Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • fl kap. 5
  • Ko He Fafine ʼOhoana ʼe ʼOfainaʼi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He Fafine ʼOhoana ʼe ʼOfainaʼi
  • Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE KOUTOU TOKONI KOA KIA IA?
  • “KO HE FAFINE ʼOHOANA ʼE FAʼA GĀUE”
  • ʼE MAʼUHIGA TAKOTOU AGA ʼO ʼUHIGA MO TE ʼU FELĀVEʼI FAKASINO
  • KO TE HAHAʼI FAFINE HOKO TAGI PEA MO FAʼA KĒ
  • “KO HE TEMI KE FAKALOGOLOGO PEA MO HE TEMI KE PALALAU”
  • “KE NĀTOU TAFOKI MAI . . . KA HEʼEKI FAI HE PALALAU”
  • Ko Te Tagata ʼOhoana ʼe Tau Mo Te Fakaʼapaʼapa Lahi
    Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • ʼE Feala Ke Maʼuli Fiafia Tou Famili
    Kotea ʼAe ʼe Akoʼi Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Te ʼu Fakatuʼutuʼu Tāfito e Lua Ke Tologa Ai Te Nofo ʼOhoana
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
  • “Ko Te Pule ʼo Te Fafine ʼe Ko Te Tagata”
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2021
Hoko Atu
Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
fl kap. 5

Kapite 5

Ko He Fafine ʼOhoana ʼe ʼOfainaʼi

1-4. ʼI ʼihi temi, koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe meo kiai te hahaʼi fafine ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fakamoʼoni age ʼaē e tonatou ʼu ʼohoana tonatou ʼofa ʼaē kia nātou?

NEʼE fēnei te meo ʼa te fafine ki te tahi fafine, ‘ ʼE ʼau ʼiloʼi lelei pe ʼe ʼofa toku ʼohoana kia ʼau, kae ʼe mole ina ʼui mai pe la ʼi he ʼaho. ʼI ʼihi temi ʼe ina ʼui mai, mo kapau ko ʼau ʼaē ʼe ʼau fehuʼi age. Kae ʼe ʼau ʼamusia age, ke ina ʼui mai e ia totonu, ka mole ina talitali ke ʼau fehuʼi age.’

2 Pea neʼe tali age e te tahi fafine, ‘ ʼE ʼau mahino ki te faʼahi ʼaia. ʼE ko te ʼuhiga ʼaia ʼo nātou tagata. ʼI te tahi ʼaho neʼe ʼau fehuʼi age ki toku ʼohoana peʼe ʼofa kia ʼau, pea neʼe fēnei tana tali mai, “Neʼe mole ʼau ʼohoanaʼi koa la ia koe? ʼE ʼau tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia koe pea ʼe ʼau maʼuli mo koe; ʼe ʼau fai anai koa te faʼahi ʼaia mo ka na pau la neʼe mole ʼau ʼofa kia koe.” ’

3 Pea neʼe ʼai tana kiʼi tuʼu, pea neʼe ina toe hoko atu ʼo fēnei: ‘Kae, ʼi te po ʼaē atu neʼe hoko te meʼa neʼe malave ʼaupito kia ʼau. ʼI taku lolotoga fakamaʼa tona pilō, neʼe ʼau maʼu te paki ʼi te kiʼi foʼi puha toho. Ko toku paki, neʼe ʼau fakahā age ki ai ʼi te kaupepa ʼaiʼaga paki ʼāfea faka famili. Ko ʼau ʼi toku taʼu fitu, ʼe ʼau tui te teu maʼanu. Neʼe ina toʼo ʼi te kaupepa ʼaiʼaga paki ʼo tuku ki tona pilō.’

4 Neʼe malimali ʼi tana toe manatuʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko, pea ʼi tana haga ʼaē ki tona kaumeʼa, neʼe ina toe hoko atu ʼo ina ʼui fēnei: ‘ ʼI te ʼosi mai ʼo tana gāue, neʼe ʼau fakahā age ki ai te paki ʼaē neʼe ʼau maʼu. Neʼe ina toʼo te paki pea malimali, pea mo ina ʼui fēnei, “ ʼE ʼau ʼofa mamahi ki te kiʼi taʼahine ʼaenī.” Pea ina tuku te paki ki lalo kae ina puke toku fofoga ʼo ina ʼui fēnei, “ ʼE ʼau toe ʼofa pe foki kia ia ʼi te temi nei.” Pea neʼe ina ʼumaʼi ia ʼau. Pea neʼe ʼau tagi ai.’

5. Koteā te aga ʼaē ʼe tonu ke fai e te fafine ke ʼofa ki ai tona ʼohoana?

5 Ko te fafine ʼaē ʼe ina ʼiloʼi ʼe ʼofa tona ʼohoana kia ia, ʼe fiafia pea mo fīmālie. ʼE tokoniʼi e te Folafola ʼa te ʼAtua te ʼu tagata ke feiā tanatou ʼofa ki ʼonatou ʼu ʼohoana. “ ʼE tonu ke feiā te ʼofa ʼa nātou tagata ki ʼonatou ʼohoana, ohage pe ko ʼonatou sino totonu. Ko ʼaē ʼe ʼofa ki tona ʼohoana ʼe ʼofa pe kia ia totonu, heʼe mole heʼeki he tahi kua fehiʼa ki tona sino; kailoa ia, ʼe ina fafaga pea ina fakapelepeleʼi, . . . pea ko nāua toko lua, ʼe nā liliu anai ko te kakano e tahi.” (Efesi 5:28, 29, 31) Ohage ko te meʼa kua tou ʼosi talanoa kiai, ʼe tonu ke fakaʼapaʼapa ʼaupito te fafine ki tona ʼohoana, kae ʼe tonu ke fai e te tagata he aga ke tau mo ia te fakaʼapaʼapa ʼaia. ʼO toe feiā aipe mo koutou fafine, kapau ʼe fakaloto mālohiʼi e te Tohi-Tapu tokotou ʼu ʼohoana, ke ʼoʼofa kia koutou pea mo nātou fakapelepeleʼi koutou, pea ʼe tonu ke koutou fai feiā mo koutou kia nātou, ke feala hanatou ʼofa kia koutou ʼaki tonatou loto katoa.

