Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr16 Novepeli p. 1-10
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2016
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 7-13 ʼO NOVEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TAAGA LEA 27–31
  • “ ʼE Talanoa ʼi Te Tohi-Tapu Ki He Fafine ʼOhoana Faʼafai”
  • w15 15/1 p. 18 pal. 10
  • Ke Tologa Pea Mo Fiafia Ia Tokotou Maʼuli Fakataumatuʼa
  • w00 1/2 p. 31 pal. 3
  • Ko He Tokoni Poto ʼa He Faʼe
  • it-1-F p. 873
  • La femme
  • w00 1/2 p. 31 pal. 4-5
  • Ko He Tokoni Poto ʼa He Faʼe
  • w15 15/1 p. 17 pal. 8
  • Ke Tologa Pea Mo Fiafia Ia Tokotou Maʼuli Fakataumatuʼa
  • w00 1/2 p. 31 pal. 6
  • Ko He Tokoni Poto ʼa He Faʼe
  • w00 1/2 p. 31 pal. 9
  • Ko He Tokoni Poto ʼa He Faʼe
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w15-F 1/7 p. 8-9 pal. 3
  • L’inquiétude pour sa vie
  • w11-F 1/8 p. 29 pal. 1
  • Un événement joyeux chargé d’espoir
  • w06 1/10 p. 15 pal. 12
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Taaga Lea
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 14-20 ʼO NOVEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKELESIASI 1-6
  • “Ke Ke Fiafia ʼi ʼAu Gaue Kinakina Fuli”
  • w15 1/4 p. 4-6
  • ʼE Tou Maʼu Feafeaʼi Ia Te Fiafia Moka Tou Gaue Kinakina
  • TOU TAUPAU HE MANATU ʼE LELEI ʼO ʼUHIGA MO TE GAUE
  • FAKAHOKO LELEI TAKOTOU GAUE
  • SIO TAFITŌ KI TE ʼU FUA LELEI ʼO TAKOTOU GAUE ʼAE KI ʼIHI
  • KE LAKA AGE TE ʼU GAUE
  • KOTOU FAKAPOTOPOTO ʼI TAKOTOU GAUE
  • Kotea Tanatou Manatu ʼo ʼUhiga Mo Te Gaue Kinakina
  • w15 1/4 p. 6 pal. 3-5
  • ʼE Tou Maʼu Feafeaʼi Ia Te Fiafia Moka Tou Gaue Kinakina
  • KOTOU FAKAPOTOPOTO ʼI TAKOTOU GAUE
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w08 1/4 p. 26-27 pal. 9-10
  • Ko Te ʼu Gāue Fea ʼAē ʼe Feala Ai Ke ʼi Ai He ʼAoga ʼo Totatou Maʼuli?
  • ʼE Tou Maʼuli Fiafia Anai Koa ʼi ʼOtatou Koloa?
  • w06 1/11 p. 19 pal. 9
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagata Tānaki
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 21-27 ʼO NOVEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKELESIASI 7-12
  • “Ke Ke Manatui Tou Tupuaga i Te Temi o Tou Tupulaga”
  • w14 15/1 p. 18 pal. 3
  • Ke Ke Fai He ʼu Tonu ʼe Fakapotopoto ʼi Tau Kei Tupulaga
  • TE TONU ʼAE ʼE MAʼUHIGA ʼAUPITO ʼI TOU MAʼULI
  • w14 15/1 p. 22 pal. 1
  • Kotou Tauhi Kia Sehova ʼi Muʼa ʼo Te Hoko Mai ʼo Te ʼu Temi Kovi
  • w08 1/11 p. 21 pal. 2
  • Tou Taupau Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu Faitoʼo
  • w06 1/11 p. 21 pal. 7
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagata Tānaki
  • w11-F 1/11 p. 21 pal. 1-6
  • Approchez-vous de Dieu
  • Quels sont nos devoirs envers Dieu ?
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w06 1/11 p. 21 pal. 3
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagata Tānaki
  • w06 1/11 p. 21 pal. 5
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagata Tānaki
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 28 ʼO NOVEPELI–4 ʼO TESEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | KATIKO O TE U KATIKO 1-8
  • “Te Sulamite: Ko He Faʼifaʼitakiʼaga Lelei”
  • w15 15/1 p. 30-31 pal. 11-13
  • ʼE Feala Koa Ke Tou Maʼu Ia Te ʼOfa Moʼoni?
  • ʼAUA TE FAFAGU ʼO TE ʼOFA “KAʼE HEʼEKI LOTO KI AI”
  • w15 15/1 p. 31-32 pal. 14-16
  • ʼE Feala Koa Ke Tou Maʼu Ia Te ʼOfa Moʼoni?
  • KO TOKU ʼOHOANA “ ʼE KO HE ʼOLOTO ʼE LOKAʼI”
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w15 15/1 p. 31 pal. 13
  • ʼE Feala Koa Ke Tou Maʼu Ia Te ʼOfa Moʼoni?
  • w15 15/1 p. 28 pal. 3
  • ʼE Feala Koa Ke Tou Maʼu Ia Te ʼOfa Moʼoni?
  • ʼE FEALA TE MAʼU ʼO TE ʼOFA MOʼONI
  • w06 1/12 p. 16 pal. 7
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼi Te Hiva ʼa Salomone
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2016
mwbr16 Novepeli p. 1-10

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 7-13 ʼO NOVEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TAAGA LEA 27–31

“ ʼE Talanoa ʼi Te Tohi-Tapu Ki He Fafine ʼOhoana Faʼafai”

(Taaga Lea 31:10-12) Ko ai e feala ke ina mau he fafine lelei! E lahi age tona mauhiga i te u fuai kahoa. 11 E falala mooni te loto o tona ohoana kia ia, pea e mole ina maumaui hana mea. 12 E mole ina fai he mea e kovi ki tona ohoana, kae e ina fai te mea ae e fiafia ai ia ia i te aho fuli o tona mauli.

w15 15/1 p. 18 pal. 10

Ke Tologa Pea Mo Fiafia Ia Tokotou Maʼuli Fakataumatuʼa

10 Neʼe foaki e Sehova ki te ʼu fafine ʼohoana ia he gaue maʼuhiga ʼi tonatou kiʼi famili. Ko he fafine ʼohoana, ʼe ko te “hoa” ʼaia ʼo tona ʼohoana. (Mala. 2:14) Pea ka fai e he taumatuʼa ia he ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo tonā kiʼi famili, ʼe fakaha anai e te fafine ia tana manatu pea mo te ʼu meʼa ʼae ʼi tona loto ʼaki he aga fakaʼapaʼapa kaʼe ʼe ina fakaha aipe ia tana fakalogo. Pea ko te tagata ʼae ʼe fakapotopoto, ʼe fagono lelei anai ki te ʼu palalau ʼo tona ʼohoana. (Taag. 31:10-31) Ko te fakalogo ʼae ʼe fai ʼaki te ʼofa, ʼe tupu ai ia te fiafia, mo te tokalelei pea mo te logotahi ʼi te maʼuli fakafamili. Koia ʼe feala ai ki te ʼu taumatuʼa ke natou fiafia, koteʼuhi ʼe natou iloʼi ʼe leleiʼia natou e te ʼAtua.—Efe. 5:22.

w00 1/2 p. 31 pal. 3

Ko He Tokoni Poto ʼa He Faʼe

ʼO ʼuhiga mo te fafine ʼohoana faʼafai, neʼe ʼui fēnei kia Lemuele: “Ko te loto ʼo tona tagata pule ʼe falala kia ia.” (Vaega 11) Ko tona faka ʼuhiga, ʼe mole hoki fai e te fafine he meʼa mokā fakagafua age e tona ʼohoana. ʼE mahino ia ʼe tonu ke felogoi he taumatuʼa ʼi muʼa ʼo hanā fai he ʼu tonu maʼuhiga, ohage la ko he toʼo ʼo he meʼa ʼe totogi kovi peʼe ko te faʼahiga akoʼi ʼo tanā fānau. Ko tanā felogoi ki te ʼu faʼahi ʼaia ʼe ina fakamālohiʼi ai tanā nofo faka taumatuʼa.

it-1-F p. 873

La femme

La Loi protégeait les femmes. C’étaient généralement les parents qui choisissaient une fiancée pour leur fils. Mais tout porte à croire que sous la Loi, comme jadis Rébecca, la jeune fille avait la possibilité d’exprimer ses sentiments et ses souhaits sur la question (Gn 24:57, 58). Si le mari occupait la position supérieure dans le cadre du mariage, Dieu requérait néanmoins de lui qu’il subvienne aux besoins de sa famille et en prenne soin sur les plans matériel et spirituel. En outre, toute faute commise par sa famille rejaillissait sur lui ; il portait donc une lourde responsabilité. Par ailleurs, même si le mari avait de plus grands privilèges que la femme, la loi de Dieu protégeait la femme et lui donnait certaines prérogatives uniques qui lui permettaient de mener une vie heureuse et productive.

Voici quelques dispositions de la Loi concernant la femme mariée : le mari comme la femme pouvaient être mis à mort en cas d’adultère. Si un mari soupçonnait sa femme de s’être rendue coupable d’infidélité en secret, il devait l’amener au prêtre, afin que Jéhovah Dieu juge l’affaire. Si la femme était coupable, ses organes reproducteurs s’atrophiaient ; en revanche, si elle n’était pas coupable, le mari se devait de la rendre enceinte, ce qui était un aveu public de son innocence (Nb 5:12-31). Un mari pouvait divorcer d’avec sa femme s’il trouvait chez elle quelque chose d’inconvenant. Tel était probablement le cas lorsque la femme faisait preuve d’un grave manque de respect envers lui et si elle jetait l’opprobre sur leur maisonnée ou sur celle du père de son mari. Cependant, la femme était protégée par l’exigence qui, dans ce cas, obligeait le mari à rédiger pour elle un acte de divorce. Elle était dès lors libre de se remarier avec un autre homme (Dt 24:1, 2). Si une femme avait fait un vœu qui, de l’avis de son mari, était peu sage ou risquait de nuire au bonheur de la famille, il pouvait l’annuler (Nb 30:10-15). En fait, cette loi protégeait la femme, car elle lui épargnait les difficultés pouvant résulter d’une décision hâtive.

La polygamie avait cours, tolérée sous la Loi mosaïque, car Dieu ne rétablit pas le principe de la monogamie avant l’établissement de la congrégation chrétienne (Gn 2:23, 24 ; Mt 19:4-6 ; 1Tm 3:2) ; cependant, elle était réglementée de façon à protéger les droits de la femme mariée. Le mari n’était pas autorisé à transférer le droit de premier-né du fils d’une femme qu’il aimait moins à celui de sa favorite (Dt 21:15-17). Dans le cas où une fille israélite était vendue comme servante par son père et que son maître, son propriétaire, la prenne comme concubine, si elle lui déplaisait il pouvait la laisser se faire racheter, mais ne devait pas la vendre à un peuple étranger (Ex 21:7, 8). Si le maître ou son fils, l’ayant prise pour concubine, épousait ensuite une autre femme, elle devait quand même recevoir la nourriture, le vêtement, le logement et le droit conjugal. — Ex 21:9-11.

Si un mari malveillant accusait sa femme d’avoir faussement prétendu être vierge au moment de leur mariage et se voyait convaincu de mensonge, il était puni. Il devait verser au père de la femme le double du prix d’achat fixé pour les vierges, et il ne pouvait jamais divorcer d’avec elle, durant tous ses jours (Dt 22:13-19). Si un homme séduisait une vierge non fiancée, il lui fallait payer le prix de l’épouse à son père et, si celui-ci lui permettait de l’épouser, il ne lui était jamais permis de divorcer d’avec elle, durant tous ses jours. — Dt 22:28, 29 ; Ex 22:16, 17.

Même si la condition de la femme mariée dans la société hébraïque était assez différente de ce qu’elle est à présent dans le monde occidental, l’Hébreue mariée fidèle se plaisait dans son rôle et sa tâche. Elle aidait son mari, élevait ses enfants, s’occupait de son foyer et trouvait de nombreux sujets de satisfaction et de joie, car elle avait tout loisir d’exprimer pleinement sa féminité et ses talents.

Description d’une bonne épouse. Le chapitre 31 des Proverbes décrit l’épanouissement et les activités de l’épouse fidèle, parlant de la position honorable qu’elle occupait et des privilèges qui étaient les siens en tant que femme mariée, ainsi que des bienfaits que lui valaient sa fidélité, sa diligence et sa sagesse. Aux yeux de son mari, est-il dit, elle est plus précieuse que les coraux. Il peut lui faire confiance. Travailleuse, elle tisse, confectionne des vêtements pour les siens, fait les emplettes pour la maisonnée, travaille à la vigne, gère la maisonnée avec les serviteurs, vient au secours de qui a besoin d’aide, habille joliment sa famille, retire même un revenu de la vente de ses ouvrages, équipe sa famille contre tout aléa ; enfin, elle s’exprime avec sagesse et bonté de cœur. Sa crainte de Jéhovah et ses belles œuvres lui valent les éloges de son mari et de ses fils, car, par ses actions, elle les honore dans le pays. Vraiment donc, celui qui a trouvé une bonne épouse a trouvé une bonne chose et il obtient la bienveillance de Jéhovah. — Pr 18:22.

Au foyer. Au sein de la congrégation chrétienne, l’homme marié ne doit avoir qu’une seule femme en vie (1Co 7:2 ; 1Tm 3:2). La femme a le devoir de se soumettre à son mari, qu’il soit chrétien ou non (Ép 5:22-24). Par ailleurs, la femme ne doit pas priver son mari du droit conjugal, car, tout comme lui, elle “ n’a pas pouvoir sur son propre corps ” (1Co 7:3-4). Elles ne devraient pas donner la priorité à leur coiffure, aux ornements ou aux vêtements coûteux, mais veiller à ce que leur principal vêtement soit tout ce qui contribue à la beauté spirituelle, à savoir les “ œuvres bonnes ” et “ la personne cachée du cœur dans la parure incorruptible de l’esprit doux et paisible ”, tout en produisant le fruit de l’esprit. Celles qui ont un mari incroyant pourront peut-être ainsi, par leur seule conduite, le gagner au christianisme. — 1P 3:1-6.

Au sens figuré. Jéhovah s’adressa à la congrégation ou nation d’Israël comme à sa “ femme ”, lui-même étant son “ propriétaire-époux ” à cause de l’alliance de la Loi qui l’unissait à elle (Is 54:6). L’apôtre Paul présente Jéhovah comme le Père des chrétiens engendrés de l’esprit, et il dit de la “ Jérusalem d’en haut ” qu’elle est leur mère, comme si Jéhovah l’avait épousée afin de donner le jour à ces chrétiens engendrés de l’esprit (Ga 4:6, 7, 26). La congrégation glorifiée du Christ est présentée comme son “ épouse ”, ou sa “ femme ”. Ép 5:23, 25; Ré 19:7; 21:2, 9.

(TAAGA LEA 31: 13-27) E ina kumi te fului akeno mo te lino, pea e gaue ia i he nima fiafia. 14 E hage ia ko te vaka faikoloa, e ina aumai tana pane mai mamao. 15 E tuu ake ia kei pouli, o foaki te mea kai ki tona fale, pea mo te u fekau ki ana fafine faifekau. 16 E manatu ia ki he gaueaga, pea e ina totogi ia; aki te fua o tana gaue e ina to he vite. 17 E ina hai aki te malohi ona ifiifi, pea e ina fakamalohii ona nima. 18 E ina logoi ko te mea ae e mau e lelei; e mole mate tona malama i te pouli. 19 E fafa ona nima ki te akau lalaga kie, pea e too e ona kaui tuhi te tanakiaga filo. 20 E faoi tona nima ki ae e mamahi, e faoi tona nima kia natou ae e fakaofaofa. 21 E mole ina tuania te momoko ki tona fale, koteuhi kua kofu tona fale katoa aki ni kofu fului akeno kula. 22 E ina fai kia ia ni tapi, pea e ina mau ni kofu silika mo momole. 23 E logologona tona ohoana i te u matapa, moka fono ia mo te kau matua o te fenua. 24 E ina fai ni kofu, o fakatau, pea e ina ave ni kilii pipi ki te tagata faikoloa. 25 E kofu ia aki te malohi mo te kololia, pea e kata ia ki te apogipogi. 26 E ina avahi tona gutu i te poto, pea e mau ni tokoni lelei i tona alelo. 27 E tokaga ia ki te mea ae e hoko i tona fale, pea e mole ina kai te pane o te piko.

w00 1/2 p. 31 pal. 4-5

Ko He Tokoni Poto ʼa He Faʼe

ʼE mahino papau ia ko te fafine ʼohoana faʼafai ʼe lahi tana ʼu gāue. ʼI te vaega 13 ki te 17 ʼe fakahā ai te ʼu tokoni pea mo te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe feala ke fakaʼaogaʼi e te ʼu fafine fuli moʼo taupau fakalelei tonatou loto fale. Ohage la, ʼuhi ko te ʼāsili totogi kovi ʼo te ʼu mutuʼi meʼa pea mo te ʼu koloā kehekehe, ʼe ako e te fafine faʼafai ke poto ʼi te tui ke feala hana fai he ʼu kofu maʼa tana kiʼi famili. (Vaega 13, 19, 21, 22) Moʼo fakasiʼisiʼi te totogi meʼa ʼa te famili, ʼe feala ki te fafine faʼafai ke ina fai hana kiʼi gāueʼaga pea ke tokaga fakalelei mokā faifakatau.—Vaega 14, 16.

Ko te fafine ʼaia ʼe mole ina kai “te pane ʼo te piko.” ʼE gāue kinakina pea mo fakaʼaluʼalu lelei te ʼu gāue ʼo tona loto fale. (Vaega 27) ʼE ina nonoʼo “tona koga loto ʼaki te mālohi,” ko tona faka ʼuhiga ʼe gāue kinakina. (Vaega 17) ʼE ʼala ake ʼi te kei māfoatā ʼo kamata gāue, pea ʼe gāue ʼo aʼu ki te pōʼuli. ʼE hage ʼe mū tuʼumaʼu pe te mālama ʼaē ʼe ina faka mālamagia tana gāue.—Vaega 15, 18.

(TAAGA LEA 31:28-31) E tutuu ki oluga ona foha, o fakamalo kia ia. Pea e tuu ki oluga tona ohoana, o fakavikiviki kia ia: 29 E toko lahi ni fafine lelei, kae ko koe e ke fakalaka ia natou fuli. 30 E kaka te mata katakata, pea e vaiga te matalelei; kae ko te fafine ae e mataku [kia Sehova], ko ia ae e gali mo te fakavikiviki. 31 Koutou fakapale ia aki te fua o tana gaue, pea ke fakavikiviki ana gaueaga kia ia i te u matapa o te kolo.

w15 15/1 p. 17 pal. 8

Ke Tologa Pea Mo Fiafia Ia Tokotou Maʼuli Fakataumatuʼa

8 ʼE mole ʼaoga ke fakamaʼua e te ʼu tagata ʼohoana Kilisitiano ke fakaʼapaʼapa age ʼonatou ʼohoana. Kaʼe ʼe natou haga fakaha ia tanatou tokaga kia natou, pea ʼe natou “fakaapaapa” kia natou ohage ko he ʼu “ipu fakaeteete lahi.” (1 Pet. 3:7) Ka fai e te ʼu tagata ʼohoana he ʼu palalau fakaʼapaʼapa pea mo lotomanavaʼofa ki ʼonatou ʼohoana, ʼi muʼa ʼo te hahaʼi peʼe ʼi tonatou loto fale, ʼe natou fakaha ai ʼe maʼuhiga kia natou ʼonatou ʼohoana. (Taag. 31:28) Moka fakaha e he tagata ʼi tana aga ia tona ʼofa ʼae ki tona ʼohoana, ʼe toe ʼofa mo fakaʼapaʼapa anai ia tona ʼohoana kia ia. Pea ʼe tapuakina anai e Sehova ia tonā maʼuli fakataumatuʼa.

w00 1/2 p. 31 pal. 6

Ko He Tokoni Poto ʼa He Faʼe

Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ko te fafine ʼohoana faʼafai ʼe ina leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie. ʼE manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo tauhi kia te ia ʼaki he fakaʼapaʼapa lahi. (Vaega 30) Tahi ʼaē meʼa, ʼe lagolago ki tona ʼohoana moʼo akoʼi ki tana fānau te manavasiʼi kia Sehova. ʼE ʼui fēnei e te vaega 26: “ ʼAki te poto” ʼe ina akoʼi tana fānau, pea “ ʼe nofo ʼi tona ʼalelo te lao ʼo te manavaʼofa.”

w00 1/2 p. 31 pal. 9

Ko He Tokoni Poto ʼa He Faʼe

ʼE fakamanatuʼi age e te faʼe ʼa Lemuele te maʼuhiga ʼaē ke ʼofa ki te taʼahine ʼaē ka ina ʼohoanaʼi, he neʼe lagi fai kia ia te faʼahi ʼaia. ʼE mole he tahi kehe ʼe tonu ke maʼuhiga age kia ia. Koia, koutou fakakaukauʼi age muʼa tona loto ʼi tana tala ia muʼa ʼo te hahaʼi: “ ʼE lahi ʼaupito te ʼu taʼahine ʼe faʼafai, kae ko koe neʼe ke laka age ia nātou fuli ʼaia.”—Tāʼaga Lea 31:29.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Taaga lea 27:12) Ko te tagata ae e poto e sio ki te kovi pea e nono, kae ko natou ae e hala atamai e fakaovi ki ai pea e natou tauteai.

w15-F 1/7 p. 8-9 pal. 3

L’inquiétude pour sa vie

Sachant que des malheurs se produisent, « l’homme avisé voit venir le danger et se met à l’abri » (Proverbes 27:12, Bible des peuples). Tout comme nous nous efforçons de préserver notre bien-être physique, nous pouvons prendre des mesures pour protéger notre santé mentale et affective. Les divertissements violents, et même les actualités qui regorgent d’images choquantes, ajoutent à notre inquiétude et à celle de nos enfants. Refuser de regarder de telles choses ne signifie pas que l’on se voile la face. L’esprit humain n’a pas été conçu par Dieu pour s’appesantir sur le mal. Remplissons plutôt notre esprit de « toutes les choses qui sont vraies, [ . . . ] justes, [ . . . ] pures, [ . . . ] qui méritent d’être aimées ». Si nous agissons ainsi, « le Dieu de paix » nous rendra sereins (Philippiens 4:8, 9).

(Taaga lea 27:21) Ko te sila e tutu i te kulo ukamea, pea ko te aulo i te gutuumu; kae e iloi he tagata i tona logologona.

w11-F 1/8 p. 29 pal. 1

Un événement joyeux chargé d’espoir

Ensuite, il a lu Proverbes 27:21 : “ Le creuset est pour l’argent, et le four pour l’or ; et un homme est selon sa louange. ” Il a expliqué que, tout comme l’or et l’argent sont affinés, ou purifiés, dans un creuset, nous sommes affinés par la “ louange ”. Comment cela ? Les louanges qui nous sont adressées révèlent ce que nous sommes vraiment. Elles peuvent nous mener à l’orgueil et à la chute spirituelle, ou au contraire nous pousser à nous souvenir que nous avons une dette envers Jéhovah, ce qui nous rendra encore plus déterminés à ne jamais déroger à ses normes. Frère Morris a conclu en encourageant les élèves à considérer de la bonne façon les louanges qu’ils pourraient recevoir : comme une occasion de manifester le véritable “ effroi de Jéhovah ”.

w06 1/10 p. 15 pal. 12

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Taaga Lea

27:21. ʼE tou fakahā anai totatou nātulā moʼoni ʼi te temi ʼaē ʼe laupisiʼi ai tātou. Heʼe kā laupisiʼi tātou kae ʼe tou agavaivai, ʼe tou fakahā aipe tatatou mahino ʼaē ʼe tou tuʼu maʼua kiā Sehova pea ʼe tonu ke tou haga tauhi kiā te ia. ʼE hā tatatou mole agavaivai mokā liliu ia te ʼu fakavikiviki ʼo fakatupu iā tātou te fiatuʼu.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 14-20 ʼO NOVEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKELESIASI 1-6

“Ke Ke Fiafia ʼi ʼAu Gaue Kinakina Fuli”

(Ekelesiasi 3:12, 13) Nee au iloi mai ai e mole lelei he mea ki te tagata, kae ke fakafiafia ia ia pea mo mauli fimalie; 13 kae nee au sio foki, kapau e kai he tagata, mo inu, mo fiafia i te lelei o ana gaue fuli, ko he ofa aia e foaki e te Atua.

w15 1/4 p. 4-6

ʼE Tou Maʼu Feafeaʼi Ia Te Fiafia Moka Tou Gaue Kinakina

“ ʼE tonu ki te tagata fuli pe ke kai mo inu pea mo fiafia ʼi ʼana gaue kinakina fuli. ʼE ko te meʼa ʼofa ia ʼo te ʼAtua.” (Tagata Tanaki 3:13, MN) Neʼe loto e te ʼAtua ke tou fiafia ʼi tatatou gaue. Koia ʼe ina fia fakaha mai peʼe tou lava maʼu feafeaʼi ia te fiafia ʼaia. (Esaia 48:17) ʼE tou fiafia koteʼuhi ʼe ina fakaha mai ʼi tana Folafola, te Tohi-Tapu. Tou vakaʼi ia te ʼu tokoni ʼae ʼe ʼaoga ke tou maʼu ai ia te fiafia ʼi tatatou gaue.

TOU TAUPAU HE MANATU ʼE LELEI ʼO ʼUHIGA MO TE GAUE

Tatau aipe pe ʼe kotou gaue pilo pe ʼe kotou gaue kinakina kaʼe “ko te ʼu gaue kinakina fuli ʼe ʼi ai tona ʼaoga” peʼe ko he ʼu lelei. (Taaga Lea 14:23, MN) Kotea ia te ʼu lelei ʼaia? ʼUluaki, kapau ʼe tou gaue kinakina ʼe feala ai ke tou taupau totatou maʼuli. ʼE moʼoni, neʼe fakapapauʼi mai e te ʼAtua ʼe ina foaki anai ia te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia ia ʼae ʼe tauhi fakamalotoloto age kia te ia. (Mateo 6:31, 32) Kaʼe ʼe tou loto pe foki ke tou toe gaue kinakina ke tou maʼu ia te ʼu meʼa fuli ʼae ʼe ʼaoga ki totatou maʼuli.—2 Tesalonika 3:10.

Koia ʼe tonu ke tou fakaʼuhiga tatatou gaue ko he aluʼaga ʼe feala ai ke tou maʼu ia te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki totatou maʼuli. ʼAki tatatou gaue ʼe feala ai ke tou fakahoko ʼotatou maʼua. ʼE ui fenei e Joshua, ko he tupulaga ʼe kei taʼu 25: “ ʼE ko he meʼa lelei mo kapau ʼe tou lava taupau totatou maʼuli. Kapau ʼe kotou fia totogi te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki tokotou maʼuli pea ʼe tonu ke kotou gaue.”

Pea tahi, ʼe tou fiafia moka tou gaue kinakina. ʼE moʼoni ʼe kinakina ia te gaue, kaʼe kapau ʼe tou faiga malohi ke tou fakahoko lelei tatatou gaue, tatau aipe pe ʼe kinakina, kaʼe ʼe tou fiafia koteʼuhi neʼe tou lavaʼi te gaue. Pea ʼe tou fakaha ai ʼe mole tou fakaʼaoʼaoganoa. (Taaga Lea 26:14) Kapau ʼe tou fai ia te faʼahi ʼaia pea ʼe tou fiafia ʼi tatatou gaue. ʼE ui fenei e Aaron: “ ʼE au logoʼi te fiafia moka ʼosi taku gaue ʼi te foʼi ʼaho katoa. ʼE au logoʼi toku gaʼegaʼe pea ʼe mole he tahi neʼe ina tokagaʼi taku gaue, kaʼe ʼe au iloʼi neʼe au fai ia he gaue.”

FAKAHOKO LELEI TAKOTOU GAUE

ʼE palalau ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo he tagata ʼe “faiva ʼi tana gaue” pea mo he fafine ʼe “gaue ia i he nima fiafia.” (Taaga Lea 22:29, MN; 31:13) ʼE moʼoni, ʼe mole feala ki he tahi ke liliu atu aipe ʼo faiva ʼi he gaue. Pea ʼe tahitahiga ia natou ʼe fiafia ʼi te fai ʼo he gaue ʼe mole natou fia fai ai. ʼE lagi ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te mole fiafia ʼa te tokolahi ʼi tanatou gaue. ʼE mole pe natou faiga ke natou liliu ʼo faiva ʼi tanatou gaue.

ʼI tona fakahagatonu, ʼe feala pe ki he tahi ke fiafia ʼi he faʼahiga gaue pe, mo kapau ʼe ina maʼu ia he manatu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te gaue ʼaia. Pea ʼe faiga malohi ke ina akoako ke ina fakahoko lelei ia tana gaue. ʼE ui fenei e William, ʼe kei taʼu 24: “Kapau ʼe kotou faiga malohi ke kotou fakahoko lelei ia he gaue pea mo kotou sisio ki ʼona fua lelei, ʼe kotou fiafia ʼaupito. ʼE mole hage kia tatou neʼe tou fakaʼaoʼaoganoa.”

SIO TAFITŌ KI TE ʼU FUA LELEI ʼO TAKOTOU GAUE ʼAE KI ʼIHI

ʼAua naʼa kotou tokagaʼi pe ia te totogi ʼae ʼe kotou maʼu. Kaʼe kotou fai ia te ʼu fehuʼi ʼaeni: “He koʼe ʼe maʼuhiga ke au gaue? Kotea ʼae ka hoko anai mo kapau ʼe mole au fai peʼe mole au fakahoko lelei ia te gaue? ʼE ʼaoga feafeaʼi taku gaue ki ʼihi?”

ʼE lelei ke tou fakakaukauʼi ia te fehuʼi fakamuli. Koteʼuhi ʼe tou fiafia mo kapau ʼe tou iloʼi ʼe fua lelei ki ʼihi ia tatatou gaue. Neʼe ui fenei e Sesu: “E lahi age te manuia i te foaki i te tali.” (Gaue 20:35) ʼE mole gata pe ki totatou patolo peʼe ki te ʼu hahaʼi ʼae ʼe tou gaue maʼa natou, ʼe natou maʼu ia te ʼu lelei ʼo tatatou gaue. Kaʼe ʼe toe fua lelei ki totatou kiʼi famili pea mo natou ʼae ʼe maʼuli fakaʼofaʼofa.

Ia natou ʼae ʼo totatou loto fale. Moka gaue kinakina he pule famili moʼo taupau tona kiʼi famili, ʼe ʼi ai ʼona fua lelei ʼe lua. ʼUluaki, ʼe feala ke ina foaki ki tona kiʼi famili ia te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia natou ʼi te faʼahi fakasino, ohage la ko te meʼa kai, mo te ʼu mutuʼi meʼa, pea mo tonatou nofoʼaga. ʼE feala ai ke ina fakahoko ʼona maʼua fakafamili. (1 Timoteo 5:8) Lua, ʼaki tana gaue kinakina ʼaia, ʼe ina akoʼi age ki ʼana fanau ia te maʼuhiga ʼae ke gaue kinakina. ʼE ui fenei e Shane: “Neʼe tuku mai e taku tamai ia he faʼifaʼitaki ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te gaue kinakina. Neʼe ko te tufuga ʼakau agafakahagatonu, pea neʼe gaue kinakina lolotoga tona maʼuli katoa. ʼAki tana faʼifaʼitaki ʼaia, neʼe au mahino ai ki te maʼuhiga ʼae ʼo te fai ʼo he gaue ʼaki ʼotatou nima pea mo te faʼu ʼo he ʼu meʼa ʼe ʼaoga anai ki ʼihi atu.”

Ia natou ʼae ʼe ʼaoga ki ai he tokoni. Neʼe tokoniʼi e te apositolo ko Paulo ia te kau Kilisitiano ke natou “gaue kinakina . . . ke maʼu [hanatou] meʼa ke [natou] foaki ki ʼae ʼe nofo ʼi te faigataʼaia.” (Efeso 4:28, MN) ʼE moʼoni, kapau ʼe tou gaue kinakina ke tou taupau totatou famili pea ʼe feala pe ke tou tokoni kia natou ʼae ʼe ʼaoga ki ai he tokoni. (Taaga Lea 3:27) Koia, kapau ʼe tou gaue kinakina ʼe feala ke tou iloʼi ai ia te fiafia ʼae ke tou foaki.

KE LAKA AGE TE ʼU GAUE

Neʼe ui fenei e Sesu ʼi tana Akonaki ʼi te Moʼuga: “Kapau e fakamalohi atu he tahi kia koe ke kolua fai he kilometa e tahi, fai ni kilometa e lua mo ia.” (Mateo 5:41) ʼE tou lava maʼuliʼi feafeaʼi ia te pelesepeto ʼaia ʼi tatatou gaue? ʼE mole tonu pe ke tou fai ia te gaue ʼae neʼe fakatotonu mai, kaʼe ʼe tonu ke tou faigaʼi ke tou fai he tahi ʼu gaue fakalaka. Kotou fai he ʼu fakatuʼutuʼu, ohage la ke kotou fai ke lelei age takotou gaue peʼe ke ʼosi vave ia te gaue ʼae neʼe tonu ke kotou fai. Kotou fiafia ʼi te ʼu gaue ʼae ʼe kotou fai, maʼia mo te ʼu kiʼi gaue ʼae ʼe mole faʼa maʼuhiga.

Moka kotou fai ia he ʼu gaue fakalaka, ʼe kotou fiafia ʼi takotou gaue. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe kotou puleʼi ʼakotou gaue. Pea ʼe kotou foaki lahi koteʼuhi ʼe kotou loto ki ai pea neʼe mole he tahi neʼe ina fakamalohiʼi koutou. (Filemo 14) Koia, ʼe feala ai ke tou fakamanatuʼi ia te pelesepeto ʼae ʼe tuʼu ia Taaga Lea 12:24: “E pule anai te nima faa, kae e popula anai te nima pikoelo.” ʼE moʼoni ʼe ʼi ai ʼihi ʼe natou gaue popula. Kaʼe ko he tahi ʼe ina fai pe ia te meʼa ʼae neʼe fakatotonu age, ʼe feala ke manatu ʼe gaue popula ia, ʼe puleʼi tuʼumaʼu ia ia e ʼihi. Kaʼe kia ia ʼae ʼe ina fai he ʼu gaue fakalaka, ʼe ina fai ia te faʼahi ʼaia koteʼuhi ʼe ina puleʼi tona maʼuli pea mo ʼana gaue.

KOTOU FAKAPOTOPOTO ʼI TAKOTOU GAUE

ʼE lelei ke tou gaue kinakina. Kaʼe ʼe tonu ke tou manatuʼi ʼe ʼi ai te faʼahi ʼi totatou maʼuli ʼe maʼuhiga age ʼi te gaue. ʼE moʼoni, ʼe fakalotomalohiʼi tatou ʼi te Tohi-Tapu ke tou faʼa gaue. (Taaga Lea 13:4) Kaʼe ʼe mole ina ui mai ke tou gaue kinakina ʼi te temi fuli pe. ʼE ui fenei ia Ekelesiasi 4:6: “E lelei age te fonu o te nima e tahi mo te malolo, i te fonu o te u nima lua mo te gaue pea mo te tuli o te matagi.” Kotea ia te ako maʼa tatou? Ko he tahi ʼe faʼa gaue tuʼumaʼu ʼe mole feala ke fiafia ʼi te ʼu fua ʼo tana gaue mo kapau ʼe puli fuli tona temi pea mo tona malohi ki te gaue. ʼE mahino ia, ʼe hage leva ia ko tana “tuli ʼo te matagi.”

ʼE tokoni mai ia te Tohi-Tapu ke tou fakapotopoto ʼi tatatou gaue. ʼE moʼoni ʼe ui mai ʼi te Tohi-Tapu ke tou fakahoko lelei tatatou gaue, kaʼe ʼe toe tokoni mai ke tou “filifili te u mea e lelei tukupau.” (Filipe 1:10) Kotea ia te ʼu meʼa ʼae ʼe lelei tukupau peʼe maʼuhiga age? ʼE ko te temi ʼae ʼe tou fakaʼaogaʼi maʼa totatou kiʼi famili pea mo ʼotatou kaumeʼa. Kaʼe ʼe toe maʼuhiga age ʼatatou gaue fakalaumalie, ohage la ko te lau pea mo te metitasioʼi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua.

Ko natou ʼae ʼe fakapotopoto ʼe natou maʼu te ʼu fua lelei ʼo tanatou gaue. ʼE ui fenei e William: “Neʼe tuku mai e toku ʼuluaki patolo ia he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te aga fakapotopoto ʼi te gaue. ʼE faʼa gaue pea ʼe felogoʼi lelei mo te hahaʼi ʼuhi ko te lelei ʼo tana faʼahiga gaue. Kaʼe ka ʼosi tana gaue ʼi te afiafi, ʼe ina tuku tana gaue kaʼe tokaga tafitō leva ki tona kiʼi famili pea mo tana tauhi ʼae ki te ʼAtua. Pea ʼe kau ia te tagata ʼaia ki te ʼu hahaʼi ʼe fiafia lahi ʼae ʼe au iloʼi.”

[Paki ʼo te pasina 5]

Kotea Tanatou Manatu ʼo ʼUhiga Mo Te Gaue Kinakina

“Ka ʼosi taku gaue ʼi te afiafi, ʼe au logoʼi toku fiafia. ʼE au iloʼi neʼe au gaue moʼoni ʼi te ʼaho ʼaia.”—Nick.

“Ko te gaue kinakina ʼe ko te faʼahiga gaue ʼaia ʼe lelei. Kapau ʼe tonu ke kotou fai he gaue, kotou faigaʼi ke kotou fakahoko lelei.”—Christian.

“ ʼE maʼu e te sino ʼo te tagata ia he ʼu fealagia fakatalakitupua. ʼE au fia fakaha toku lotofakafetaʼi ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼofa ʼae ko te maʼuli. Koia ʼe au gaue kinakina ai pea mo tokoni ki ni ʼihi.”—David.

(Ekelesiasi 4:6) E lelei age te fonu o te nima e tahi mo te malolo, i te fonu o te u nima lua mo te gaue pea mo te tuli o te matagi.

w15 1/4 p. 6 pal. 3-5

ʼE Tou Maʼu Feafeaʼi Ia Te Fiafia Moka Tou Gaue Kinakina

KOTOU FAKAPOTOPOTO ʼI TAKOTOU GAUE

ʼE lelei ke tou gaue kinakina. Kaʼe ʼe tonu ke tou manatuʼi ʼe ʼi ai te faʼahi ʼi totatou maʼuli ʼe maʼuhiga age ʼi te gaue. ʼE moʼoni, ʼe fakalotomalohiʼi tatou ʼi te Tohi-Tapu ke tou faʼa gaue. (Taaga Lea 13:4) Kaʼe ʼe mole ina ui mai ke tou gaue kinakina ʼi te temi fuli pe. ʼE ui fenei ia Ekelesiasi 4:6: “E lelei age te fonu o te nima e tahi mo te malolo, i te fonu o te u nima lua mo te gaue pea mo te tuli o te matagi.” Kotea ia te ako maʼa tatou? Ko he tahi ʼe faʼa gaue tuʼumaʼu ʼe mole feala ke fiafia ʼi te ʼu fua ʼo tana gaue mo kapau ʼe puli fuli tona temi pea mo tona malohi ki te gaue. ʼE mahino ia, ʼe hage leva ia ko tana “tuli ʼo te matagi.”

ʼE tokoni mai ia te Tohi-Tapu ke tou fakapotopoto ʼi tatatou gaue. ʼE moʼoni ʼe ui mai ʼi te Tohi-Tapu ke tou fakahoko lelei tatatou gaue, kaʼe ʼe toe tokoni mai ke tou “filifili te u mea e lelei tukupau.” (Filipe 1:10) Kotea ia te ʼu meʼa ʼae ʼe lelei tukupau peʼe maʼuhiga age? ʼE ko te temi ʼae ʼe tou fakaʼaogaʼi maʼa totatou kiʼi famili pea mo ʼotatou kaumeʼa. Kaʼe ʼe toe maʼuhiga age ʼatatou gaue fakalaumalie, ohage la ko te lau pea mo te metitasioʼi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua.

Ko natou ʼae ʼe fakapotopoto ʼe natou maʼu te ʼu fua lelei ʼo tanatou gaue. ʼE ui fenei e William: “Neʼe tuku mai e toku ʼuluaki patolo ia he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te aga fakapotopoto ʼi te gaue. ʼE faʼa gaue pea ʼe felogoʼi lelei mo te hahaʼi ʼuhi ko te lelei ʼo tana faʼahiga gaue. Kaʼe ka ʼosi tana gaue ʼi te afiafi, ʼe ina tuku tana gaue kaʼe tokaga tafitō leva ki tona kiʼi famili pea mo tana tauhi ʼae ki te ʼAtua. Pea ʼe kau ia te tagata ʼaia ki te ʼu hahaʼi ʼe fiafia lahi ʼae ʼe au iloʼi.”

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Ekelesiasi 2:10, 11) Ko te u mea fuli ae nee holi ki ai oku mata nee mole au taofi natou kia ia; nee mole au fakafisi ki toku loto he fiafia pe e tahi; koteuhi nee fiafia toku loto i te u gaueaga fuli ae nee au fai, pea ko toku vaega aia i aku gaue fuli. 11 Pea nee au fakakaukau leva ki te u gaue fuli ae nee fai e oku nima, pea mo toku kinakina i te u gaue aia; pea koeni, e vaiga mea fuli pea ko te tuli o te matagi, pea e mole hona aoga i te lalo laa.

w08 1/4 p. 26-27 pal. 9-10

Ko Te ʼu Gāue Fea ʼAē ʼe Feala Ai Ke ʼi Ai He ʼAoga ʼo Totatou Maʼuli?

ʼE Tou Maʼuli Fiafia Anai Koa ʼi ʼOtatou Koloa?

9 Ko Salomone, neʼe ko te tagata maʼu koloa lahi age ʼi te ʼu tagata maʼu koloa ʼo te kele ʼi te temi ʼaē neʼe ina fai ai te tohi ʼa Tagata Tānaki. (2 Fkma. 9:22) Neʼe feala pē kiā ia ke ina maʼu ia meʼa fuli neʼe loto kiai. Neʼe ina tohi fēnei: “Ko meʼa fuli neʼe loto kiai ʼoku mata, neʼe mole au fakafisi kiai.” (Tnk. 2:10) Kae neʼe ina fakatokagaʼi neʼe mole fiafia ia ʼi te ʼu koloa ʼaē neʼe ina maʼu. ʼO ina ʼui fēnei ai: “Ko ʼaē ʼe manako ki te paʼaga ʼe mole mākona anai ʼi te paʼaga, ʼo fēia mo ʼaē ʼe manako ki te ʼu koloa, [ʼe mole mākona anai ʼi] te totogi.”—Tnk. 5:10.

10 Logolā te vaʼiganoa ʼo te ʼu koloa, kae ʼe feala pē ke mālohi ia te fakahalaʼi ʼaē ʼo tātou e te maʼu falā. Mole heʼeki faʼa fualoa ʼi Amelika, ko te toko 75 ʼi te teau ʼo nātou fuli ʼaē ʼe ako ʼi te univelesitē, neʼe natou ʼui ko tanatou ʼuluaki fakatuʼutuʼu ʼi tonatou maʼuli ke natou “koloaʼia.” Tatau aipē pe neʼe hoko tanatou fakatuʼutuʼu ʼaia, kae ʼe natou maʼu ai anai koa ia te fiafia moʼoni? Kailoa. Neʼe fakatokagaʼi e te hahaʼi kumi, ko te tokaga fau ke kita liliu ʼo koloaʼia, ʼe ko he meʼa ia ʼe ina toʼo iā tātou te fīmālie pea mo te fiafia. Kua hili nei kiai te ʼu taʼu, neʼe kua maʼu pē e Salomone ia te manatu ʼaia. Neʼe ina tohi fēnei: “Neʼe au tānaki foki māʼaku te siliva pea mo te ʼaulo, pea mo te ʼu koloa ʼe maʼu pē e te ʼu hau. . . . Pea koʼenī! ko meʼa fuli neʼe vaʼiganoa pea ko he faiga ia ki te matagi.” (Tnk. 2:8, 11) Kae kapau ʼe tou fakaʼaogaʼi totatou maʼuli moʼo tauhi kiā Sehova mo tota loto kātoa pea tou maʼu ai tana tapuakina, ʼe ko te ʼu koloa moʼoni ʼaia.—Lau ia Tāʼaga Lea 10:22.

(Ekelesiasi 3:16, 17) Nee au toe sio ki te mea aeni i lalo o te laa: i te kogamea ae kua tuku ke fai ai te fakamaau e i ai te agakovi, pea ko te kogamea ae kua tuku ki te faitotonu e i ai te agahala. 17 Nee au ui i toku loto: E fakamaaui anai e te Atua te tagata agatonu mo te tagata agakovi: koteuhi e i ai he temi ke fakamaaui ai te u mea fuli pea mo te u gaue fuli.”

w06 1/11 p. 19 pal. 9

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagata Tānaki

3:16, 17. ʼE mole fakapotopoto te ʼamanaki ʼaē ke fakahoko te faitotonu ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pē. ʼE mole tonu ke tou tuʼania ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te mālamanei iā ʼaho nei, kae ʼe tonu ke tou atalitali kiā Sehova ke ina fakatokatoka ia meʼa fuli ʼaia.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 21-27 ʼO NOVEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKELESIASI 7-12

“Ke Ke Manatui Tou Tupuaga i Te Temi o Tou Tupulaga”

(Ekelesiasi 12:3) Kae ke ke manatui tou tupuaga i te temi o tou tupulaga, ia mua o te kaku mai o te u aho kovi, pea e fakaovi mai ai te u tau ae e ke ui ai anai: e mole kei au mau he fiafia i te mauli;

w14 15/1 p. 18 pal. 3

Ke Ke Fai He ʼu Tonu ʼe Fakapotopoto ʼi Tau Kei Tupulaga

TE TONU ʼAE ʼE MAʼUHIGA ʼAUPITO ʼI TOU MAʼULI

3 ʼE ko te temi nei, ʼi tau kei tupulaga ʼae ʼe tonu ke ke toʼo ai ia te ʼu tonu ʼae ʼe maʼuhiga. Ko te tonu ʼae ʼe maʼuhiga tafitō, ʼe ko tau iloʼi peʼe ke tauhi anai kia Sehova peʼe kailoa. ʼE kole atu e Sehova ke ke manatuʼi ia ia ʼi tou temi tupulaga. (Ekl. 12:3) Pea ʼe feala tau manatuʼi ia Sehova mo kapau ʼe ke tauhi kia te ia ʼaki tou loto katoa. (Tet. 10:12) Ko te tonu pe ʼaia ʼe tahi ʼe maʼuhiga tafitō ʼi tou maʼuli. ʼE fakalogo ia tou ka haʼu ki te tonu ʼaia.—Pes. 71:5.

w14 15/1 p. 22 pal. 1

Kotou Tauhi Kia Sehova ʼi Muʼa ʼo Te Hoko Mai ʼo Te ʼu Temi Kovi

NEʼE takitaki e Sehova ia te Hau ko Salomone ke ina ui fenei ki te kau tupulaga: “Ke ke manatui tou tupuaga i te temi o tou tupulaga, ia mua o te kaku mai o te u aho kovi.” Kotea ia “te u aho kovi” ʼaia? ʼE fakaʼuhiga ki te temi matuʼa. Neʼe fakaʼaogaʼi e Salomone he ʼu kupu fakata moʼo fakamatala te ʼu faigataʼaia ʼae ʼe tau mo te hahaʼi matuʼa. Ohage la, ko te tete ʼo te ʼu nima mo te ʼu vaʼe, te maʼofa ʼo te ʼu nifo, te kua kovi ʼo te sio mo te mole kei logo lelei, te ʼulu hina, pea mo te tuʼa piko. ʼE mole tou punamaʼuli ai ki te ui mai e Salomone ke tou manatuʼi totatou Tupuʼaga Lahi ʼi tatatou kei tupulaga!—Lau ia Ekelesiasi 12:3-7.

(Ekelesiasi 12:4-9) i mua kae heki fakapouli te laa mo te malama, mo te mahina, pea mo te u fetuu, pea e heeki toe hau te u ao i te osi o te ua, 3 temi ae e tete ai te u tagata leo o te fale, ae e pipiko ai te u tagata malolohi, ae e tuu ai te u fafine ae e natou fakamalu te u magisi koteuhi kua natou lavaki, ae e fakapouli ai natou ae e sisio i te u matapa fakamalama, 4 ae e tapunui ai te u kau matapa e lua ki te ala, moka vaivai ai te logoaa o te maka fakamalu, ae e ala ai i te hiva o te manulele, ae e vaivai ai te u hiva a te kau taahine, 5 ae e tuania ai ki te mea ae e maoluga, ae e mau ai ni mataku i te ala, ae e matapa ai te amatie, ae e liliu ai te hee o mamafa, ae e puli ai te magoni o te kapelie, koteuhi e alu te tagata ki tona nofoaga heegata, pea e alu ai te kau tagi laulau i te u ala; 6 i mua o te motu o te uka siliva, i mua o te mafaa o te ipu aulo, mo te motu o te pakete i oluga o te matapuna vai, pea mo te mafaa o te foi teks i oluga o te vaikeli; 7 i mua o te toe liliu o te efu ki te kele, o hage ko tana nofo i ai i mua; i mua o te toe liliu o te laumalie ki te Atua ae nee ina foaki ia ia.

w08 1/11 p. 21 pal. 2

Tou Taupau Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu Faitoʼo

2 ʼI te kāpite 12 ʼo te tohi ʼo Tagata Tānaki, ʼe fakamatalatala ai ia “te ʼu ʼaho faigataʼa” ʼaē ʼe hoko mokā liliu te hahaʼi agahala ʼo mātutuʼa. (Lau ia Tagata Tānaki 12:1-7.) ʼE fakatatau ia te ʼulu hina ki te mātala ʼo “te fuʼu alimoni.” Pea ko te ʼu vaʼe ki “te ʼu tagata mālolohi” ʼaē kua tetetete leva ʼi te temi nei. Ko te ʼu fafine ʼaē ʼe ʼolo ki te matapā fakamālama moʼo kumi te mālama kae kua fakapōʼuli, ʼe ko he fakatā lelei ʼaia ʼo te mole kei sio lelei ʼo te ʼu mata. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē kua tō ni ʼu nifo, “kua tuku ai te gāue ʼa te ʼu fafine momosi pulapula he kua natou tokosiʼi.”

w06 1/11 p. 21 pal. 7

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagata Tānaki

11:9; 12:1-7. ʼE tuʼu maʼua te kau tūpulaga iā muʼa ʼo Sehova. Koia, ʼe tonu ke natou fakaʼaogaʼi tonatou temi pea mo tonatou mālohi ʼi te tauhi ki te ʼAtua ʼi muʼa ʼo te puli ʼo tonatou mālohi ʼi te temi matuʼa.

(Ekelesiasi 12:15, 16) Fakalogo mai ki te fakanounou o te u mea fuli aeni: Ke ke mataku ki te Atua, pea ke ke tauhi ana folafola. Ko te mea aia e tonu ke fai e te tagata fuli. 14 Koteuhi e aumai anai e te Atua te u gaue fuli ki te fakamaauaga, mo te u mea fuli ae e fufu, pe e lelei pee kovi.

w11-F 1/11 p. 21 pal. 1-6

Approchez-vous de Dieu

Quels sont nos devoirs envers Dieu ?

VOUS êtes-vous déjà demandé quel est le but de la vie ? Jéhovah a implanté en l’être humain la capacité de se poser ce genre de questions, mais aussi le besoin d’en découvrir les réponses. Toutefois, Dieu ne nous laisse pas dans l’incertitude. Les réponses que nous recherchons se trouvent dans la Bible, le livre que l’on appelle la Parole de Dieu. Examinons ensemble ce qu’a écrit le roi Salomon.

Salomon était des mieux placés pour s’exprimer sur le thème du bonheur et du sens de la vie. Extraordinairement sage, immensément fortuné, détenant l’autorité royale, il était à même de mener une étude poussée sur les aspirations des humains, notamment le désir d’être riche et connu (Ecclésiaste 2:4-9 ; 4:4). Un jour, sous l’inspiration de Dieu, il a ainsi formulé la synthèse de toutes ses recherches : “ La conclusion de la chose, tout ayant été entendu : Crains le vrai Dieu et garde ses commandements. Car c’est là toute l’obligation de l’homme. ” (Ecclésiaste 12:13). Salomon évoque ici la plus gratifiante et la plus noble des entreprises humaines.

“ Crains le vrai Dieu. ” Craindre Dieu ? De prime abord, l’idée n’est guère enthousiasmante. Mais cette crainte est en fait une disposition d’esprit salutaire. Elle n’a rien de la crainte que pourrait ressentir un esclave tremblant de peur à l’idée de déclencher la colère d’un maître sans pitié. Elle s’apparente plutôt aux sentiments d’un enfant soucieux de réjouir son père qui l’aime. Un ouvrage de référence la définit comme “ la révérence ou l’effroi qu’éprouvent les serviteurs de Dieu envers lui, parce qu’ils l’aiment et le respectent en raison de son autorité et de sa majesté ”. Elle nous pousse à nous soumettre à la volonté de Dieu parce que nous l’aimons et savons qu’il nous aime. Cette crainte bénéfique n’en reste pas au stade du sentiment ; elle se manifeste par des actes. Comment cela ?

“ Garde ses commandements. ” La crainte de Dieu nous incite à lui obéir. Et n’est-il pas normal d’obéir à Jéhovah ? Il est notre Créateur : il sait mieux que quiconque quel est le meilleur mode de vie pour nous, tout comme un fabricant sait mieux que quiconque comment utiliser un produit qu’il a conçu. Par ailleurs, Jéhovah a nos intérêts à cœur. Il veut notre bonheur et ses exigences ont justement pour but de favoriser notre bien-être (Isaïe 48:17). L’apôtre Jean exprime cette idée ainsi : “ Voici ce que signifie l’amour de Dieu : que nous observions ses commandements ; et pourtant ses commandements ne sont pas pesants. ” (1 Jean 5:3). Notre obéissance à Dieu est la preuve de notre amour pour lui, et ses commandements sont le reflet de son amour pour nous.

“ C’est là toute l’obligation de l’homme. ” Ces paroles mettent en évidence une raison importante de craindre Dieu et de lui obéir : ce sont là nos devoirs envers lui. Jéhovah est notre Créateur ; c’est lui qui nous a donné la vie (Psaume 36:9). Nous nous devons donc de lui obéir. Si nous choisissons le mode de vie qu’il souhaite nous voir adopter, nous nous acquittons de notre obligation envers lui.

Alors, quel est le but de la vie ? En clair : faire la volonté de Dieu. Rien ne peut donner plus de sens à la vie. Que diriez-vous d’en apprendre davantage sur la volonté de Jéhovah et sur ce que vous pouvez faire pour en tenir compte dans votre vie ? Les Témoins de Jéhovah sont tout disposés à vous y aider.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Ekelesiasi 10:1) E fakamanukui e te u lago mamate te kaloni a te tagata faikaloni; pea e maumaui e he kii vale siisii te poto mo te kololia.

w06 1/11 p. 21 pal. 3

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagata Tānaki

10:1. ʼE tonu ke tou tōkakaga ki tatatou ʼu palalau pea mo tatatou ʼu aga. Ko he kiʼi hala pē, ohage ko he toe ʼita lahi, peʼe ko te ʼinu fakavale tuʼa tahi pē ʼo te kava, peʼe ko he aga heʼeʼaoga, ʼe feʼauga moʼo maumauʼi he matagafua ʼo he tahi neʼe fakaʼapaʼapaʼia.

(Ekelesiasi 11:1) Li tau pane ki te fuga o te atu vai, koteuhi e ke toe mau anai ia aki te temi;

w06 1/11 p. 21 pal. 5

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagata Tānaki

11:1, 2. ʼE tonu ke tou fia foaki ʼaki totatou loto kātoa. ʼE fakatupu ai te loto fia foaki.—Luka 6:38.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 28 ʼO NOVEPELI–4 ʼO TESEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | KATIKO O TE U KATIKO 1-8

“Te Sulamite: Ko He Faʼifaʼitakiʼaga Lelei”

(Katiko o Te u Katiko 2:7) Nai taahine o Selusalemi, e au kole atu kia koutou, i te higoa o te u tia tagata mo te u tia fafine o te vao, aua naa kotou fafagu, aua naa kotou fafagu te ofa, kae heeki loto ia ki ai.

(Katiko o Te u Katiko 3:5) E au kole atu, taahine o Selusalemi, i te higoa o te u tia tagata mo te u tia fafine o te vao, aua naa kotou fafagu, aua naa kotou fafagu te ofa, kae e heeki loto ia ki ai.

w15 15/1 p. 30-31 pal. 11-13

ʼE Feala Koa Ke Tou Maʼu Ia Te ʼOfa Moʼoni?

ʼAUA TE FAFAGU ʼO TE ʼOFA “KAʼE HEʼEKI LOTO KI AI”

11 Mo kapau kua kotou fia ʼohoana, kotea te ako ʼe feala ke kotou taʼofi mai te Sulamite? Neʼe mole manako ia ki te Hau ko Salomone pea neʼe ina fakaha lelei fenei ki te hahaʼi fafine ʼae ʼi te fale hau: “ ʼAua naʼa kotou faigaʼi ke fafagu, peʼe kotou fafagu te ʼofa ʼae ia au, kaʼe heʼeki loto ki ai.” (Katiko o te u Katiko 2:7; 3:5) Koia ʼe lelei koa hakotou kamata fakatahi mo he tahi pe? Kailoa ia, koteʼuhi ʼe ko he agafakapotopoto hakotou atalitali mo he kataki fualoa ke kotou ʼohoana mo he tahi ʼe kotou ʼofa moʼoni ai.

12 He koʼe neʼe ʼofa ia te Sulamite ki te tama tauhi ovi? Kia ia, neʼe talavou ia ohage he “tia.” Neʼe malohi ʼona nima ohage ko ni “sila ʼaulo,” pea ko ʼona vaʼe neʼe matalelei mo malohi ohage ko ni “pou maka” matalelei. Kaʼe neʼe mole gata ʼaki pe ia tona malohi pea mo tona talavou. Neʼe iloʼi e te taʼahine neʼe ʼofa ia te tama tauhi ovi kia Sehova pea mo matalelei ʼona kalitate. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tona makehe ʼae kia ia, “ohage ko he fuʼu pome ʼi te lotomalie ʼo te vao matuʼa.”—Katiko o te u Katiko 2:3, 9; 5:14, 15.

13 Neʼe finemui ia te Sulamite. Koteʼuhi neʼe toe manako mo te Hau ko Salomone ia ia, logo la neʼe kua ina maʼu “ni fafine hau ʼe toko 60, mo fafine sinifu ʼe toko 80 pea mo te ʼu taupoʼou ʼe mole malau.” Neʼe ʼofa pe koa ia te tama tauhi ovi ki te taʼahine he neʼe finemui? Kailoa ia. Koteʼuhi neʼe ʼofa ia te taʼahine kia Sehova pea neʼe ʼi ai ʼona kalitate. Ohage la, neʼe agavaivai ia te taʼahine pea neʼe ina fakatatau ia ia ki te fisiʼi teu ʼe mole faʼa maʼuhiga, ʼae ko te “safalani ʼo te matafenua.” Kaʼe neʼe makehe ia ia ki te tama tauhi ovi, ohage ko “he lilio ʼi te lotolotoiga ʼo te vao talatala.”—Katiko o te u Katiko 2:1, 2; 6:8.

(Katiko o te u Katiko 4:12) Ko koe ko he oloto e tapunui, oi sioku tuagaane, siaku [ʼohoana], he matapuna vai e tapunui, he foi tane e fakamaumau.

(Katiko o te u Katiko 8:8-10) “E matou mau homatou kii tuagaane kei veliveli, ae heeki ni ona [fatafata]; kotea ke matou fai anai ki tomatou kii tuagaane, i te aho ae e kumi ai anai ia?” 9 “Kapau ko he kaupa ia, e matou fau anai kia ia ni a siliva; kapau ko he matapa ia, e matou tapunui anai ia aki he foi papa sete.” 10 “Ko au ko he kaupa, pea ko oku huhu e hage ko ni tule; nee au hage kia ia ko ae e ina mau ai te fiafia. . .

w15 15/1 p. 31-32 pal. 14-16

ʼE Feala Koa Ke Tou Maʼu Ia Te ʼOfa Moʼoni?

14 Neʼe fakatotonu e Sehova ki ʼana kaugana ke natou ʼohoana pe “i te Aliki.” (1 Kolinito 7:39) Ko tona fakaʼuhiga ke tou fakatahi, peʼe ke tou ʼohoana pe mo he kaugana ʼa Sehova kua papitema. ʼE tokoni feafeaʼi anai ia te faʼahi ʼaia ki he maʼuli fakataumatuʼa? ʼE tonu anai ke tauʼi e he taumatuʼa ia te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli ʼo te ʼaho fuli. Kaʼe moka ʼe nā maʼu ni felogoʼi lelei mo Sehova, ʼe feala ke tokalelei pea mo fiafia tonā maʼuli fakataumatuʼa. Koia kapau ʼe kotou fia ʼohoana, kotou faʼifaʼitakiʼi ia te tama tauhi ovi pea mo te Sulamite. Kotou filifili he tahi ʼae ʼe ʼi ai hona ʼu kalitate pea mo ʼofa moʼoni kia Sehova.

KO TOKU ʼOHOANA “ ʼE KO HE ʼOLOTO ʼE LOKAʼI”

15 ʼE ui fenei ʼi te Katiko o te u Katiko 4:12: “Oi toku tuagaʼane, toku ʼohoana ʼe ko he ʼoloto ʼe lokaʼi, ko he matapuna vai ʼe fakamaʼu.” He koʼe neʼe ui e te tama tauhi ovi ko te Sulamite neʼe ko “he ʼoloto neʼe lokaʼi”? Ko te ʼoloto ʼae neʼe lokaʼi, neʼe mole fakagafua ki te hahaʼi fuli ke natou hu ki ai. Neʼe hage ia te taʼahine ko he ʼoloto koteʼuhi neʼe ʼofa pe ia ki te tama tauhi ovi. Neʼe fakatuʼutuʼu e te taʼahine ke ʼohoana mo ia, koia ʼae neʼe ina meʼa noaʼi ai ia te ʼu tokaga ʼofa ʼa te hau. Pea neʼe mole ina fetogi ia tana faʼahiga manatu. Neʼe hage ia ko “he kaupa” kaʼe mole ko he matapa ʼae neʼe feala ke avahi gafua. (Katiko o te u Katiko 8:8-10) ʼO toe feia pe, ko he tagata mo he fafine Kilisitiano ʼae neʼe nā fakatuʼutuʼu ke nā ʼohoana, ʼe nā feagatonuʼaki anai. Pea ʼe mole nā toe manako anai ki he tahi.

16 ʼI te kole ʼae ʼa te tama tauhi ovi ki te taʼahine ke nā olo ʼo haʼele, neʼe mole tali e ʼona tuagaʼane. Kaʼe neʼe natou fekauʼi ia ia ke alu ʼo leʼo ʼanatou gaueʼaga vite. Neʼe mole natou falala koa kia ia? Neʼe natou manatu koa ʼe fia fai e tonatou tokolua pea mo te tama tauhi ovi ia he aga heʼe ʼaoga? Kailoa ia. Neʼe natou fia puipui ia tonatou tokolua mai he aluʼaga neʼe feala ai ke ina fai he meʼa ʼe kovi. (Katiko o te u Katiko 1:6; 2:10-15) Kapau ʼe kotou fakatahi mo he tahi, ʼe feafeaʼi hakotou lava tekeʼi ia meʼa fuli ʼae feala ʼaki ai ke kotou fai he aga heʼe ʼaoga? Kotou filifili fakatomuʼa ia te meʼa ʼae ʼe tonu ke kotou tekeʼi ke feala ai hakotou taupau ke maʼa ia takotou fakatahi. ʼAua takotou nonofo ʼateaina pe ʼi he koga meʼa ʼe lavaki. Pea ke maʼa ia takotou fefakahaʼaki ia tokotou ʼofa.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Katiko o te u Katiko 2:1) “Ko au ko he nalesise o Salone, ko he lilio o te u vaevaeliua.”

w15 15/1 p. 31 pal. 13

ʼE Feala Koa Ke Tou Maʼu Ia Te ʼOfa Moʼoni?

13 Neʼe finemui ia te Sulamite. Koteʼuhi neʼe toe manako mo te Hau ko Salomone ia ia, logo la neʼe kua ina maʼu “ni fafine hau ʼe toko 60, mo fafine sinifu ʼe toko 80 pea mo te ʼu taupoʼou ʼe mole malau.” Neʼe ʼofa pe koa ia te tama tauhi ovi ki te taʼahine he neʼe finemui? Kailoa ia. Koteʼuhi neʼe ʼofa ia te taʼahine kia Sehova pea neʼe ʼi ai ʼona kalitate. Ohage la, neʼe agavaivai ia te taʼahine pea neʼe ina fakatatau ia ia ki te fisiʼi teu ʼe mole faʼa maʼuhiga, ʼae ko te “safalani ʼo te matafenua.” Kaʼe neʼe makehe ia ia ki te tama tauhi ovi, ohage ko “he lilio ʼi te lotolotoiga ʼo te vao talatala.”—Katiko o te u Katiko 2:1, 2; 6:8.

(Katiko o te u Katiko 8:6) Tuku au o hage ko he fakamau ki tou malu, o hage ko he fakamau ki tou nima; koteuhi e malohi te ofa o hage ko te mate, ko te finenonofo e mole mapeluki o hage ko te nofoaga o te kau mate; ko ona fifita ko ni fifita o te afi, ko he afi mai [ia sehova].

w15 15/1 p. 28 pal. 3

ʼE Feala Koa Ke Tou Maʼu Ia Te ʼOfa Moʼoni?

ʼE FEALA TE MAʼU ʼO TE ʼOFA MOʼONI

3 ʼE ui fenei ʼi te Katiko o te u Katiko 8:6: “Tuku au ohage ko he fakamaʼu ki tou mafu, ohage ko he fakamaʼu ki tou nima, koteʼuhi ʼe malohi te ʼofa ohage ko te mate, pea ko te pipiki maʼu ʼa he tahi ki he tahi ʼe mole feala ke fakamavete ohage ko tatatou mole ʼateaina mai te mate. Ko te vela ʼo te ʼofa ʼe ko he afi kakaha, ko he afi mai ia Sehova.” ʼI heni ʼe hage ia te ʼofa ko “he afi mai ia Sehova.” Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te kalitate ʼo Sehova ʼae ʼe maʼuhiga ʼaupito, ʼe ko te ʼofa. Pea neʼe ina fakatupu tatou mo te fealagia ʼae ke tou faʼifaʼitakiʼi ia tona ʼofa. (Senesi 1:26, 27) Hili ia tana fakatupu te ʼuluaki tagata ko Atama, neʼe ina foaki age ki ai hona ʼohoana matalelei. Neʼe fiafia ʼaupito ia Atama ʼi tana ʼuluaki sio ʼae kia Eva, koia ʼae neʼe ina fakaha ai pe kotea ʼae neʼe ina logoʼi ʼo ʼuhiga mo ia. ʼE mahino ia, neʼe toe fakaovi mo Eva ki tona ʼohoana, ʼae neʼe fakatupu mai ai ia ia e te ʼAtua. (Senesi 2:21-23) Talu mai te kamata, neʼe fakafealagia e Sehova ke feʼofaʼofani moʼoni ia he tagata mo he fafine pea ke tologa ia tanā feʼofaʼofani.

w06 1/12 p. 16 pal. 7

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼi Te Hiva ʼa Salomone

Ko te ʼofa moʼoni ʼe ko “te ulo mai ia Sah.” Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te taʼi ʼofa ʼaia ʼe haʼu mai ia Sehova. ʼE ko Ia ʼaē neʼe ina ʼai kiā tātou ia te fealagia ʼaē ke tou ʼofa. ʼE ko he afi ʼe ulo hoholo. ʼE fakahāhā lelei e te Hiva ʼa Salomone, ko te ʼofa ʼaē ʼe maʼu e he tagata mo he fafine ʼe feala pē ke “mālohi ohagē ko te mate.”—Hiva ʼa Salomone 8:6.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae