Kapite 4
Ko Te Tagata ʼOhoana ʼe Tau Mo Te Fakaʼapaʼapa Lahi
1, 2. ʼE kita maʼu feafeaʼi te fakaʼapaʼapa, pea ʼe ʼiloga feafeaʼi te faʼahi ʼaia ia Sesu Kilisito?
ʼE MOLE fakamaʼua te fakaʼapaʼapa. ʼE tonu ke ke maʼu te fakaʼapaʼapa ʼaki tau ʼu palalau, ʼaki tau ʼu aga pea mo tou ʼuhiga ʼo koe.
2 ʼE ʼiloga te faʼahi ʼaia ia Kilisito Sesu. Neʼe ina maʼu te fakaʼapaʼapa ʼi tona ʼuhiga tagata faiakonaki, ʼaki tana taʼi faʼahiga fai akonaki. ʼI te ʼosi ʼo tana Akonaki ʼaē ʼi te Moʼuga, “neʼe ōfo ai te hahaʼi ʼi tana taʼi faʼahiga fai akonaki.” He koʼe neʼe fai te taʼi fakaʼapaʼapa ʼaia kia te ia? Heʼe ko tana ʼu akonaki neʼe fakatafito ki te Folafola ʼa te ʼAtua ia te Tohi-Tapu, kae neʼe mole fakatafito ia ki ni ʼu manatu fakatagata. Ko tona pule pe e tahi neʼe ko Sehova ʼAtua pea mo Tana Folafola moʼoni. Neʼe maʼu e Sesu te fakaʼapaʼapa mai tona ʼu kaumeʼa pea mo tona ʼu fili, ʼuhi he neʼe tau mo ia.—Mateo 7:28, 29; 15:1-9; Soane 7:32, 45, 46.
3. Koteā te maʼua ʼe tuku ki te fafine ia Efesi 5:33, pea koteā te meʼa ʼe fakamaʼua ki ai tona ʼohoana?
3 “Ko te fafine ʼe tonu ke ina maʼu he fakaʼapaʼapa lahi ki tona ʼohoana,” ʼe tou maʼu te fakatotonu ʼaia ia Efesi 5:33. Kae ʼe tonu anai ke faigaʼi e te tagata ʼohoana ke tau mo ia te fakaʼapaʼapa ʼaia; heʼe feala ke mata faigataʼa ki tona ʼohoana hana mulimuli ki te fakatotonu ʼaia. E feafeaʼi koa ki he tagata ʼohoana hana fai ia tona tuʼulaga ohage ko tona tuʼu ʼaē ʼi te Tohi-Tapu ke feala ai kia ia ke ina maʼu ia te taʼi fakaʼapaʼapa ʼaia?
ʼE INA FAI TONA TUʼULAGA PULE
4. Koteā te tuʼulaga ʼo te tagata ʼe foaki e te Tohi-Tapu?
4 ʼE fakatuʼutuʼu e te Tohi-Tapu ki te tagata, ke ina fai te tuʼulaga pule ʼi te maʼuli faka famili, ʼo ina ʼui fēnei: “Ke fakalogo te ʼu fafine ki ʼonatou ʼohoana, ohage ko hanatou fakalogo ki te ʼAliki, koteʼuhi ʼe pule te tagata ki tona ʼohoana, ohage pe ko te pule ʼa Kilisito ki te kokelekasio, ia ia ʼaē ko te fakamaʼuli ʼo te sino ʼaia. ʼIo, ohage ko te fakalogo ʼa te kokelekasio kia Kilisito, ke toe feiā aipe mo te fakalogo ʼa te ʼu fafine ki ʼonatou ʼu ʼohoana ia meʼa fuli pe.” (Efesi 5:22-24) Ko te taʼi fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe tokoni moʼoni koa ki te manuʼia ʼo te loto fale? Ko ʼihi fafine ʼe nātou fakafeagai ki te meʼa ʼaē ʼe nātou fakahigoaʼi ko te pule fakamālohi ʼa te tagata, ko tona faka ʼuhiga ko te faʼahiga manatu fia hā pea mo fakavalevale ʼaē ʼe maʼu e ʼihi tagata ʼo ʼuhiga mo tonatou tuʼulaga ʼaē ki te ʼu fafine. Kae ʼe tou ʼui fakahagatonu ko te ʼu akonaki ʼa te Tohi-Tapu ʼe mole nātou lagolago ki te taʼi pule fakamālohi ʼaia ʼa te tagata.
5. Koteā te meʼa ʼe tonu anai ke mahino kiai te tagata ʼo ʼuhiga mo tona tuʼulaga pule, pea ko ai te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē ka ina muliʼi?
5 ʼE fakahā fakalelei e te Tohi-Tapu, ko te tagata ʼo toe feiā mo te fafine ʼe ʼi ai tonā pule. Tou fuli te Tohi-Tapu kia 1 Kolonito ʼi te kapite 11 vaega 31 Kolonito 11:3, ʼe tou maʼu ai te ʼu palalau neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ki te kokelekasio ʼo Kolonito: “ ʼE ʼau loto ke koutou ʼiloʼi ko te pule ʼo te tagata fuli pe, ko Kilisito; ko te pule ʼo te fafine, ko te tagata; ko te pule ʼo Kilisito, ko te ʼAtua.” Ko te tagata ʼaē ko tona pule ko Kilisito, ʼe ina fai anai tona ʼuhiga pule ʼo faʼifaʼitakiʼi te ʼAtua pea mo Kilisito pea mo mulimuli ki tanā akonaki.
6. Koteā te meʼa ʼe feala ke akoʼi e te ʼu tagata ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te tuʼulaga pule ʼo Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito?
6 Ko te pule ʼaē ʼa Sehova kia Kilisito neʼe fai ʼaki te ʼofa, pea ko te tali ʼa Kilisito neʼe fēnei, “neʼe ʼau fiafia, Ê toku ʼAtua, ʼi te fai ʼo tou finegalo.” (Pesalemo 40:8; Hepeleo 10:7) ʼO toe feiā aipe mo te pule ʼa Sesu Kilisito neʼe toe fai ʼaki pe te ʼofa. Kia nātou ʼaē neʼe ʼamanaki ke nātou liliu ko ʼana ʼu tisipulo, neʼe ʼui maʼana: “ ʼE ʼau agamālū pea mo loto agavaivai, pea ʼe koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi.” (Mateo 11:29) Ko nātou ʼaē ko te hahaʼi ʼo tana kokelekasio, ʼaē neʼe fakatatau e te Tohi-Tapu ki he fafine ʼohoana, neʼe nātou maʼu te fīmālie ʼi tana pule. Neʼe mole ina fakapōpulaʼi ia nātou, kae ʼaki tona ʼofa neʼe ina sakilifisioʼi ia ia totonu. Ko te taʼi pule ʼaia ʼe tonu ke fakahā e te tagata ʼohoana ki tona hoa: “ ʼU tagata ʼohoana, ke koutou haga ʼofa ki ʼokotou ʼu ʼohoana, ohage ko te ʼofa ʼaē ʼa Kilisito ki te kokelekasio pea mo ina foaki ia ia totonu maʼa te kokelekasio . . . ʼE tonu ke feiā te ʼofa ʼa nātou tagata ki ʼonatou ʼohoana, ohage pe ko ʼonatou sino totonu. Ko ʼaē ʼe ʼofa ki tona ʼohoana ʼe ʼofa pe kia ia totonu, heʼe mole heʼeki he tahi kua fehiʼa ki tona sino; kailoa ia, ʼe ina fafaga pea ina fakapelepeleʼi, ohage pe ko tona fai e Kilisito maʼa te kokelekasio . . . kia koutou, ke koutou tahi ʼofa feiā ki tona ʼohoana, ohage pe ko kita totonu; pea ki tona faʼahi, ko te fafine ʼe tonu ke ina fai he fakaʼapaʼapa lahi ki tona ʼohoana.” (Efesi 5:25-29; 33) Kapau ʼe ke fakahā he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te fakalogo ʼaē ki te pule ʼa Kilisito, ʼe mole faigataʼa anai ki tou ʼohoana—ʼio, ʼe fakaʼapaʼapa lahi anai ia ki tou tuʼulaga ʼaki he loto fiafia.
7, 8. Fakahā he ʼu faʼahi neʼe mole fai fakalelei ai e ʼihi ʼu tagata ʼohoana tonatou tuʼulaga pule.
7 Ko te faigataʼaʼia lahi ʼe hoko ʼuhi ko tonatou ʼuhiga heʼe haohaoa pea mo tanatou manatu pe ʼaē kia nātou ʼaē ʼe ko he aga ia neʼe tupu mo nātou, koia la ʼaē ʼi ʼihi temi ko te tagata ʼohoana ʼaē ʼe loto ke ina maʼu te fakaʼapaʼapa ʼaē ʼe tau mo ia ʼi tona ʼuhiga pule ʼo te famili, ʼe mole ina fakahā te ʼofa pea mo te tokaga ʼaē ʼe tau mo tona hoa. ʼE tou tau logo ki ʼihi fafine ʼe nātou ʼui, ʼe hage kia nātou ʼe mole ʼofainaʼi nātou e tonatou ʼu ʼohoana, kae ko te meʼa pe e tahi ʼe nātou tokakaga kiai ko tonatou lelei pea mo tonatou fīmālie. Ko ʼihi ʼe nātou toe meo foki ʼi te pule fakamālohi ʼaē ʼo ʼonatou ʼu ʼohoana. E lagi hoko te faʼahi ʼaia, ʼuhi ko te ʼu faiga ʼaē ʼa te fafine ke ina faʼao te tuʼulaga pule ʼo tona ʼohoana, kae ʼe fakafeagai foki kiai ia te tagata. Neʼe lagi tuputupu ake te tagata ʼaia ʼi he koga meʼa ʼe lahi ai te agakovi ʼa te ʼu tagata ʼohoana pea mo fia pule. Kae ke mahino lelei kia tatou, ʼe mole maʼu e he tagata he fakaʼapaʼapa mokā ʼe ina fai fakamālohi tona ʼuhiga pule.
8 Pea ko ʼihi tagata, ʼe mole fai ia e nātou tonatou ʼuhiga pule ke fai fakamālohi, kae ʼe nātou situʼa ʼosi pe nātou ki tonatou tuʼulaga. ʼE nātou tuku te ʼu tonu fuli ke fai e tonatou ʼu ʼohoana. Peʼe nātou ʼui age ki ʼonatou ʼohoana ke “tuku tanatou hohaʼa ʼaē kia nātou,” ʼo mole nātou tokakaga ki ʼonatou ʼu maʼua, pea ʼe fakatupu kovi aipe ki te maʼuli faka famili. ʼE mahino ia ʼe mole nātou pikoʼelo peʼe nātou tagutu noa, kae kapau ʼe mole nātou fai he puleʼaki ki te faʼahi ʼaia ʼe feala pe ke nātou hage ko te manatu ʼaē ʼe tuʼu ia Tāʼaga Lea 24:33, 34: “Ko he kiʼi moe, he kiʼi tulemoe, ko he kiʼi ʼukuma ʼo te ʼu nima ke kita moe, pea ko te masiva ʼe haʼu anai ohage ko he tagata kaihaʼa ʼo te ʼu ala lahi pea ko tou malaʼia ʼe hage anai ko he tagata toʼo mahafu.”
9, 10. Kapau ʼe ʼi ai he ʼu tonu ʼe maʼua ke ina fai ʼo ʼuhiga mo te famili, ko te ʼu manatu koa ʼa ai ʼaē ʼe tonu ke tokagaʼi e te tagata?
9 ʼE ke maʼu anai te fakaʼapaʼapa mai tou ʼohoana mo kapau ʼe ke fakahā tuʼumaʼu tou ʼuhiga pule, pea mo ke mālohi pea mo lava fai he ʼu tonu ki tokolua maʼuli. ʼAua leva naʼa ke manatu ʼe mole tonu ke ke fakalavelave ki tou loto fale pe koteā tanatou manatu peʼe ke meʼa noaʼi tou ʼohoana, ʼuhi he mole ʼalutahi tana ʼu manatu mo tau ʼu manatu. ʼI te kamataʼaga ʼo te hisitolia faka Tohi-Tapu, ʼe tou lau neʼe hoko te fihifihia lahi ʼi te famili ʼo Apalahamo pea mo Sala, koteʼuhi ko tanā tama ko Isaake pea mo te tama ʼo tanā fafine faifekau ko Akale. Neʼe fakahā age e Sala te puleʼaki neʼe mole ʼalutahi mo te ʼu manatu ʼaē ʼa Apalahamo ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe hoko. Kae neʼe ʼui age e te ʼAtua kia Apalahamo, ʼo fēnei: “Fakalogo ki tona leʼo.”—Senesi 21:9-12.
10 ʼAua leva naʼa tou manatu, ʼe tonu ke fakalogo tuʼumaʼu te tagata ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai tona ʼohoana. Kae, ʼe ko he meʼa lelei ke felogoi mo ia ʼo ʼuhiga mo te ʼu tonu ʼaē ki te loto fale, pea mo fakaloto mālohiʼi ia ia ke ina fakahā faʼitaliha mai tana ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto. Koulua tokaga ʼo taupau maʼu takolua felogoi, faiga ke faigafua hakolua fai palalau, pea ke ke tokagaʼi fakalelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai tou ʼohoana ʼi muʼa ʼo hau fai he tonu. ʼAua naʼa ke fai fakamālohi tou ʼuhiga pule peʼe mo ke agakovi, kae ke ke haga fai ʼaki te agavaivai. ʼI tou ʼuhiga heʼe haohaoa, ʼe ke fai pe anai koe he ʼu hala, pea ʼi te ʼu temi ʼaia ʼe ke loto anai ke maʼu e tou hoa ia te lotomahino ʼo ʼuhiga mo te ʼu hala ʼaia. Ka hoko te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe faigafua age anai ki te fafine hana fakaʼapaʼapa ki te ʼuhiga pule ʼo tona hoa mo kapau ʼe agavaivai, ʼi he fakaʼapaʼapa ʼa he fafine ki hona hoa ʼe fialahi.
ʼE TOKAGA FAKALELEI KI TE ʼU MEʼA ʼAĒ ʼE ʼAOGA KI TONA FAMILI
11, 12. (a) Koteā te maʼua ʼo te tagata ki te tokaga ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe ʼaoga ki tona famili? (b) He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui ko tona ʼohoana ʼe kaugā gāue fakatahi mo ia ki te faʼahi ʼaia?
11 Ko te maʼua tāfito ʼo te tagata ke tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona famili. ʼE tou lau te manatu ʼaia ia 1 Timoteo 5:8: “ ʼIo, kapau ʼe mole tokaga he tahi ki tona ʼu kāiga, kae tāfito kia nātou ʼo tona loto fale, ʼe kua fakafisi ia ki te tui pea ʼe kovi age ia ʼi he tagata ʼe mole tui.” ʼE lahi te ʼu fenua ʼi te temi nei, ko te falā ʼe maʼuhiga ki te maʼuli pea ko te maʼua ʼaia ʼo koe tagata, ke ke fai he ʼu tonu peʼe feafeaʼi te foaki fakafeauga ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tou loto fale. ʼE mahino anai kia koe, ʼe mole gata ʼaki pe tau ʼaumai ʼaē ʼo te falā ki te loto fale, kae ʼe tonu ke ke felogoi mo tou ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaluʼalu ʼo takolua falā. Ko tona faka ʼuhiga, ke ke fai he fakatuʼutuʼu peʼe feafeaʼi anai hakolua fakaʼaogaʼi ia te falā. ʼE faigafua anai kia koe ki te fakaʼaluʼalu ʼo tokolua maʼuli ʼaki pe te falā ʼaia, ʼo feala leva ke tekeʼi te ʼu kē ʼaē ʼe tau hoko ʼi te mole kei ʼi ai ʼo he falā kae mole heʼeki lī mai te totogi ʼo te māhina.
12 Logope la ko te tagata ʼaē ʼe gāue ke ina maʼu te falā ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona famili, ʼe tonu pe ke tou manatuʼi neʼe maʼu te falā ʼaki te faiga ʼa nāua toko lua. Kia koe tagata ʼohoana ʼaē ʼi tau manatu ʼe ko koe tokotahi pe ʼaē ʼe ke maʼu te falā, ʼe tonu anai muʼa ke ke fakakaukauʼi te toe falā lahi ʼaē ka ke pulihi anai mo ka na pau la neʼe tonu ke ke totogi he tahi moʼo fai te ʼu fakatau, te meʼa kai, te fai fulupa, te menasi, te teuteuʼi ʼo te loto fale, pea mo te taupau ʼo te fānau. ʼI te agamāhani, ko tou ʼohoana ʼe tokoni kia koe ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼaia, ʼo ina fai te ʼu gāue ʼaia, pea ʼe hā ʼaki ai ʼe ina fai tona maʼua ki te loto fale. Pea kapau ʼe ina tohi ʼi he kaupepa ia te falā ʼaē neʼe koulua fakaʼaogaʼi ki te ʼu meʼa ʼo te loto fale, pea ʼe feala pe ke ke toe “fakakatoa” atu te faʼahi ʼaia ki te ʼu gāue fuli ʼaē neʼe kua tou talanoa kiai. ʼE ko he ʼu palalau moʼoni ʼaē ʼe tuʼu ia Tāʼaga Lea 18:22: “Kua maʼu koa e he tahi hona ʼohoana ʼe lelei? Kua ina maʼu ia te meʼa lelei.”
13. ʼO ʼuhiga mo te ʼu koloā fakamālama, koteā anai te manatu ʼe tonu ke tekeʼi e te taumatuʼa, pea koteā anai tona ʼu fua lelei kia nāua?
13 Ko te tokaga ʼaē ki te ʼu meʼa fakasino ʼo te famili, ʼe feala ke liliu ko he meʼa fakatupu tuʼutāmaki tuʼumaʼu—kia koe pea mo tou ʼohoana—heʼe feala ke ke holi fakavale ki te ʼu koloā fakamālama ʼo te maʼuli. ʼE feala ki te manatu pe ʼaia, ke ina ‘maumauʼi’ te fakatafito ʼo te maʼuli fiafia ʼo te famili. “Neʼe mole tou ʼaumai he meʼa ki te malamanei, pea ʼe mole toe feala foki ke tou ʼave he meʼa,” ko te ʼui ʼaia ʼa Paulo. “Koia kapau ʼe tou maʼu te meʼa kai mo te meʼa kofu, ke tou feʼauga ai pe la. Kae ko nātou ʼaē ʼe holi ke nātou maʼu koloā, ʼe nātou higa ʼi te fakahala, ʼi he hele pea mo te ʼu holi fakavale lahi pea mo fakatupu mamahi ʼe nātou taki ai nātou ki te fakaʼauha pea mo te pulinoa. Heʼe ko te manako ki te paʼaga ʼe ko te aka ʼaia ʼo te ʼu meʼa kovi fuli, pea ko ʼihi, ʼi tanatou fakaʼamu ki te holi ʼaia, neʼe nātou hē ʼo mamaʼo ʼi te tui pea mo nātou fehukiʼaki ia nātou totonu ʼaki te ʼu mamahi lahi.” Tatau aipe pe koteā he ʼu faʼahiga koloā ʼe feala ke tou maʼu ʼi he holi fakavale ki ni ʼu koloā fakamālama, ʼe mole feala ki te ʼu koloā ʼaia ke ina fakafimālie te mamahi ʼaē ʼe tou logoʼi mokā ko te ʼu noʼo faka famili kua vaivai pea mo maumau. ʼE lahi maumau age te puli ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼi hakita puli ʼi te ʼu lelei fakakoloa.—1 Timoteo 6:7-10.
14. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ai ke tou ʼiloʼi kua lahi fau te tokaga ʼa he tahi ki te ʼu koloā fakamālama?
14 Ko te holi fakavale ki te ʼu koloā fakamālama ʼe ko te manako ia ki te ʼu meʼa fakamālama, kae mole ko he maʼu pe ia ʼo ni ʼu koloā fakamālama. ʼE feala pe ki he tahi ʼe masiva ke holi fakavale ki te ʼu koloā fakamālama, kae ʼi te tahi ia faʼahi ʼe feala ki he tahi ke pipiki ki te ʼu meʼa fakalaumālie kae ʼe maʼu koloā ia. ʼE fakalogo pe ki te faʼahi ʼaē ʼe tuku kiai tokita loto. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Tuku takotou tānaki maʼa koutou he ʼu koloā ʼi te kele, ʼaia ʼe kaina ai e te ane pea mo te ukaukamea, pea ʼe puhi ai e te kau kaihaʼa ke kaihaʼasia ia. Kae ke koutou tānaki maʼa koutou he ʼu koloā ʼi selo, ʼaia ʼe mole kaina ai e te ane pea mo te ukaukamea, pea ʼe mole puhi ai pea mo kaihaʼasia ai e te kau kaihaʼa. Heʼe ko te potu ʼaē ʼe ʼi ai tou koloā, pea ʼe toe ʼi ai foki mo tou loto.”—Mateo 6:19-21.
15, 16. ʼO mole gata ʼaki pe te tokaga fakafeauga ʼaē ki te ʼu meʼa fakasino ʼo te loto fale, koteā te tahi age meʼa ʼe tonu ke tokaga kiai te tagata ke maʼuli manuʼia tona famili?
15 Ko he tagata ʼohoana ʼe lelei, ʼe tonu anai ke ina metitasioʼi te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu ʼaia, ke ʼaua naʼa gata ʼaki pe tana foaki te ʼu meʼa fakasino ʼaē ʼe ʼaoga ki tona famili kae ke ina toe tokaga pe foki ki te ʼu meʼa fakalaumālie ʼo tona famili. Koteā te ʼuhiga ʼo hau gāue lahi moʼo foaki ki tou famili ni ʼu meʼa fakamālama, mo kapau ʼe mole kei maʼu hou temi pea mo hou mālohi moʼo fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie? Ke maʼu ʼe tou famili te poto lahi ʼaē ki te fakatokatoka ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli, ʼe tonu ke lahi te temi ʼaē ʼe ke nofo ai mo nātou pea ke ke fakatuputupu ʼi ʼonatou ʼu loto hanatou fia pipiki maʼu ki te ʼu pelesepeto faitotonu. ʼE feala anai hau fakahoko ia te faʼahi ʼaia, mo kapau ʼe ke tuku hou temi ki te lau pea mo te fakamatalatala ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo faikole fakatahi mo nātou. Ko te maʼua ʼo koe tagata ʼohoana pea mo pule ʼo te famili ke ke fai he fakatuʼutuʼu ki te faʼahi ʼaia. Ko te temi pea mo te ʼu faiga ʼaē ka ke tuku ki te faʼahi ʼaia ʼe ke maʼu ai anai hona ʼu fua lelei. Ko te fakapapau ʼaenī ʼa te ʼAtua ʼe hoko moʼoni anai ia: “ ʼI tou ʼu ala fuli tokagaʼi ia ia, pea ko ia, ʼe ina fakatonutonu anai tou ʼu ala.”—Tāʼaga Lea 3:6.
16 Ko te tagata ʼaē ʼe ina tuku ke takitaki ia ia e te Tupuʼaga, ʼe ina leleiʼia anai te tokoni fakapotopoto ʼaē ʼe tuʼu ia Tagata Tānaki 7:12: “ ʼE ʼaoga te poto moʼo taupau ohage ko te paʼaga ʼe ʼaoga ki te taupau; kae ko te maʼuhiga ʼo te ʼatamai mālama, heʼe ko te poto ʼe ina taupau ke maʼuʼuli ia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu.” Koia ʼuhi he ko tona maʼua ke tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona famili, ʼe gāue kinakina ia ki te faʼahi ʼaia. Kae, ko tana falala ʼe mole tuku “ki he ʼu koloā ʼe faka lākilua, kae ki te ʼAtua.” ʼE ina tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼaki tana fakamuʼamuʼa ia te ʼu meʼa fakalaumālie, ke feala ai kia ia pea mo tona hoa ke nā “puke maʼu te maʼuli moʼoni.” (1 Timoteo 6:17-19) Ko te ʼu faiga ʼaē ʼa te tagata ke ina foaki te ʼu meʼa ʼi te faʼahi fakasino pea mo fakalaumālie ki tona famili, ʼe ina maʼu ai anai te fakaʼapaʼapa ʼo tona ʼohoana ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua.
ʼE INA FOAKI KIA IA TE FAKAʼAPAʼAPA
17-19. E feafeaʼi koa te fakaʼaoga ʼo te tokoni faka Tohi-Tapu ʼaē ʼo ʼuhiga mo “te fakaʼapaʼapa” ke tuku ki te fafine ʼi te faʼahi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino?
17 Ko te ʼapositolo ko Petelo ʼe talanoa ki te ʼu tagata ʼohoana ʼo ʼuhiga mo tonatou ʼu hoa pea ʼe ina ʼui age kia nātou ʼe tonu ke nātou “tuku kia nātou te fakaʼapaʼapa ohage ki he ipu ʼe vaivai age, te ipu fakafafine.” (1 Petelo 3:7) ʼI te vaega pe ʼaia, ʼe fakahā e Petelo ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata ʼaē ʼe maʼuʼuli mo ʼonatou ʼu ʼohoana, ʼe tonu ke nātou tuku kia ia te fakaʼapaʼapa “ ʼaki te mālama.”
18 ʼE mahino ia, ko te tokoni ʼaia ʼe ʼaoga tāfito ki te faʼahi ʼaē ʼo te ʼu felāveʼi fakasino. Tokolahi te ʼu fafine ʼe mole nātou holi ki te faʼahi ʼaia ʼuhi he ko tonatou ʼu ʼohoana ʼe mole nātou tokagaʼi tonatou natula ʼo feiā aipe mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou ʼu loto. “Ke liufaki e te tagata ki te fafine tona maʼua,” kae ke fai te faʼahi ʼaia ‘ ʼaki te mālama, ʼo tuku kia nātou te fakaʼapaʼapa ohage ki he ipu ʼe vaivai age.’ (1 Kolonito 7:3) Kapau ʼe ke ‘tuku kia te ia te fakaʼapaʼapa,’ ʼe mole tonu anai ke ke uga fakamālohi ia ia pea mo fakakinauʼi mo kapau la ʼe gaʼegaʼe peʼe ko te ʼu temi ʼaē ʼe menise ai ke ina tali te faʼahi ʼaia moʼo fakafimālie pe tou ʼu holi fakasino. (Vakaʼi ia Levitike 20:18.) ʼI te temi ʼaē ʼe koulua fakahoko ai leva te faʼahi ʼaia, ʼaua naʼa ke kumi pe koe tou lelei fakasino, ʼo mole ke manatuʼi tona faʼahi. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼi te agamāhani ko te fafine ʼe mole ina maʼu vave he fīmālie ʼi te faʼahi ʼaia. ʼE ina loto muʼa ke fakapelepeleʼi pea mo tokagaʼi tona ʼuhigaʼi fafine. ʼI te ʼui ʼaē ki te tagata ke ina “liufaki ki te fafine tona maʼua,” ʼe fakahā lelei e te Tohi-Tapu te maʼuhiga ʼaē ʼo te foaki ʼi te tali.
19 Ko te faʼahi ʼaia ʼe tonu ke faka tuʼakoi pe foki e te tagata ki tona hoa. Heʼe tokolahi te ʼu tagata ia ʼaho nei ʼe nātou “faiʼakau” mo ʼihi fafine. Kae koteā te meʼa ʼe nātou maʼu ai? ʼE nātou haga pe nātou ʼo maumauʼi te manuʼia ʼo tonatou loto fale. ʼI tanatou mole ‘tuku te fakaʼapaʼapa’ ki tonatou ʼu ʼohoana, ʼe mole nātou maʼu ai foki te fakaʼapaʼapa ʼaē mai ia nātou. ʼO mole gata aipe, ʼe nātou fakalainoaʼi te nofo faka taumatuʼa ʼaē neʼe fakatuʼu e te ʼAtua. ʼI tatatou sio ki te ʼu mamahi ʼaē ʼe tupu mai te taʼi faʼahiga aga ʼaia, ʼe tou mahino ai leva ki te tupuʼaga ʼo te tokoni ʼaē ʼe tuku mai ia Hepeleo 13:4: “Ke fakaʼapaʼapa te hahaʼi fuli ki te ʼohoana pea ke mole ʼulihiʼi te moeʼaga faka taumatuʼa, heʼe fakamāuʼi anai e te ʼAtua te kau fai folonikasio pea mo te kau tono.”
20. ʼI te manatu ʼaē ʼe tuʼu ia Efesi 5:28, koteā te tahi age ʼu faʼahi ʼe tonu ke fakahā ai e te tagata tana fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana?
20 ʼE mole faka tuʼakoi pe anai te fakaʼapaʼapa ʼa te tagata ki tona ʼohoana ʼi te faʼahi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino. Ko te tagata ʼaē ʼe ina maʼu te fakaʼapaʼapa ʼo tona ʼohoana, ʼe ko hana fakahā pe ʼaia ʼo tana tokaga lahi ki tona hoa. ʼAua naʼa faka ʼuhiga ʼaki leva kua tuku e te tagata ia tona ʼohoana ki he tuʼulaga makehe ʼosi peʼe kua liliu leva ia ʼo kaugana kia ia. Kailoa, kae ohage pe ko te manatu ʼaē neʼe tou lau ki muʼa atu ia Efesi 5:28: “ ʼE tonu ke feiā te ʼofa ʼa nātou tagata ki ʼonatou ʼohoana, ohage pe ko ʼonatou sino totonu. Ko ʼaē ʼe ʼofa ki tona ʼohoana ʼe ʼofa pe kia ia totonu.” Ko te tagata ʼaē ʼe mulimuli ki te tokoni ʼaia, ʼe mole ina gaohi anai tona ʼohoana ohage ko he meʼa noa pe. ʼI te temi ʼaē ʼe nā kakai ai, ʼe mole ina filifili pe anai te ʼu meʼa lelei maʼa ia, pea ko te ʼu toega kai leva maʼa tona hoa—ʼe mole ina fai anai te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe ʼofa ki tona ʼohoana ‘ohage pe ko tona sino totonu.’ ʼE mole tokaga pe anai ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia, kae ʼe tokaga tāfito anai ki te ʼu meʼa ʼo tona hoa, ohage la, ʼe faiga anai ia ke teu tona ʼohoana ki te ʼu mutuʼi meʼa ʼe ina leleiʼia. ʼE mole he tagata ʼe ina tā ia ia totonu pe mo kapau la neʼe mole iku te meʼa ʼaē neʼe loto kiai. ʼO toe feiā aipe mo te tagata Kilisitiano, ʼe mole ina tā anai tona ʼohoana koteʼuhi ʼi ʼihi temi neʼe mole ina fai te ʼu meʼa ohage ko te meʼa ʼaē neʼe loto kiai. Kailoa ia, kapau ʼe gaohi koviʼi tona ʼohoana e he tahi, ʼe agatonu aipe pea ʼe tokoni anai ki ai. ʼE ʼofa pe ki ai ohage ko tana ʼofa ʼaē ki tona sino totonu.
21, 22. Koteā te meʼa ʼe feala ke fai e te tagata ke fai fakafiafia e tona ʼohoana tana gāue?
21 Ke feala hau ‘tuku te fakaʼapaʼapa’ ki tou ʼohoana, ʼe tonu ke ke ʼiloʼi lelei te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tatau ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia koulua, kae ke ke toe mahino pe foki ki te ʼu faʼahi ʼaē ʼe koulua ʼaluʼaga kehekehe ai ʼi tokolua ʼu natula. ʼI te agamāhani, ʼe fia gāue te fafine ʼo fakalogo ki te pule ʼa te tagata, mo kapau foki ʼe fai fakalelei tona ʼuhiga pule. Ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼa Sehova ʼAtua kia nāua toko lua. Neʼe fakatupu te fafine ko he ‘tokoni pea mo he fakakatoa ʼo te tagata.’ (Senesi 2:18) Kae kapau ʼe lahi fau tona leʼoleʼo, mokā ʼe mole tuku age kia ia he ʼu fealagia ke ina fai ai he ʼu tonu pea mo fakaʼaogaʼi tona ʼu faiva, ʼe hage leva ia ki te fafine ʼe mole maʼuli fiafia pea liliu leva ia ʼo lotokovi.
22 Ko te tahi meʼa tāfito ʼe tonu ke tokagaʼi, ko te loto ʼo te fafine ke ʼaoga ki he meʼa. Ko he tagata loto tokaga ʼe leleiʼia e te ʼu fafine, kae ki ʼaē ʼe ina meʼa noaʼi tona hoa ʼo mole ina tokagaʼi tana manatu ʼo ʼuhiga mo ni ʼu tonu ke fai, ʼe sio ai anai ki te fua kovi ʼo tana aga ʼaia. ʼE fua lelei anai kia koe te tokoni ʼo tou ʼohoana mo kapau ʼe ke agalelei pea mo loto fakafetaʼi kia ia, mo ke fakahā age kia ia ʼe ʼi ai tona ʼaoga kia koe, ʼo tuku age kia ia he fakaʼapaʼapa pea mo fakahā age e koulua gāue fakatahi, ʼo ke ʼui fēnei age “ko tāua,” “ ʼa tāua,” ʼaua naʼa ke ʼui age “ko ʼau,” “ko koe,” peʼe ke ʼui age “ ʼa ʼaku,” “ ʼa koe.” ʼE ke fakahā moʼoni koa ki tou ʼohoana ʼe ke ʼofa mamahi ki ai pea ʼe ʼaoga ia kia koe? ʼE mole ko te foaki ʼaē ʼo he falā ʼaē ka fakahā ai te ʼu faʼahi ʼaia, kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu faʼahiga fai.
KE KE LELEIʼIA TONA ʼU KALITATE FAKA FAFINE
23. ʼI te agamāhani, koteā ʼaē ʼe kehekehe ai te aga ʼa te tagata pea mo te fafine ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonā ʼu loto?
23 Neʼe tohi fēnei e te fafine ʼe ina sivi te fakakaukau: “ ʼI te agamāhani, ko te ʼu fafine ʼe nātou logoʼi kae ko te ʼu tagata ʼe nātou fakakaukauʼi.” ʼE mole ʼui leva ʼe lelei age te fakakaukau peʼe lelei age te logoʼi. Ko te ʼu meʼa ʼaia e lua ʼe kehekehe ʼosi. ʼE mole tou ʼofa ki te hahaʼi ʼaē ʼe loto fefeka, ʼo feiā aipe mo nātou ʼaē ʼe mole fakakaukau. Kae feala pe foki ki te fafine ke ina logoʼi pea mo fakakaukau ʼo toe feiā aipe ki te tagata. Kae, ki te fafine ʼe ko he meʼa faigafua kia ia te fakahā mai ki tuʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto, kae ki te tagata ia ʼe ina lolomi anai te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto ke iku te meʼa ʼaē ʼi tana manatu ʼe tonu ke fakahoko feiā. Logope la ʼe mole feiā fuli te hahaʼi, ko te kiʼi ʼaluʼaga makehe ʼaia ʼe fakatupu ai te fefakakatoaʼaki ʼa te tagata mo te fafine. ʼO toe fakatahiʼi atu ki tona natula fakafafine, ko tana tokaga ʼaē ki ʼihi ʼe uga ai te fafine ke lahi age tana palalau ʼi te tagata. Kae ʼe ina toe loto pe foki ke ʼi ai he tahi ʼe fai palalau mo ia. ʼI te faʼahi ʼaia, e tahitahiga te ʼu tagata ʼohoana ʼe nātou fai.
24. He koʼe koa ʼe maʼuhiga ki he tagata ke fagono pea mo palalau mo tona ʼohoana?
24 ʼE ke palalau koa ki tou ʼohoana? ʼO mole ke palalau pe ki tau gāue, kae ke ke toe palalau foki ki tana gāue ʼa ia? ʼE ke tokaga koa ki tana gāue pea mo ke fakahā age ʼe ke tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fai? Neʼe koteā te ʼu meʼa neʼe ina fai ʼi te ʼaho katoa? Neʼe feafeaʼi te aga ʼa te fānau? ʼAua naʼa ke aʼu atu pe ki fale ʼo fehuʼi age, ‘Koteā te meʼa kai ʼo te afiafi?’ pea ka ʼosi te kai, ʼaua naʼa ke lau te sulunale ʼo mole ke tokagaʼi te fia fai palalau atu ʼaē ʼo tou ʼohoana. Ke ke tokagaʼi ia ia, tana ʼu manatu, tana ʼu gāue pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto. Ke ke fakaloto mālohiʼi ia ia ʼo ʼuhiga mo tana ʼu fakatuʼutuʼu pea mo ke vikivikiʼi ia ia ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fua lelei. Kapau ʼe ke vikivikiʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai, ʼe mahalope ʼe ina fai anai he tahi ʼu meʼa neʼe mole faʼa tokaga kiai. Ko te ʼu fatufatu, ʼe feala ko he meʼa kona pea mo fakatupu lotomamahi, kae ko he ʼu fakavikiviki neʼe fai fakamalotoloto ʼe ko he faitoʼo pea mo he fakamālohi ki te ʼatamai.—Tāʼaga Lea 12:18; 16:24.
25, 26. (a) ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi e te fafine he meʼa ʼofa ʼe fai age e tona ʼohoana kia ia? (b) Koteā te faʼahiga meʼa ʼofa ʼaē ʼe maʼuhiga age kia ia?
25 ʼI ʼihi temi ʼe ke foaki age koa he meʼa ʼofa kia ia? ʼE mole ʼui leva ke ke toʼo he meʼa ʼe totogi kovi; e lagi feʼauga ʼaki pe anai he kiʼi meʼa veliveli ke ke fakahā age ki ai, ‘Neʼe ʼau manatuʼi koe.’ ʼE ke fai koa te meʼa ʼaia ʼaki tou loto katoa, he neʼe ke fakatuʼutuʼu ke ke fai te meʼa ʼaia, kae neʼe mole ke fai pe ʼi he ʼu ʼaluʼaga makehe? ʼI te agamāhani ʼe ko he meʼa lelei mokā ʼe ke fai age hau meʼa ʼofa, kae neʼe mole ʼamanaki kiai. ʼE mole ke fiafia koa la mokā ʼe ke kai ki he meʼa kai ʼe ke leleiʼia kae neʼe mole ke ʼamanaki ʼe teuteuʼi anai e tou hoa? Mo koe pe foki, ʼe lelei hau fai te faʼahi ʼaia. Fai he meʼa ke fiafia ai tona loto. Ko te ʼu kiʼi meʼa ʼofa ʼaē ʼe fai ʼaki te ʼofa ʼe maʼuhiga age ia ʼi he ʼu meʼa ʼofa totogi kovi neʼe ke fai ohage ko he meʼa neʼe fakamaʼua atu ke ke fai, kae neʼe mole ke fai ʼaki tou loto katoa. “ ʼE ʼofa te ʼAtua kia ia ʼaē ʼe ina foaki ʼaki te loto fiafia.” (2 Kolonito 9:7) ʼO toe feiā pe mo te ʼu fafine. Manatuʼi, tatau aipe pe ko he meʼa kai ʼe faigafua tona fai, “ ʼE lelei age he pa lauʼakau ʼe maʼu ai te ʼofa, ʼi he pipi gako neʼe fāgai ʼi te fale manu kae ʼe maʼu ai te loto fehiʼa.”—Tāʼaga Lea 15:17.
26 Kae, ko te meʼa ʼofa matamatalelei ʼaē ʼe feala ke ke foaki ki tou hoa, ko koe totonu pe—tou temi pea mo tou mālohi, tau tokaga pea mo tau ʼu manatu, kae tāfito tau ʼu manatu ʼaē ʼe maʼuhiga kia koe. ʼE mata faigataʼa ki ʼihi tagata te faʼahi ʼaia. Kia nātou ʼe ko he aga fakaufiufi pea mo faka galivale ki tonatou ʼuhigaʼi tagata hanatou fai ʼo he aga fakapelepele ki tonatou ʼu ʼohoana. Kae kapau ʼe ke ʼofa ki tou ʼohoana, ke ke manatuʼi ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te fafine, hau sio age, hau tokaga age pea mo hau palalau. Kae kapau ʼe mole ke fai te ʼu faʼahi ʼaia kia te ia, ʼe feala anai ke mohumohu ʼaho, ke lotovaivai, pea mo lotomamahi. Koia, ke ke mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼaē ʼi te Katiko ʼa Salomone ʼi te Tohi-Tapu. Pea tahi ʼaē meʼa, ko ia ʼaē ʼe ina fakahā he lototokaga pea mo te ʼofa ki niʼihi, ʼe toe fua lelei pe anai kia ia. ʼE tou fia fakatahi tuʼumaʼu mo te hahaʼi ʼaē ʼe agalelei. Kae koteā koa te faka ʼuhiga ʼo he tahi ʼe tali kāiga fiafia? ʼE ko he tahi ʼe ina fakahā tana ʼu manatu pea mo tana fiafia kia nātou ʼaē ʼe ʼofa ki ai? Ko te taʼi faʼahiga agalelei ʼaia ʼe fakapikisia gafua; pea ko ia ʼaē ʼe ina maʼu te taʼi aga ʼaia ʼe toe liufaki anai kia ia te faʼahi ʼaia.—Katiko ʼo te ʼu katiko 1:2, 15; Luka 6:38.
27, 28. (a) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe feala ke fai e te ʼu tagata ʼohoana ke nātou ʼiloʼi ai peʼe nātou fai fakalelei tonatou tuʼulaga pule? (b) He koʼe koa ʼe lelei hatatou tokaga ki te ʼu meʼa ʼaia?
27 Tagata ʼohoana, fai kia koe te ʼu fehuʼi ʼaenī: ʼE faigafua koa ki toku ʼohoana hana fakaʼapaʼapa ki toku tuʼulaga pule? ʼE ʼau ʼofa koa ki ai ohage pe ko taku ʼofa ʼaē kia ʼau totonu? Peʼe ʼau fakamuʼamuʼa koa ʼau toku fīmālie pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia te ʼau? E feafeaʼi koa taku tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia? ʼI muʼa ʼo haku fai he puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te famili, ʼe ʼau fakalavelave koa tana manatu pea mo tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai? ʼE ʼau fai koa taku ʼu tonu ʼo manatuʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei kia ia? ʼE ʼau tuku koa kia ia he fakaʼapaʼapa ohage ko he ipu ʼe vaivai age, ko te ipu fakafafine? ʼE ʼau felogoi koa mo ia pea mo ʼau fakahā age te ʼu meʼa ʼaē ʼi toku loto?
28 ʼE mole feala anai ke ke fakahoko lelei te ʼu faʼahi fuli ʼaia. Kae kapau ʼe ke faiga tuʼumaʼu ʼaki te agavaivai ke hoko te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe mahino papau ia, ʼe toe lagolago anai te ʼu meʼa ʼaia kia koe ke ke liliu ko he tagata ʼe ina maʼu te fakaʼapaʼapa lahi mai tona ʼohoana pea mo leleiʼia e te ʼAtua.
[Paki]
Ko te ʼu kiʼi meʼa veliveli, kae ʼe ʼi ai tona maʼuhiga