ʼE KOUTOU TOKONI KOA KIA IA?

6, 7. (a) Ohage ko tona ʼui ia Senesi 2:18, neʼe fakatupu e Sehova te fafine ke ina fai teā? (b) Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e he fafine ke liliu ko he tokoni moʼoni ʼo tona ʼohoana?

6 Ke maʼu e te fafine te ʼofa ʼo tona ʼohoana, ʼe mole tonu ke gata ʼaki pe tana fakalogo ki te tuʼulaga pule ʼo tona ʼohoana. ʼE feala ki he tagata ke ina akoʼi he hōsi peʼe ko he kuli ke fakalogo kia ia. ʼI te ʼōloto ʼo Eteni, neʼe nofo ia Atama mo te ʼu manu neʼe fakalogo kia ia, kae ʼi tona ʼuhiga tagata neʼe ko ia tokotahi. Neʼe ʼaoga kia ia ke ina maʼu hona hoa ʼe ʼatamai, ʼe liliu anai ko hona fakakatoa pea mo tokoni kia ia: “ ʼE mole lelei ke nofo tokotahi te tagata,” ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼAtua. “Tuku ke ʼau fai hona tokoni ke liliu ko hona fakakatoa.”—Senesi 2:18.

7 Ko te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te tagata, ko he fafine ʼe ʼofa kia ia pea mo fakaʼapaʼapa kia ia, pea mo tokoni kia ia ʼo lagolago ki te ʼu tonu ʼaē ʼe ina fai. ʼE mole faigataʼa te faʼahi ʼaia mokā kua ʼosi nā felogoi ki he ʼu tonu. Kae, ʼe lagi faigataʼa anai ki te fafine mo kapau neʼe mole faka felogoi mo tona ʼohoana mo ia pea mo kapau ʼe fakafisi tona ʼohoana ki te tonu ʼaē neʼe ina fai. ʼI te temi ʼaia, ʼe feala koa ke ke lagolago ki tou ʼohoana—ʼo ke kātaki ʼo fai he meʼa ke iku lelei tana tonu, mo kapau foki ko he fakatuʼutuʼu ʼe mole fakafeagai ki te lao ʼa te puleʼaga ʼo feiā aipe mo te Tohi-Tapu? Peʼe ke fakafisi anai koe ki tana tonu, heʼe ke fakaʼamu ke ʼaua naʼa iku, ke feala ai hau ʼui kia ia, ‘Neʼe ʼau ʼui atu pe!’ Kapau ʼe sio ia ia, ʼe ke gāue fakamalotoloto ke iku te fakatuʼutuʼu ʼaia, logope la hau ʼu mahalohalo, ʼi tau manatu, ko te taʼi tokoni ʼaia ʼe mole ina uga anai koa ia ia ke ʼāsili age tona ʼofa ʼaē kia koe?

8. ʼE lava feafeaʼi ki he fafine hana fakaloto mālohiʼi tona ʼohoana ke ina fai fakalelei tona tuʼulaga pule?

8 Kae tokaga pe ke ʼaua naʼa ke faʼao tona tuʼulaga pule! Heʼe kapau ʼe ke fai te faʼahi ʼaia, ʼe mole ke ʼofa anai kia ia; pea mo ia ʼe mole ʼofa anai kia koe peʼe kia ia totonu pe. E lagi mole ina fai fakalelei tona tuʼulaga pule. Kae ʼe feala koa ke ke fakaloto mālohiʼi ia ia ke ina fai tona tuʼulaga ʼaia? ʼE ke vikivikiʼi koa ia ia ʼi tana ʼu faiga ʼaē ke ina takitaki te loto fale? ʼE ke kaugā gāue koa mo ia pea mo fakaloto mālohiʼi ia ia mokā ʼe ina fai he ʼu fakatuʼutuʼu, peʼe ke ʼui age koa koe ʼe hala tana ʼu fakatuʼutuʼu, ko tana fakatuʼutuʼu ʼe mole iku anai ia? ʼI ʼihi temi ʼe feala pe ke tukugakoviʼi te fafine mo kapau neʼe mole lelei te takitaki ʼa te tagata—mokā ʼe ina fatufatuʼi tana ʼu tonu, peʼe fakafeagai ki tana ʼu faiga, peʼe ina ʼui tuʼumaʼu age, mo kapau ʼe mole iku lelei hana fakatuʼutuʼu: “Neʼe ʼau ʼui atu pe ʼe mole lava anai te fakatuʼutuʼu ʼaia.” Ko te taʼi aga ʼaia ʼe feala ke tupu ʼaki ai he lotolotolua ʼa he tagata, ʼo mole ina fai ai te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina fai. Kae, ko tau agatonu mo tau tokoni, mo tau falala, ʼe ina fakaloto mālohiʼi anai ia ia pea mo lagolago aipe ki te fakahoko ʼo te meʼa ʼaē ʼe faiga kiai.

“KO HE FAFINE ʼOHOANA ʼE FAʼA GĀUE”

9. Koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tāʼaga Lea 31:10 ʼo ʼuhiga mo te fafine ʼohoana ʼaē ʼe faʼa gāue?

9 Ke liliu ko he tahi ʼe ʼofainaʼi, ʼe tonu ke fai fakalelei e te fafine tona ʼu maʼua ʼi te loto fale. ʼO ʼuhiga mo te taʼi fafine ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE maʼuhiga age ia ʼi he ʼu feo matalelei.” (Tāʼaga Lea 31:10) ʼE ke feiā koa? ʼE ke fia liliu koa ko he fafine feiā?

10, 11. ʼE lava feafeaʼi ki he fafine hana fakahā ʼe mulimuli lelei ki te fakamatalatala ʼaē ʼe tuku mai ʼi te Tāʼaga Lea 31:15?

10 ʼI tana talanoa ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼa te “fafine ʼohoana faʼa gāue,” ʼe ʼui fēnei e te tohi ʼo Tāʼaga Lea: “ ʼE tuʼu ake ki ʼoluga ka kei pōʼuli, pea mo ina tufa te meʼa kai ki tona loto fale.” (Tāʼaga Lea 31:15) ʼE tokolahi te ʼu taʼahine ʼe nātou kamata tonatou maʼuli faka taumatuʼa ʼaki te faigataʼaʼia, koteʼuhi ko tanatou ʼu faʼe neʼe mole nātou akoʼi age peʼe feafeaʼi te fai kuka; kae ʼe feala pe ke nātou ako te faʼahi ʼaia. Pea kapau ʼe nātou popoto, ʼe feala ke nātou maʼu he puleʼaki ki te fihifihia ʼaia ʼo nātou ako fakalelei te fai kuka! Ko te kuka ʼe ko he gāue maʼuhiga ia. Ka fai fakalelei he meʼa kai, ʼe mole ina fakafonu pe te fatu, kae ʼe toe malave pe foki ki te loto.

11 ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe feala ke akoʼi ʼo ʼuhiga mo te gaohi meʼa kai. ʼE ko he meʼa lelei ia te ʼiloʼi ʼo he ʼu faʼahiga fai kuka moʼo taupau tou famili mai ni ʼu mahaki. ʼE mole feʼauga pe ia te gaohi ʼaē ʼo he meʼa kai ke mākona ai tou ʼohoana ke ke maʼu ai he ʼu fakavikiviki. ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu ko te ʼohoana ʼo Isaake, ko Lepeka neʼe poto ʼi te gaohi meʼa kai “lelei,” ʼo fakatupu ai foki te fia kai ʼo tona ʼohoana kiai. (Senesi 27:14) ʼE fua lelei anai ki te ʼu fafine mokā ʼe nātou muliʼi tana faʼifaʼitaki.

12. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e he fafine ʼe mulimuli ki te Tāʼaga Lea 31:14?

12 ʼI te tahi ʼu potu fenua, ʼe faifakatau tuʼumaʼu te hahaʼi fafine. ʼI te tahi ʼu fenua, ʼe nātou faifakatau tuʼa tahi pe ʼi te vāhaʼa pea ʼe nātou tuku ki te ʼaisi te ʼu meʼa kai ʼaē ʼe kovi gafua. ʼI te ʼu faʼahi fuli pe ʼaia, ʼe leleiʼia pe anai e te hahaʼi tagata ia te fafine ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi fakapotopoto pea mo fakafeauga te falā ʼaē ʼe maʼu e te famili. Kapau ʼe ina ʼiloʼi te meʼa kai pea mo te ʼu meʼa vala ʼaē ʼe tologa, ʼe mole ina hoko totogi anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe sio kiai. Kailoa ia, kae ohage ko tona ʼui ia Tāʼaga Lea 31:14: “ ʼE hage ia ko te ʼu vaka ʼa he tagata fai koloā. ʼE ina ʼaumai mai mamaʼo tana meʼa kai.”

13. ʼO mulimuli ki te Tāʼaga Lea 31:27, koteā te meʼa ʼaē ʼe tou fakaʼamu ki he fafine ʼe faʼa gāue, ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼa ʼo tona loto fale?

13 Ko te taʼi fakakaukau fakapotopoto ʼaia ʼe tonu ke toe ʼiloga pe foki ʼi tana taʼi faʼahiga fakatokatoka ʼaē ʼo tona loto fale. ʼI tana tahi talanoa ʼo ʼuhiga mo te fafine ʼohoana faʼa gāue, ʼe ʼui fēnei e te Tāʼaga Lea 31:27: “ ʼE ina tokagaʼi te ʼu gāue pea mo te ʼu aga ʼo tona loto fale, pea ʼe mole ina kai te pane ʼo te pikoʼelo.” ʼE mole hage ia ko te hahaʼi fafine ʼaē ʼe faʼa momoe, pea mo lahi fau tanatou fai piga ʼi te ʼu vāhaʼa fale. Logope ʼi ʼihi temi, ʼe feala ke fihifihia ʼuhi ko te mahaki peʼe ko ni ʼu ʼaluʼaga fakapuna’maʼuli, ʼo mole kei ina lavaʼi ai te ʼu gāue ʼo tona loto fale, ko tona ʼapi ʼe maʼa tuʼumaʼu pea mo tokalelei tuʼumaʼu. ʼE feala anai ke falala tona ʼohoana, mokā ʼōmai fakapuna’maʼuli ni ʼonā ʼu kaumeʼa, ʼe mole ufiufi anai ia ki tonā loto fale.

14, 15. Koteā te ʼu tokoni ʼe foaki e te Tohi-Tapu ki te hahaʼi fafine, ʼo ʼuhiga mo te aga pea mo te fai teuteu?

14 Tokolahi ia nātou fafine ʼe mole fakauga tanatou fai teuteu, kae ko ʼihi ʼe tonu ke fakamanatuʼi age te faʼahi ʼaia. ʼE faigataʼa hakita tokaga ki he fafine mokā kita sio atu ʼe mole tokaga ki tona fofoga pea mo tona teu. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ki te hahaʼi fafine “ke nātou teuteuʼi ia nātou ʼaki he agavaivai pea mo he aga fakapotopoto ʼi he teu neʼe gaohi fakalelei.” Kae ʼe ina toe tokoni pe foki ke ʼaua naʼa nātou tokakaga fau ʼo fai ni ʼu faʼu ʼulu faigataʼa, ki he ʼu meʼa gigila pea mo ni ʼu mutuʼi meʼa totogi kovi ʼe nātou fakatupu te fia sio mai ʼa ʼihi.—1 Timoteo 2:9.

15 Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga age ʼi he fafine, ko tana aga kae mole ko tana fai teuteu. ʼE ʼui e te ʼapositolo ko Petelo ki te hahaʼi fafine Kilisitiano ko he “ ʼatamai tokalelei mo mālū . . . ʼe ko he meʼa maʼuhiga ʼaupito kia mata ʼo te ʼAtua.” (1 Petelo 3:3, 4) Pea ʼi te fakamatalatala ʼaē ʼa te Tāʼaga Lea ʼo ʼuhiga mo te fafine ʼohoana faʼa gāue, ʼe ina toe ʼui foki “neʼe ina faoʼi atu tona ʼu nima ki te masiva” pea ko te “lao ʼo te lotoʼofa ʼe nofo ʼi tona ʼalelo.” ʼE mole manatu pe kia ia peʼe agakovi, kae ʼe agaʼofa pea mo agalelei. (Tāʼaga Lea 31:20, 26) ʼE toe ʼui fēnei e te Tāʼaga Lea “Ko te fofoga matalelei ʼe feala pe ke loi, pea ko te hoihoifua ʼe feala ke vaʼiganoa; kae ko te fafine ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova, ko ia ʼaia ka ina maʼu te ʼu fakavikiviki.”—Tāʼaga Lea 31:30.

16. Koteā te ʼu manatu ʼe maʼu e te ʼohoana ʼo he fafine faʼa gāue?

16 ʼIo, ko te taʼi fafine ʼaia ʼe ina maʼu anai te ʼofa ʼo tona ʼohoana ʼaē ʼe ʼalutahi tana manatu mo te manatu ʼa te Tupuʼaga ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼE ina maʼu anai te ʼu manatu ʼaē ia Tāʼaga Lea ʼo ʼuhiga mo tona ʼohoana: “ ʼE lahi ʼaupito te ʼu taʼahine ʼe faʼa gāue, kae ko koe pe tokotahi neʼe ke laka age ia nātou fuli ʼaia.” (Tāʼaga Lea 31:28, 29) Pea ʼi te mole he ʼaoga ʼaē ke uga ia ia ki te faʼahi ʼaia, ʼe ina maʼu pe anai e ia totonu te loto ʼaē ke ina fakahā ki tona ʼohoana, tona ʼofa lahi ʼaē kia ia.

ʼE MAʼUHIGA TAKOTOU AGA ʼO ʼUHIGA MO TE ʼU FELĀVEʼI FAKASINO

17, 18. Ko te aga ʼa te fafine ʼi te faʼahi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino, ʼe lava ke malave feafeaʼi ki te ʼu manatu ʼo tona ʼohoana ʼo ʼuhiga mo ia?

17 Ko te mole maʼu ʼo he fiafia ʼi te ʼu felāveʼi fakasino ʼe ko he tupuʼaga ʼaia ʼo te ʼu fihifihia ʼi te nofo faka taumatuʼa. Pea ʼi ʼihi faʼahi, ko te ʼu fihifihia ʼe hoko ʼuhi ko te mole tokaga pea mo te mole mahino ʼa te tagata ki te ʼu meʼa fakasino ʼaē ʼe ʼaoga ki tona ʼohoana ʼo toe feiā aipe ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai, pea ʼi te tahi faʼahi, ʼe feala ke hoko he ʼu fihifihia, heʼe mole fia fai e te fafine te ʼu felāveʼi fakasino. Mokā fakahoko e te taumatuʼa te felāveʼi fakasino ʼaki he lotolelei pea mo he holi mālohi, ʼe liliu te faʼahi ʼaia, ko he fakaʼiloga ʼo tanā feʼofaʼaki ʼa nāua.

18 Kapau ʼe vaivai te fafine ʼuhi ko te mole tokaga ʼo tona ʼohoana ki tona ʼuhiga, ko te tagata ʼe feala ke lotomamahi ʼi te mole tokaga ʼa te fafine ki te meʼa ʼaia. Kae kia ia ʼaē ʼe fehiʼa ki te ʼu felāveʼi fakasino, ʼe feala ke ina fakaloto vaivai tona ʼohoana, ʼo feala ai kia ia ke holi ki he tahi fafine. Kapau la ia ʼe fai e te fafine te ʼu felāveʼi fakasino ʼuhi ko tana fakalogo ʼaē ki tona ʼohoana kae ʼe ʼiloga lelei ia ʼe mole ina leleiʼia, ʼe feala pe ke manatu te tagata ʼe fehiʼa kia ia. Ko te ʼu holi fakasino ʼe tupu mai te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto, pea ko te fafine ʼaē ʼe mole tokaga ki te ʼu meʼa ʼaia, ʼe tonu anai ke ina toe vakaʼi tana ʼu manatu ʼi te faʼahi ʼaia.

19. (a) ʼE fakahā feafeaʼi mai e te Tohi-Tapu, ʼe mole ko he meʼa lelei hakita fakafisi ki tokita ʼohoana te ʼu felāveʼi fakasino, ʼi he ʼu temi loaloaga? (b) He koʼe koa ʼe mole maʼua ke kita kole ki he tahi kehe ke ina fai he ʼu tonu ki he taumatuʼa, ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe lelei peʼe kovi ʼi te ʼu felāveʼi fakasino?

19 ʼE tokoni te Tohi-Tapu ki te tagata pea mo te fafine ke “ ʼaua naʼa nā fetāofiʼaki.” ʼE mole fakagafua e te Folafola ʼa te ʼAtua ke fakaʼaogaʼi te ʼu felāveʼi fakasino ohage ko he meʼa moʼo fakatūʼa ʼo he tahi ʼi te taumatuʼa peʼe moʼo fakahā he ʼita, ohage la ʼe feala ke fai e te fafine te aga ʼaia ʼaki hana mole fia momoe mo tona ʼohoana ʼi ni ʼu vāhaʼa peʼe ko ni ʼu māhina. “Ke liufaki e te tagata ki te fafine tona maʼua,” kae ʼe ina toe ʼui fēnei, “pea ke toe fai feiā pe foki mo te fafine ki tona ʼohoana.” (1 Kolonito 7:3-5) ʼAua leva naʼa ʼui ko te fafine ʼe ina fai anai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ke ʼuli ai tona leʼo ʼo loto, pea ko te tagata ʼaē ʼe ʼofa pea mo fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana ʼe mole ina fakakinauʼi anai ke fai e tona ʼohoana te faʼahi ʼaia. “Ko te ʼofa . . . ʼe mole ina fai he ʼu aga heʼeʼaoga.” (1 Kolonito 13:4, 5) ʼE mole ʼi ai hona ʼuhiga ke kau mai he tahi kehe ki te ʼu tonu faka taumatuʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke nā fai mo te ʼu aga ʼaē ʼe mole tonu ke nā fai. Ia 1 Kolonito 6:9-11, ʼe fakahā fakalelei e te Tohi-Tapu te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke līaki e te kau atolasio ʼa Sehova ʼAtua: ko te folonikasio, ko te tono pea mo te momoe ʼa te tagata mo he tahi tagata. (Fakatatau mo Levitike 18:1-23.) Ko ʼihi ia nātou ʼaē ʼe lagolago ki te “aga foʼou”—ʼaē ʼi tona ʼuhiga moʼoni ʼe ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga—ʼe nātou faiga ke tali te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼaia, kae kia nātou ʼaē ʼe nātou taupau maʼu te ʼu aga ʼāfea, ʼe nātou toe hilifaki ki te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaia te tahi ʼu aga ke tapuʼi. ʼE tuku mai e te Tohi-Tapu te manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼI te agamāhani, kapau ʼe felogoi lelei he taumatuʼa ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo tonā maʼuli, kapau ʼe ʼi ai te ʼofa, te fakaʼapaʼapa, te felogoi lelei pea mo te femahinoʼaki, pea ʼe mahino ia ko tanā ʼu felāveʼi fakasino ʼe mole ko he fihifihia anai kia nāua.

20. Kapau ʼe fakaʼaogaʼi e te fafine te ʼu felāveʼi fakasino ko he meʼa moʼo totogi ʼo tona hoa, koteā anai tona fua?

20 Ko te fafine ʼaē ʼe ʼofainaʼi, ʼe mole ina fakaʼaogaʼi te ʼu felāveʼi fakasino ohage ko he meʼa moʼo totogi ʼo tona hoa. Logope la ʼe mole feiā te aga ʼa te fafine fuli, kae ko ʼihi ʼe nātou fai te taʼi aga ʼaia. ʼI ʼihi temi, ʼaki he aga fakakākā, ʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu felāveʼi fakasino, ke foaki age e tonatou ʼu ʼohoana te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai. Koteā tona fua? Ohage ko takotou mole ʼofa ʼaē ki he tahi ʼe ina fakatau atu kia koutou he kofu, ʼe toe feiā anai mo ia ʼaē tagata, ʼe mole ʼofa anai ki tona ʼohoana, mo kapau ʼe ina fai he ʼu felāveʼi fakasino mo ia, ke feala ai hana maʼu he meʼa. ʼE mahino ia, ko te fafine ʼaē ʼe ina fai te taʼi aga ʼaia, ʼe ina maʼu anai te ʼu meʼa ʼi te faʼahi fakasino, kae ʼe fua kovi ʼaupito kia ia ʼi te faʼahi ʼo te loto pea mo te faʼahi fakalaumālie.

KO TE HAHAʼI FAFINE HOKO TAGI PEA MO FAʼA KĒ

21-23. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Samisoni, ʼe lava feafeaʼi ki he ʼu loʼimata pea mo he ʼu kē ke nātou maumauʼi te maʼuli fiafia ʼo he taumatuʼa?

21 Ko Samisoni neʼe ko te tagata mālohi, kae neʼe mole ina lavaʼi ʼo tekeʼi te ʼu fafine e lua, neʼe nā tagi loʼimata pea mo nā fakakinakina kia ia ke ina fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā loto kiai. ʼUluaki, ko te fafine ʼaē neʼe tonu ke ʼohoana mo ia, neʼe lahi tana tagi, ke feala hana maʼu te meʼa ʼaē neʼe loto kiai. Ohage ko te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Kau Fakamāu 14:16, 17, “neʼe tagi kia te ia pea mo ʼui maʼana: ‘ ʼE ke fehiʼa pe koe kia te ʼau pea ʼe mole ke ʼofa kia te ʼau. Neʼe ke fai age te lea fakalilo ki te ʼu foha ʼo toku hahaʼi, kae neʼe mole ke fakamahino mai pe la kia te ʼau.’ Pea neʼe ina tali fēnei age kia te ia: ‘Koʼeni neʼe mole ʼau fakamahino age pe la ki taku tāmai totonu pea mo taku faʼe totonu, he koʼe koa ʼe ʼau fakamahino anai kia te koe?’ ” Neʼe mole ʼi ai pe la he fua ʼo te ʼu faiga ʼaē ʼa Samisoni moʼona fakanaʼa, ohage ko te meʼa ʼaē ʼe tau hoko ki he tahi ʼe mole ina matāʼofi te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto. “Neʼe tagi kia te ia ʼi te ʼu ʼaho e fitu ʼaē neʼe lolotoga fai ai tonā kātoaga, pea ʼi te fitu ʼaho, neʼe ina fakamahino age ai leva, he neʼe ina fakakinakinaʼi ia ia. Pea neʼe ina fakamahino te lea fakalilo ki te ʼu foha ʼo tona hahaʼi.”

22 ʼAua naʼa ke ʼui ʼe mole ʼofa tou ʼohoana kia koe, mo kapau ʼe mole ina fai tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ke loto kiai. Ko te fafine ʼaē neʼe tonu ke ʼohoana mo Samisoni, neʼe ina tukugakoviʼi ia Samisoni ʼe mole ʼofa kia ia, kae ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni neʼe ko ia ʼaē neʼe mole ʼofa kia Samisoni. Neʼe ina fakakinakinaʼi ia ia ʼo aʼu ki tana fakahoko ia te meʼa ʼaē neʼe loto kiai. ʼI te ʼosi fakamahino pe ʼaē e Samisoni te lea fakalilo, neʼe ina kākāʼi ia ia, pea neʼe lele ʼo fakahā tana lea fakalilo ki te ʼu fili ʼo Samisoni. Pea neʼe liliu ia ʼo ʼohoana mo te tahi tagata.

23 Ki muli age, neʼe toe manako ia Samisoni ki te tahi fafine, ko Talila. Neʼe lagi finemui te fafine ʼaia, kae neʼe tau koa mo ia ke fai age kia ia he ʼofa lahi? Moʼo fakaneke ia Samisoni ke ina maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai, neʼe muna tuʼumaʼu pe ia Talila kia Samisoni. ʼE ʼui fēnei e te fakamatala: “Pea ʼi tana fakakinakinaʼi tuʼumaʼu ia ia ʼaki tana ʼu palalau pea mo fakaʼoʼono ia ia, neʼe lotohoha ʼaupito ai tona nefesi.” Neʼe iku kovi ki muli age.—Kau Fakamāu 16:16.

24-27. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tāʼaga Lea ʼo ʼuhiga mo te ʼu fafine ʼaē ʼe faʼa kē? (b) He koʼe ʼe fai tāfito te tokoni ʼaia ki te hahaʼi fafine? (c) Koteā te meʼa tāfito ʼaē ʼe feala ke ina uga te tagata ke lelei tana aga ki tona ʼohoana?

24 Ko he fafine ʼe faʼa kē peʼe meo tuʼumaʼu ʼe mole poto ia. Ko te taʼi fafine ʼaia ʼe fakatupu kovi ki te nofo faka taumatuʼa pea ʼe ina fakamamaʼo tona ʼohoana. ʼE fakatokagaʼi tatou e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te taʼi faʼahiga aga ʼaia, ohage ko tona tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼa Osty: “Ko ia ʼaē ʼe ina toe fakamatala he meʼa, ʼe ina veteki te ʼu kaumeʼa moʼoni.” “Ko te ʼu kē ʼa he fafine ʼe hage ko he meʼa fakatali vai ʼe hali tuʼumaʼu.” “ ʼE lelei age hakita maʼuli ʼi he toafa ʼi hakita nofo mo he fafine ʼe faʼa kē pea mo fakatupu lotomamahi.” “ ʼE tatau te meʼa fakatali vai ʼaē ʼe hali tuʼumaʼu ʼi te ʼaho ʼua pea mo te fafine ʼaē ʼe faʼa kē; ko ʼaē ʼe ina tāʼofi ia ia, ʼe ina tāʼofi te matagi pea ʼe felāveʼi tona nima mataʼu mo te lolo.”—Tāʼaga Lea 17:9; 19:13; 21:19; 27:15, 16.

25 He koʼe koa ʼe fai tāfito e te Tohi-Tapu te tokoni ʼaia kia nātou fafine? ʼE mahino ia, ʼe ina fai kia nātou te tokoni ʼaia, heʼe ʼi te agamāhani, ʼe ko nātou ʼaē ʼe nātou lotomamahi vave pea mo nātou fakahā fakahagatonu mai te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou loto, tāfito la mokā ʼe nātou hoha ki he meʼa. Pea e lagi nātou manatu ʼe ko te meʼa pe ʼaia e tahi moʼo hāofakiʼi ʼo nātou. ʼI tona ʼuhiga pule faka famili, e lagi feala ke faʼifaʼitaliha te tagata. Koia ʼe manatu ai leva te fafine ʼe tonu ke ina fakakinakinaʼi ia ia ʼaki te ʼu taʼi aga ʼaia ke feala hana maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai. Ko koe fafine, ʼaua naʼa ke fai te taʼi aga ʼaia, pea kia koe tagata, ʼaua naʼa ke fai he meʼa ke manatu ai tou ʼohoana ʼe tonu ke ina fai te taʼi aga ʼaia.

26 ʼE moʼoni, ʼe feala ʼi ʼihi temi ke tagi te fafine mokā ʼe logologo mahaki. Kae ʼe kehekehe ʼosi ia mo he fakakinakina ki tou ʼohoana, ʼaki he ʼu tuʼuga loʼimata, ke feala hau maʼu te meʼa ʼaē ʼe ke loto kiai.

27 Ko te tokolahi ia nātou tagata ʼaē ʼe nātou ʼoʼofa moʼoni ki tonatou ʼu ʼohoana, ʼe nātou faiga anai ke nātou ʼuluaki fai muʼa te meʼa ʼaē ʼe loto kiai tonatou ʼu ʼohoana. Kapau ʼe ke faiga ke ke fai te meʼa ʼaē ʼe loto kiai ia ia tagata, ʼe mahino ia ʼe faiga anai mo ia ke ina fai te meʼa ʼaē ʼe ke loto kiai.

“KO HE TEMI KE FAKALOGOLOGO PEA MO HE TEMI KE PALALAU”

28-35. (a) ʼO ʼuhiga mo te fai palalau, koteā te ʼu agamāhani ʼe feala ke ina faka lotovaivai ai he tagata ki te fai palalau ʼaē mo tona ʼohoana? (b) Koteā te meʼa ʼe feala ke fai e he fafine moʼo faka faigafua te ʼu fai palalau ʼaē mo tona ʼohoana?

28 ʼE tou tautau logo kia nātou fafine ʼe nātou meo ʼo ʼui, ʼe mole ʼi ai he temi ʼe gū age ai tonatou ʼu ʼohoana. E lagi ko hana hala pe ʼa ia. Kae, ko te meʼa ʼe tau hoko, ko te tagata ʼe fia fai palalau mo tona ʼohoana, kae ʼe mole faka faigafua age e te fafine ia te faʼahi ʼaia. ʼO feafeaʼi? ʼE moʼoni, ʼe mole tatau te fafine fuli. Kae, ke ke fakakaukauʼi muʼa, peʼe mole ke hage ko he tahi ʼi te ʼu fafine ʼaē ʼe fakamatalatala ʼi lalo:

29 ʼUluaki, ʼe ʼi ai te fafine ʼaē ʼe mole faigataʼa ki ai hana fai palalau mo tona ʼu vāhaʼa fale. Kae, e feafeaʼi te fakaʼaluʼalu ʼo te fai palalau? ʼI te moʼi temi pe ʼaē ʼe tuʼu ai ia ia ʼaē ʼe nā fai palalau, pea ʼe palalau ai. ʼE lagi ina fai anai he ʼu fehuʼi, peʼe feala la ia ke hiki ʼo palalau ki he tahi meʼa. Pea ko ia ʼaē neʼe tuʼusi tana palalau, ʼe ina toe tuʼusi mo tana palalau, pea ʼe ina toe hoko atu te meʼa ʼaē neʼe nā palalau kiai. ʼE hage mai ia, ʼe mole ʼi ai he tahi ia nāua, ʼe ina matafaikeheʼia te taʼi fai palalau ʼaia, ʼaē ʼe nā fetuʼusiʼaki ai.

30 Kua hoko mai leva te temi ʼaē ʼe haʼu ai tona ʼohoana ki fale, pea ʼe ʼi ai tana logo ʼe ina fia fakahā ki tona ʼohoana. ʼI tana hoki hū atu pe ʼaē ki fale, ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ke ʼiloʼi koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi taku gāue . . .” ʼE mole toe feala anai hana toe palalau, heʼe ʼi te moʼi temi pe ʼaia, ʼe tuʼusi fēnei atu e tona ʼohoana tana palalau ʼo fēnei: “Koteā ʼaē ʼe pulepule ai tou kofu? Tokaga ki te meʼa ʼaē ʼe ke haʼele ai, neʼe hoki ʼosi atu pe taku menasi.” ʼI te ʼosi ʼo te meʼa ʼaia, ʼe mahino ia, ʼe mole ina toe fia fakahoko atu anai tana fakamatala.

31 Peʼe ʼi te lolotoga ʼo he fai palalau mo honā ʼu kaumeʼa, ʼe ina fai hana fakamatala, kae ʼi tana mole kei manatuʼi ʼihi meʼa, peʼe mole fakaʼaluʼalu lelei tana fakamatala, ʼe tuʼusi e tona ʼohoana, ʼuluaki moʼo fakatonutonuʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hala pea mo fakakatoa te ʼu meʼa ʼaē neʼe mole ina fakamatala. Pea ʼe ʼui fēnei anai e ia ʼaē tagata: ‘He koʼe ʼe mole ke fakamatala atu pe la koe?’

32 ʼE ʼi ai foki mo te faʼahiga fafine ʼaē ʼe ina faigaʼi ke palalau tona ʼohoana. Ohage ko he meʼa fakapuna’maʼuli, kae tālā ko hana fia ʼiloʼi meʼa fuli, ʼe ina fehuʼi fēnei: ‘Neʼe ke ʼifea?’ ‘Neʼe ko koe mo ai?’ ‘Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko?’ ʼE mole ina fia ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko māhani, kae ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole tonu ke ina ʼiloʼi. ʼE ina tānaki te ʼu kiʼi meʼa fuli ʼaē ʼe feala ke ina ʼiloʼi, pea ʼe ina fakakatoaʼi ʼaki he ʼu meʼa neʼe ina fakakaukauʼi. Neʼe lagi ʼi ai he ʼu meʼa neʼe mole tonu ke fakahā age e tona ʼohoana. Lagi ko ʼihi meʼa neʼe fakahā age ki ai, neʼe mole tonu ke ina fakahā kia ia fafine, kae neʼe tonu ke nofo pe mo ia. Kapau ʼe toe fakamatala e ia ʼaē ʼe fafine ki ʼihi, ʼe feala ai ke mole toe falala tona ʼohoana kia ia. ʼE tokoni fēnei mai te Tāʼaga Lea 25:9 kia tatou: “ ʼAua naʼa ke fakahā te ʼu logo fakalilo ʼo niʼihi.” Kapau ʼe mole muliʼi e te fafine ia te tokoni ʼaia, ʼe feala ke tupu ʼaki ai he ʼu fihifihia. Pea tahi ʼaē, ʼi te tahi ʼu lakaga, ʼe toe fia palalau faʼifaʼitaliha ʼapē anai koa tona ʼohoana mo ia ki muli age?

33 Pea ʼe ʼi ai leva te fafine ʼaē ʼe mole loko gūgu. ʼE ina fai fakalelei te ʼu meʼa ʼaē ʼo tona loto fale, kae ʼe tahitahiga tana palalau. Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe fia fai palalau mo ia, pea ʼe tonu anai ke palalau tokotahi. E lagi umiuminoa, peʼe neʼe mole lagi lahi tana ako ʼi tana kei veliveli. Kae ko te meʼa ʼaē kua tou mahino kiai, ko te ʼu faiga ʼaē ke fai palalau mo ia ʼe mole ʼi ai hona fua.

34 Kae ko te taʼi fafine ʼaia, ʼe feala ke fetogi pea mo fakamāmāhani hana fai palalau. Kapau ʼi te ʼosi ʼo tana ʼu gāue ʼi tona loto fale, ʼe ina lau he ʼu tohi ʼe lelei mo ina fai he ʼu aga ʼe lelei ki te hahaʼi, ʼe mahino ia ʼe lahi anai he ʼu meʼa ʼaoga ke ina fakamatala ki tona ʼohoana. ʼE fakamaʼua ki he fai palalau ʼe lelei, ke fefakahāʼaki he ʼu manatu pea mo he fakaʼapaʼapa, ʼio, he fakaʼapaʼapa ʼe feʼauga ke feala kia ia ʼaē ʼe fai palalau mo ia, ke ina fakaʼosi te meʼa ʼaē ʼe ina fakamatala, pea mo fakagafua age ki ai ke ina fakamatala tonu mai, pea ke kita ʼiloʼi te temi ʼaē ʼe tonu ai ke kita taupau maʼa kita he meʼa ʼe mole tonu ke ʼiloʼi e niʼihi. Ohage ko tona ʼui e te Tagata Tānaki 3:7, ʼe ʼi ai “te temi ke fakalogologo pea mo te temi ke palalau.”

35 Koia, ʼaua naʼa ke meo ʼi te mole loko palalau ʼo tou ʼohoana, kae faiga ke leleiʼia e tou ʼohoana hana fai palalau mo koe. Ke ke tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fai. Fagono lelei mokā ʼe palalau atu. Ke ʼiloga ʼi tau tali tou ʼofa moʼoni pea mo tau fakaʼapaʼapa lahi ki tou ʼohoana. Koulua tokaga lelei ke ʼaoga tāfito takolua fai palalau pea mo fakaloto mālohi. ʼE mole tuai, pea ʼe koulua sio anai ʼe koulua fiafia ʼi takolua fai palalau.

“KE NĀTOU TAFOKI MAI . . . KA HEʼEKI FAI HE PALALAU”

36-38. Koteā te ʼu meʼa ʼe feala ke fai e he fafine ke malave ki te loto ʼo tona ʼohoana ʼaē ʼe mole tui kia Sehova?

36 ʼI ʼihi temi, ʼe maʼuhiga age te ʼu aga ʼi he ʼu palalau, tāfito la mokā ʼe mole kau te tagata ki te tui ʼo tona ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te Folafola ʼa te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia: “Ke nātou tafoki mai ʼuhi ko te aga ʼo tonatou ʼu ʼohoana, ka heʼeki fai he palalau, he neʼe nātou sio mata ki takotou aga ʼaē ʼe maʼa ʼo fakatahi mo te fakaʼapaʼapa lahi ʼaupito.” (1 Petelo 3:1, 2) Ko te tokolahi ia nātou tagata ʼaē ʼe mole tui ki te ʼAtua, neʼe nātou meo, he ko tonatou ʼohoana neʼe nātou “faka mafola” tuʼumaʼu age te Tohi-Tapu. Kae ko ʼihi neʼe nātou liliu ʼo tui ʼi tanatou fakatokagaʼi ʼaē te ʼu fetogi ʼaē neʼe fai e te moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ki tonatou ʼohoana. ʼI te agamāhani ʼe malave age ki te hahaʼi te ʼu fua lelei ʼo he akonaki kae mole ko te akonaki totonu.

37 “Ke lelei tuʼumaʼu [tau] palalau” mokā ʼe ke palalau ki tou ʼohoana ʼaē ʼe mole tui kia Sehova, ke lave lelei, peʼe ohage ko te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu, “ke fakakonakona ʼaki te māsima.” ʼE ʼi ai te temi ke palalau ai. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu “ohage ko he ʼu foʼi ʼapo aulo ʼi he pa siliva neʼe togi, ʼe toe feiā mo he palalau ʼe fai ʼi tona lakaga tonu.” ʼE ʼi ai koa he meʼa ʼaē ʼe mamahi ai tou ʼohoana? Neʼe lagi felāveʼi mo ni ʼu faigataʼaʼia ʼi te gāue. ʼE ko te temi leva la ʼaia ʼaē ʼe tonu ai ke ke fai he ʼu palalau ʼe lelei ʼaupito kia ia. “Ko he ʼu palalau ʼe lelei . . . ʼe ʼaoga ki te nefesi pea ʼe ko he faitoʼo ki te ʼu hui.” (Kolose 4:6; Tāʼaga Lea 25:11; 16:24) Pea kapau ʼi te tahi ʼu lakaga, ʼe ke fā ki tona nima, ʼe mahino anai kia ia ʼe ke fia ʼui age: “ ʼE ʼau mahino, ʼe ʼau lagolago kia koe, ʼe ʼau tokoni anai kia koe mo kapau ko he meʼa ʼe feala ke ʼau fai.”

38 Tatau aipe peʼe mole tauhi tahi mo koe, ʼe ʼui e te Folafola ʼo te ʼAtua, ke ke fakalogo kia ia. ʼAki te temi, ʼe lagi feala anai ke ke fakamaliu ia ia ʼuhi ko tau aga ʼaē ʼe lelei, pea ʼe liliu anai ʼo tui kia Sehova ohage ko koe. ʼE ko he ʼaho fakaofoofo anai ia! Pea kapau ʼe hoko te meʼa ʼaia, ʼe mahino anai kia ia, ʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga ke toe ʼāsili age tona ʼofa kia koe, heʼe ko tau agatonu ʼo hilifaki ki tau pipiki maʼu ki te meʼa ʼaē ʼe ke ʼiloʼi ʼe ko te moʼoni, ʼe tokoni kia ia ke ina maʼu te “maʼuli moʼoni.”—1 Kolonito 7:13-16; 1 Timoteo 6:19.

39, 40. Koteā te ʼu kalitate ʼaē ʼe tuʼu ia Tito 2:4, 5 ʼaē ʼe feala ke nātou fakaliliu he fafine ʼo maʼuhiga ki tona ʼohoana pea mo Sehova?

39 ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ki te hahaʼi fafine Kilisitiano, ke nātou “ ʼoʼofa ki tonatou ʼu ʼohoana” tatau aipe peʼe nātou tui kia Sehova peʼe kailoa, ke nātou “ ʼoʼofa ki tanatou ʼu fānau, ke nātou agapoto, aga fakapoipoi, faʼa gāue ʼi te loto fale, agalelei, ke nātou liliu ko he ʼu fafine ʼe fakalogo ki ʼonatou ʼohoana, ke ʼaua naʼa fai he palalau ʼe kovi ki te folafola ʼa te ʼAtua.”—Tito 2:4, 5.

40 Kapau ʼe ke fai te meʼa ʼaia ʼo fakalogo ki tou ʼu fealagia, ʼe ʼofainaʼi anai koe e tou ʼohoana, pea mo Sehova ʼAtua.

[Paki]

“Ko he fafine ʼohoana ʼe faʼa gāue, . . . ʼe maʼuhiga age ia ʼi he ʼu feo matalelei.”—Tāʼaga Lea 31:10

[Paki]

Ko te ʼu fafine ʼaē ʼi te maʼuli ʼo Samisoni

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae