Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 6-12 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LUKA 17-18
“Kotou Lotofakafetaʼi”
(Luka 17:11-14) ʼI tana lolotoga fagona ki Selusalemi, neʼe fakalaka ʼi te vaha ʼo Samalia mo Kalilea. 12 Pea ʼi tana hu ki he kolo veliveli, neʼe sisio te ʼu tagata kilia ʼe toko hogofulu kia te ia, kaʼe neʼe natou tutuʼu mamaʼo. 13 Pea neʼe natou kalaga fenei: “Sesu, ʼAliki, ʼofa mai kia matou!” 14 ʼI tana sio kia natou, neʼe ina ui fenei age: “Kotou olo ʼo ha ki te ʼu pelepitelo.” Pea ʼi tanatou lolotoga olo neʼe fakamaʼa natou.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 17:12, 14
te ʼu tagata kilia ʼe toko hogofulu: ʼI te ʼu temi muʼa, neʼe maʼuʼuli fakatahi peʼe fakakutuga ia te hahaʼi kilia, ke feala ai hanatou fetokoniʼaki. (2Ha 7:3-5) Neʼe fakamaʼua ʼi te Lao ʼa te ʼAtua ki te kau kilia ke natou nonofo mamaʼo mai te hahaʼi. Pea neʼe tonu kia ia ʼae ʼe kilia kapau ʼe fakaovi ki te hahaʼi, ʼe maʼua anai ke ina fakaha ʼo kalaga fenei: “Heʼe maʼa, heʼe maʼa!” (Le 13:45, 46) ʼO mulimuli ki te fakatotonu ʼo te Lao, neʼe tutuʼu mamaʼo te ʼu tagata kilia mai ia Sesu.—Vakaʼi te tokoni ki te ako ʼo Mat 8:2 mo Te ʼu Kupu Mo ʼOna Fakaʼuhiga, “Kilia.”
ʼo ha ki te ʼu pelepitelo: ʼI tana kei maʼuli ʼi te kele, neʼe mulimuli ia Sesu ki te Lao pea neʼe ina fakamoʼoni te kei ʼaoga ʼo te tuʼulaga fakapelepitelo ʼo Alone. Pea neʼe ina fakatotonu kia natou ʼae neʼe ina fakamalolo ke olo ki te pelepitelo. (Mat 8:4; Mko 1:44) ʼO mulimuli ki te Lao ʼa Moisese, neʼe tonu ke vakavakaʼi e te pelepitelo pe kua lelei moʼoni he kilia. Pea kapau neʼe kua malolo, neʼe tonu leva ke alu ki te fale lotu ʼo foaki he molaga peʼe ko he meʼa ʼofa, ko he ’u manulele maʼuli maʼa ʼe lua, he ʼakau sete, he fulu’i ’ovi kula pea mo he isope.—Le 14:2-32.
(Luka 17:15, 16) Ko te tahi ia natou ʼaia, ʼi tana sio ʼae kua malolo, neʼe toe liliu ia ʼo fakakololiaʼi leʼo lahi te ʼAtua. 16 Pea neʼe haʼu ai ʼo tuʼutuli ifo ia vaʼe ʼo Sesu, ʼo fakafetaʼi kia te ia. Kaʼe neʼe ko te tagata Samalitana.
(Luka 17:17, 18) Neʼe ui fenei age e Sesu: “Neʼe mole koa la ko te toko hogofulu ʼae neʼe fakamaʼa? Koia kofea te toko hiva ʼae? 18 ʼE gata pe koa ki te tagata ʼaeni ʼo he tahi age fenua ʼae neʼe haʼu ʼo fakakololiaʼi te ʼAtua?”
w08-F 1/8 14-15 ¶8-9
He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Lotofakafetaʼi?
Neʼe tokagaʼi koa e Sesu te mole lotofakafetaʼi ʼa natou ʼae? ʼE fakamatala fenei ʼi te hisitolia: “Neʼe ui fenei age e Sesu: ‘Neʼe mole koa la ko te toko hogofulu ʼae neʼe fakamaʼa? kofea te toko hiva ʼae? ʼE gata pe koa ki te tagata ʼaeni ʼo he tahi age fenua ʼae neʼe haʼu ʼo fakakololiaʼi te ʼAtua? ’ ”—Luka 17:17, 18.
Ko te toko hiva tagata kilia ʼae neʼe mole ko he ʼu tagata agakovi. ʼI muʼa atu neʼe natou fakaha lelei tanatou tui ʼae kia Sesu pea neʼe natou mulimuli ki ʼana fakatotonu, ʼae ʼe kau ai tanatou olo ki Selusalemi ʼo ha ki te ʼu pelepitelo. Kae, logo la neʼe natou lotofakafetaʼi moʼoni kia Sesu kae neʼe mole natou fakaha. Neʼe mole fiafia ai ia Sesu. ʼE feafeaʼi la ia tatou ia? Kapau neʼe aga lelei atu he tahi, ʼe kotou foimo fakamalō age koa? Pea kapau ʼe feala, ʼe kotou lotofakafetaʼi koa ʼo momoli he kiʼi kate moʼo fakamalō ki ai?
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Luka 17:7-10) “Ko ai ia koutou ʼe ina maʼu hana kaugana ʼe fuli kele peʼe tauhi ovi, ʼe ina ui fenei age anai ki ai ʼi tana liliu mai te gaueʼaga: ‘Haʼu ki heni pea mo heka ʼi te laupapa ʼo kai’? 8 Kaʼe ʼe mole ina ui age anai koa ki ai: ‘Teuteuʼi haku meʼa kai ki te afiafi, pea ke hulu tou kie pea mo tauhi au ʼo kaku ki te ʼosi ʼo taku kai mo inu, pea ʼosi leva pea ke kai mo inu’? 9 ʼE mahino ia, ʼe mole lotofakafetaʼi anai ki te kaugana, koteʼuhi neʼe ina fai pe te meʼa ʼae neʼe fakatotonu age ke ina fai. 10 ʼO toe feia pe, ka kotou fai ia meʼa fuli ʼae neʼe fakatotonu atu, kotou ui fenei: ‘Ko matou ko te ʼu kaugana heʼe ʼaoga. Ko te meʼa ʼae neʼe matou fai ʼe ko te meʼa pe ʼae neʼe tonu ke matou fai.’ ”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 17:10
heʼe ʼaoga: ʼE fakaʼuhiga ʼe “mole hona ʼaoga peʼe mole hona ʼuhiga.” ʼE mole fakaʼuhiga leva te manatu ʼo te lea fakata ko te kau kaugana, ʼana tisipulo ʼe mole honatou ʼuhiga. ʼO mulimuli ki te ʼu vaega ki muʼa atu, ʼi tanatou fakahigoaʼi natou totonu ko he ʼu “kaugana heʼe ʼaoga” ʼe fakaʼuhiga ʼe mole natou tuha mo he ʼu fakavikiviki makehe. ʼE ui e ʼihi tagata sivi Tohi-Tapu ko te kupu ʼae ʼe fakaʼaogaʼi ʼi heni ʼe ko he faʼahiga fakata ke ʼasi te puani ʼaeni: “Ko matou ʼe ko he ʼu kaugana noa pe, ʼe mole tuha mo matou he tokaga makehe.”
(Luka 18:8) ʼE au tala atu kia koutou, ʼe ina fakahoko atu aipe anai kia natou ia te faitotonu. Kaʼe ka haʼu ia te Foha ʼo te tagata, ʼe ina maʼu moʼoni anai koa ia te faʼahiga tui ʼaeni ʼi te kele?”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 18:8
te faʼahiga tui ʼaeni: ʼI te lea Fakakeleka, ʼe ha ai neʼe mole talanoa ia Sesu ki te tui totonu kae ki he faʼahiga tui ohage ko ʼae ’a te fafine vitua ’i te lea fakata. (Luk 18:1-8) ʼE toe kau ai te malohi ʼo te faikole tuʼumaʼu pea mo te tui pau ʼe fakahoko anai e te ʼAtua tana faitotonu kia natou ʼae neʼe ina filifili. Neʼe mole tali ia Sesu ki te fehuʼi ke tupu ai he metitasio ʼo ʼana tisipulo pe ʼe feafeaʼi tanatou tui. Neʼe ʼaoga lelei te lea fakata ʼo ʼuhiga mo te faikole pea mo te tui, he neʼe fakaha age ai e Sesu ki ʼana tisipulo te ʼu ʼahiʼahi ʼae ka natou tauʼi anai.—Luk 17:22-37.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-19 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LUKA 19-20
“Te Ako Mai Te ʼu Foʼi Mina ʼe Hogofulu”
(Luka 19:12, 13) Koia, neʼe ina ui fenei: “Neʼe folau ia te tagata ʼaliki ki he fenua mamaʼo ke ina maʼu te pule fakahau pea mo toe liliu mai. 13 Neʼe ina pauʼi ʼana tagata faifekau ʼe toko hogofulu, ʼo ina foaki age te ʼu foʼi mina ʼe hogofulu pea mo ina ui fenei age kia natou: ‘Kotou gaueʼi te ʼu foʼi mina ʼaeni ʼo kaku ki taku toe liliu mai.’
Te ʼu Foʼi Mina ʼe Hogofulu ʼo Tana Lea Fakatata
Neʼe ina ui fenei: “Neʼe folau ia te tagata ʼaliki ki he fenua mamaʼo ke ina maʼu te pule fakahau pea mo toe liliu mai.” (Luka 19:12) Neʼe feala ke loaloaga te faifolau ʼaia. ʼE mahino ia ko Sesu ʼe ko “te tagata ʼaliki” ʼae neʼe folau ki “he fenua mamaʼo,” te lagi, ke foaki age ai e tana Tamai ia te pule fakahau.
ʼI te lea fakatata, ʼi muʼa ʼo te alu ʼa “te tagata ʼaliki,” neʼe ina pauʼi ʼana tagata faifekau ʼe toko hogofulu, pea ina foaki age kia natou takitahi te foʼi mina siliva pea ina ui fenei age kia natou: “Kotou gaueʼi te ʼu foʼi mina ʼaeni ʼo kaku ki taku toe liliu mai.” (Luka 19:13) Ko te ʼu foʼi mina siliva neʼe ko te ʼu foʼi piesi maʼuhiga. Ko he foʼi mina ʼe tatau mo te totogi ʼo mahina ʼe tolu ʼo he tagata gaue kele.
Neʼe lagi mahino ia te ʼu tisipulo neʼe natou hage ko te ʼu tagata faifekau ʼe toko hogofulu ʼo te lea fakatata, he ʼe ki muʼa atu, neʼe fakatatau natou e Sesu ki he kau gaue ʼe natou tanaki te taʼukai. (Mateo 9:35-38) ʼE mahino ia, neʼe mole ina kole age ke natou tanaki moʼoni he taʼukai. Kailoa ia, kaʼe neʼe tonu ke natou tanaki he tahi ʼu tisipulo ʼae ka natou hau anai ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu tisipulo tonatou temi, mo tonatou malohi pea mo te ʼu koloa fuli ʼae neʼe natou maʼu moʼo fakahoko te gaue ʼaia.
(Luka 19:16-19) Neʼe haʼu te tahi pea mo ina ui fenei age: ‘ ʼAliki, kua liliu tau foʼi mina ʼe tahi ko mina ʼe hogofulu.’ 17 Neʼe ina ui fenei ki ai: ‘ ʼE lelei ʼosi, tagata faifekau agalelei! ʼUhi ʼae neʼe ke agatonu ʼo ʼuhiga mo he ʼu meʼa ʼe mole lalahi, ke ke pule kia kolo ʼe hogofulu.’ 18 Neʼe haʼu leva te tahi age ʼo ina ui fenei: ‘ ʼAliki, kua liliu tau foʼi mina ʼe tahi ko mina ʼe nima.’ 19 ʼO toe feia aipe, neʼe ina ui fenei ki te tagata faifekau ʼaia: ‘Ke ke toe pule mo koe kia kolo ʼe nima.’
Te ʼu Foʼi Mina ʼe Hogofulu ʼo Tana Lea Fakatata
Kapau neʼe mahino ki te ʼu tisipulo neʼe natou hage ko te ʼu tagata faifekau ʼae neʼe natou fakaʼaogaʼi tonatou temi, mo tonatou malohi pea mo ʼonatou koloa fuli moʼo fai he tahi age ʼu tisipulo, neʼe feala ke natou tui papau ʼe fiafia anai ia Sesu. Pea neʼe feala ke natou falala ʼe ina fakapale anai tanatou faʼa gaue. ʼE mahino ia, neʼe mole tatau fuli te ʼu aluʼaga ʼo te ʼu tisipulo ʼa Sesu, ʼo feia mo ʼonatou fealagia pea mo ʼonatou faiva. Kaʼe ko Sesu, ʼae ʼe ina maʼu “te pule fakahau,” ʼe ina fakamoʼoni pea mo tapuakiʼi anai tanatou agatonu pea mo ʼanatou faiga ʼi te fai ʼo he ʼu tisipulo.—Mateo 28:19, 20.
(Luka 19:20-24) Pea neʼe haʼu leva te tahi age ʼo ina ui fenei: ‘ ʼAliki, koʼeni tau foʼi mina ʼe tahi neʼe au fufu ʼi he kie. 21 Sio mai, neʼe au mataku ia koe koteʼuhi ko koe ko he tagata agafefeka. ʼE ke tae te falā ʼae neʼe mole ke gaueʼi pea ʼe ke utu te meʼa ʼae neʼe mole ke to.’ 22 Neʼe ina ui fenei age: ‘Tagata faifekau agakovi, ʼe au fakamauʼi koe ʼo mulimuli ki ʼau palalau. Neʼe ke iloʼi ko au ko he tagata agafefeka, ʼe au tae te falā ʼae neʼe mole au gaueʼi pea mo utu te meʼa ʼae neʼe mole au to. 23 He koʼe koa la neʼe mole ke tuku taku falā ki te kau tagata faipaʼaga? Pea, ʼi taku toe liliu mai, ʼe au tae anai mo tona tupu.’ 24 “ Neʼe ina ui fenei leva kia natou ʼae neʼe tutuʼu ovi age: ‘Kotou toʼo tana foʼi mina ʼe tahi ʼo kotou foaki age kia ia ʼae ʼe ina maʼu te ʼu foʼi mina ʼe hogofulu.’
Te ʼu Foʼi Mina ʼe Hogofulu ʼo Tana Lea Fakatata
ʼI te mole gaue ʼa te tagata faifekau ʼaia moʼo fakatuputupu te koloa ʼo te puleʼaga ʼo tona ʼaliki, neʼe puli fuli ai ʼona koloa. Neʼe fakaʼamu e te kau apositolo ki te temi ʼafio ʼa Sesu ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Koia, ʼaki te meʼa ʼae neʼe ui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te tagata faifekau fakamuli, neʼe lagi natou mahino ai, kapau neʼe mole natou faʼa gaue, pea ʼe mole natou kau anai ki te Puleʼaga.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Luka 19:43) Koteʼuhi ʼe hoko mai anai te ʼu ʼaho ʼae ka laga ai e ʼokotou fili he ʼa ʼaki he ʼu pou masila, mo natou takatakai koutou pea mo ʼohofi koutou mai te ʼu faʼahi fuli pe.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 19:43
ʼa ʼaki he ʼu pou masila: peʼe ko he “ ʼa neʼe faʼu ʼaki he ʼu pou ʼakau.” Ko te kupu Fakakeleka khaʹrax ʼe ha tuʼa tahi pe ʼi te Koga Tohi-Tapu Fakakeleka Fakakilisitiano. Neʼe fakaʼuhiga ki he “foʼi pou masila peʼe ko he foʼi pou moʼo fai ʼaki he ʼa ʼi he faʼahi; peʼe ko he foʼi pou pe ia.” Neʼe toe fakaʼuhiga ki he “nofoʼaga solia neʼe faʼu ʼaki he ʼu pou ʼakau.” Neʼe hoko moʼoni te ʼu palalau ʼa Sesu ʼi te taʼu 70 H.T.S. ʼi te temi ʼae neʼe faʼu ai e te kau solia Loma ʼa Titus he kaupa ʼaki he ʼu pou ʼakau moʼo ʼa takai ʼo Selusalemi. Ko te tupuʼaga ʼo te faʼu e Titus ia te kaupa ʼaia: ke ʼaua naʼa feholaki ia te kau Sutea, ke faihu ia te kau Sutea pea ke halofia ia te hahaʼi. Ke feala hanatou maʼu he ʼu pou ʼakau ki te faʼu ʼo te ʼa takai ʼo Selusalemi, neʼe tuʼusi e te kau solia te ʼu fuʼu ʼakau ʼi te vao.
(Luka 20:38) ʼE ko he ʼAtua ʼo natou ʼae ʼe maʼuʼuli, kaʼe ʼe mole ʼo te kau mate, koteʼuhi kia te ia, ʼe natou maʼuʼuli fuli.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 20:38
koteʼuhi kia te ia, ʼe natou maʼuʼuli fuli: ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ko natou ʼae ʼe kei maʼuʼuli kae ʼe natou mamaʼo mai te ʼAtua, ʼe hage pe ʼe kua natou mamate kia te ia. (Efe 2:1; 1Ti 5:6) ʼE toe feia pe, ko te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ʼae kua mamate ʼe kei maʼuʼuli pe ia mata ʼo Sehova. Koteʼuhi ko tana fakatuʼutuʼu ke toe fakatuʼuake natou mai te mate, ʼe ko he fakapapau ʼe hoko moʼoni anai.—Lom 4:16, 17.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-26 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LUKA 21-22
“ ʼE Kua Ovi Mai Tokotou Haofaki”
(Luka 21:25) “Pea ʼe toe ʼi ai anai mo he ʼu fakailoga ʼi te laʼa, mo te mahina pea mo te ʼu fetuʼu, pea ʼi te kele ʼe lotohoha anai te ʼu puleʼaga ʼi tanatou mole iloʼi he meʼa ke fai ʼuhi ko te gugulu ʼo te moana pea mo tana hou.
ʼE Fakaʼauha e Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua ʼOna Fili
9 Te ʼu fakaʼiloga ʼi te lagi. Neʼe fakakikite fenei e Sesu: “E fakapouli anai te laa, pea e mole toe malama anai te mahina, pea e fetoki anai te u fetuu mai te lagi.” ʼE mahino ia ʼe mole kumi tokoni anai te hahaʼi ki te kau takitaki lotu ʼae hage ko he malama maʼa natou. Neʼe lagi toe talanoa ai ia Sesu ki ʼihi fakaʼiloga makehe ʼae ka hoko ʼi te lagi. (Esa. 13:9-11; Soe. 2:1, 30, 31) ʼE feafeaʼi anai ia te hahaʼi ʼi tanatou sisio ki te ʼu faʼahi ʼaia? ʼE natou “manavahe” anai koteʼuhi “e mole kei natou iloi he mea ke fai.” (Luka 21:25; Sofo. 1:17) ʼEi, ko te ʼu fili ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, mai ‘te ʼu hau ki te kau popula,’ ʼe natou ‘matataku lahi ʼosi ʼi te talitali ki te ʼu meʼa ka hoko’ pea ʼe natou feholaki anai ʼo kumi honatou puipuiʼaga. Kaʼe ʼe mole feala anai ke natou hao mai te hauhau ʼo totatou Hau.—Luka 21:26; 23:30; Apk. 6:15-17.
(Luka 21:26) ʼE pogigia anai te hahaʼi ʼi tanatou matataku pea mo tanatou fakatalitali ki te ʼu meʼa ʼae ka hoko anai ki te kele, koteʼuhi ʼe luluʼi anai te ʼu malohi ʼo te lagi.
(Luka 21:27, 28) Pea ʼe natou sisio anai ki te haʼu ʼo te Foha ʼo te tagata ʼi he ʼao ʼaki te malohi pea mo he toe kololia lahi. 28 Kaʼe ʼi te kamata hoko ʼo te ʼu aluʼaga ʼaia, kotou tutuʼu tonu ake pea mo lagaʼi ake ʼokotou ʼulu, he ʼe kua ovi mai tokotou haofaki.”
Kotou Fakatotonu “Ke Koutou Tuumau i Te Ofa Fakatautehina”
17 “Ke tou . . . malohi.” (Lau ia Hepeleo 13:6.) Ka tou falala kia Sehova, ʼe tou lotomalohi anai ʼo katakiʼi te ʼu ʼahiʼahi faigataʼa. ʼE tokoni mai te lotomalohi ʼaia ke tou taupau he manatu ʼe lelei. Pea ka tou maʼu he ʼu manatu ʼe lelei, ʼe feala ke tou fakaha totatou ʼofa fakatau tehina ʼaki tatatou fakalotomalohiʼi mo fakafimalieʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane. (1 Tesalonika 5:14, 15) O feia pe ʼi te mamahi lahi, ʼe feala ke tou lotomalohi koteʼuhi ʼe tou iloʼi kua fakaovi mai totatou fakaʼateaina.—Luka 21:25-28.
“ ʼE Kua Ovi Mai Tokotou Haofaki”
13 Kotea ʼae ka logoʼi anai e te ʼu tao moka natou iloʼi ʼe fakaʼauha anai natou? ʼE natou “fetagihi” anai. (Mateo 24:30) Kaʼe kotea ʼae ka logoʼi anai e te kau fakanofo mo natou ʼae ʼe lagolago ki ai? ʼE natou logoʼi anai ia te aluʼaga ʼaeni neʼe ui e Sesu: “Ka kamata hoko mai anai te ʼu meʼa ʼaia, ke koutou tutuʼu tonu ake pea mo lagaʼi ake ʼokotou ʼulu, koteʼuhi kua ovi mai tokotou haofaki.”—Luka 21:28.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Luka 21:33) ʼE molehi anai te lagi mo te kele, kaʼe ʼe mole molehi anai ʼaku folafola.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 21:33
ʼE molehi anai te lagi mo te kele: ʼI ʼihi vaega ʼe tuʼu ai, ko te lagi mo te kele ʼe tutuʼu maʼu ʼo talu ai. (Sen 9:16; Pes 104:5; Ekl 1:4) Ko te ʼu palalau ʼaeni ʼa Sesu ʼe ko he lea fakata ko tona fakaʼuhiga: kapau la ʼe molehi anai te lagi mo te kele ʼi he ʼaho, kae ʼe hoko moʼoni pe anai te ʼu palalau ia ʼa Sesu. (Vakaʼi ia Mat 5:18.) Ko te lagi pea mo te kele ʼae ʼe talanoa ki ai ʼi heni, ʼe mole ko he lagi pea mo he kele moʼoni. Kae ʼe fakaʼuhiga ki “te lagi ʼafeā pea mo te kele ʼafeā” ʼae ʼe tuʼu ʼi te Fakaha 21:1.
ʼe mole molehi anai ʼaku folafola: Ko te faʼahiga faʼufaʼu ʼo te falasisi ʼaeni ʼi te lea Fakakeleka ʼe fakaʼuhiga ʼe hoko moʼoni anai te ʼu palalau ʼa Sesu ʼo talu ai.
(Luka 22:28-30) “Kaʼe ko koutou ʼae neʼe kotou fakatahi tuʼumaʼu mo au ʼi ʼoku ʼahiʼahi. 29 Pea ʼe au fai mo koutou ia he fuakava, ohage pe ko te fai e taku Tamai ia he fuakava mo au, ki he puleʼaga, 30 ke kotou kakai mo iinu ʼi toku laupapa ʼi toku Puleʼaga, pea mo heheka ʼi he ʼu hekaʼaga fakahau moʼo fakamauʼi te ʼu telepi ʼe 12 ʼo Iselaele.
ʼE Kotou Liliu Anai Ko He Puleʼaga Fakapelepitelo
15 Hili te fakatuʼu e Sesu ia te Taumafa ʼa Te ʼAliki, neʼe ina fai ia he fuakava mo ʼana tisipulo agatonu. Pea ʼe higoa ko te fuakava ki he Puleʼaga. (Lau ia Luka 22:28-30.) ʼE mole tatau ia mo te ʼu fuakava ʼae, koteʼuhi ʼe mole kau ia Sehova ʼi te fuakava ʼaia. Kaʼe neʼe fai pe ia te fuakava ʼaia ia Sesu pea mo te kau fakanofo. ʼI te ui fenei e Sesu: “Ohage pe ko te fai e taku Tamai ia he fuakava mo au,” neʼe lagi talanoa ia ki te fuakava ʼae neʼe nā fai mo Sehova, ʼae ke liliu ko he “pelepitelo ʼo talu ai ohage ko Melekiseteke.”—Hepeleo 5:5, 6.
16 Lolotoga te ’u ʼahiʼahi fuli ʼa Sesu, neʼe nonofo agatonu ia te toko 11 kau apositolo kia te ia. Neʼe fakamoʼoni e te fuakava ki he Puleʼaga, ʼe heheka anai ia te kau apositolo ki ni hekaʼaga fakahau pea mo natou ʼafio fakatahi anai mo Sesu ʼi selo, ʼi tonatou ʼuhiga hau pea mo pelepitelo. Kaʼe ʼe mole ko te toko 11 pe ʼae ka natou maʼu ia te pilivilesio ʼaia. Neʼe ha ia Sesu ki te apositolo ko Soane pea neʼe ina ui fenei: “Kia ia ʼae ʼe malo, ʼe au fakagafua anai ke heka mo au ʼi toku hekaʼaga fakahau, ohage pe ko au neʼe au malo pea mo au heka mo taku Tamai ʼi tona hekaʼaga fakahau.” (Fakaha 3:21) Koia neʼe fai ia te fuakava ki he Puleʼaga mo te toko 144 000 kau Kilisitiano fakanofo. (Fakaha 5:9, 10; 7:4) ʼE fakagafua e te fuakava ʼaia ki te kau fakanofo ke natou kaugā hau mo Sesu ʼi selo. ʼE hage pe ko he fafine neʼe filifili ke ʼohoana mo he hau. ʼI tanā kua ʼosi ʼohoana, ʼe feala leva ki te fafine ʼohoana ke kaugā pule mo te hau. Koia, ʼe talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki te kau fakanofo ohage ko te “ ʼohoana” ʼo Kilisito, pea ʼe ko “he taupoou maa” neʼe fakapapauʼi ke ʼohoana mo Kilisito.—Fakaha 19:7, 8; 21:9; 2 Kolonito 11:2.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO ʼAUKUSITO –2 ʼO SEPETEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | LUKA 23-24
“ Kotou Lotofakamolemole”
(Luka 23:34) Kaʼe neʼe ui fenei e Sesu: “Tamai, fakamolemole age kia natou koteʼuhi ʼe mole natou iloʼi te meʼa ʼae ʼe natou fai.” Pea neʼe natou toho ke natou iloʼi pe ko ai ʼae ka ina maʼu ʼona kofu tuʼa.
cl-F 297 ¶16
“Ke Kotou Iloʼi Te ʼOfa ʼo Kilisito”
16 Neʼe faʼifaʼitaki lelei e Sesu te ʼofa ʼo tana Tamai, tafito ʼi tana fakaha te lotofakamolemole. (Pesalemo 86:5) Pea ʼe fakamoʼoni ki ai ʼana palalau ʼae ʼi te pou fakamamahi. ʼI te tutuki ʼo ʼona nima pea mo ʼona vaʼe ʼaki te ʼu faʼo, neʼe ko he mate fakalainoa. Kae kotea ʼae neʼe ui e Sesu? Neʼe kalaga koa kia Sehova ke ina tauteaʼi ia natou ʼae ʼe natou matehi ia ia? Kailoa ia. Koʼeni te ʼu kupu ʼo te ʼu palalau fakaʼosi ʼa Sesu: “Tamai, fakamolemole age kia natou koteʼuhi ʼe mole natou iloʼi te meʼa ʼae ʼe natou fai.”—Luka 23:34.
(Luka 23:43) Pea neʼe ina ui fenei ki ai: “ ʼE au tala moʼoni atu kia koe ʼi te ʼaho nei, ʼe ke nofo anai mo au ʼi te Palatiso.”
g-F 2/08 11 ¶5-6
ʼE Fakamolemole Koa e Te ʼAtua Ia Te ʼu Agahala Mamafa?
ʼE mole tokagaʼi pe e Sehova te agahala ʼae neʼe fai kae ʼe ina toe tokagaʼi foki mo te aga ʼa ia ʼae neʼe agahala. (Esaia 1:16-19) Fakakaukauʼi age muʼa te ʼu tagata agakovi ʼe lua ʼae neʼe tutuki ʼi te ʼu pou ia tafa ʼo Sesu. Neʼe nā agahala mamafa tokolua. Neʼe ui e he tahi ia naua: “ ʼE tuha mo taua te ʼu aluʼaga ʼaeni ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼae neʼe ta fai. Kaʼe neʼe mole fai e te tagata ʼaeni [Sesu] he meʼa ʼe kovi.” ʼE ha ʼi te ʼu palalau ʼa te tagata agakovi neʼe kua ʼosi ina iloʼi pe, pe ko ai ia Sesu. Pea neʼe fetogi katoa ai tana aga. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tana kole fakamalotoloto kia Sesu: “Manatuʼi au moka ke hu ki tou Puleʼaga.” Pea neʼe tali feafeaʼi e Kilisito tana kole mamahi ʼaia? “ ʼE au tala moʼoni atu kia koe ʼi te ʼaho nei, ʼe ke nofo anai mo au ʼi te Palatiso.”—Luka 23:41-43.
Tou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu palalau ʼae neʼe fai e Sesu ʼi tona ʼuhiga tagata ki te tagata agakovi. Neʼe ha ai te manavaʼofa ʼo Sesu ki te tagata ʼae neʼe kua ina iloʼi pe ʼe tuha mo te mate. ʼE mole koa la ko he aluʼaga fakalotomalohi ʼaia? Koia, ʼe tou tui papau ai ʼe manavaʼofa anai ia Sesu Kilisito pea mo Sehova tana Tamai kia natou fuli ʼae ʼe fakahemala fakamalotoloto ki te ʼu aga neʼe natou fai ki muʼa atu.—Loma 4:7.
(Luka 24:34) pea neʼe natou ui fenei kia naua: “Kua fakatuʼuake moʼoni ia te ʼAliki, pea neʼe ha kia Simone!”
cl-F 297-298 ¶17-18
“Ke Kotou Iloʼi Te ʼOfa ʼo Kilisito”
17 ʼE lagi toe malave malohi ia te fakamolemole ʼa Sesu ki te apositolo ko Petelo. ʼE mahino ia neʼe ʼofa mamahi ia Petelo kia Sesu. Koia ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani, ʼi te po fakaʼosi ʼo Sesu, neʼe ui fenei age e Petelo: “ ʼAliki, ʼe au tali ke au pilisoni mo koe pea mo mate mo koe.” Kae hili ni hola ki muli age, neʼe fakafisi tuʼa tolu Petelo ʼe mole ina iloʼi ia Sesu. Pea ʼi tana fakafisi tuʼa tolu, ʼe ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Neʼe maliu te ʼAliki ʼo sio fakahagatonu kia Petelo.” ʼI te taʼomia ʼa Petelo ʼuhi ko tana agahala, “neʼe hu ai ki tuʼa ʼo tagi mamahi. Ki muli age,ʼi te ʼaho pe ʼaia ʼae neʼe mate ai ia Sesu, neʼe lagi feʼekeʼaki fenei ia Petelo: ‘Neʼe fakamolemole mai ʼape Toku ʼAliki kia au?’—Luka 22:33, 61, 62.
18 Neʼe mole faʼa fualoa te talitali ʼa Petelo ki he tali ʼo tana fehuʼi. He neʼe fakatuʼuake ia Sesu ʼi te ʼaho 16 uhu ʼo Nisani. ʼI te ʼaho pe ʼaia neʼe alu ia Sesu ʼo fakasiosio kia Petelo. (Luka 24:34; 1 Kolonito 15:4-8) He koʼe neʼe fakapelepeleʼi e Sesu te apositolo ʼae neʼe fakafisi malohi kia ia? Neʼe lagi fia fakamahino age e Sesu kia Petelo ʼae neʼe kua fakahemala, ʼe kei ʼofa pe ia ia pea mo maʼuhiga ki te ʼAliki. Kae neʼe mole gata pe ʼi te faʼahi ʼaia te fakalotomalohiʼi e Sesu ia Petelo.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Luka 23:31) Kapau ʼe natou fai te ʼu faʼahi ʼaia moka maʼuli lelei te fuʼu ʼakau, ʼe feafeaʼi anai moka kua moamoa?”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Luk 23:31
moka maʼuli lelei te fuʼu ʼakau, . . . moka kua moamoa: ʼE fakaʼuhiga e Sesu ki te puleʼaga Fakasutea. ʼE hage ko he fuʼu ʼakau ʼe lolotoga mate kae ʼe kei ʼi ai pe tona fulufulua. Ko tona fakaʼuhiga, neʼe kei maʼuli pe ia Sesu pea neʼe kei ʼi ai pe mo he kau Sutea neʼe tui kia te ia. Kae ʼe matehi anai ia Sesu. Pea ko te kau Sutea agatonu ʼe fakanofo anai natou ʼaki te laumalie maʼoniʼoni ʼo natou liliu ai ko he koga ʼo te Iselaele fakalaumalie. (Lom 2:28, 29; Kal 6:16) ʼI te temi ʼaia, ko te puleʼaga ʼo Iselaele neʼe mate ʼi te faʼahi fakalaumalie ohage pe ko he fuʼu ʼakau kua moamoa.—Mat 21:43.
(Luka 23:33) Pea ʼi tanatou tau atu ki te koga meʼa ʼae ʼe higoa ko ʼUlu Poko, neʼe natou tutuki ia ia ki te pou, fakatahi mo te ʼu tagata kaihaʼa, te tahi ʼi tona toʼomataʼu pea mo te tahi ʼi tona toʼohema.
nwtsty pāki mo ʼata viteo
Ko Te Faʼo Neʼe Tutuki ʼi Te Muliʼi Vaʼe
Ko te pāki ʼo te muliʼi vaʼe ʼo he tagata neʼe tutuki ki ai he faʼo ukamea ʼe teitei satimeta 11 tona loa. Neʼe maʼu te hui ʼo te muliʼi vaʼe ʼaia ʼi te taʼu 1968 ʼi te kumiʼaga fakaalekeolosia ʼi te potu noleto ʼo Selusalemi. Pea ʼe talu mai te temi ʼo te kau Loma. ʼE ko he fakamoʼoni ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi te ʼu faʼo moʼo tutuki ʼo he tahi ʼi he pou ʼakau. ʼE lagi tatau te faʼo ʼaia mo te ʼu faʼo ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e te kau solia Loma moʼo tutuki ʼo Sesu Kilisito ʼi te pou. Neʼe maʼu te hui ʼi he puha maka he neʼe ko he agamahani te ai ʼo te ʼu hui ʼo he tahi kua mate ki loto. ʼO ha mai ai, ko he tahi neʼe tutuki ʼi he pou, neʼe feala pe ke ʼi ai hona tanuʼaga.