Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • fl kap. 8
  • Te Tuʼulaga ʼo Te ʼu Mātuʼa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Tuʼulaga ʼo Te ʼu Mātuʼa
  • Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • TE TUʼULAGA MAʼUHIGA ʼO TE FAʼE
  • ʼE INA AKO TE ʼOFA ʼI TONA ʼOFAINAʼI
  • TE TUʼULAGA MAʼUHIGA ʼO TE TĀMAI
  • KO TE TĀMAI PEA MO TE FAʼE ʼE GĀUE FAKATAHI
  • ʼE KO HE MEʼA FAIGAFUA KOA ʼU MĀTUʼA TE FAKA MAʼUHIGAʼI ʼO KOUTOU?
  • TE FAʼAHIGA MAʼULI ʼI TE LOTO FALE
  • Koutou Akoʼi Takotou Fānau ʼi Tanatou Kei Liliki
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
  • Koutou Akoʼi Takotou Fānau ʼi Tonatou Kei Liliki
    Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • Ko Te Fānau—ʼE Ko He Maʼua Pea Mo He Fakapale
    Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • Te Maʼuhiga ʼo He Ako ʼe Fai ʼAki Te ʼOfa
    Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
Hoko Atu
Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
fl kap. 8

Kapite 8

Te Tuʼulaga ʼo Te ʼu Mātuʼa

1-3. (a) Koteā te meʼa ʼe feala ke hoko ki te ʼu mātuʼa mokā tupu he tamasiʼi? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga ki te tāmai mo te faʼe, ke nā mahino ki tonā ʼu tuʼulaga?

ʼE LAHI te ʼu meʼa ʼe hoko ʼi te maʼuli ʼe mole faʼa maʼuhiga kia tatou kae ko ʼihi meʼa ohage la ko te tupu ʼo he kiʼi tamasiʼi, ʼe maʼuhiga pea mo fualoa. Ki he taumatuʼa, ʼe mole kei hage leva tonā maʼuli ko te ʼāfea. Logope la tona kei veliveli, kae ʼe logoʼi anai te leʼo ʼo te kiʼi tamasiʼi pea ʼe ʼiloga anai tana maʼuli ʼaē mo nāua.

2 ʼAki te meʼa ʼaia, ʼe tonu ke maʼuhiga age te maʼuli ʼo te taumatuʼa pea mo fakafiafia, kae ʼe ko he toe kavega ia, pea kapau ʼe nā loto ke ʼi ai he ʼu fua lelei, ʼe tonu ke nā fetokoniʼaki. Kapau neʼe maʼua ke koulua toko lua moʼo fakatupu ʼo te kiʼi tamasiʼi, pea ʼe toe feiā aipe, ʼe ʼi ai anai tokolua tuʼulaga maʼuhiga ʼa koulua takitokotahi ʼi tana tuputupu, pea ʼe tonu ke koulua fai te faʼahi ʼaia ʼi te hili pe ʼo tona fānauʼi. ʼE ʼaoga ʼaupito anai ke koulua fetokoniʼaki, ʼo fai fakamalotoloto, ʼi te logo tahi pea mo fai ʼaki te agavaivai.

3 ʼE tonu anai ke mahino kia koulua toko lua ʼu tuʼulaga pea mo vakaʼi peʼe tonu ke feafeaʼi te faka felogoi ʼo tokolua ʼu tuʼulaga ke feala ki takolua kiʼi tamasiʼi ke ina maʼu te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga ki tana tuputupu. ʼE tonu ke koulua fakafuafua lelei te fakahoko ʼo tokolua ʼu tuʼulaga. ʼE moʼoni, ʼe uga tatou e totatou ʼatamai ke tou fakapotopoto, kae ʼe feala ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto ke nātou fakatupu kovi ki te meʼa ʼaia. E lagi feala ke tou fai fakamālohi ʼi he faʼahi, kae tou fakafīfīmālie leva tatou ʼi te tahi faʼahi. Koia, ʼe tonu ki te tāmai ke ina fai tona ʼuhiga pule, kae kapau ʼe ina fai fakamālohi te faʼahi ʼaia, ʼe liliu ia ʼo aga fefeka. Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe ʼaoga ke kau te faʼe ki te akoʼi pea mo te akonakiʼi ʼo tanā fānau, ʼe mole tonu ke ina fai tokotahi te maʼua ʼaia, ʼo fakafisi ki te tokoni ʼo tona ʼohoana, mai tona ʼaluʼaga ʼaē, ʼe ina maumauʼi anai te fakatuʼutuʼu faka famili. Ko te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼe lelei, kae kapau ʼe kita fakaʼaogaʼi fakavalevale, ko te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼe feala ke liliu ʼo kovi.—Filipe 4:5.

TE TUʼULAGA MAʼUHIGA ʼO TE FAʼE

4. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te kiʼi tamasiʼi ʼe tonu ke fai e te faʼe?

4 Ko te kiʼi tamasiʼi ʼe fakalogo ʼāteaina ki tana faʼe ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia ʼi tona ʼosi fānauʼi. Kapau ʼe tokaga ki ai ʼaki te ʼofa, ʼe logo fīmālie anai te kiʼi tamasiʼi. (Pesalemo 22:9, 10) ʼE tonu ke fafaga fakaleleiʼi pea mo fakamoe ia ia ʼi he faʼahi ʼe maʼa pea mo māfana. ʼE toe ʼaoga foki ke fakafimālie mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona loto, heʼe maʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaia. Ko te kiʼi tamasiʼi ʼaē ʼe ina logoʼi ʼe mole ʼofainaʼi, ʼe liliu ʼo tuʼania. Ka faiga te kiʼi tamasiʼi ke tokagaʼi ia ia, ʼe mahino vave ki te faʼe peʼe ʼaoga moʼoni koa kia ia ʼi te moʼi temi ʼaia. Kae, kapau ʼe mole tokagaʼi tuʼumaʼu e te faʼe tana ʼu tagi, ʼe feala ke mahaki ai te kiʼi tamasiʼi. Kapau ʼe ʼi ai he temi, ʼe mole maʼu ai e te kiʼi tamasiʼi te ʼofa ʼo tana faʼe, pea ʼe feala ke mole toe lelei te tuputupu ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto.

5-7. ʼO mulimuli ki te ʼu sivi neʼe hoki fai pe, koteā tona fua ki te kiʼi tamasiʼi, te ʼofa pea mo te tokaga ʼo tana faʼe?

5 ʼE lahi te ʼu sivi neʼe fai ʼi te ʼu fenua kehekehe, neʼe nātou fakamoʼoni ki te ʼui ʼaē, ʼe feala ke mahaki te ʼu kiʼi tamaliki pea mo mamate, mo kapau ʼe mole nātou maʼu te ʼofa ʼo tanatou faʼe, ʼaē ʼe hā ʼi tana faʼahiga palalau, ʼi tana alaala ʼo nātou, ʼi tana fakapelepele, pea mo tana pōpō. (Vakaʼi ia Isaia 66:12; 1 Tesalonika 2:7.) ʼE lava fai e he tahi kehe te faʼahi ʼaia, kae ʼe lelei age pe ki te faʼe ke ina fai te faʼahi ʼaia, he neʼe tupu te kiʼi tamasiʼi ʼi tona fatu pea neʼe fafaga ʼi ai lolotoga te ʼu ʼuluaki māhina ʼo tona maʼuli. ʼI te ʼaluʼaga ʼo tona natula, ʼe ʼiloʼi e te faʼe ʼe ʼaoga kia ia te kiʼi tamasiʼi, ʼo toe feiā aipe mo te kiʼi tamasiʼi, ʼe toe ʼaoga kia ia tana faʼe. ʼE logoʼi e te faʼe tana fia fua tana tamasiʼi ohage pe ko te kumi e te tamasiʼi te huhu ʼo tana faʼe.

6 Ko te ʼu sivi neʼe nātou fakamoʼoni, ko te ʼuto ʼo te kiʼi tamasiʼi ʼe gāue mālohi, pea kapau ʼe uga te ʼu agaaga ʼo tona sino ohage la ko te fakaʼaogaʼi ʼo tona ʼu nima, tona ʼu taliga, tona ʼu mata, pea mo tona ihu, ʼe ko he tokoni ʼaia ki te tuputupu ʼo tona ʼatamai. ʼI te temi ʼaē ʼe huhu ai te kiʼi tamasiʼi, ʼe lave kia ia te māfana pea mo te mamanu ʼo te sino ʼo tana faʼe. ʼI te temi ʼaē ʼe kai ai, ʼe ina sioʼi tuʼumaʼu te fofoga ʼo tona faʼe. ʼE ina logoʼi tona leʼo mokā ʼe palalau pea mo hiva age ki ai, pea ʼe ina toe logoʼi foki mo te tā ʼo tona mafu, ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi te temi ʼaē neʼe kei fuafatuʼi ai. ʼI te tohi Nolovesi, neʼe ʼui fēnei e Anne-Marit Duve, ko te tōketā ʼe ina sivi te ʼatamai ʼo te ʼu kiʼi tamaliki:

“ ʼE hā ʼaki te gāue ʼo te ʼu kanoʼi mata te maʼuhiga ʼo te gāue ʼo te ʼuto, koia ʼe mātou tui papau ai ʼe feala ki te ʼu felāveʼi mālohi ʼo te kili, tāfito la mokā ʼe fakahuhu te kiʼi tamasiʼi, ke nātou uga te gāue ʼo te ʼuto ʼo te kiʼi tamasiʼi, ʼaē ʼe feala ai mokā lahi ke tuputupu tana fakakaukau.”

7 Koia ʼaē, mokā ʼe fua e te faʼe tana kiʼi tamasiʼi, ʼo ina lūlū, mo fakamaʼanuʼi pea mo fetogi, ʼe maʼuhiga te ʼu meʼa ʼaia ki tana tuputupu pea mo te faʼahiga tagata peʼe ko te faʼahiga fafine ʼaē ka liliu anai ki muli age. ʼE moʼoni, ʼe mole ko he meʼa fakafiafia te ʼala pōʼuli moʼo fakanaʼa tana tagi, kae kapau ʼe tou manatuʼi tona ʼu lelei ki muli age, ʼe ko he fakapale maʼuhiga ia ki te ʼu temi ʼaē neʼe mole kita moe ai.

ʼE INA AKO TE ʼOFA ʼI TONA ʼOFAINAʼI

8-10. (a) Koteā te ako ʼaē ʼe foaki e te faʼe ki tana kiʼi tamasiʼi ʼo ʼuhiga mo tana ʼofa? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia?

8 ʼE maʼuhiga ke ʼiloʼi e te kiʼi tamasiʼi ʼe ʼofainaʼi, ke tuputupu fakalelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona loto. ʼE ina ako anai te ʼofa koteʼuhi ʼe ʼofainaʼi pea ʼe ina maʼu te ʼu fakamoʼoni ʼo te ʼofa. ʼO ʼuhiga mo totatou ʼofa ki te ʼAtua, ʼe ʼui fēnei e 1 Soane 4:19: “ ʼE tou ʼofa, he neʼe ko ia ʼaē neʼe ʼuluaki ʼofa kia tatou.” Ko te faʼe tāfito ʼaē ʼe ina foaki ki te kiʼi tamasiʼi te ʼu ʼuluaki ako ʼo te ʼofa. ʼE ina lava fai te meʼa ʼaia, ʼi te temi ʼaē ʼe punou ai ki te palepale ʼo tana kiʼi tamasiʼi, mo ina hili tona nima ki te fatafata ʼo te kiʼi tamasiʼi pea mo ina lūlū māmālie, ʼo ina fakaōvi ki ai tona fofoga mo ina muhumuhu ki ai he ʼu palalau ʼe logo lelei. ʼE moʼoni, ʼe mole mahino te kiʼi tamasiʼi ki tana ʼu palalau (heʼe lagi mole ʼi ai he faka ʼuhiga ʼo tana ʼu palalau), kae ʼe gaūgaūe pea kata ʼi tana fiafia, koteʼuhi ko te nima pea mo te leʼo ʼo tana faʼe ʼe faka ʼuhiga kia ia, ʼe ʼofa kia ia tana faʼe. ʼE fīmālie ai pea mo falala.

9 ʼE leleiʼia e te ʼu kiʼi toe ʼaē kei meamea pea mo te ʼu kiʼi tamaliki, ke fakahā age kia nātou he ʼofa, pea ʼe toe uga mo nātou e te faʼahi ʼaia ke nātou faʼifaʼitakiʼi. ʼI te temi ʼaē ʼe nātou ʼai tonatou ʼu nima ki te kia ʼo tanatou faʼe pea mo nātou ʼuma ki ai, ʼe nātou fiafia ʼi te ʼu tali fakafiafia ʼaē ʼe fai age e tanatou faʼe. ʼE nātou kamata ako ai te meʼa maʼuhiga ʼaenī, ʼe lahi age te manuʼia ʼo takita foaki te ʼofa ʼi te foaki mai ʼaē kia kita, pea kapau ʼe kita to te ʼofa pea ʼe kita utu anai te ʼofa. (Gāue 20:35; Luka 6:38) Kua fakamoʼoni te faʼahi ʼaenī, kapau ʼe mole maʼu e te faʼe pea mo te kiʼi tamasiʼi he ʼu felogoi lelei ʼi tana kei veliveli, ki muli age, ʼe faigataʼa anai kia ia hana ʼofa mālohi ki he tahi kehe.

10 ʼE maʼuhiga ʼaupito te ʼu ʼuluaki taʼu ʼo tonatou maʼuli, heʼe kamata akoʼi te ʼu kiʼi tamaliki ʼi tonatou ʼosi fānauʼi. Lolotoga te temi ʼaia, ʼe maʼuhiga ʼaupito te ʼofa ʼo te faʼe. Kapau neʼe lavaʼi e te faʼe ke ina fakahā te ʼofa ʼaia ki te kiʼi tamasiʼi (ʼo mole ina pele fakavale) pea mo ina akoʼi age ke ʼofa mo ia, ʼe ina tuku anai ki ai he fīmālie fualoa; pea kapau neʼe kovi tana fai te faʼahi ʼaia, ʼe ina tuku anai kia ia he tuʼutāmaki fualoa. Ko te tuʼulaga faka faʼe ʼi te famili ʼe ko he meʼa faigataʼa ʼaupito ia ki he fafine, kae ʼe lahi te ʼu fakapale ʼe ina maʼu ʼi te tuʼulaga ʼaia. ʼE moʼoni, ko te gāue ʼaia ʼe fakatupu gaʼegaʼe pea ʼe lahi tana ʼu fakamaʼua ki he fafine, kae ko te “gāue” fea ʼi te malamanei ʼe feala anai ke ina tuku he ʼuhiga loloto ki tona maʼuli pea mo ina foaki kia ia hona fīmālie fualoa?

TE TUʼULAGA MAʼUHIGA ʼO TE TĀMAI

11. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e te tāmai ke feala he maʼu ʼo hona tuʼulaga ʼi te ʼatamai ʼo te kiʼi tamasiʼi? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga ʼaupito te faʼahi ʼaia?

11 ʼE moʼoni ʼi te kamata, ʼe maʼuhiga tāfito te tuʼulaga ʼo te faʼe ʼi te maʼuli ʼo te kiʼi tamasiʼi. Kae ʼe tonu foki ke toe kau mo te tāmai ki te maʼuli ʼo te kiʼi tamasiʼi ʼi tona ʼosi fānauʼi. Tatau aipe pe kei veliveli te tamasiʼi, ʼe feala pea ʼe ko he maʼua ʼo te tāmai ke ina fai tona tuʼulaga, ʼo tokaga kia ia ʼi ʼihi temi, ʼo gaoʼi mo ia, pea mo ina fakapelepeleʼi mokā ʼe tagi. Ko te faʼahiga aga ʼaia, ʼaē ka maʼu ai e te tāmai tona tuʼulaga ʼi te ʼatamai ʼo te kiʼi tamasiʼi. ʼAki te temi, ʼe tonu ke liliu tona tuʼulaga ʼo maʼuhiga age. Kapau ʼe mole ina kamata tautonu, ʼe feala ke tupu ʼaki ai he ʼu fihifihia ʼi te temi tūpulaga ʼo te tamasiʼi, te temi ʼaē ʼe faigataʼa ʼaupito ai te akonakiʼi ʼo te fānau. ʼI te temi ʼaia, ʼe ʼaoga tāfito ki te tamaliki tagata te tokoni ʼo tanatou tāmai. Kae kapau ʼi muʼa atu, neʼe mole ʼi ai he ʼu felogoi lelei, ʼe mole feala anai ke fakatokatoka te faʼahi ʼaia ʼi he ʼu kiʼi vāhaʼa, koteʼuhi ʼe ko he fihifihia neʼe hoko lolotoga ni ʼu taʼu.

12, 13. (a) Koteā te tuʼulaga ʼa te tāmai ʼi te famili? (b) Kapau ʼe fai fakalelei e te tāmai tona ʼu maʼua, koteā anai te manatu ʼaē ka maʼu e te fānau ʼo ʼuhiga mo te pule?

12 ʼAki tona ʼu kalitate, ʼe tokoni ʼaupito te tāmai ki te tuputupu ʼo te ʼuhiga ʼo tona foha pe ko te ʼuhiga ʼo tona ʼofafine. ʼE fakahā e te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke pule te tāmai ʼi te famili pea ʼe ko tona maʼua ke ina foaki ki tona famili te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou ʼi te faʼahi fakasino. (1 Kolonito 11:3; 1 Timoteo 5:8) Kae, “ko te tagata ʼe mole maʼuli ʼaki pe te pane, kae . . . ʼaki te folafola fuli pe ʼe haʼu mai te gutu ʼo Sehova.” ʼE toe fakamaʼua ki te tāmai ke ina akoʼi tana fānau “ ʼi te ako fakaʼatamai ʼa Sehova.” (Teutalonome 8:3; Efesi 6:4) Logope la ʼe ina fai anai te faʼahi ʼaia heʼe ʼofa ki tana fānau, kae ʼe ina fai fakalelei anai te maʼua fakaʼatua ʼaia neʼe foaki age, heʼe mahino kia ia, ʼe ko tona maʼua ki tona Tupuʼaga.

13 ʼE hilifaki anai e te tāmai tona mālohi pea mo tona ʼuhiga pule, ki te ʼofa, mo te agalelei pea mo te tokaga ʼaē ʼe fai e te faʼe, ke haʼele lelei ai tona loto fale. Ko tana faʼahiga fai te maʼua ʼaē neʼe tuku age e te ʼAtua kia ia, ʼe ʼiloga anai ki muli age, ʼi te aga ʼaē ka maʼu e tana fānau ʼo ʼuhiga mo te pule ʼa te tagata pea mo te pule ʼa te ʼAtua, mokā nātou fakahā anai peʼe nātou fakaʼapaʼapa ki te pule ʼaia pea mo feafeaʼi anai tanatou lavaʼi ke nātou gāue ʼo fakalogo ki te takitaki ʼa he tahi kehe ʼo mole nātou ʼiʼita peʼe nātou fakafeagai.

14. Kapau ʼe tuku e te tāmai he faʼifaʼitaki lelei, koteā anai tona fua ki tona foha peʼe ki tona ʼofafine?

14 Ko te faʼifaʼitaki ʼa te tāmai pea mo tana faʼahiga tokaga ki te ʼu meʼa ʼo tona famili, ʼe tokoni ʼaupito anai ke liliu tona foha pe ko he tagata ʼe vaivai pea mo lotolotolua, peʼe ko he tagata mālohi, ʼe mole higa gafua, ʼe ina taupau lelei tana tui pea mo ina tali ke ina fai tona ʼu maʼua. ʼE feala ke toe tokoni te faʼahi ʼaia ke liliu ki muli age pe ko he ʼohoana mo he tāmai ʼe faigataʼa, ʼe mole fakakaukau pea ʼe aga fefeka, peʼe liliu anai ia, ko he tāmai ʼe ina fakaʼaluʼalu lelei te ʼu meʼa, ʼe fonu ʼi te fakasiosio tonu pea mo lotoʼofa. ʼAki te ʼu felogoi ʼaē ka ina fai mo tona ʼofafine, ʼe fakalogo anai ki ai tana faʼahiga manatu ʼaē ka ina maʼu ʼo ʼuhiga mo nātou tagata, ʼaē ʼe feala ki muli age, ke ina fakafua leleiʼi peʼe ina fakafua koviʼi tona ʼohoana. Koia, ʼe ʼiloga te ʼofa ʼo te tāmai ʼi te temi ʼaē kei veliveli ai tana tamasiʼi.

15, 16. (a) ʼI te manatu ʼa te Tohi-Tapu, koteā te maʼua ʼo te tāmai ʼo ʼuhiga mo te ako? (b) ʼE feala ke ina fai feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

15 ʼE fakahā e te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ki tana hahaʼi ia Teutalonome 6:6, 7, ʼe ko he maʼua maʼuhiga ʼo te tāmai ke ina akoʼi tana fānau. ʼE tou lau fēnei ai: “Ko te ʼu palalau ʼaenī ʼaē ʼe ʼau fakatotonu atu kia te koe ʼi te ʼaho ʼaenī, ʼe tonu anai ke nofo ʼi tou loto; pea ʼe tonu anai ke ke akoʼi ki tou foha pea mo ke talanoa kiai mokā ke heka anai ʼi tou loto fale, mokā ke haʼele anai ʼi te ala, mokā ke takoto anai, pea mokā ke tuʼu ake anai.”

16 ʼE mole gata ʼaki pe te ʼu palalau ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe tonu ke tuku tuʼumaʼu ki te ʼatamai ʼo te fānau, kae ko te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia. ʼE lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼe feala ke fai ai te faʼahi ʼaia. Ko te ʼu fisiʼi teu ʼi te ʼōloto, ko te ʼu kiʼi manu ʼi te kele, ko te ʼu manulele pea mo te ʼu manu ʼaē ʼe kake ʼi te ʼu ʼakau, ko te ʼu figota ʼi te mataʼone, ko te ʼu faʼahiga fuaʼi ʼakau ʼi te ʼu moʼuga pea mo te ʼu fetuʼu ʼaē ʼe gigila ʼi te lagi, ko te ʼu meʼa taulekaleka fuli ʼaia ʼe nātou talanoa ki te Tupuʼaga, pea ʼe tonu ke koutou fakamahino te faʼahi ʼaia ki takotou fānau. ʼE ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼE kalagaʼi e te lagi te kolōlia ʼo te ʼAtua; pea ko te mata ʼo te lagi, ʼe ina fakahā te gāue ʼo tona ʼu nima. Ko he ʼaho ki he tahi ʼaho, ʼe ina fakamafisi te lea, pea ko he po ki he tahi po, ʼe ina fakahā te mālama.” (Pesalemo 19:1, 2) Kapau ʼe tokaga te tāmai ʼo fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu pea mo he ʼu faʼifaʼitaki ʼi te maʼuli moʼo fakahā te ʼu lekula faitotonu ʼa te ʼAtua pea mo fakahā te poto pea mo te ʼaoga ʼa te ʼu tokoni ʼa te ʼAtua, ʼe feala anai ke haga te tāmai ʼo laga ʼi te ʼatamai pea mo te loto ʼo tana tamasiʼi, te tafito ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito ki tona ka haʼu: te ʼiloʼi papau ʼaē ʼe maʼuli te ʼAtua, pea ʼe “ko ia ʼaē ʼe ina totogi ia nātou ʼaē ʼe nātou kumi moʼoni ia ia.”—Hepeleo 11:6.

17, 18. (a) ʼE tonu ke akonakiʼi feafeaʼi e te tāmai tana fānau? (b) Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga age ʼi he ʼu tuʼuga lekula?

17 Ko te tahi maʼua ʼo te tāmai, ke ina akonakiʼi tana fānau. “ ʼIo, ko ai te foha ʼaē ʼe mole akonakiʼi e tana tāmai?” ko te fehuʼi ʼaia ʼa Hepeleo 12:7. Kae ʼe tonu ke ina fai ʼo fakafuafua lelei, ke ʼaua naʼa ina fai fakafefeka fau, talia naʼa fakatupu ʼita pea mo fakakinakina ki te tamasiʼi. ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua ki te ʼu tāmai: “ ʼAua naʼa koutou fakatupu ʼita ki takotou fānau, naʼa feala ke nātou lotovaivai ai.” (Kolose 3:21) ʼE maʼua ke fai he ʼu lekula, kae ʼe feala ʼi ʼihi temi, ke lahi fau tatatou ʼu lekula, ʼo liliu leva ia ko he kavega pea mo fakaloto vaivai ki te fānau.

18 ʼI te temi muʼa, neʼe leleiʼia e te kau Faliseo te ʼu lekula; ʼi te lahi fau ʼo te ʼu lekula ʼaē neʼe nātou faʼu, neʼe fakatupu ʼaki ai te ʼu taʼiake malualoi. Ko he manatu hala ʼa te tagata ʼi tana ʼui ʼaē, ʼe feʼauga ʼaki pe te faʼu ʼo he ʼu lekula foʼou moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia. Kua ʼiloʼi papau ia, ko te puleʼaki ki te ʼu faigataʼaʼia, ʼe ko te faiga ke lave te ʼu akonaki ki tonatou loto. Koia, ʼe lelei age ke ʼaua naʼa lahi he ʼu lekula kae ke koutou faiga tāfito, ke koutou akoʼi te ʼu manatu tāfito ʼo te ʼu lekula ki takotou fānau, ʼo koutou mulimuli ki te aga ʼa te ʼAtua totonu, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau tuku anai taku ʼu lao ki tonatou ʼatamai, pea mo tohi ki tonatou loto.”—Hepeleo 8:10.

KO TE TĀMAI PEA MO TE FAʼE ʼE GĀUE FAKATAHI

19. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou fai moʼo taupau te felogoi ʼi te loto fale?

19 ʼI te agamāhani, ko te tāmai ʼaē ʼe gāue moʼo fafaga tona famili. Ka ʼosi mai tana gāue, kua lagi gaʼegaʼe pea ʼe kei lagi ʼi ai tana tahi ʼu gāue ke ina fai. Kae, ʼe tonu ke ina fakaʼaogaʼi hona temi ki tona ʼohoana pea mo tana fānau, ke feala hana felogoi pea mo palalau mo nātou, ke nātou fai he ʼu fakatuʼutuʼu fakatahi pea mo nātou fakafiafia fakatahi. ʼAki tana aga ʼaia, ʼe ina fakaloto mālohiʼi anai te logo tahi pea mo te faifaitahi ʼo tona famili. ʼI muʼa ʼo tana maʼu fānau, neʼe lagi tau ʼolo te taumatuʼa ʼo haʼele. Kae kapau ʼe hoholo atu pe tana taʼi fai ʼaia, ʼo nā ʼolo ʼo ʼeva ʼi hē pea mo hē pea mo ʼōmai ki fale kua pōʼuli, ʼe mole feala ke tou ʼui ʼe nā fai fakalelei tonā ʼu maʼua faka taumatuʼa. ʼE ko he agakovi ʼaia ki tanā tamasiʼi. ʼE iku kovi anai ʼi he temi ki te taumatuʼa ʼaia, ʼi tana mole tokaga pea mo tana mole fai fakaleleiʼi tonā maʼua. Ko te fānau ohage pe ko te hahaʼi lalahi, ʼe nātou leleiʼia he maʼuli tokalelei pea mo fīmālie, ʼe lagolago ki te lelei ʼo tonatou ʼatamai, ʼo tonatou sino, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonatou loto. Ke ʼaua naʼa toe fakatupu e te ʼu mātuʼa he ʼu mamahi, he kua feʼauga mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe tau mo tonatou maʼuli faka famili ʼi te ʼaho fuli.—Vakaʼi ia Mateo 6:34; Kolose 4:5.

20. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e te ʼu mātuʼa moʼo fakatahiʼi tana ʼu faiga ke feala hanā akonakiʼi fakalelei tanā fānau?

20 ʼE gāue fakatahi anai te tāmai mo te faʼe ʼi tanā felogoi ʼaē mo tanā fānau, ohage ko tonatou akoʼi, tonatou akonakiʼi, mo tonatou fakatonutonuʼi peʼe ko te fakahā ʼo tonā ʼofa. ‘Ko te ʼapi ʼaē ʼe mavaevae ʼo fakafeagai kia ia totonu, ʼe mole feala ke tuʼu fualoa.’ (Maleko 3:25) ʼE tonu ki te ʼu mātuʼa ke nā felogoi fakatomuʼa ki te faʼahiga akonaki ʼaē ka nā fai anai ki tanā fānau, ke ʼaua naʼa hage ki tana fānau ʼe mole nā felogoi ki te faʼahi ʼaia. Kapau ʼe mole nā tokaga ki te faʼahi ʼaia, ʼe nā tuku anai he fealagia ki tanā fānau ke nātou faiga ke ‘nā fihi pe ko ai ʼaē ʼe pule.’ ʼI ʼihi temi, ʼe feala ki he tahi ʼi te taumatuʼa ke ina fai fakavilivili he meʼa peʼe ina fai ʼi tona ʼita, ʼo ina akonakiʼi fakafefeka fau tana tamasiʼi peʼe ina fakatūʼa, kae tālā ia neʼe mole tonu ke gaohi feiāʼi te tamasiʼi. ʼI te faʼahi ʼaia, e lagi feala ke felogoi ʼāteaina muʼa te taumatuʼa, pea ko ʼaē ia nāua ʼaē neʼe mole lelei tana aga, ʼe ina fakatuʼutuʼu anai ke ina fakatokatoka te faʼahi ʼaia mo te tamasiʼi. Pea, kapau ʼe mole feala hanā felogoi ʼāteaina, ko te tāmai peʼe ko te faʼe ʼaē ʼe manatu ʼe mole lelei anai tana kau mo tona hoa, ʼe feala ke ina ʼui fēnei age: “Kapau ʼe ke ʼita, ko tona ʼaluʼaga, pea ʼe ʼau mahino kiai, pea ka na pau la neʼe ko ʼau ʼaia, neʼe lagi ʼau fai feiā pe, kae ʼe ke mole ke ʼiloʼi te meʼa ʼaenī . . .” Pea e lagi feala ke ina fakahā ki tona ʼohoana te meʼa ʼaē neʼe mole mahino kiai. Kapau ʼe ina fai feiā, ʼe ina fakatokatoka anai ia meʼa fuli, ʼo mole ina fakahā ki te tamasiʼi ʼaē neʼe fakatonutonuʼi te kehe ʼo tana manatu. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te tohi ʼo te Tāʼaga Lea: “ ʼE tupu te kē ʼuhi ko te fiatuʼu, kae ko te poto ʼe maʼu ia nātou ʼaē ʼe kumi tokoni.”—Tāʼaga Lea 13:10; vakaʼi mo Tagata Tānaki 7:8.

21. Ko te akonakiʼi ʼo te fānau ʼe ko he maʼua koa ʼo he tokotahi ʼi te taumatuʼa? Koutou fakamahino takotou tali.

21 ʼE fakahā e te ʼu Tohi Faka Hepeleo, ʼe ʼi ai te ʼu faʼahi e lua ʼo te akonaki: “Fakalogo, ê toku foha, ki te akonaki ʼa tau tāmai, pea ʼaua naʼa ke līaki te lao ʼo tau faʼe.” ʼE toe fakamoʼoni feiā pe te manatu ʼaia e te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano: “ ʼU fānau, koutou fakalogo ki takotou ʼu mātuʼa ʼi te fakatahi mo te ʼAliki, heʼe totonu te meʼa ʼaia.” ʼI ʼihi temi, ʼe manatu te tāmai ko tona ʼohoana ʼaē ʼe tonu ke ina fakatonutonuʼi te fānau. ʼI te tahi faʼahi, ko te faʼe ʼaē ʼe ina maʼu te manatu ʼaia ʼo ina ʼui moʼo fakamatakuʼi te tamasiʼi ʼaē ʼe pago: “Talitali pe koe ke haʼu tau matuʼa!” Kae, ke feala ke maʼuli fīmālie te famili pea ke maʼu e te ʼu mātuʼa te ʼofa pea mo te fakaʼapaʼapa ʼo tanā ʼu fānau, ʼe tonu ke nā fai toko lua tonā maʼua ʼaē ko te akonakiʼi ʼo tanā fānau.—Tāʼaga Lea 1:8; Efesi 6:1.

22. Ka kole he meʼa e he tamasiʼi, koteā te meʼa ʼaē ʼe mole tonu ke fai, pea koteā tona tupuʼaga?

22 ʼE tonu ke sio te fānau ʼe gāue fakatahi tanatou ʼu mātuʼa ʼi te faʼahi ʼaia pea ʼe nā tali fakaleleiʼi tonā ʼu maʼua takitokotahi. Kapau ko te tamasiʼi ʼaē ʼe loto ki he meʼa ʼe ina logo tuʼumaʼu te tali fēnei ʼo tana tāmai: “ ʼAlu ʼo kole ki tau faʼe,” peʼe kapau ʼe tuku tuʼumaʼu e tana faʼe ke fai e te tāmai he tonu, ʼe mahino ia, ko ia ʼaē ia nāua ʼe tonu ke ina fakafisi, ʼe liliu ia kia mata ʼo te tamasiʼi, ko he tahi ʼe agakovi. ʼIo, ʼe feala ʼi ʼihi temi ke ʼui e te tāmai: “ ʼE feala tau ʼalu ʼo gaoʼi ʼi tuʼa, kae fehuʼi muʼa ki tau faʼe pe ko te temi fea ʼaē ʼe tou kakai ai.” ʼI ʼihi temi, kapau neʼe mole kovi te meʼa ʼaē neʼe kole e te tamasiʼi, ʼe tuku anai e te faʼe ke fai he tonu e te tāmai. Kae, ʼe tonu ke nā tokaga takitokotahi ke ʼaua naʼa fakaneke peʼe fakagafua ki te tamasiʼi ke fefakafeagaiʼaki tana ʼu mātuʼa, ke foaki age te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai. Tahi ʼaē meʼa, ko te fafine poto ʼe tokaga anai ke ʼaua naʼa ina fai tona ʼuhiga pule ʼaki he manatu fakafeagai, ʼo ina fakanekeneke ke ina maʼu tāfito te ʼofa ʼa te tamasiʼi, ʼo fua kovi ki tona ʼohoana.

23. ʼI he famili, ko te tāmai tokotahi koa ʼaē ʼe tonu ke ina fai te ʼu tonu?

23 ʼI te ʼaluʼaga moʼoni, ʼe feala kia nātou takitokotahi ʼo te famili, ke ʼi ai he ʼaluʼaga ʼe tonu ke tokagaʼi ai tanatou ʼu manatu. Ko te maʼua ʼo te tāmai, ke ina fai he ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te fīmālie ʼo tona famili, pea ʼe ina fai anai te ʼu tonu ʼaia mo kapau kua faka felogoi mo tona famili pea mo ina tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fia fai tāfito kiai. Kae ko te faʼe ʼe ina fai anai he ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo te fale kuka pea mo te tahi ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te loto fale. (Tāʼaga Lea 31:11, 27) Ka nātou lalahi leva, ʼe fakagafua anai ki te fānau ke nātou fai he ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu fakafiafia pea mo te filifili ʼo tonatou ʼu mutuʼi meʼa pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai. Kae ʼe tokakaga anai te ʼu mātuʼa, ke ʼaua naʼa fakafeagai te ʼu tonu ʼaē neʼe fai e te fānau ki te ʼu lekula lelei, ke ʼaua naʼa tuʼutāmaki ai tana fānau peʼe lave kovi ki te ʼu meʼa ʼa ʼihi. ʼE feala ke feiā te akoʼi māmālie e te ʼu mātuʼa tana fānau ʼo ʼuhiga mo te ʼu tonu ʼaē ʼe tonu ke nātou fai.

ʼE KO HE MEʼA FAIGAFUA KOA ʼU MĀTUʼA TE FAKA MAʼUHIGAʼI ʼO KOUTOU?

24. Kapau ʼe tonu ke fakaʼapaʼapa te fānau ki te ʼu mātuʼa, koteā te meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua kia nāua?

24 ʼE ʼui ki te fānau: “Faka maʼuhigaʼi tau tāmai pea mo tau faʼe.” (Efesi 6:2; Ekesote 20:12) Kapau ʼe nātou fakalogo ki te fakatotonu ʼaia, pea ʼe nātou toe faka maʼuhigaʼi ai foki mo te ʼAtua. ʼE koutou faiga koa ke faigafua kia nātou te fai ʼo te faʼahi ʼaia? ʼE kole ki te fafine ke ina faka maʼuhigaʼi pea mo fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana. ʼE mole koa la mata faigataʼa ki te fafine ke ina fai te meʼa ʼaia, mo kapau ʼe mole faiga mālohi e tona ʼohoana ke ina muliʼi te meʼa ʼaē ʼe kole age ki ai e te Folafola ʼa te ʼAtua? Ko te tagata ʼe tonu ke ina fakapelepeleʼi mo ina faka maʼuhigaʼi tona ʼohoana, ohage ko hona hoa ʼofaina. Kae ʼe mole koa la faigataʼa mokā ʼe mole fia faifai tahi te fafine mo ia? Koia, koutou tokoni ki takotou fānau ke nātou fakalogo ki te pelesepeto fakaʼatua ʼaē ʼe ina fakatotonu age ke nātou fakaʼapaʼapa kia koutou, tanatou ʼu mātuʼa. Koutou maʼu tanatou fakaʼapaʼapa ʼo koutou faiga ke nātou maʼuli ʼi he loto fale ʼe tokalelei, ʼe takitaki ʼaki he ʼu lekula ʼe lelei. Pea ke nātou maʼu ʼi te loto fale ʼaia, takotou faʼifaʼitaki lelei, ʼaē ka ina foaki anai kia nātou he ako ʼe ʼaoga ki tonatou maʼuli, pea ʼi ʼihi temi, ʼe akonakiʼi anai nātou ʼaki te ʼofa.

25. Koteā te ʼu fihifihia ʼe feala ke hoko mokā ʼe mole manatu tahi te taumatuʼa ki te faʼahiga akoʼi ʼo tanā fānau?

25 Neʼe fai e te Hau ko Salomone te fakatokaga ʼaenī: “ ʼE lelei age he toko lua ʼi he tokotahi, heʼe lelei tonā totogi ʼi tanā gāue kinakina.” (Tagata Tānaki 4:9) Kapau ʼe haʼele fakatahi he toko lua pea fokifā kua tō he tahi, ʼe ʼi ai te tahi ia nāua moʼo fakatuʼu ake ʼo ia ʼaē. ʼO toe feiā aipe ʼi te famili, ʼe feala ke fetokoniʼaki te tagata pea mo te fafine, pea mo nā fefakaloto mālohiʼaki ʼi tonā ʼu tuʼulaga. ʼE mālohi te logo tahi faka famili, heʼe lahi te ʼu faʼahi ʼe fehokoʼaki ai tonā ʼu tuʼulaga. ʼIo, ʼaki te fānau ʼe tonu ke faifaitahi te ʼu mātuʼa, ʼo nā kaugā gāue ʼi te akoʼi ʼo nātou. Kae, ʼe tau hoko te ʼu fihifihia mo kapau ʼe mole felogoi te ʼu mātuʼa ki te faʼahiga akoʼi pea mo te faʼahiga fakatonutonuʼi ʼo he tamasiʼi. ʼI ʼihi temi, ʼe lahi te tokaga ʼa te faʼe ki te tamasiʼi, ohage ki tona ʼohoana ʼe mole ina tokagaʼi ia ia pea ʼe feala ke ʼita ai. ʼE lagi ʼiloga anai te meʼa ʼaia ʼi tana aga ʼaē ki te tamasiʼi: ʼe mole ina gaohi fakaleleiʼi anai te tamasiʼi, peʼe lahi anai tana tokaga ki te tamasiʼi, kae ina līaki tona ʼohoana. Kapau ko te tagata peʼe ko te fafine ʼe mole nā maʼu te aga ʼaē ʼe tāu mo te faʼahi ʼaia, ʼe feala ke nā tuʼutāmaki ai.

26. Ka tupu he tahi kiʼi tamasiʼi, ʼo maʼua ke tokaga lahi ki ai te faʼe, koteā te meʼa ʼe feala ke tou fai ke ʼaua naʼa maheka tona taʼokete?

26 E feala ke hoko he tahi fihifihia mokā tupu he tahi tamasiʼi. ʼE mahino ia, ʼe maʼumaʼua leva te fafine ki te gaohi ʼo te kiʼi tamasiʼi ʼaia. Kae ke ʼaua naʼa hage ki te ʼuluaki tamasiʼi ʼe mole tokagaʼi ia ia pea mo ʼaua naʼa maheka, ʼe tokaga anai te tāmai ʼo gaohi fakaleleiʼi ia ia.

27. ʼE lava feafeaʼi kia ia ʼaē ʼe tui kia Sehova ke tokoni ki te fānau ʼi te faʼahi fakalaumālie, mo kapau la ʼe mole tui tona ʼohoana kia Sehova?

27 ʼE moʼoni, ʼe lelei age he toko lua ʼi he tokotahi, kae ʼe lelei age te ʼi ai pe ʼo he tokotahi ʼi te mole ʼi ai ʼaē ʼo he tahi. ʼI ʼihi ʼaluʼaga, ʼe maʼua ki te faʼe, peʼe ko te tāmai, ke ina taupau tokotahi tana fānau. ʼE lahi te ʼu famili ʼe mole lotu tahi, tāfito la mokā ko he tokotahi ʼi te taumatuʼa, ʼi tona ʼuhiga kaugana ʼa Sehova ʼAtua, ʼe falala katoa ki te ʼu tokoni ʼo te Tohi-Tapu. Kapau ko te tagata ʼaē ʼe Kilisitiano, ʼi tona ʼuhiga pule ʼo te famili, ʼe lelei age hana akoʼi pea mo ina akonakiʼi te fānau. ʼE tonu anai ke ina maʼu he loto faʼa kātaki ʼaupito, ʼo ina lolomi ia ia pea mo lotoʼutaki. ʼE tonu anai ke lotomālohi mokā ko he ʼu faʼahi maʼuhiga, ʼo aga poto pea mo agalelei tatau aipe peʼe fakafihiʼi, pea ke ʼaua naʼa fefeka fau mokā ʼe maui mālie. Kapau ko te fafine ʼaē ʼe tui kia Sehova, pea mo tonu ke fakalogo ki tona ʼohoana, ko te faʼahiga aga ʼaē ʼe tonu ke ina fai, ʼe fakalogo anai ki te faʼahiga aga ʼo tona hoa. ʼE mole tokaga koa ki te Tohi-Tapu, peʼe fakafeagai koa ia ki te maʼuliʼi e tona ʼohoana tana tui pea mo tana akoʼi ki tana fānau? Kapau ʼe fakafeagai te tagata kia ia, ʼe ina muliʼi anai te tokoni ʼaē neʼe fai e te ʼapositolo ko Petelo, ke ina fai tona tuʼulaga ohage ko he fafine ʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei pea mo aga fakaʼapaʼapa, ke tafoki tona ʼohoana ‘ka heʼeki fai hana palalau.’ ʼE ina toe fakaʼaoga anai mo te ʼu fealagia fuli ʼaē ʼe tuku age kia ia moʼo akoʼi te ʼu fakatuʼutuʼu fakaʼatua ki tana fānau.—1 Petelo 3:1-4.

TE FAʼAHIGA MAʼULI ʼI TE LOTO FALE

28, 29. Ko te faʼahiga maʼuli faka famili feafeaʼi ʼaē ʼe lelei, pea koteā tona tupuʼaga?

28 ʼE tonu ki te ʼu mātuʼa ke nā fakatupu ʼi te loto fale he faʼahiga maʼuli ʼe hā ai te ʼofa. Kapau ʼe nā fakatupu te faʼahi ʼaia, ʼe mole nofo anai te fānau mo he loto mahalohalo pea mo ʼanatou ʼu hala. ʼE mole nātou tuʼania anai te fakahā kia nāua, heʼe nātou ʼiloʼi ʼe feala hanatou felogoi mo nāua, pea ʼe nā maʼu anai he lotomahino pea ʼe tokagaʼi anai e te ʼu mātuʼa tonatou ʼu fihifihia ʼaki he lotoʼofa. (Vakaʼi ia 1 Soane 4:17-19; Hepeleo 4:15, 16.) Koia, ko te loto fale ʼe mole ko he fakamalumaluʼaga pe, kae ʼe liliu anai ko he nofoʼaga ʼe faka fealagia ai e te ʼu mātuʼa te tuputupu pea mo te mātala ʼo te agaaga ʼo te tamasiʼi.

29 ʼE mole feala hakotou fufūʼi he eposi ki he vinika pea koutou ʼamanaki ʼe fonu ʼaki anai ko te vai. ʼE palapala ʼaki pe anai ia te huhuʼa ʼaē neʼe koutou fufūʼi kiai. ʼE toe feiā mo te fānau, ʼe nātou taupau te faʼahiga maʼuli ʼo te loto fale. ʼE lave kia nātou te faʼahiga manatu ʼa nātou ʼaē ʼe maʼuʼuli mo nātou, ʼe nātou fakatokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te loto fale, pea ohage pe ko ni eposi, ʼe nātou taupau te ʼu meʼa fuli ʼaia. ʼE ʼiloʼi e te fānau tokotou agaaga, peʼe koutou ʼiʼita peʼe koutou agamālū pea mo agalelei. ʼE mulimuli te ʼu kiʼi tamaliki ki te faʼahiga maʼuli ʼo te famili, koia ʼaē, ʼe maʼuhiga ʼaupito ke maʼu ʼi te loto fale te tui, te ʼofa, te taupau ʼo te ʼu faʼahi fakalaumālie pea mo te falala ʼaē kia Sehova ʼAtua.

30. Koteā te ʼu fehuʼi ʼe feala ke fai e te ʼu mātuʼa ke nātou ʼiloʼi peʼe lelei tanatou akoʼi tanatou fānau?

30 Koutou fakakaukauʼi te ʼu fehuʼi ʼaenī: Ko te aga feafeaʼi ʼaē ʼe koutou loto ke fai e takotou tamasiʼi? Ko te aga koa ʼaia ʼaē ʼe koutou maʼuliʼi? Koteā te faʼahi ʼaē ʼe tokaga tāfito kiai te famili? Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe koutou tuku ki takotou tamasiʼi? ʼE koutou meo tuʼumaʼu koa, mo fatufatuʼi niʼihi pea mo talanoa tuʼumaʼu ki he ʼu meʼa ʼe mole lelei? ʼE koutou loto koa ke feiā mo takotou tamasiʼi? Peʼe koutou fai koa koutou he ʼu fakatuʼutuʼu ʼe lelei maʼa tokotou famili? ʼE koutou maʼuliʼi koa e koutou totonu pea mo koutou akoʼi ki takotou fānau? ʼE mahino koa kia nātou, ke feala hanatou kau ki tokotou famili, ʼe ʼi ai te ʼu faʼahi ʼe maʼuhiga ke nātou fai, mo te ʼu aga ʼe tonu ke nātou fai, kae ke nātou līaki te ʼu aga ʼaē ʼe mole lelei? ʼE loto te fānau ke nātou fīmālie, koia ke koutou fakahā age ʼe koutou ʼofa kia nātou pea mo tali ia nātou mo kapau ʼe nātou maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te famili. ʼI te agamāhani ʼe fai pe te hahaʼi ki te meʼa ʼaē ʼe tou loto ke nātou fai. Kapau ʼe mole koutou maʼu he manatu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo takotou tamasiʼi, ʼe ina fakamoʼoni anai te meʼa ʼaē ʼe koutou manatu kiai. Koutou falala ki ai, mo fakaloto mālohiʼi ia ia pea ʼe mole ina fai anai he meʼa ke koutou mamahi ai.

31. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke lagolago tuʼumaʼu ki te ʼu palalau ʼa te ʼu mātuʼa?

31 ʼE fakamāuʼi tāfito te hahaʼi ʼi tanatou ʼu aga, ʼi tanatou ʼu palalau. ʼE toe feiā mo te fānau, ʼe nātou tokagaʼi tāfito te ʼu aga ʼi te ʼu palalau pea ʼe nātou ʼiloʼi atu aipe te malualoi ʼo he tahi. ʼE lotohoha te fānau mokā ʼe lahi fau te ʼu palalau; koutou tokaga lelei, ke koutou muliʼi e koutou totonu te ʼu tokoni ʼaē ʼe koutou fai age kia nātou.—1 Soane 3:18.

32. ʼA ai te ʼu tokoni ʼaē ʼe tonu ke muliʼi tuʼumaʼu?

32 ʼE ko he meʼa faigataʼa tou tuʼulaga, peʼe ko koe ko he tāmai peʼe ko koe ko he faʼe. Kae ʼe feala hakotou fakahoko tokotou tuʼulaga ʼaia pea mo maʼu ai he ʼu fua lelei, mo kapau ʼe koutou mulimuli ki te ʼu tokoni ʼa te Tupuʼaga ʼo te maʼuli. Koutou fai fakalelei tokotou tuʼulaga ohage pe ko hakotou fai ki te ʼAtua. (Kolose 3:17) ʼAua naʼa koutou fai fakavalevale ʼi he faʼahi, koutou fakafuafua lelei ia meʼa fuli pea “ke ʼiloʼi takotou fakapotopoto e te tagata fuli pe,” ʼo kau kiai mo takotou fānau.—Filipe 4:5.

[Paki]

ʼAki tana sio, tana ʼu fakapelepele pea mo te ʼaveʼave ʼo tona leʼo, ʼe fakamahino e te faʼe ki tana kiʼi tamasiʼi, ʼe ʼofa mamahi ki ai

[Paki]

ʼE koutou fakatuʼutuʼu koa ke koutou fai fakatahi he ʼu meʼa mo takotou fānau?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae