi ʼohoana, ko ʼihi neʼe mole natou ʼamanaki ʼe natou māʼuʼuli tokotahi anai, heʼe ki muli age neʼe natou māvete mo tonatou ʼohoana pe neʼe mate tonatou ʼohoana. Koia koteā ʼaē ʼe ʼui ai ʼe ko he meʼa ʼofa te nofo selipatea? Pea ʼe lava feafeaʼi ki te kau Kilisitiano selipatea hanatou fakaʼaogaʼi lelei ia tonatou temi ʼeva ʼaia?

Ko He Meʼa ʼOfa Makehe

3. ʼI te agamāhani, koteā te ʼu fealagia ʼaē ʼe maʼu e te kau Kilisitiano selipatea?

3 ʼI te agamāhani, ko he tahi ʼe selipatea ʼe lahi age tona temi ki te fai ʼaē ʼo tana ʼu gāue pea mo ʼāteaina age ʼi he tahi kua ʼohoana. (1 Ko. 7:32-35) Ko te ʼu fealagia makehe ʼaia ʼe ina maʼu, ʼe lagi feala ai kiā ia ke lahi age ia tana fai fakamafola ʼi te minisitelio, ke ina fakahā tona ʼofa ki ʼihi atu, pea ke lahi age mo tana fakaovi ʼaē kiā Sehova. Koia ko ʼihi Kilisitiano neʼe natou mahino pea mo fakamaʼuhigaʼi te ʼu fealagia ʼaia ʼo te nofo selipatea, pea neʼe natou fakatotonu ke natou ‘tali’ te faʼahiga maʼuli ʼaia, lagi lolotoga ni ʼu taʼu. Lagi ko ʼihi neʼe mole natou ʼamanaki ke natou māʼuʼuli tokotahi, kae ʼi te kua fetogi leva ʼo te ʼaluʼaga ʼo tonatou maʼuli, neʼe natou toe vakavakaʼi ʼi te faikole ia tonatou maʼuli pea mo natou mahino ai, ʼaki te tokoni ʼa Sehova, ʼe toe feala pē mo nātou ke natou fakatotonu ʼi ʼonatou loto ke natou nonofo selipatea. Koia kiā nātou ʼaia neʼe liliu te ʼu fetogi ʼo tonatou maʼuli ko he faigamālie ke natou nonofo selipatea.

4. He koʼē ʼe feala ke maʼuli fiafia te kau Kilisitiano selipatea ʼi tanatou tauhi ʼaē ki te ʼAtua?

4 Ko te ʼu Kilisitiano selipatea ʼe natou ʼiloʼi ʼe mole hoki natou ʼohoana pē, pea tokagaʼi ai leva nātou peʼe leleiʼia ai nātou e Sehova pea mo tana kautahi. ʼE tou tahi maʼu fuli pē te ʼofa ʼo te ʼAtua. (Mat. 10:29-31) ʼE mole he tahi pea mo he meʼa ʼe feala ke ina toʼo iā tātou te ʼofa ʼo te ʼAtua. (Loma 8:38, 39) Peʼe kua tou ʼohoana peʼe kei tou selipatea, kae ʼe lahi te ʼu tupuʼaga ʼaē ke tou fiafia ai ʼi te tauhi ki te ʼAtua.

5. Koteā ʼaē ʼe ʼaoga ke kita fai ke kita maʼu ai te ʼu lelei fuli ʼo te nofo selipatea?

5 Ko he tahi ʼe kei selipatea ʼe maʼua ke ina fakaʼaogaʼi lelei tona temi ʼeva ʼaia. Iā ʼaho nei, ʼe lava feafeaʼi ki te kau Kilisitiano selipatea, ʼaē ko he tehina peʼe ko he tuagaʼane, peʼe kei tūpulaga peʼe kua fotufotuʼa, pe neʼe ina filifili ke nofo selipatea peʼe lagi mole heʼeki maʼu hona hoa, ke natou fakaʼaogaʼi lelei ia tonatou maʼuli? Tou vakaʼi age muʼa he ʼu faʼifaʼitaki fakalotomālohi ʼa he ʼu Kilisitiano ʼo te kōkelekāsio ʼo te ʼuluaki sēkulō pea mo te ʼu ako ʼaē ʼe tou lava tāʼofi mai iā nātou ʼaia.

Te Nofo Selipatea ʼi Te Temi Tūpulaga

6, 7. (a) Koteā te pilivilēsio ʼaē neʼe maʼu e te ʼu ʼofafine ʼo Filipe ʼaē neʼe mole heʼeki ʼohoana ʼi te tauhi ʼa te ʼAtua? (b) Neʼe fakaʼaogaʼi lelei feafeaʼi e Timoteo tona temi selipatea, pea koteā te ʼu tapuakina neʼe ina maʼu ʼi tana lotolelei ʼaē ke kaugana ki te ʼAtua ʼi tona temi tūpulaga?

6 Neʼe ʼi ai ʼofafine e toko fā ʼo te tagata fakamafola evaselio ko Filipe neʼe mole heʼeki ʼohoana, neʼe natou gāue mālohi ʼi te fakamafola ʼo te evaselio ohagē ko tanatou tamai. (Gāue 21:8, 9) Ko te fai fakakikite neʼe kau ʼi te ʼu fealagia fakamilakulo ʼa te laumālie māʼoniʼoni, pea ko te ʼu taʼahine ʼaia neʼe natou fakaʼaogaʼi te fealagia ʼaia ohagē pē ko tona ʼui ʼi te lea fakapolofetā ʼo Soele 2:28, 29.

7 Ko Timoteo neʼe ko he tūpulaga neʼe ina fakaʼaogaʼi lelei tona temi selipatea. Talu mai tana kei veliveli neʼe akoʼi age kiā ia e tana faʼē ko Enise pea mo tana kui fafine ko Loise “te ʼu tohi taputapu.” (2 Tim. 1:5; 3:14, 15) Kae neʼe lagi hoki natou tafoki mai ki te moʼoni ʼi te teitei taʼu 47 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼuluaki haʼu ai Paulo ki Lisitala, te kolo ʼaē neʼe natou nonofo ai. Hili taʼu e lua kiai, ʼi te tuʼa lua mai ʼaē ʼa Paulo ki te kolo pē ʼaia, neʼe lagi ko te taʼu 20 tupu ʼaia ʼo Timoteo. Logolā tona kei tūpulaga pea mo tana kei foʼofoʼou ʼaē ʼi te moʼoni, kae neʼe “lau tona lelei” e te ʼu tagata ʼāfea Kilisitiano ʼo te kolo ʼo Lisitala pea mo te kolo ʼaē neʼe ovi kiai, ia Ikoniome. (Gāue 16:1, 2) Koia neʼe fakaafe ai leva e Paulo ia Timoteo ke nā kaugā fagona fakatahi ʼi te minisitelio. (1 Tim. 1:18; 4:14) ʼE mole maʼu he fakamoʼoni ke kita ʼui fakahagatonu ai neʼe mole ʼohoana ia Timoteo ʼi he temi. Kae ko te faʼahi ʼaē ʼe tou ʼiloʼi, ʼi tana kei tūpulaga, neʼe ina tali lelei tona fakaafe ʼaia e te ʼapositolo ko Paulo ke nā kaugā gāue fakatahi, pea lolotoga te ʼu taʼu neʼe fiafia ʼi tana fakaʼaogaʼi tona temi selipatea ki te gāue misionea pea mo tagata taupau.—Filp. 2:20-22.

8. Koteā ʼaē neʼe tupu ai te fia fakahoko e Soane Maleko ia hana ʼu gāue ʼi te minisitelio, pea koteā te ʼu tapuakina ʼaē neʼe ina maʼu ʼi tana ʼu gāue ʼaia?

8 ʼI tona temi tūpulaga, ko Soane Maleko neʼe ina toe fakaʼaogaʼi fakalelei foki mo ia ia tona temi selipatea. Ko ia pea mo tana faʼē, ia Malia pea mo tona tehina mataʼi tama ko Palenapasi, ko nātou ʼaia neʼe ko te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ʼo te kōkelekāsio ʼo Selusalemi. Neʼe lagi toe lelei pē foki te maʼuli ʼo te fāmili ʼo Maleko ʼi te faʼahi fakakoloa, he neʼe ʼi ai tonatou ʼapi ʼi te kolo pea mo tanatou fafine faifekau. (Gāue 12:12, 13) Logolā te ʼu lelei ʼaia pea mo tona kei tūpulaga, kae neʼe mole maʼuli fakafīfīmālie ia Maleko peʼe manatu pē ia kiā ia totonu, pea neʼe mole faiga ia ke ina kumi hona ʼohoana pea ke maʼuli fīmālie mo tona fāmili. ʼE hā mai, ʼe ko tana fakatahi ʼi te kamata mo te kau ʼapositolo ʼaē neʼe tupu ai tana fia gāue misionea. Koia neʼe fiafia ai ʼi te kaugā gāue fakatahi mo Paulo pea mo Palenapasi ʼi tanā ʼuluaki folau misionea pea neʼe lagolago lelei kiā nāua. (Gāue 13:5) Ki muli age neʼe kaugā fagona mo Palenapasi, pea ʼi te tahi age leva temi neʼe gāue mo Petelo ʼi Papiloni. (Gāue 15:39; 1 Pet. 5:13) ʼE mole tou ʼiloʼi peʼe ko taʼu e fia ʼaē neʼe nofo selipatea ai ia Maleko, kae neʼe vikiʼi ia ia e te ʼu tehina, ʼe ko he tahi neʼe lotolelei ke gāue maʼa te hahaʼi pea mo gāue mālohi ʼi te tauhi ki te ʼAtua.

9, 10. Ko te ʼu fealagia fea ʼe maʼu iā ʼaho nei e te kau tūpulaga Kilisitiano ke natou fakalahi ai ia tanatou minisitelio? Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki.

9 Tokolahi te ʼu tūpulaga ʼi te kōkelekāsio iā ʼaho nei, ʼe natou toe fakaʼaogaʼi ʼaki he lotolelei tonatou temi selipatea ke lahi age ia tanatou ʼu gāue ʼaē ʼe natou fai ki te tauhi ʼo te ʼAtua. Ohagē ko Maleko pea mo Timoteo, ʼe mahino kiā nātou ʼi tonatou temi selipatea ʼe feala tanatou “tauhi tuʼumaʼu ki te ʼAliki, ʼo mole fakalelu” nātou e he meʼa. (1 Ko. 7:35) ʼE ko he faigamālie lelei ʼaia, ke natou fakalahi ai tanatou selevisi ʼaē kiā Sehova: te selevisi pioniē, mo te gāue ʼi te ʼu telituale ʼaē ʼe ʼaoga lahi kiai he kau fai fakamafola, mo te ako ʼo he tahi lea, mo te lagolago ki te laga ʼo te ʼu Fale ʼo Te Puleʼaga pea mo te ʼu Petele, mo te kau ki te Ako ʼo Te Minisitelio, pea mo te gāue ʼi te Petele. Kapau kei kotou tūpulaga pea mo selipatea, ʼe kotou fakaʼaogaʼi lelei koa te ʼu fealagia ʼaē ʼe foaki atu kiā koutou?

10 Ko te tehina ʼe higoa ko Maleko neʼe kamata tana selevisi pioniē ʼi tona temi tūpulaga, mo kau ki te Ako ʼo Te Minisitelio, pea neʼe kau ki te fakahoko ʼo te ʼu faʼahiga gāue kehekehe neʼe fai ʼi te mālamanei kātoa. ʼI tana toe manatuʼi te ʼu taʼu e 25 ʼo tana selevisi temi kātoa, ʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe au faiga ai ke au fakalotomālohiʼi ia nātou fuli pē ʼaē ʼo te kōkelekāsio, ʼi taku kau ʼaē mo nātou ki te fai fakamafola, ʼi taku fai ʼaē ʼo taku ʼu ʼaʼahi fakatauhi ovi, ʼi taku fakaafe ʼaē ia nātou ke matou kakai fakatahi, pea mo taku fai ʼaē ʼo te ʼu kiʼi fakafiafia ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke au fakalotomālohi aipē ia nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe au maʼu te toe fiafia lahi ʼi taku fai ʼaē ʼo te ʼu faʼahi fuli ʼaia.” Ohagē ko tona ʼui ʼaē e Maleko, ʼe hoki tou maʼu he toe fiafia lahi ʼi tokita maʼuli mokā ʼe kita foaki ia tokita temi mo tokita mālohi maʼa ʼihi, pea kā ʼe kita fakaʼaogaʼi kātoa ia totatou maʼuli ki te tauhi taputapu pea ʼe ko he ʼu fealagia lahi ʼaia ke tou foaki ai ki ʼihi ia kita totonu. (Gāue 20:35) Tatau aipē peʼe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai te kau tūpulaga ʼo te temi ʼaenī, peʼe koteā te faʼahiga poto gāue ʼaē ʼe natou maʼu, peʼe koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi tonatou maʼuli, kae ʼe lahi te ʼu gāue ʼi te ʼAliki ʼe feala ke natou fai.—1 Ko. 15:58.

11. Koteā te ʼu lelei ʼaē ʼe maʼu e te kau tūpulaga ʼi tanatou mole foimo ʼohoana fakavilivili?

11 Tatau aipē peʼe kaugamālie anai te kau tūpulaga ʼaē kā fia ʼohoana ki muli age, kae ʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga ke mole natou fai fakavilivili ai te faʼahi ʼaia. ʼE fakalotomālohiʼi e te ʼapositolo ko Paulo te kau tūpulaga ke natou fakatalitali muʼa ke fakalaka te temi ʼaē ʼe “matala [ai] tonatou temi tūpulaga,” te temi ʼaē ʼe mālohi age ai tonatou ʼu holi ʼaē ki te ʼu felāveʼi fakasino. (1 Ko. 7:36) ʼE ko he ʼaluʼaga ʼe fakamaʼua kiai he toe temi loaloaga ke kita mahino ai ki tokita ʼuluagaaga totonu pea mo kita maʼu ai he aga fakapotopoto ʼi tokita maʼuli, ke feala ai hakita filifili fakalelei hokita hoa ʼe tāu mo kita totonu. Ko te fakapapau ʼaē ʼe kita fai ʼi te ʼaho ʼo te ʼohoana ʼe ko he tonu ʼe maʼuhiga, heʼe ko he fakapapau ʼe fai ʼo aʼu ki te mate.—Tnk. 5:2-5.

ʼE Natou Selipatea Kae Kua Natou Mātutuʼa

12. (a) Neʼe koteā ʼaē neʼe fai e te fafine vītua ko Ana ʼo ʼuhiga mo te ʼu fetogi ʼaē neʼe hoko ʼi tona maʼuli? (b) Koteā te pilivilesio ʼaē neʼe ina maʼu?

12 Ko Ana, ʼaē ʼe talanoa ki ai ʼi te Evaselio ʼo Luka, ʼe mahino ia neʼe lotomamahi ʼaupitō ʼi te mate fakapunamaʼuli ʼaē ʼo tona ʼohoana, hili pē taʼu e fitu ki tanā kua ʼosi ʼohoana. ʼE mole tou ʼiloʼi pe neʼe maʼu hanā fānau pe neʼe toe manatu ia Ana ke ʼohoana. Kae ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko Ana, ʼi tona taʼu 84, neʼe kei nofo vītua pē ia. ʼE feala ke tou ʼui ʼi tatatou lau te Tohi-Tapu, ko Ana neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu fetogi ʼaē neʼe hoko ʼi tona maʼuli ko he ʼu fealagia ʼaia kiā ia, ke lahi age ia tana fakaovi ʼaē kiā Sehova. “Neʼe mole puli ia ʼi he ʼaho ʼi te fale lotu, ʼo ina fai te tauhi taputapu ʼi te pō mo te ʼaho ʼaki te sēsuniō pea mo te ʼu kole mamahi.” (Luka 2:36, 37) Koia ko tana tauhi ʼaē ki te ʼAtua neʼe maʼuhiga tāfito age kiā ia ʼi tona maʼuli. ʼE mahino ia, ko he faʼahi neʼe fakamaʼua ai kiā ia ke lotomālohi pea mo faiga moʼoni kiai, kae neʼe lahi ʼaupitō ai ia tona ʼu tapuakina. Neʼe ina maʼu te pilivilēsio ʼaē ke sio kiā Sesu ʼi tana kei tamasiʼi, pea mo fakahā ki te hahaʼi te fakaʼāteaina ʼaē kā ʼamanaki fakahoko e te Mēsia.—Luka 2:38.

13. (a) Koteā ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ai neʼe lagolago mālohi ia Tolokasi ki te ʼu gāue ʼo te kōkelekāsio? (b) Neʼe fakapale feafeaʼi ia Tolokasi ʼuhi ko tana agalelei pea mo tona loto manavaʼofa?

13 Ko te fafine neʼe higoa ko Tolokasi, peʼe ko Tapita, neʼe nofo ʼi Sope, ko he uafu ʼo te temi muʼa neʼe tuʼu ʼi te potu noleto ʼuesitē ʼo Selusalemi. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole ʼui mai ʼi te Tohi-Tapu pe neʼe ʼi ai hona ʼohoana, koia ʼaē neʼe lagi kei selipatea ʼi te temi ʼaia. Neʼe “lahi te ʼu gāue lelei pea mo te ʼu meʼa ʼofa” neʼe fai e Tolokasi. ʼE mahino ia neʼe lahi te ʼu kofu ʼaē neʼe ina tui maʼa te ʼu fafine vītua pea mo ʼihi atu, pea neʼe tupu ai ia tanatou ʼoʼofa ʼaupitō ʼaē kiā ia. Koia lā ʼaē ʼi tana mahaki fakapunamaʼuli pea mo mate ai, ko te kōkelekāsio kātoa neʼe natou fekauʼi te ʼu tagata ke ʼolo kiā Petelo ʼo kolekole ki ai ke haʼu ʼo fakatuʼuake ia tonatou tuagaʼane ʼofaina ko Tolokasi. ʼI te mafola kātoa ʼaē ʼi Sope ia te logo ʼo tona fakatuʼuake, tokolahi neʼe natou tui kiā Sehova. (Gāue 9:36-42) Neʼe lagi ko ʼihi iā nātou ʼaia neʼe tokoniʼi e Tolokasi totonu ʼaki tona loto manavaʼofa lahi.

14. Koteā ʼaē ʼe ina uga te kau Kilisitiano selipatea ke lahi age ia tanatou fakaovi ʼaē kiā Sehova?

14 Ohagē ko Ana pea mo Tolokasi, tokolahi ʼi te kōkelekāsio iā ʼaho nei ʼe kei natou selipatea kae kua natou mātutuʼa. Ko ʼihi neʼe lagi mole natou maʼu honatou hoa ke tāu mo feʼauga mo nātou. Ko ʼihi kua māvete mo ʼonatou ʼohoana peʼe kua natou nonofo vītua. ʼI te mole ʼi ai ʼaē ʼo honatou ʼohoana ke natou palalau ki ai pea mo falala ki ai, ʼi te agamāhani ko te kau Kilisitiano selipatea ʼe natou falala lahi ʼaupitō kiā Sehova. (Taag. 16:3) Ko Silvia, te tuagaʼane selipatea ʼaē neʼe gāue ʼi te Petele iā taʼu e 38 tupu, ʼe ina fakaʼuhiga tana selevisi ʼaia ʼe ko hona tapuakina e Sehova. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼI ʼihi temi, neʼe mole kei au maʼu hoku mālohi. Pea neʼe au manatu fēnei, ko ai anai ʼaē kā ina fakalotomālohiʼi au.” Kae ʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼI taku falala ʼaē ʼe ʼiloʼi e Sehova te meʼa ʼaē ʼe lelei age kiā te au, neʼe tokoni mai ai kiā au ke lahi age taku fakaovi ʼaē kiā te ia. Pea ʼi ʼihi temi ʼe au maʼu tuʼumaʼu pē he fakalotomālohi mai he ʼu ʼaluʼaga neʼe mole au ʼamanaki kiai.” ʼI te temi fuli pē ʼaē ʼe tou fakaovi ai kiā Sehova, pea tuʼumaʼu pē ʼe ina fakafīmālieʼi tātou pea mo ʼofa kiā tātou.

15. ʼE lava feafeaʼi ki te kau Kilisitiano selipatea ke natou ‘fakahā ke lahi’ age ia tonatou ʼofa ʼaē ki ʼihi?

15 Ko te temi ʼaē ʼe kita selipatea ai ʼe ko he temi faigamālie ʼaia ke kita ‘fakahā lahi’ ai ia tokita ʼofa ʼaē ki ʼihi. (Lau ia 1 Kolonito 6:11-13.) Ko Jolene, te tuagaʼane selipatea neʼe taʼu 34 tana kau ki te selevisi temi kātoa, ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI te temi fuli pē, neʼe au faiga ai ke au maʼu hoku ʼu kaumeʼa lelei, ʼo mole au fakatuʼakoi pē te faʼahi ʼaia kiā nātou ʼaē ʼe taʼiake tahi mo au, kae ke au fakakaumeʼa mo te taʼiake fuli pē. Ko tokita temi selipatea ʼe ko he faigamālie lelei ʼaia ke kita gāue mālohi ai kiā Sehova, mo tokita fāmili, pea mo tokita ʼu tehina mo tuagaʼane, ʼo fēia mo tokita ʼu kāiga. Logolā te kua lahi ʼaē ʼo toku ʼu taʼu, kae neʼe lahi age pē taku fiafia ʼi taku nofo selipatea.” ʼE mahino ia, ko te hahaʼi mātutuʼa, mo māʼimoa, mo nātou ʼaē ʼe natou taupau tokotahi tanatou fānau, mo te kau tūpulaga, pea mo ʼihi atu ʼi te kōkelekāsio ʼe natou leleiʼia te tokoni ʼofa ʼaē ʼe foaki age e te kau selipatea kiā nātou. Koia, ʼi te temi fuli pē ʼaē ʼe tou fakahā ai ia totatou ʼofa ʼaē ki ʼihi, pea ʼe tou logoʼi ʼi ʼotatou loto ʼe lahi age ia totatou fiafia. ʼE feala koa mo koutou ke kotou ‘fakahā ke lahi age’ ia tokotou ʼofa ʼaē ki te hahaʼi?

Selipatea ʼi Tonatou Maʼuli Kātoa

16. (a) He koʼē neʼe nofo selipatea Sesu ʼi tona maʼuli kātoa? (b) Neʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi fakapotopoto e Paulo ia tona temi selipatea?

16 Neʼe mole ʼohoana ia Sesu, he neʼe tonu ke ina teuteuʼi te minisitelio ʼaē neʼe foaki age kiā te ia pea ke ina fakahoko. Neʼe lahi ʼaupitō ia tana feʼaluʼaki, neʼe fai fakamafola ʼi te kei hegihegi ʼo te ʼaho ʼo aʼu ki te pōʼuli, pea ki muli age neʼe ina foaki fakasākilifisio ia tona maʼuli. Pea neʼe ina lava fakahoko tana minisitelio he neʼe selipatea. Neʼe fai folau te ʼapositolo ko Paulo iā kilometa e lauʼi afe pea neʼe lahi te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe tau mo ia ʼi tana minisitelio. (2 Ko. 11:23-27) Neʼe lagi neʼe kua ʼohoana ia Paulo ki muʼa atu, kae ʼi tana kua liliu leva ʼaē ko he ʼapositolo, neʼe ina leleiʼia age tana nofo selipatea moʼo fakahoko ia tana gāue ʼaia. (1 Ko. 7:7; 9:5) Pea ki te fai ʼaē ʼo te minisitelio, neʼe fakalotomālohiʼi e Sesu pea mo Paulo ʼonā tehina mo tuagaʼane ke natou muliʼi tanā faʼifaʼitaki, ʼo nātou tahi mulimuli pē ki tonatou ʼu fealagia. Kae neʼe mole he tahi iā nāua neʼe ina fakamaʼua ke nofo selipatea te ʼu minisi ʼa te ʼAtua.—1 Tim. 4:1-3.

17. Neʼe feafeaʼi te haga ʼa ʼihi ʼi te temi nei ʼo muliʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Sesu pea mo Paulo, pea he koʼē ʼe feala ke tou tui papau ʼe leleiʼia e Sehova ia nātou ʼaē ʼe natou fai te ʼu taʼi sākilifisio ʼaia?

17 ʼI temi nei ko ʼihi neʼe natou toe fakatotonu foki ke natou nonofo selipatea ke lava lelei ai ia tanatou fakahoko ʼaē ʼo tanatou minisitelio. Ko Harold, ʼaē neʼe kua tou talanoa pē ki ai ʼi te kamataʼaga ʼo te ʼalatike, ʼe fiafia ʼi tana gāue ʼi te Petele talu mai te ʼu taʼu e 56 tupu. ʼE ina ʼui fēnei: “Hili taʼu e hogofulu ki taku gāue ʼaē ʼi te Petele, neʼe au fakatokagaʼi neʼe lahi te ʼu taumātuʼa neʼe mavae ʼi te Petele ʼuhi he neʼe natou māhahaki, pe neʼe tonu ke natou ʼolo ʼo taupau ia tanatou ʼu mātuʼa ʼaē kua vaivavai. Neʼe kua mamate ia taku ʼu mātuʼa. Kae ʼi taku leleiʼia ʼaupitō ia taku gāue ʼaē ʼi te Petele, koia neʼe mole au fia ʼohoana ai he neʼe feala pē ki te ʼaluʼaga ʼaia ke liliu ko he fihifihia ki taku fakahoko lelei ʼaē ʼo taku gāue ʼi te Petele.” ʼO toe fēia pē mo Margaret, kua hili nei kiai ni ʼu taʼu ʼo tana kua pioniē, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI toku maʼuli, ʼi te lahi ʼaupitō ʼaē ʼo taku tokaga ki taku selevisi pioniē, koia neʼe mole au ʼohoana ai, he neʼe feala ke au fakaʼaogaʼi toku temi selipatea ʼaia ki taku minisitelio, pea neʼe au maʼu ai he toe fiafia lahi.” ʼE mahino papau ia, ʼe mole galoʼi anai e Sehova he tahi neʼe ina fai te ʼu taʼi sākilifisio ʼaia ʼuhi ko te tauhi moʼoni.—Lau ia Isaia 56:4, 5.

Kotou Fakaʼaogaʼi Lelei Tokotou ʼAluʼaga

18. ʼE lava feafeaʼi ki ʼihi hanatou fakalotomālohiʼi pea mo lagolago ki te kau Kilisitiano selipatea?

18 Ko te kau Kilisitiano fuli ʼaē kei selipatea pea mo natou faiga mālohi ke natou tauhi kiā Sehova, ʼe tuha mo nātou ke tou vikiʼi nātou pea mo fakalotomālohiʼi nātou. ʼE tou ʼoʼofa kiā nātou takitokotahi pea mo leleiʼia te ʼu gāue fuli ʼaē ʼe natou fai ʼi te kōkelekāsio. Kapau ʼe tou liliu moʼoni ko honatou ‘ ʼu tehina, mo tuagaʼane, mo faʼē, pea mo fānau’ ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea ʼe mole natou lotomamahi anai ʼi te mole ʼi ai ʼaē ʼo honatou ʼohoana.—Lau ia Maleko 10:28-30.

19. Koteā ʼaē ʼe kotou lava fai ke kotou fakaʼaogaʼi lelei ai ia tokotou temi selipatea?

19 Pe neʼe kotou filifili ke kotou nonofo selipatea peʼe mole heʼeki pē maʼu hokotou hoa, kae ʼaki te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī neʼe tou vakaʼi ʼi te Tohi-Tapu pea mo totatou temi, ʼe tonu ke mahino kiā koutou ʼe feala hakotou maʼuli fiafia pea mo lahi ʼaupitō te ʼu lelei ʼaē ʼe kotou maʼu ʼi tokotou maʼuli. ʼE lava fakatatau te nofo selipatea ki he meʼa ʼofa ʼe tou fakaʼamu kiai, peʼe lagi feala pē ke hagē ko he meʼa ʼofa neʼe mole tou ʼamanaki kiai. Ko ʼihi meʼa ʼofa ʼe tou leleiʼia ʼi te moʼi temi pē ʼaia, pea ko ʼihi ʼe liliu ʼo maʼuhiga kiā tātou ʼaki pē te temi. ʼE tahi fakalogo pē te ʼu faʼahi ʼaia kiā tātou. Koteā ʼaē ʼe kotou lava fai ke kotou fakaʼaogaʼi lelei ai ia tokotou temi selipatea? Kotou fakaovi ke lahi age kiā Sehova, pea ke kotou gāue ke lahi ʼi te tauhi ʼaē ki te ʼAtua, pea ke lahi age ia tokotou ʼofa ʼaē ki te hahaʼi. Ohagē pē ko te nofo ʼohoana, ko te temi ʼaē ʼe kita selipatea ai ʼe hoki fua lelei mokā ʼe kita fakaʼuhiga te selipatea ohagē ko te ʼAtua, pea mo kita fakaʼaogaʼi lelei te meʼa ʼofa ʼaia.

ʼE Kei Kotou Manatuʼi Koa?

• Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe liliu ai te nofo selipatea ko he meʼa ʼofa?

• Koteā ʼaē ʼe ʼui ai ʼe ko he tapuakina te nofo selipatea ki te kau tūpulaga?

• Koteā te ʼu fealagia ʼe maʼu e te kau Kilisitiano selipatea ke tupu ʼaki he lahi age ʼo tanatou fakaovi ʼaē kiā Sehova pea mo fakahā ke lahi ia tanatou ʼofa ki ʼihi?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae