Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 2-8 ʼO OKETOPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | Taniela 7-9
“Neʼe Fakakikite ʼi Te Lea Fakapolofeta ʼa Taniela Te Haʼu ʼa Te Mesia”
(Taniela 9:24) Kua fakatuutuu ni vahaa e fitugofulu ki tau hahai pea mo te kolo maonioni, ke fakagata ai te u agakovi, mo fakaosi ai te u agahala, mo fakamolemole ai te agatuu, mo aumai ai te faitotonu heegata, mo fakahoko ai te u mea ae nee sio mo folafola ki ai te kau polofeta, pea mo toe fakatapui ai te fale tapu.
it-2-F p. 998 pal. 1
Vahaʼa ʼe Fitugofulu
Te fakagata ʼo te talagataʼa mo te agahala. Ko te mate ʼo Sesu, tona fakatuʼu ake, tana ha ʼi te lagi, neʼe iku ki te “fakagata ʼo te talagataʼa mo te molehi o te agahala pea mo fai he fakalelei ʼo ʼuhiga mo te hala”. (Tan 9:24) Ko te fuakava ʼo te Lao neʼe ina fakaha te ʼuhiga agahala ʼo te kau Sutea, ʼo fakatuʼa ai pea mo tauteaʼi ai ia natou ʼae neʼe talagataʼa ki te lao. Kaʼe ʼi “tuputupu” ʼo te agahala ʼae neʼe ha ʼaki te Lao ʼa Moisese, neʼe toe tuputupu ai foki te lahi age ʼo te fakamolemole pea mo te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua ʼaki ia te Mesia (Lom 5:20). ʼAki te sakilifisio ʼo te Mesia, kua feala ai leva ke molehi katoa te talagataʼa mo te agahala.
(Taniela 9:25) Koia ke ke iloi pea mo ke mahino ki te mea aeni: Mai te lakaga ae nee fakaha ai e te folafola e toe lagai anai ia Selusalemi, o kaku ki te Mesia, te Takitaki, e i ai ni vahaa e fitu pea mo ni vahaa e onogofulu ma lua: e toe lagai anai te u lapalasi mo te u kanivo, kae i ni temi maveuveu.
it-2-F p. 996 pal. 6
Vahaʼa ʼe Fitugofulu
Hili ‘Vahaʼa ʼe Onogofulu Ma Hiva’ Pea Hau Te Mesia. ʼO ʼuhiga mo te ʼu “vahaa e onogofulu ma lua” (Tan 9:25), ʼae ʼe kau ki te ʼu vahaʼa ʼe 70 ʼi te hoko atu ʼo te vaega, neʼe kamata ʼi te hoki ʼosi ʼo te u “vahaa ae e fitu”. ʼO tou mahino ai ko vahaʼa ʼe 7 mo ʼae 62 fakatahiʼi ko vahaʼa ʼe 69 (peʼe taʼu ʼe 483 ), neʼe kamata “mai te lakaga ae nee fakaha ai e te folafola e toe lagai anai ia Selusalemi” (taʼu 455 I.M.T.S.) “o kaku ki te Mesia, te Takitaki” (tau 29 H.T.S). Koia, ʼi te tau 29 ʼo totatou temi, neʼe papitemaʼi Sesu ʼi te vai, neʼe fakanofo ʼaki te laumalie maʼoniʼoni, pea neʼe kamata ai tona minisitelio ʼi tona ʼuhiga “Mesia, te Takitaki.”—Luk 3:1, 2, 21, 22.
(Taniela 9:26, 27) I te osi o te u vahaa e onogofulu ma lua, e too anai te Mesia, pea e mole mau anai hona fetogi. E hau anai he pule mo tana solia, o maumaui te kolo mo te fale tapu. Kae e hoko anai tona fakaosi o hage ko he lomaki; kae o kaku ki tona mate, e ina fai anai he tau maumau, o mulimuli ki te mea ae kua fakatotonu. 27 I te vahaa fakaosi, e ina fai anai he hai malohi mo he kaugamalie i he vahaa katoa. Pea e ina fakagata anai i lotomalie o te vahaa te u failaulau mo te u molaga; e fai anai e te tagata maumau ni mea fakalialia lahi, o kaku ki te temi ae e maumaui anai ia ia pea e to anai kia ia te mea ae kua fakatuutuu.
it-2-F p. 997 pal. 1
Vahaʼa ʼe Fitugofulu
“E too anai” ʼi te vaelua ʼo te vahaʼa. Neʼe toe ui fenei age e Kapeliele kia Taniela : “I te osi o te u vahaa e onogofulu ma lua, e too anai te Mesia, pea e mole mau anai hona fetogi.” (Tan 9:26). Ko taʼu ʼe tolu vaelua ki muli age, ʼi te ʼosi ʼo te ʼu vahaʼa ʼae ʼe fitu pea mo te ʼu vahaʼa ʼe onogofulu ma lua neʼe toʼo ai ia Kilisito ʼi tana mate ʼi te pou fakamamahi. ʼO fakafisi ai kia meʼa fuli moʼo haofaki te malamanei. (Esa 53:8). Neʼe tokaga tafito ia Sesu ki tona minisitelio ʼi te ʼuluaki vaelua ʼo te vahaʼa. ʼI te tahi ʼaho, ʼi te taʼu 32 ʼi totatou temi, neʼe fakata e Sesu te puleʼaga Sutea ki he fuʼu fiku (vakaʼi ia Mat 17:15-20 ; 21:18, 19, 43) ʼe mole fua lolotoga ‘tau ʼe tolu’. Neʼe ui fenei e te tagata gaue ki te pule ʼo te gaueʼaga: “ Pule, tuku ʼi te taʼu katoa ʼaeni ʼo kaku ki taku keli ʼona tafatafa pea mo fakagako te kele. Kapau ʼe fua ʼi te ka haʼu, ʼe ko he meʼa lelei anai, kaʼe kapau ʼe mole fua pea ʼe hoki ke tuʼusi anai. ” (Luk 13:6-9). Kaʼe lagi ko he fakata pe ʼaia ʼo tona minisitelio ʼi te lotolotoiga ʼo te puleʼaga talagataʼa ʼaia, lolotoga teitei taʼu e tolu pea fakaʼaʼu atu ki te taʼu fa.
it-2-F p. 997 pal. 4
Vahaʼa ʼe Fitugofulu
Ko “te vaelua o te vahaʼa” neʼe to lotoa ʼi te ʼu taʼu e fitu peʼe hili ki ai ʼe taʼu tolu vaelua ʼi te vahaʼa taʼu ʼaia. Koia, ko te 70 vahaʼa neʼe kamata ʼi te taʼu 29 H.T.S., ʼaki te papitema ʼo Sesu pea mo tona fakanofo ʼi tona ʼuhiga Kilisito. Pea ko te vaelua ʼo te vahaʼa ʼaia (taʼu tolu vaelua) neʼe ʼaʼu ki te taʼu 33 H.T.S., ʼi te temi ʼo te Pasikate (14 Nisani) ʼo te taʼu ʼaia. Neʼe to te ʼaho ʼaia, ʼi te 1 ʼaho ʼo Apelili H.T.S. ʼo mulimuli ki tatatou kaletalio (vakaʼi te TAUMAFA ʼO TE ʼALIKI [Te Temi ʼo Tona Fakatuʼutuʼu]. ʼE fakamahino mai e te Apositolo ko Paulo neʼe ‘haʼu ia Sesu ʼo fai te finegalo ʼo te ʼAtua’, ʼae ko te ‘toʼo ʼo te ʼuluaki fakatuʼutuʼu [te ʼu sakilifisio mo te ʼu molaga ʼae ʼi te Lao] ke ina fakatuʼu te lua. Koia, neʼe hoko te faʼahi ʼaia, ʼi tana sakilifisioʼi tona sino totonu.—Hep 10:1-10.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Taniela 9:24) Kua fakatuutuu ni vahaa e fitugofulu ki tau hahai pea mo te kolo maonioni, ke fakagata ai te u agakovi, mo fakaosi ai te u agahala, mo fakamolemole ai te agatuu, mo aumai ai te faitotonu heegata, mo fakahoko ai te u mea ae nee sio mo folafola ki ai te kau polofeta, pea mo toe fakatapui ai te fale tapu.
Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Ko te temi fea neʼe fakanofo ai “te Maʼoniʼoni ʼo te ʼu Maʼoniʼoni,” ohage ko tona fakakikite ia Taniela 9:24?
Ko te lea fakapolofeta ia Taniela 9:24-27 ʼe fakaʼuhiga ki te haʼu ʼo te “Mesia ʼae ko te Takitaki”—te Kilisito. Ko te fakanofo ʼae neʼe fakakikite ʼo “te Maʼoniʼoni ʼo te ʼu Maʼoniʼoni,” ʼe mole fakaʼuhiga ki te fakanofo ʼo te Potu Taputapu ʼAupito ʼo te fale lotu ʼi Selusalemi. Kaʼe ko te kupusiga palalau “Maʼoniʼoni ʼo te ʼu Maʼoniʼoni” ʼe fakaʼuhiga ki te sagatualio ʼo te ʼAtua ʼi te lagi—te Potu Taputapu ʼi selo—te fale lotu lahi fakalaumalie ʼo Sehova.—Hepeleo 8:1-5; 9:2-10, 23.
Ko te temi fea ʼae neʼe kamata ai te gaue ʼo te fale lotu fakalaumalie ʼo te ʼAtua? Koutou fakatokagaʼi te tuʼulaga ʼo Sesu ʼi te temi ʼae neʼe papitema ai ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi. Talu mai te temi ʼaia, neʼe fakahoko e Sesu te ʼu palalau ʼae ʼe tuʼu ia Pesalemo 40:6-8. Ki muli age neʼe ui e te apositolo ko Paulo ko Sesu neʼe faikole ki te ʼAtua, ʼo ina ui fenei: “Nee mole ke fia fai sakilifisio mo molaga, kae nee ke teuteu he sino mo oku.” (Hepeleo 10:5) Neʼe mahino kia Sesu ‘neʼe mole kei fia faiʼ e te ʼAtua ki he ʼu sakilifisio manu ʼi te fale lotu ʼo Selusalemi. Kaʼe neʼe teuteuʼi e Sehova te sino haohaoa ʼo Sesu moʼo fai ʼaki he sakilifisio. Moʼo fakaha tona loto katoa ki te faʼahi ʼaia, neʼe ui fenei e Sesu: “Koeni au, kuʼau haù o fai tou finegalo, Atua. He nee tohi o uhiga mo au i te takaiga tohi o te tohi.” (Hepeleo 10:7) Pea neʼe kotea te tali ʼa Sehova? ʼE ui fenei ʼi te Evaselio ʼo Mateo: “Pea i te hili o tona papitemai, nee hake ake aipe Sesu mai te vai, pea nee ava atu aipe i te lakaga aia ia te u lagi, pea nee mamata ki te hifo ifo o te Laumalie o te Atua, e fakaʼata ki he lupe, o hau kia te ia. Pea koeni mo he leo mai te u lagi nee ui ifo maʼana: ʼKo ia aeni e ko toku Alo, ia te ofaina, ia te ia kuʼau tuku ki ai te katoa o toku lelei.ʼ ”—Mateo 3:16, 17.
Ko te tali e Sehova ʼAtua te sakilifisio ʼo te sino ʼo Sesu, ko tona fakaʼuhiga ki te tahi ʼaletale ʼe lahi age ʼi te ʼuluaki ʼaletale ʼae neʼe tuʼu ʼi te fale lotu ʼo Selusalemi. Neʼe ko te ʼaletale ʼaia ʼo te “finegalo” ʼo te ʼAtua, peʼe ko te fakatuʼutuʼu moʼo tali te maʼuli haohaoa ʼo Sesu ohage ko he sakilifisio. (Hepeleo 10:10) Ko te fakanofo ʼo Sesu ʼaki te laumalie maʼoniʼoni, ʼe fakaʼuhiga kua fakatuʼu katoa e te ʼAtua tona fale lotu fakalaumalie. Koia ʼi te papitema ʼo Sesu, neʼe fakanofo te nofoʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo, peʼe tuku keheʼi ohage ko “te Maʼoniʼoni ʼo te ʼu Maʼoniʼoni” ʼi te fale lotu lahi fakalaumalie.
(Taniela 9:27) I te vahaa fakaosi, e ina fai anai he hai malohi mo he kaugamalie i he vahaa katoa. Pea e ina fakagata anai i lotomalie o te vahaa te u failaulau mo te u molaga; e fai anai e te tagata maumau ni mea fakalialia lahi, o kaku ki te temi ae e maumaui anai ia ia pea e to anai Ida la te mea ae kua fakatuutuu.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Taniela
9:27—Ko te fuakava fea ʼae neʼe ‘taupau maʼa te kauga malieʼ ʼo au mai ki te fakaʼosi ʼo te ʼu vahaʼa taʼu e 70, peʼe ʼi te taʼu 36 ʼo totatou temi? Neʼe toʼo te fuakava ʼo te Lao ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼae neʼe tutuki ai Sesu ʼi te pou. Kaʼe ʼi te taupau ʼo te fuakava ʼa Apalahamo maʼa te kau Iselaele ʼo au mai ki te fakaʼosi ʼo te taʼu 36 ʼo totatou temi, neʼe kei fakaha aipe e Sehova ia tona ʼofa ki te kau Sutea ʼuhi ko te hologa ʼo Apalahamo. Neʼe kei fakaʼaogaʼi te fuakava ʼa Apalahamo maʼa “te Iselaele ʼo te ʼAtua.”—Kalate 3:7-9, 14-18, 29; 6:16.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Taniela 7:1-10) “I te uluaki tau o Pelesatesale, hau o Papilone, nee fai leva e Taniela he moemisi, pea nee ha leva ni sio ki tona loto i tana moe i tona moeaga. Pea nee ina tohi leva te moemisi, pea nee ina fakamatala leva te u mea tafito ae nee sio ia ia ki ai. 2 Nee kamata leva e Taniela tana fakamatala, o ui: Nee au sio i taku moemisi i te pouli: Pea koeni, nee agi malohi te u matagi e fa o te atu lagi ki te tai lahi. 3 Pea nee hahake leva ni manu lalahi e fa mai te tai, pea nee mole natou agaaga tatau. 4 Nee hage te uluaki ko he laione, pea nee ina mau ni pakakau o te akuila, nee au sio leva o kaku ki te terni ae nee taaki ai leva ona pakakau; nee hiki leva ia ia mai te kele o fakatuu ki ona vae muli o hage ko he tagata, pea nee foaki leva kia ia he mafui tagata. 5 Pea koeni, nee hage te lua manu ko he uluso, pea nee nofo fakafahai ia ia; nee ina uusi i tona gutu, aki ona nifo ni hui vakavaka e tolu; pea nee ui kia ia: Tuu ki oluga, kai fakalahi te inasi. 6 I te hili o te mea aia nee au sio leva, pea koeni nee hage te tahi manu ko he leopale, pea nee tuu i tona tua ni pakakau e fa o hage ko he manulele; nee mau e te manu aena ni foi ulu e fa, pea nee foaki kia ia te pule. 7 I te osi o te mea aia nee au sio leva i te lolotoga o aku moemisi i te pouli, pea koeni, nee fakamatakutaku te fa manu, mo fakalialia, mo malohi lahi aupito; nee ina mau ni nifo lalahi ukamea, nee ina kai, pea nee ina gugu ana meakai, pea nee ina malamalaki aki ona vae te mea ae nee toe; nee kehe ia ia mo te u manu ake ae i mua, pea nee ina mau ni tala e hogofulu. 8 Nee au sioi leva te u tala, pea koeni nee homo ake leva he kii tala siisii i lotomalie o te u tala, pea nee mataaki leva te u tala e tolu ia mua o te kii tala aia. Pea koeni, nee mau leva e te tala foou aia ni ona mata o hage ko he tagata, pea mo he gutu ae nee palalau matasoka. 9 Nee au sio leva, pea koeni, nee fakatuu ni hekaaga fakahau. Pea nee hekaheka leva te Matua o te u aho. Nee hina tona kofu o hage ko te nive, pea nee hage ona fului ulu ko he fului ovi maa; nee hage tona hekaaga fakahau ko ni uloi afi, pea nee hage te u teka o te hekaaga ko he afi kakaha. 10 Nee tafe he vaitafe afi mai ona mua. Nee laui afe mo afe natou ae nee tauhi kia ia, pea mo miliona mo miliona natou ae nee tutuu i ona mua. Nee heheka leva te u tui fakamaau, pea nee natou avahi ni tohi.”
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 9-15 ʼO OKETOPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TANIELA 10-12
“Neʼe Fakakikite e Sehova Te Ka Haʼu ʼo Te ʼu Hau”
(Taniela 11:2) I te temi nei, e au fakaha kia koe te mooni. Koeni, e toe mau anai ni hau e tolu i Pelesi. Ko te fa o te u hau e ina tanaki anai ni koloa o lahi age ia natou fuli ae nee muamua; pea ka kaku anai ia ia o malohi, o tupu ko ona koloa, e ina fai anai te u mea fuli ke taui ai te puleaga o Sava.
dp p. 212, 213 pal. 5, 6
Ko Hau e Lua ʼe Na Fetauʼaki
5 Ko te ʼu ʼuluaki hau e tolu neʼe ko Siliusi Lahi, mo Cambyse 2, pea mo Taliusi 1. Mai tona ʼuhiga ʼae ko Bardiya (peʼe lagi ko Gaumata, ʼae neʼe ina kaihaʼa te tuʼulaga hau) neʼe nofo hau lolotoga mahina pe e fitu, koia neʼe mole talanoa ai te lea fakapolofeta ki te temi nounou ʼo tana nofo hau. ʼI te 490 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te tolu hau ko Taliusi 1, neʼe ina faigaʼi ke ina ʼohofiʼi ia Keleka, ko tona tuʼa lua ʼaia. Kaʼe ko te kau Pelesia, neʼe natou to ʼi Marathon, pea neʼe natou feholaki ki Asia Veliveli. Neʼe fai e Taliusi te ʼu teuteu lelei ke toe laga tau ki Keleka, kaʼe neʼe mole feala hana fakahoko, he neʼe mate hili ki ai taʼu e fa. Neʼe tuku te tau ʼaia ke fakahoko e tona foha ʼae neʼe hoa ki ai, te “fa” hau, ia Xerxès 1. Ko Xerxès, neʼe ko te Hau ko Asuelusi ʼae neʼe ʼohoana mo Esitele.—Esitele 1:1; 2:15-17.
6 ʼEi, ko Xerxès 1 neʼe ina lagaʼi ‘ia meʼa fuli ke fakafeagai ki te puleʼaga ʼo Keleka.ʼ ʼE ui e te tohi (The Medes and Persians—Conquerors and Diplomats): “ ʼAki te ʼu fakaneke ʼa te ʼu hahaʼi ʼo te famili hau, neʼe ʼoho tau ai ia Xerxès ʼi te kele uta ʼo feia mo te potu tai.” Neʼe tohi fenei e te tagata tohi hisitolia Keleka ko Hérodote, ʼo te nima sekulo ʼi muʼa ʼo totatou temi, “neʼe mole he tahi tau neʼe lahi age ʼi te tau ʼaia.” ʼE ina fakamatala ko te ʼu vaka tau ʼa Xerxès “neʼe maʼu katoa ai te ʼu tagata e toko 517 610. Ko te kau solia ʼae neʼe haʼele lalo, neʼe ko te toko 1 700 000; ko te kau solia heka hosi neʼe ko te toko 80 000; ʼo hilifaki ki ai te kau Alape ʼae neʼe natou heka ʼi te ʼu kamelo, pea mo te kau Lipea ʼae neʼe natou taki te ʼu saliote tau, pea neʼe au fakafuafua ko te toko 20 000 hahaʼi. Koia kapau ʼe lau katoa te kautau solia uta pea mo te kautau solia ʼo te tai, neʼe ko te toko 2 317 610.”
(Taniela 11:3) ʼE moʼoni papau ʼe tuʼu ake anai he hau malohi, pea ʼe ina puleʼi anai ʼaki he ʼuhiga pule ʼe mafola lahi anai, pea ʼe ina fai anai tana ʼu gaue ʼo mulimuli ki tona finegalo.
dp p. 213 pal. 8
Ko Hau e Lua ʼe Na Fetauʼaki
8 Neʼe ui fenei e te ʼaselo: “ ʼE moʼoni papau ʼe tuʼu ake anai he hau malohi, pea ʼe ina puleʼi anai ʼaki he ʼuhiga pule ʼe mafola lahi anai, pea ʼe ina fai anai tana ʼu gaue ʼo mulimuli ki tona finegalo.” (Taniela 11:3) Ko Alexandre, ʼi tona taʼu ʼuafulu neʼe “tuʼu ake” ʼi tona ʼuhiga hau ʼo Masetonia ʼi te 336 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe liliu moʼoni ko “he hau malohi”—ko Alexandre le Grand. ʼI tana mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼae neʼe fai e tana tamai ko Filipo 2, neʼe ina maʼu te ʼu tisitilike Pelesia ʼo te ʼu fenua Alape. Neʼe fakalaka tana kau solia e toko 47 000 ʼi te ʼu vai tafe ko Eufalate pea mo Tikeli, pea neʼe natou fakatahi alu te toko 250 000 ʼo te kau solia ʼa Taliusi 3 ʼi Gaugamèles. Neʼe hola ai ia Taliusi kaʼe neʼe matehi ia ia, pea neʼe fakagata ai te puleʼaga ʼo Pelesia. Neʼe liliu ai ia Keleka ko te malohi fakamalamanei, pea ko Alexandre ‘neʼe mafola lahi tona ʼuhiga pule pea neʼe ina fai tana ʼu gaue ʼo mulimuli ki tona finegalo.ʼ
(Taniela 11:4) Pea ka tuʼu ake anai, ko tona puleʼaga ʼe laliki anai pea mo vaevae anai ki te ʼu matagi e fa ʼo te lagi, kaʼe ʼe mole maʼu anai e tona hologa pea ʼe mole fai anai ʼo mulimuli ki tana faʼahiga pule; koteʼuhi ʼe taʼaki anai tona puleʼaga, ʼo fakatoʼo ki ʼihi kehe.
dp p. 214 pal. 11
Ko Hau e Lua ʼe Na Fetauʼaki
11 ʼI te ʼosi mate ʼa Alexandre, ko tona puleʼaga neʼe ‘vaevae ki te ʼu matagi e fa.ʼ Ko tana ʼu senelale ʼae ʼe kaugamalie, neʼe natou fefihiʼaki ke natou maʼu te ʼu telituale. Ko te Senelale mata tahi ko Antigonus 1, neʼe ina faigaʼi ke ina puleʼi te puleʼaga katoa ʼo Alexandre. Kae neʼe mate ʼi te tau ʼae neʼe hoko ʼi Ipsus ʼi Phrygie. ʼI te taʼu 301 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko senelale e fa ʼa Alexandre neʼe natou puleʼi te telituale lahi ʼae neʼe maʼu e tonatou kamutoa. Ko Cassandre neʼe ina puleʼi ia Masetonia pea mo Keleka. Neʼe puleʼi e Lysimaque ia Asia Veliveli pea mo Thrace. Neʼe puleʼi e Séleucus 1 Nicator ia Mesopotamia pea mo Silia. Pea ko Ptolémée Lagus neʼe ina puleʼi ia Esipito pea mo Palesitina. Neʼe hoko moʼoni te lea fakapolofeta, he neʼe vaevae te puleʼaga lahi ʼo Alexandre ʼo liliu ko puleʼaga Keleka e fa.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Taniela 12:3) Ko natou ae nee popoto anai e natou gigila anai o hage ko te malama o te lagi, pea ko natou ae nee natou ako te faitotonu ki te hahai kaugamalie e natou gigila anai o hage ko te u fetuu o te lagi, o heegata.
w13 15/7p. 13 pal. 16, nota ʼi te fakaʼosi
“Koeni, e Au Fakatahi Mo Koutou i Te ʼAho Fuli”
ʼE ui ia Taniela 12:3, ko te kau popoto, te kau Kilisitiano fakanofo, “e natou gigila anai o hage ko te malama o te lagi.” ʼI tanatou kei maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe natou fai te faʼahi ʼaia ʼaki tanatou kau ki te faifakamafola. Kaʼe, ia Mateo 13:43, ʼe fakaʼuhiga ia ki te temi ʼae ka natou gigila anai ʼi te Puleʼaga ʼi selo. ʼI muʼa atu, neʼe tou manatu neʼe fakaʼuhiga te ʼu vaega ʼaia ʼe lua ki te gaue pe ʼe tahi, te faifakamafola.
(Taniela 12:13) Pea ko koe, Taniela, ke ke haele ki te gataaga. Pea e ke malolo anai, pea e ke tuu ake anai ki tou tofiga i te fakaosi o te u aho.
dp p. 315 pal. 18
ʼE Fakapapau e Sehova Kia Taniela He Fakapale Taulekaleka
18 ʼE fakaʼosi te tohi ʼa Taniela ʼaki te fakapapau taulekaleka ʼaupito ʼae neʼe fai e te ʼAtua ki te tagata. Neʼe tala fenei e te ʼaselo ʼa Sehova kia Taniela: “ ʼE ke tuʼu ake anai ki tou fakapale ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho.” Kotea ʼae neʼe fia ʼui e te ʼaselo? Kua mahino kia tatou ko te “malolo” ʼae neʼe talanoa kiai ʼe ko te mate, koia ko te fakapapau ʼae kia Taniela ʼe toe “tuʼu ake” anai ʼi he tahi temi, ko tona fakaʼʼuhiga ʼe toe fakatuʼuake anai! Ko ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu neʼe natou ʼui ko Taniela kapite 12, ʼe ko te ʼuluaki talanoa fakahagatonu ʼaia ki te fakatuʼuake ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo. (Taniela 12:2) Kae ʼe natou faihala. Neʼe kua ʼiloʼi lelei ia e Taniela ia te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Taniela 11:28-39) “E toe liliu anai te hau o te noleto ki tona fenua mo he koloa lahi. E fehia anai ia ia i tona loto ki te hahai o te hai maonioni, pea e fakafehagai anai ia ia ki ai, pea e toe liliu anai ia ia ki tona fenua i te fakaosi. 29 I he temi kua osi i te fakatuutuu, e toe liliu mai anai te hau o te noleto o taui te puleaga o te saute, pea e mole toe hoko anai te u mea i te faiaga aia o tatau mo te uluaki faiaga. 30 E omai anai ni vaka mai Kitimi, o taui ia ia; pea e toe loto gaegae anai ia ia o toe liliu. I tona itaita ki te hai maonioni, e mole nofo noa anai ia ia; kae e ina toe fulihi anai ona mata kia natou ae e mole natou taupau anai te hai maonioni. 31 E omai anai ni solia i tana fakatotonu; pea e natou uluhi anai te fale tapu, mo te kolo tau, pea e natou taofi anai te failaulau o te aho taki tahi, pea e natou fakatuu anai ki te aletale te fakatata fakalialia o te tagata maumau. 32 E fakahei anal e te hau aia ki ana kaka, natou ae e natou siaki te hai maonioni. Kae ko natou ae o te hahai e natou iloi anai tonatou Atua, e tuu malohi anai, 33 pea ko natou ae e popoto i te hahai, e natou ako anai he hahai kaugamalie. E i ai anai ni ihi e fetooki anai, i he kii temi, i te heleta, mo te afi, mo te pilisoni, pea mo te fakamalohi. 34 I te temi ae e natou fetooki ai anai, e natou mau anai he kii tokoni siisii, pea e pipiki anai he kaugamalie kia natou i te malualoi.35 Pea e mamate anai ni ihi o te kau poto, o tupu ke fakamaa natou, mo fakagigila, mo fakahihina, o kaku ki te terni o te fakaosi, koteuhi e hoki hoko anai ia ia i tona terni ae kua fakatotonu ki ai. 36 E fai anai e te hau te mea ae e loto ia ia ki ai; e malaga anai ia ia ki oluga, pea e fia tuu anai ia ia i oluga o te u atua fuli, pea e ina fai anai ni palalau fakavale ki te Atua lahi o te u atua; pea e manuia anai ia ia o kaku ki te katoa o te hauhau o te Atua, koteuhi e hoko anai te mea ae kua fakatuutuu. 37 E mole tokaga anai te hau aia ki te u atua o ana tamai, pee ko te atua ae nee holi ki ai te u fafine; e mole tokaga anai ia ia ki he atua, koteuhi e fia maoluga age anai ia ia i te u atua fuli. 38 Kae e fakaapaapa anai ia ia ki te atua o te u kolo tau, ae nee mole iloi e ana tamai, e ina momoli anai kia ia he aulo, mo he siliva, mo ni maka mauhiga pea mo ni ihi age mea mauhiga. 39 E kau anai ia ia mo te atua matapule aia o taui te u kolo tau; pea e ina fakamauhigai anai natou ae e natou fakamooni ki te atua aia, pea e ina tuku anai kia natou te pule ki he kaugamalie, pea e ina tufa anai kia natou ni kele ko tonatou fakapale.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 16-22 ʼO OKETOPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | OSEO 1-7
“ʼE Fiafia ʼAupito Ia Sehova ʼi Tona ʼOfa Moʼoni—Kaʼe ʼe Feafeaʼi Ia Kotou?”
(Oseo 6:4, 5) Kotea e au fai anai kia koe, Efalaimi? Kotea e au fai anai kia koe, Suta? Ko tokotou ofa kia au e hage ko he kakapu i te uhu, pe ko te hahau ae e puli vave! 5 Koia ae e au taai ai anai natou aki te kau polofeta, e au tamatei anai natou aki te u folafola o toku gutu, pea e ha anai aku fakamaau o hage ko te malama.
Ke Haga “Te Lao ʼo Te Lotoʼofa” ʼo Puipui Ia Tokotou ʼAlelo
18 ʼE tonu ke ha tokita ʼofa agatonu ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo tatatou ʼu felogoi ʼae mo ʼotatou ʼu tehina ʼae ʼe tauhi kia Sehova. Maʼiape la mo te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa, ʼe mole tonu ke puli ʼi totatou ʼalelo ia te lao ʼo te lotoʼofa. ʼI te temi ʼae neʼe liliu ai te lotoʼofa ʼo te ʼu foha ʼo Iselaele “[ohage] ko te hahau ʼae ʼe puli vave,” neʼe lotomamahi Sehova. (Osea 6:4, 6) ʼI te tahi age faʼahi, ʼe fiafia Sehova ʼi te fakaha tuʼumaʼu ʼae ʼo te lotoʼofa. Tou vakaʼi age muʼa peʼe tapuakinaʼi feafeaʼi e te ʼAtua ia natou ʼae ʼe natou muliʼi te faʼahi ʼaia.
(Oseo 6:6) He neʼe au leleiʼia te manavaʼofa, kaʼe mole ko te sakilifisio; pea mo te ʼatamai malama ʼo ʼuhiga mo te ’Atua ’i te ’u holokoseta.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Oseo
6:6. Ko te maʼuli ʼi te agahala, ʼe ko hakita fakaha ʼaia ʼe mole kita ʼofa agatonu ki te ʼAtua. ʼE mole feala ki he ʼu tuʼuga sakilifisio fakalaumalie ke natou fakamatatau ia te aluʼaga kovi ʼaia.
ʼE Maʼuhiga Kia Sehova Takotou Fakalogo
7 ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, tou manatuʼi ʼi te temi muʼa ia te meʼa ʼae neʼe fakaha e Sehova ki tana ʼu kaugana, ko te fakalogo ʼe maʼuhiga age ʼi he fai ʼo he ʼu sakilifisio manu. (Taʼaga Lea 21:3, 27; Osea 6:6; Mateo 12:7) He koʼe neʼe palalau feia ia Sehova, kae neʼe ko ia ʼae neʼe fakatotonu ki tana hahaʼi ke natou fai ia te ʼu sakilifisio ʼaia? Neʼe tonu ke feafeaʼi ia te loto ʼo he tahi moka momoli hana sakilifisio? ʼE ina fai koa moʼo fakafiafia ia te loto ʼo te ʼAtua? Peʼe ina fai ʼuhi pe ko he agaʼi fenua ʼe tonu ke fakahoko? Kapau ko he kaugana ʼa te ʼAtua ʼe loto moʼoni ke ina fakafiafia ia te loto ʼo Sehova, pea ʼe tonu anai ke fakalogo kia meʼa fuli ʼe fakatotonu age e te ʼAtua. ʼE mole ʼaoga ki te ʼAtua ia te ʼu sakilifisio manu, kae ko tatatou fakalogo ʼe ko he meʼa maʼuhiga ʼaupito ʼe tou lava momoli age kia te ia.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Osea 1:7) Kae e au ofa anal ki te fale o Suta; pea e au haofaki anai natou i te Eteleno, tonatou Atua. E mole au haofaki anai natou aki te kaui nahau, pee ko te heleta, pee ko te tau, pee ko ni hosi, pee ko ni kau heka hosi.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Oseo
1:7—Ko te temi fea ʼae neʼe fakaha ai ki te ʼapi ʼo Suta ia te manavaʼofa pea mo te haofaki? Neʼe hoko ʼi te taʼu 732 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼo te Hau ko Esekiasi. ʼI te temi ʼaia, neʼe fakagata ai leva e Sehova ia te fia laga tau ʼa te kau Asilia ki Selusalemi, ʼo ina fekauʼi ia he ʼaselo ke ina matehi ʼi he po pe ʼe tahi ia te ʼu fili malohi e toko 185 000. (2 Hau 19:34, 35) Neʼe haofaki ai leva e Sehova ia Suta, mole ʼaki “he nahau, peʼe ʼaki he heleta, peʼe ʼaki he tau, peʼe ʼaki he ʼu hosi peʼe ko he ʼu tagata heka hosi,” kae ʼaki he ʼaselo.
(Oseo 2:18) Ei, ʼe au fai anai maʼa natou he fuakava ʼi te ʼaho ʼaia, ʼo ʼuhiga mo te manu fekai ʼo te ʼu gaue, te manu lele ʼo te lagi, pea mo te manu ʼae ʼe totolo; pea ko te nahau, te heleta, pea mo te tau, ʼe au maumauʼi anai pea mo au pulihi anai ’i te fenua, pea mahino ia ʼe au fakatakoto anai natou ’i te fimalie.
ʼE Tokoni Mai Te Lea Faka Polofeta ʼa Oseo Ke Tou Haʼele Mo Te ʼAtua
16 Neʼe toe fakahoko e te ʼAtua ia te fakapapau ʼaeni: “Ei, ʼe au fai anai maʼa natou he fuakava ʼi te ʼaho ʼaia ʼo ʼuhiga mo te manu fekai ʼo te ʼu vao, te manu lele ʼi te lagi pea mo te manu ʼae ʼe totolo; pea ko te nahau, te heleta, pea mo te tau, ʼe au maumauʼi anai pea mo au pulihi anai ʼi te fenua, pea mahino ia ʼe au fakatakoto anai natou ʼi te fimalie.” (Osea 2:18) Ko te toe ʼo kau Sutea ʼae neʼe toe liliu ki tonatou fenua, neʼe natou maʼuʼuli ʼi te fimalie, neʼe mole natou tuʼania ki te ʼu manu. Neʼe toe hoko te lea faka polofeta ʼaia ʼi te taʼu 1919 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼae neʼe fakaʼateainaʼi ai te toe ʼo te Iselaele fakalaumalie mai ia “Papiloni Lahi,” te kautahi fakamalamanei ʼo te lotu hala. ʼI te temi nei, ʼe natou maʼuʼuli fimalie pea mo fiafia ʼi te palatiso fakalaumalie mo tonatou ʼu kaumeʼa, ʼae ko tanatou ʼamanaki ʼe ko te maʼuʼuli ʼo heʼe gata ʼi te kele. ʼE mole maʼu te ʼu agaaga ʼo te ʼu manu ʼi te kau Kilisitiano moʼoni ʼaia.—Apokalipesi 14:8, MN; Isaia 11:6-9; Kalate 6:16.
g05-F 8/9 p. 12 pal. 2
Moka Maʼu Anai Te Logo tahi ʼi Te Kele
Ko meʼa fuli ʼae ʼe natou maʼu te maʼuli ʼi te kele, ʼe natou maʼu anai he faʼahiga logo tahi foʼou. Koteʼuhi ʼe akoʼi anai e te ʼAtua ki ʼana kaugana agatonu ki te teuteuʼi mo tokaga lelei ki te kele. Pea ʼe ina toe fai anai he fuakava mo te ʼu manu fekai fuli ke natou fakalogo ki te tagata pea mo natou maʼuʼuli fakatahi ʼi te tokalelei.—Oseo 2:18; Senesi 1:26-28; Esaia 11:6-8.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Oseo 7:1-16) I te aho nee au loto ai ke faitoo ia Iselaele, nee ha leva te agakovi a Efalaimi pea mo te aga itaita a Samalia, koteuhi nee na gaohi mea fakakaihaa: Nee ulu te tagata kaihaa ki loto, kae nee mavetevete i fafo te toega o te kau kaihaa. 2 E mole pe natou ui i onatou loto e au iloi anatou agakovi; i te lakaga nei e takatakai natou e anatou gaue, e natou tutuu i oku mua. 3 E natou fakafiafiai te hau aki tanatou agakovi, pea mo te u pule aki anatou loi. 4 Ko natou fuli ko ni kau faiaga, tatau mo he gutuumu nee fakakakaha e te tagata tao pane: E mole kei ina hokohoko te afi mai te natu o te falaoa o kaku ki tona tupu. 5 I te aho o tomatou hau, e mahahaki te u pule i te fakavalevale ki te vino; e faoi e te hau tona nima ki te kau nukinuki. 6 Ko natou ae e faipuleaki kaka e tatau mo ni gutuumu kakaha. I te po katoa e moe tonatou malohi, kae i te uhu e ulo ia ia o hage ko he afi kakaha. 7 E natou kakaha fuli o hage ko he gutuumu: E fetooki onatou hau fuli: E mole pe he tahi o natou e kalaga kia au. 8 Kua fakatahi ia Efalaimi mo te atu puleaga; ko Efalaimi ko he foi keke ae nee mole fulihi. 9 Kua kai tona malohi e ni kau matapule, kae e mole ina iloi; kua mau ia ia e te matua, kae e mole ina iloi. 10 E fakamooni te fiamealahi o Iselaele kia ia; e mole natou toe liliu mai ki te Eteleno, tonatou Atua, pea e mole natou kumi ia ia, logo ai te u mea fuli aia.11 E hage ia Efalaimi ko he lupe vale, hala atamai; e natou kole tokoni ki Esipito, e natou olo ki Asilia. 12 Kapau e natou olo, e au aau anai toku kupega kia natou; e au laku anai natou ki te kele o hage ko te u manulele o te lagi; e au tauteai anai natou o mulimuli ki te mea ae nee fakaha i tanatou fakatahiga. 13 Malaia kia natou, koteuhi e natou feholaki ia au! Maumau kia natou, o tupu kua natou agatuu kia au! E au loto anai ke fakamauli natou, kae e natou fai kia au ni palalau loi. 14 E mole natou fetagihi kia au i tonatou loto, kae e natou lauga i tonatou moeaga, e natou fakatahi ke mau he fulumeto mo he vino, pea e natou fakamamao ia au. 15 Nee au tautea natou, nee au fakamalohii onatou nima; kae e natou fakakaukaui te kovi kia au. 16 E mole ko te Maoluga ae e natou tafoki ki ai; e natou pikopiko o hage ko he nahau kaka. E mamate anai onatou pule i te heleta, o tupu ko te matasoka o tonatou alelo. Ko te mea aia e katai ai anai natou i Esipito.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 23-29 ʼO OKETOPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | Osea 8-14
“Tou Foaki Kia Sehova Ia Te Meʼa ʼAe ʼe Lelei Tukupau”
(Oseo 14:2) Ke kotou toʼo mo koutou ni ’u palalau pea mo kotou maliu mai kia Sehova. Kotou ui fuli fenei kia te ia: ʼOfa pe ke ke fakamolemole te agahala; pea tali te meʼa ʼae ʼe lelei, pea moʼo liufaki atu, ʼe matou momoli atu anai te ’u vitulo kei mui ʼo tomatou ’u laugutu.
w07-F 1/4 p. 20 pal. 1
Tou foaki te ʼu sakilifisio ʼae ʼe leleiʼia e te ʼAtua
Pea tahi, ʼe talanoa ʼi te Tohi-Tapu ko te ʼu fakavikiviki ʼae ʼe tou fai kia Sehova ʼe hage ko he ʼu sakilifisio. Neʼe fakaʼaogaʼi e te polofeta ko Oseo te ʼu palalau ʼaeni te ’u “vitulo kei mui ʼo tomatou ’u laugutu”, ʼo ha ʼaki ai ko ʼatatou fakavikiviki ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te ʼAtua ohage ko he ʼu sakilifisio. (Oseo 14:2) Neʼe fakalotomalohiʼi fenei e te Apositolo ko Paulo ia te kau Kilisitiano Hepeleo: “[Kotou] momoli tuʼumaʼu ki te ʼAtua he sakilifisio fakavikiviki, ko tona fakaʼuhiga, te fua ʼo ʼotatou laugutu ʼae ʼe tou tala ai ia muʼa ʼo te hahaʼi tona huafa.” (Hepeleo 13:15) Ia ʼaho nei, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou tokakaga tafito ki te fakamafola ʼo te logo lelei pea mo fai ni tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli. (Mateo 24:14; 28:19, 20) ʼE natou momoli he ʼu sakilifisio fakavikiviki ki te ʼAtua ʼi te ʼaho mo te po ʼi te kele katoa.—Fakaha 7:15.
(Oseo 14:4) ʼE au fakamalolo anai tonatou heʼe agatonu. ʼE au ʼofa anai kia natou ʼaki toku loto lelei, koteʼuhi kua maliu mai toku hauhau mai ia ia.
Ko Te Maʼu ʼo Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua ʼe Iku Ki Te Maʼuli Heʼegata
15 Ko te vitulo neʼe ko te manu totogi kovi ʼaia neʼe feala ki he tagata Iselaele ke ina molagaʼi kia Sehova. Koia, ko “te ʼu vitulo kei mui ʼo [totatou] ʼu laugutu” ʼe fakaʼuhiga ki te ʼu palalau fakamalotoloto pea mo lelei ʼae ʼe tou fai moʼo fakavikiviki ki te ʼAtua moʼoni. Neʼe kotea te tali ʼae neʼe fai e Sehova kia natou ʼae neʼe natou fai te taʼi ʼu sakilifisio ʼaia? Neʼe ina ʼui fenei: “ ʼE au ʼofa anai kia natou ʼaki toku loto lelei.” (Osea 14:4) Neʼe fakamolemole e Sehova kia natou ʼae neʼe natou momoli te ʼu sakilifisio fakavikiviki ʼaia, neʼe ʼofa kia natou, pea neʼe fakakaumeʼa mo natou.
(Oseo 14:9) Ko ai ’ae ’e poto, ke mahino ki te ’u me’a ’aia? [Ko ai ’ae ’e] ’atamai, ke ina ’ilo’i ia te ’u me’a ’aia? He’e ko te ’u ala ’a Sehova ’e faitotonu, pea ko te kau faitotonu ’ae ka natou ha’ele ai anai; kae ko te kau talagata’a ’ae ka natou tūkia ai anai.
jd-F p. 87 pal. 11
Tou Tauhi Kia Sehova ʼo Mulimuli Ki ʼana ʼu Lekula Maʼoluga
11 ʼE fakatokaga mai ia Oseo 14:9 ki te ʼu fua lelei ʼe tou maʼu moka ʼe tou haʼele ʼi te faitotonu. Ko natou ʼae ʼe mulimuli ki te ʼu fakatotonu fakaʼatua ʼe natou maʼu ai he ʼu fua lelei mo he ʼu tapuakina. ʼI tona ʼuhiga Tupuʼaga, ʼe iloʼi e te ʼAtua pe ʼe kotea ʼae neʼe faʼu ʼaki tatou. Koia, ko te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, ke fua lelei ai kia tatou. Tou toʼo he faʼifaʼitaki ʼo he tagata faʼu motoka mo he motoka. ʼE iloʼi te tagata peʼe neʼe faʼu pea mo fakapikipiki feafeaʼi te motoka. Pea ina fakatotonu ke fetogi tuʼumaʼu te lolo. Kaʼe ʼe feafeaʼi anai moka ʼe mole kotou mulimuli ki te fakatotonu ʼaeni? He ʼe manatu pe kotou, ʼe haʼele lelei pe te motoka. ʼE maumau anai te masini pea mate vave ai te motoka. Pea ʼe toe feia pe mo te tagata. Neʼe foaki mai te ʼu fakatotonu e totatou Tupuʼaga. Pea ʼe fua lelei anai kia tatou moka tou taupau lelei (Esaia 48:17, 18). Ko te tahi ʼaia tupuʼaga ke tou mulimuli pea mo taupau lelei tana ʼu lekula.—Pesalemo 112:1
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Oseo 10:12) Koutou tutu maʼa koutou ʼi te meʼa ʼae ʼe totonu; koutou utu ʼo mulimuli ki te lotoʼofa. Koutou gaueʼi maʼa koutou he kele maʼuli, mo kapau ʼe ʼi ai he temi moʼo kumi ia Sehova ʼo au ki tana haʼu pea mo foaki atu te fakatotonu ʼi te meʼa ʼae ʼe totonu.
“Ko Te ʼu Ala ʼa Sehova ʼe Faitotonu”
7 Kapau ʼe mole malualoi tatatou tauhi kia Sehova pea mo tou fai ʼaki he agatonu, ʼe ina tapuakina anai tatou ʼaki tona lotoʼofa peʼe ko tona ʼofa agatonu. Neʼe ina ʼui fenei ki te kau Iselaele talagataʼa: “Koutou to maʼa koutou ʼi te aga faitotonu; koutou utu ʼo mulimuli ki te lotoʼofa. Koutou gaueʼi maʼa koutou he kele maʼuli, ʼi te temi ʼae ʼe tonu ai ke kumi ia Sehova ʼo aʼu ki tana haʼu ʼo akoʼi atu ia te aga faitotonu.”—Osea 10:12.
(Oseo 11:1) ’I te temi ʼae neʼe kei tamasiʼi ai ia Iselaele, neʼe au ʼofa ai, pea mai Esipito neʼe au pauʼi toku foha.
Neʼe Natou Fakatalitali Ki Te Mesia
10 Ohage ko te kau Iselaele, neʼe tonu ke paui ia te Mesia mai Esipito. (Osea 11:1) ʼI muʼa ʼo te fakatotonu ʼae e Helote ke tamateʼi ia te kihiʼi tamaliki tagata, neʼe fakatotonu e te ʼaselo kia Sosefo, mo Malia, pea mo Sesu ke natou ʼolo ki Esipito. Neʼe natou nonofo ʼi ai “ʼo aʼu ki te mate ʼo Helote, koteʼuhi ke hoko te meʼa ʼae neʼe folafola e Sehova ʼaki tana polofeta [ko Osea], ʼo ʼui maʼana: ‘Mai Esipito neʼe au paui toku foha.’” (Mat. 2:13-15) ʼE mahino ia, neʼe mole feala kia Sesu totonu ke ina haga ʼo fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ia te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe fakakikite ʼo ʼuhiga mo tona tupu ake pea mo te ʼu meʼa ʼae neʼe hoko ʼi te kamataʼaga ʼo tona maʼuli.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Oseo 8:1-14) Fakatuu te fakatagi pupuhi ki tou gutu! E oho te fili o hage ko he akuila ki te fale o te Eteleno, o tupu nee natou maumaui taku hai, pea nee natou uigataa ki taku lao. 2 E natou tagi anai kia au: Toku Atua, e matou iloi ia koe! Matou, Iselaele! 3 Nee siaki e Iselaele te lelei; e tuli anai ia ia e te fili. 4 Nee natou fakanofo ni hau, kae nee mole au fakatotonu ia ia, pea mo ni pule kae nee mole natou kumi mai kia au; nee natou fai ni taulaatua aki tanatou siliva mo tanatou aulo; koia ae e tuusi ai anai natou. 5 Nee siaki e te Eteleno tau uhii pipi, Samalia! Kua mu toku hauhau kia natou. E kaku anai ki afea tanatou fakafisi ke fakamaa natou? 6 E hau ia ia mai Iselaele, nee fau ia ia e he tagata tufuga, kae e mole ko te Atua; koia ae e liliu ai anai te uhii pipi o Samalia o efu. 7 Koteuhi nee natou nunusi te matagi, e natou utu anai te afa; e mole natou mau anai he toului fulumeto e tahi; ko te mea ae e homo ake anai e mole mau anai i ai he falaoa; pea kapau e mau anai he falaoa, e kai anai ia ia e te kau matapule. 8 Kua folo ia Iselaele! Kua natou nonofo i te temi nei i lotomalie o te atu puleaga o hage ko he ipu ae e mole mauhiga. 9 O tupu nee natou olo ki Asilia, o hage ko he asino vao ae e tuu toko tahi; nee fai e Efalaimi ni meaofa ke mau ai ni ona kaumea. 10 Logo ai nee natou fai ni meaofa ki te atu puleaga, i te temi nei e au fakatahii natou, pea kua vave pe te temi ae e natou Mamahi ai anai i te kavega a te hau o te u aliki. 11 Nee liuliuga e Efalaimi te u aletale ke agahala ai, pea nee fakato ia ia e te u aletale aia ki te agahala. 12 E au kinakina i te tohi o te u fakatotonu fuli o taku lao kia ia, e mole pe tokaga ia ia ki he mea e tahi. 13 E natou tamatei ni manu o momoli mai kia au, pea e natou kai te u kakano. E mole mau e te Eteleno hona fiafia i ai. I te temi nei e manatui e te Eteleno tanatou agakovi, pea e ina tautea anai anatou agahala: E natou toe liliu anai ki Esipito. 14 Koteuhi kua galoi e Iselaele ae nee ina fakatupu ia ia, pea nee ina fakatuu ni fale hau, pea nee liuliuga e Suta ni kolo tau; kae e au tuku anai te afi ki onatou kolo, pea e ina tutu anai onatou fale hau.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 30 ʼO OKETOPELI–5 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOELE 1-3
“ʼE Faifakakikite Anai ʼOkotou Foha Pea Mo ʼOkotou ʼOfafine”
(Soele 2:28, 29) I te osi o te mea aia, e au liligi anai toku Laumalie ki te u kakano fuli; e kikite anai okotou foha mo akotou ofafine, e fai anai e akotou matua ni moemisi, pea mo okotou tagata tupulaga ni sio. 29 Pea e tatau foki ki te u tagata faifekau mo te u fafine faifekau, i te u aho aia, e au liligi anai toku Laumalie.
Neʼe Uga Nātou ʼAki ‘Te ʼu Gāue Taulekaleka ʼa Te ʼAtua’
4 ʼI te folahi ifo ʼo te laumālie maʼoniʼoni ki te kau tisipulo, neʼe nātou foimo faka mafola atu aipe mo ʼihi ʼi Selusalemi ia te logo lelei ʼo te maʼuli, ʼo nātou kamata faka mafola ki te hahaʼi ʼaē neʼe maʼopoʼopo ʼi te uhu ʼaia. ʼAki tanatou faka mafola ʼaia, neʼe nātou fakahoko ia te lea faka polofeta neʼe kua fakahā ia sēkulō e valu ki muʼa atu e Soele, te foha ʼo Petuele: “ʼE ʼau folahi . . . anai toku laumālie ki te faʼahiga kakano fuape, pea ʼe mahino papau ia, ʼe lea faka polofeta anai tokotou ʼu foha pea mo tokotou ʼu ʼofafine. Pea ko takotou kau matuʼa, ʼe nātou moemisi anai ki he ʼu moemisi. Pea ko takotou kau tūpulaga, ʼe nātou sisio anai ki he ʼu meʼa ʼe hā age kia nātou. Pea ʼo feiā mo te kau tagata kaugana pea mo te kau fafine kaugana, ʼi te ʼu ʼaho ʼaia, ʼe ʼau folahi anai kia nātou toku laumālie . . . ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamanavahe ʼo Sehova.”—Soele 1:1; 2:28, 29, 31; Gaue 2:17, 18, 20.
5 Ko tona faka ʼuhiga koa neʼe ʼamanaki fakatuʼuake e te ʼAtua he kau polofeta, ko he ʼu tagata mo he ʼu fafine, ohage ko Tavite, mo Soele, pea mo Tepola, ke nātou fakakikite te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ki te ka haʼu? Kailoa. Ko ‘te ʼu foha pea mo te ʼu ʼofafine, mo te ʼu tagata kaugana pea mo te ʼu fafine kaugana’ Kilisitiano ʼaē ka fakakikite, ʼe takitaki anai nātou e te laumālie maʼoniʼoni ʼo Sehova ke nātou tala ‘te ʼu gāue taulekaleka’ ʼaē neʼe fai e Sehova pea kei ina fai pe. Koia ʼe nātou liliu anai ko he kau fakahoko palalau ʼo te Māʼoluga. Kae neʼe feafeaʼi ki te hahaʼi?—Hepeleo 1:1, 2.
jd-F p. 167 pal. 4
“Koutou kalagaʼi te meʼa ʼaeni ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga”
4 Kotou toe fakakaukauʼi te aluʼaga ʼaia. Neʼe palalau e Sehova ʼAtua ki te polofeta ko Soele ki he temi ʼe ‘faifakakikite’ anai he faʼahiga hahaʼi kehekehe. “ʼE au folahi moʼoni anai toku laumalie ki te faʼahiga kakano fuape, pea ʼe faifakakikite anai ʼokotou foha pea mo ʼokotou ʼofafine. Pea ko takotou kau matuʼā, ʼe natou moemisi anai.” (Soele 2:32-38, MN). ʼI te Penikosite ʼo te taʼu 33 H.T.S., neʼe fakaʼuhiga e Petelo te manatu ʼaia, ki te mafola ʼo te laumalie maʼoniʼoni kia natou ʼae neʼe fakatahitahi ʼi te koga fale lau fata ʼi Selusalemi pea mo te fakamafola ʼo te ʼu “gaue taulekaleka ʼa te ʼAtua” ʼae neʼe natou fakahoko ki muli age (Gaue 1:12-14; 2:1-4, 11, 14-21). Kaʼe feafeaʼi ki totatou temi. Neʼe toe hoko te lea fakapolofeta ʼa Taniela ʼi te kamata ʼo te 20 sekulo. Neʼe kamata ‘faifakakikite’ te kau Kilisitiano fakanofo, tagata mo fafine, tupulaga peʼe matutuʼa, ko tona fakaʼuhiga neʼe natou kalagaʼi te ʼu “gaue taulekaleka ʼa te ʼAtua”, tafito la ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼae kua fakatuʼu ʼi selo.
(Soele 2:30-32) Ei, ʼe au fai anai he ʼu fakamelomelo ʼi te lagi pea mo te kele, te toto pea mo te afi, pea mo te ʼu kohu matolu. 31 ʼE liliu anai te laʼa ʼo fakapoʼuli, pea ʼe liliu anai te mahina ko te toto, ’i muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova. 32 Pea ʼe hoko moʼoni anai, ko ʼae ʼe fetapa ki te huafa ʼo Sehova ʼe hao anai ia; heʼe ’i te moʼuga ko Sione pea mo Selusalemi ʼe ’i ai anai ia natou ʼae neʼe hao, ohage ko te ui ʼae ʼa Sehova, pea mo natou ʼae neʼe maʼuʼuli, ʼae ʼe pauʼi e Sehova.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Soele Pea Mo Amosi
2:32. Kotea ia te fakaʼuhiga ʼo te “fetapa ki te huafa ʼo Sehova”? Ko te fetapa ki te huafa ʼo te ʼAtua ko tona fakaʼuhiga ko te mahino ki tona huafa, mo fakaʼapaʼapa ʼaupito ki ai, pea mo falala kia ia ʼae ʼe ina fua te huafa ʼaia.—Loma 10:13, 14.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Soele 2:12, 13) I te aho nei foki, e ui e te Eteleno, koutou toe liliu mai kia au i tokotou loto katoa, mo ni sesunio, mo ni tagi, pea mo ni tagi laulau. 13 Koutou hae okotou loto kae aua okotou kofu, pea koutou toe liliu mai ki te Eteleno, tokotou Atua; koteuhi e agalelei ia ia mo manavaofa, e kataki fualoa ia ia mo fonu i te agalelei, pea e fakahemala ia ia ki te u tautea ae e ina tuku.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Soele Pea Mo Amosi
2:12, 13. Ko te fakahemala moʼoni ʼe tonu ke fai fakamalotoloto. ʼE tonu ke hage ko he ‘hae ʼo totatou loto’ ʼi te ʼu faʼahi loloto ʼo tatou, kaʼe mole ‘ko he hae ʼo he ʼu mutuʼi meʼa’ ʼo he faʼahi ʼo tuʼa.
(Soele 3:14) Ko te tokolahi, ko te tokolahi ʼe natou ’i te malaʼe malalo ʼo te tonu, heʼe kua ovi mai te ʼaho ʼo Sehova ’i te malaʼe malalo ʼo te tonu.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Soele Pea Mo Amosi
3:14—Kotea “te vaevaeliua o te fakamau”? ʼE ko he koga meʼa fakatata ʼo te fakahoko ʼo te fakamau ʼa te ʼAtua. ʼI te temi ʼo te Hau Sutea ko Sosafate, ʼae ko te fakaʼuhiga ʼo tona higoa “Ko Sehova ʼe Ko Te Tuʼi Fakamau,” neʼe haofaki e te ʼAtua ia Suta mai te ʼu puleʼaga ʼo te ʼu tafaʼaki ʼo ina fakaheʼi tanatou ʼu kautau malohi. Koia, neʼe higoaʼi ai foki ia te koga meʼa ʼaia ko “te malaʼe malalo ʼa Sosafate.” (Soele 3:2, 12) ʼI totatou temi, ʼe fakaʼuhiga ki he koga meʼa fakata ʼe lomi ai anai te ʼu puleʼaga ohage ko he vite ʼi he meʼa lomi vite.—Fakaha 19:15.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Soele 2:28–3:8) I te osi o te mea aia, e au liligi anai toku Laumalie ki te u kakano fuli; e kikite anai okotou foha mo akotou ofafine, e fai anai e akotou matua ni moemisi, pea mo okotou tagata tupulaga ni sio. 29 Pea e tatau foki ki te u tagata faifekau mo te u fafine faifekau, i te u aho aia, e au liligi anai toku Laumalie. 30 E au fakaha anai ni mea fakamanamana i te atu lagi mo te kele, he toto, mo he afi, pea mo ni pou ahu. 31 E fetogi anai te laa o fakapouli, pea mo te mahina o toto, i mua o te hoko mai o te aho o te Eteleno, o te aho lahi aia mo fakamatakutaku. 32 Pea ko ae e fetapa anai ki te huafa o te Eteleno e mauli anai, e nofo anai te fakamauli i te mouga o Sione mo Selusalemi, o hage ko te ui a te Eteleno, pea mo te lotolotoga o natou ae nee haofaki, natou ae e paui anai e te Eteleno.
3 Koteuhi koeni, i te u aho aia, i te temi aia, moka au toe aumai anai te kau popula o Suta mo Selusalemi, 2 E au fakatahii anai te atu puleaga fuli, pea e au fakahifo anai natou ki te vaevaeliua o Sosafate; i ai e au fakamaaui anai natou, o tupu ko taku hahai, o tupu ko Iselaele, toku tofiga, ae nee natou fakamavetevete i te atu puleaga, o tupu ko toku fenua ae nee natou vahe ia natou. 3 Nee natou toho taku hahai; nee natou foaki te tama tupulaga ki he fafine faiaga, nee natou fakatau te taahine ki he vino, pea nee natou inu. 4 Kotea te mea e koutou loto ki ai, Tule mo Sitone, pea mo koutou fuli, fenua o te kau Filisitini? Pe e koutou loto ke koutou fakatautagi mai kia au? Kapau e koutou fia fakatautagi mai kia au, e mole tuai anai taku fakato takotou fakatautagi ki okotou ulu. 5 Nee koutou too taku siliva mo taku aulo; pea ko te mea ae nee au mau e mauhiga kehe mo matalelei, nee koutou ave natou ki okotou fale tapu. 6 Nee koutou fakatau te u fanau o Suta mo Selusalemi ki te kau Keleka o tupu ke fakamamao natou i tonatou fenua. 7 Koeni, e au toe aumai anai natou mai te kogamea aia ae nee koutou fakatau ai natou ki ai; pea e au toe fakato anai ki okotou ulu takotou fakatautagi. 8 E au fakatau anai okotou foha mo okotou ofafine ki te u fanau o Suta; pea e natou toe fakatau anai natou ki te kau Sapea, puleaga mamao; koteuhi kua palalau te Eteleno.