Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • je p. 8-11
  • ʼE Tātānaki e Sehova Pea Mo Ina Kauhaki Tana Hahaʼi Ki Te Gāue

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Tātānaki e Sehova Pea Mo Ina Kauhaki Tana Hahaʼi Ki Te Gāue
  • Te Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova—Logo Tahi Moʼo Fai ʼo Te Finegalo ʼo Te ʼAtua ʼi Te Malamanei
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Kua Fakatuʼu Te Puleʼaga ʼi Selo
    Kua Pule Ia Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua! (kr)
  • Tanatou Tuputupu Pea Mo Mafola ʼi Totatou Temi
    Te Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova—Ko Ai Ia Nātou? Koteā ʼAē ʼe Natou Tui Kiai?
  • Ko Te ʼu Faka Mālamagia—Lalahi Pea Mo Veliveli—ʼUluaki Koga
    Te Tule Leʼo—1995
  • Neʼe Natou Mavae Mai Te Lotu Hala
    Te Tule Leʼo—2016
Te Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova—Logo Tahi Moʼo Fai ʼo Te Finegalo ʼo Te ʼAtua ʼi Te Malamanei
je p. 8-11

ʼE Tātānaki e Sehova Pea Mo Ina Kauhaki Tana Hahaʼi Ki Te Gāue

ʼI te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō, neʼe mafola te ʼapositasia ʼi te kele katoa. ʼE lahi te ʼu ʼēkelesia neʼe nātou taupau he ʼu akonaki ʼo te Tohi-Tapu, kae neʼe nātou muliʼi te ʼu talatisio fakatagata, pea mo te ʼu agaʼi fenua faka pagani. Ko te talitali ki te toe liliu mai ʼa Kilisito neʼe mole kei faka maʼuhigaʼi.—Vakaʼi ia Mateo 13:24-30, 37-43.

Kae, neʼe ʼui e Sesu ke nonofo ʼalaʼala ʼo ʼuhiga mo tana toe liliu mai! Ko te kūtuga ʼi Allegheny (Pittsburgh), Pennsylvanie, U.S.A. neʼe nātou fai te faʼahi ʼaia. ʼI te kamata ʼo te ʼu taʼu 1870, ko Charles Taze Russell pea mo ʼihi ʼi ʼona ʼu kaumeʼa neʼe loloto tanatou ako te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te toe liliu mai ʼa Kilisito, ʼo mole nātou fakalogo ki he lotu. Neʼe nātou kumi foki te moʼoni faka Tohi-Tapu ʼo ʼihi ʼu akonaki tāfito. Neʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te ʼu gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia ʼaho nei.—Mateo 24:42.

Neʼe mahino ai te kiʼi kūtuga ʼaia ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo te Tahitolu ʼe mole fakatafito ia ki te Tohi-Tapu, ka ko Sehova tokotahi pe ʼe ko te ʼAtua Māfimāfi pea mo te Tupuʼaga; ko Sesu Kilisito ko Tana ʼuluaki fakatupu pea ko tona ʼAlo ʼulu tokotahi; pea ko te laumālie maʼoniʼoni ʼe mole ko he ʼipotasi, kae ko te mālohi gāue pea mo fakapulipuli ʼo te ʼAtua. Neʼe mahino ai te kūtuga ʼaia ko te nefesi ʼe mate kae mole tuputupua, ko te ʼamanaki ʼa te kau mate ko te fakatuʼuake, pea ko te tūʼa ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou haga fai te meʼa ʼaē ʼe kovi, ʼe mole ko he fakamamahi heʼegata kae ko te fakaʼauha.

Ko te foaki e Sesu tona maʼuli ko he totogi maʼa te malamanei, neʼe fakatokagaʼi ko he akonaki tāfito ia ʼo te Tohi-Tapu. ʼUluaki, ko te toko 144 000 tagata pea mo fafine, neʼe fili talu mai te ʼuluaki sēkulō ʼo aʼu mai ki totatou temi, ʼe toʼo anai nātou ʼi te kele ke nātou maʼu fakatahi mo Kilisito ia te tofiʼa ʼi te Puleʼaga ʼi te lagi. Lua, ko te totogi ʼaē neʼe foaki e Sesu, ʼe faka fealagia ki te ʼu lauʼi miliale hahaʼi, ʼo tokolahi ia nātou ʼaia ʼe fakatuʼuake anai mai te mate, ʼe nātou maʼu anai te maʼuli haohaoa ʼaki te ʼamanaki ʼaē, ke nātou maʼuli heʼegata ʼi te kele ʼi te pule ʼa te Puleʼaga ʼaia.

Ko Russell pea mo tona ʼu kaugā gāue neʼe nātou toe fakatokagaʼi foki ko te ʼi henī ʼa Kilisito ʼe fakapulipuli, ʼi te laumālie. Ko te ʼu temi ʼo te kau Senitile, te temi ʼaē neʼe mole ʼi ai he puleʼaga ʼi te kele neʼe ina fakafofoga te pule ʼa Sehova, neʼe fakaʼosi ʼi te taʼu 1914. Pea ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe tonu ke fakatuʼu ʼi te lagi. Ko te ʼu akonaki ʼaia ʼe ʼiloga kehe ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaenī.

Ko Russell pea mo tona ʼu kaumeʼa neʼe nātou fakahā te ʼu moʼoni ʼaia ʼi te ʼu faʼahi fuli, ʼaki tanatou palalau pea mo te ʼu tohi neʼe nātou tā. ʼI Sūlio ʼo te taʼu 1879 neʼe kamata tā e Russell te nusipepa ʼaē ko te Phare de la Tour de Sion (ʼaē ʼe higoa ʼi te temi nei ko Te Tule Leʼo). Neʼe ina fakatuʼutuʼu ai ko te ʼu gāue ʼo ʼuhiga mo te fai faka mafola ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, ʼe fakalogo pe ki te ʼu meʼa ʼofa pea ʼe mole fai anai he tānaki paʼaga. Koia, ʼe tonu ke mafola ia te logo ʼaki te ʼu gāue ʼe mole totogi ʼe fai ʼe nātou ʼaē ʼe tui mo tonatou loto katoa. Neʼe lagolago totonu ia Russell ki te gāue ʼaia, ʼo ina foaki te paʼaga ʼaē neʼe ina maʼu ʼi tona ʼu fale koloā ʼo tānaki ʼo aʼu ki te temi ʼaia.

Ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe nātou faʼufaʼu te ʼu kalasi, neʼe ko te fakahigoaʼi ʼaia ʼo tonatou ʼu kokelekasio. Neʼe nātou fakatahitahi ʼo tuʼa tolu ʼi te vāhaʼa, ke nātou fakalogo ki te ʼu akonaki, ke nātou ako te Tohi-Tapu, pea mo nātou fai te ʼu fono fakamoʼoni. Neʼe nātou tautau fakanofo te ʼu tagata ʼāfea ke nātou takitaki te ʼu gāue fakalaumālie ʼa te ʼu kalasi takitahi.

ʼI te taʼu 1884 ʼi Pennsylvania ko te Zion’s Watch Tower Tract Society neʼe faʼu ko he kautahi ʼe mole kumi paʼaga. Ko te pelesita ʼo te kautahi ʼaia neʼe fili ʼi te taʼu fuli. Ko te kautahi ʼaia, ʼaē ʼe mole fakalogo ki te maʼuli ʼo he tagata, ʼe ina fakatuputupu anai te gāue ʼo ʼuhiga mo te ako faka Tohi-Tapu. Neʼe fakanofo ia Charles T. Russell ko te pelesita, pea ko tona pilō neʼe liliu ko te nofoʼaga ʼo te kautahi ʼaia.

Neʼe fai te ʼu faiga mālohi ke mafola te gāue ʼi ʼihi fenua. Neʼe aʼu ki Kanata pea mo Pilitania ʼi te kamata ʼo te ʼu taʼu 1880. ʼI te taʼu 1891 neʼe foli ia Russell ʼi te Eulopa pea mo te Lotomalie ʼo te Potu Hahake ʼo vakavakaʼi peʼe feafeaʼi te faka mafola ʼo te moʼoni ʼi te ʼu fenua ʼaia. ʼI te kamata ʼo te ʼu taʼu 1900, neʼe fakatuʼu e te Sosiete te ʼu filiale ʼi Pilitania, ʼi Siamani, pea mo Ositalalia.

ʼI te taʼu 1909 neʼe hiki te nofoʼaga ʼo te Sosiete Watch Tower ki Brooklyn, ʼi New York, ke feala ai he fakatuputupu ʼo te gāue faka mafola ʼi te malamanei katoa. Neʼe kua tonu leva ke faʼu he kautahi kua fakamoʼoni kiai te lao ʼo te puleʼaga ʼo New York, ʼaē ʼe higoa ʼi te temi nei ko te Watchtower Bible and Tract Society of New York. ʼI te taʼu 1914 ko te kautahi faka malamanei ʼo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe fakatuʼu ʼi Lonitoni, ʼi Pilitania ke feala ai he fakatuputupu ʼo te ʼu gāue ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi te ʼu fenua fuli ʼe fakatahi mo Pilitania. ʼI te temi nei kua faʼufaʼu te ʼu kautahi e 100 ʼo mulimuli pe ki te lao, pea ʼe nātou gāue ki te Sosiete Watch Tower ʼi te ʼu fenua ʼe lahi ʼaupito ʼo te malamanei. Ko te ʼu kautahi ʼaia ʼe nātou gāue fakaʼofa, pea ʼe lagolago kiai te ʼu meʼa ʼofa pea mo ʼihi ʼe nātou gāue ʼi tonatou lotolelei.

ʼI te taʼu 1916 neʼe mate leva ia Charles Taze Russell, pea ko Joseph Franklin Rutherford neʼe fakanofo ko te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower. Lolotoga te ʼu taʼu fakaʼosi ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, neʼe kovi ʼosi te fakatagaʼi ʼo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, ʼo iku ai mo te pilisoniʼi hala ʼo te toko valu tēhina ʼaē ʼe gāue ʼi te nofoʼaga ʼo te Sosiete ʼi Amelika. Ko te gāue ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe hage ia kua pulinoa. Kae, ʼi te taʼu 1919 neʼe fakamavae te ʼu tēhina ʼaia mai te pilisoni pea mo faka ʼāteaina ia nātou mai te ʼu meʼa fuli, pea neʼe toe kamata ai te tuputupu ʼo toe lahi age ia te gāue faka mafola.

ʼAki te nofoʼaga ʼo te Sosiete, ko te kau Kilisitiano fakanofo katoa, te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe hoholo tanatou foaki te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe ʼaoga, ʼi tona temi totonu ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe fakatahi mo te kautahi. Ohage pe ko te kokelekasio ʼa te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼaē neʼe nātou faʼufaʼu “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼaē neʼe palalau ki ai Sesu, ko te kūtuga fakanofo ʼo te kau Ako Tohi-Tapu ʼaē ʼe nātou kau ʼi te gāue ki te Puleʼaga, ʼe nātou faʼufaʼu foki te kalasi ʼo “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼi totatou temi. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼaʼahi ai e Sesu te kokelekasio, neʼe ina maʼu te kalasi ʼaia ʼe ina foaki te meʼa kai ki te kau kaugana ʼo te ʼapi; pea neʼe ina fakanofo ai ke pule ki ʼana meʼa fuli.—Mateo 24:45-47; Luka 12:42.

ʼI te hili pe ʼaē ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, neʼe ʼiloga lelei ia ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe takitaki e Kilisito Sesu, neʼe fakatuʼu ʼi selo ʼi te taʼu 1914. Koia ko te ʼu palalau ʼa Sesu neʼe feala ia ke hoko katoa ʼi te temi nei: “Ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele katoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga katoa; pea hoko mai ai leva te fakaʼosi.” Neʼe fai e Joseph F. Rutherford ia meʼa fuli ke feala ai te faka mafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga ki te hahaʼi tokolahi ʼaupito.—Mateo 24:14.

Pea, neʼe fakatuʼutuʼu leva e te Sosiete ke ʼi ai hona fale tā tohi ke ina fakaʼaogaʼi ai he kau gāue kua foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua, ʼo nātou gāue ʼi tonatou lotolelei, ke feala ai he maʼu tuʼumaʼu ʼo he ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼe mole faʼa totogi kovi. Neʼe fakaloto mālohiʼi te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu fuli, ke nātou kau tuʼumaʼu ki te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga. Neʼe fakaʼaogaʼi te ʼu lātio moʼo fakahā ʼo te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu ʼi ʼihi ʼu fenua.

Ia muʼa ʼo te taʼu 1918 neʼe mahino ki te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ko te ikuʼaga ʼo tanatou fai faka mafola, neʼe ko te tātānaki ʼo te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe fili ke fakatahi mo Kilisito Sesu ʼi selo, pea ke nātou valoki te malamanei ʼo ʼuhiga mo te fakamāu ʼa te ʼAtua ʼaē ka hoko. Neʼe mole lahi hanatou manatu ki he tānaki ʼo nātou ʼaē ka hāo anai ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele. Kae talu mai te taʼu 1918 neʼe fai ai te akonaki ʼaenī ʼi te ʼu koga meʼa kehekehe “Ko Te ʼu Lauʼi Miliona Hahaʼi ʼe Lolotoga Maʼuʼuli ʼi Te Temi Nei ʼe Mole Nātou Mamate Anai!”

ʼI te taʼu 1923 ko te ako ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao ʼaē ia Mateo 25:31-46, neʼe fakahā ai ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo Halamaketone, ko te hahaʼi faitotonu ʼaē ʼe mole kau ki te Puleʼaga ʼi selo, ʼe tonu foki ke nātou maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua, pea ʼe hāofaki anai nātou ʼi Halamaketone. ʼI te taʼu 1935 neʼe hā ʼi te tahi ako ʼo te Tohi-Tapu, ko te ʼu ōvi ʼaia ʼe tatau mo te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe mole feala hona lau ʼe tuʼu ia Fakahā 7:9-17. Ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaia ʼe tātānaki nātou mai te ʼu ʼatu puleʼaga fuli, pea ʼe nātou maʼu anai te ʼamanaki ke nātou hāo ʼi te Mamahi Lahi, pea ʼe nātou maʼu anai te maʼuli heʼegata ʼi te kele. Ko te fakamahino ʼaia neʼe ina foaki te mālohi foʼou ki te gāue faka mafola.—Soane 10:16.

ʼI te taʼu 1931 neʼe fakahigoa ai te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI muʼa atu neʼe ʼiloa ia nātou ʼi te higoa ʼaē ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi te malamanei, ko te kau Faka mafola ʼo te māfoatā ʼo te ʼu taʼu e afe, pea ko te hahaʼi ʼo te Sosiete Watch Tower. Neʼe fakahigoaʼi foki ia nātou ko te kau Russellistes pea mo te kau Rutherfordistes. Neʼe mole he higoa ʼi te ʼu higoa ʼaia ʼe ina fakamoʼoni totonu ia nātou. Logope la ko te higoa ʼaē, ko te Kilisitiano ʼaē neʼe foaki age ki te kau tisipulo ʼa Sesu ʼaki te gāue ʼa te ʼAtua ʼi te ʼuluaki sēkulō, neʼe feʼauga lelei mo nātou, neʼe toe lahi foki mo te ʼu kūtuga neʼe nātou toe fakaʼaogaʼi te higoa ʼaia ka neʼe nātou mulimuli ki te ʼu akonaki loi. Moʼo fakakeheʼi ia nātou mai te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼui ko nātou ko te kau Kilisitiano, neʼe tonu ke ʼi ai he higoa moʼo fakakeheʼi ʼo te kau tisipulo moʼoni ʼa Kilisito ia ʼaho nei.

Ko te ako fakalelei ʼo te Tohi-Tapu ʼe hā lelei ai foki ohage pe ko te fakahigoaʼi ʼaē e Sehova tana hahaʼi ko Iselaele ko tana kau fakamoʼoni, ʼe toe feiā aipe mo tana hahaʼi ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa, ʼaē neʼe kua nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova, ʼo nātou fakahā tona huafa pea mo tona finegalo, ʼe tonu ke fakahigoa ia nātou ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko te higoa ʼaia ʼe ina fakaʼiloga keheʼi ai te kau Kilisitiano moʼoni ʼe atolasio kia Sehova, mai ia nātou fuli ʼaē ʼe nātou ʼui ko nātou ko te kau Kilisitiano ia ʼaho nei.—Pesalemo 83:18; Isaia 43:10-12.

ʼI te taʼu 1942, lolotoga te Lua Tau Faka Malamanei neʼe mate ai ia Joseph F. Rutherford, pea ko Nathan H. Knorr neʼe fakanofo ko te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower. Ko te ʼu lea faka polofeta neʼe hā lelei ai ʼi te hili ʼo te tau, ʼe ko he temi tokalelei pea mo fīmālie, ʼo faigamālie ai te fakalahi ʼo te gāue faka mafola ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī. ʼI Fepualio 1943 neʼe fakatuʼu ai e te Sosiete te Faleako Tohi-Tapu ʼo Kalaate moʼo ako ʼo te ʼu minisi ʼe gāue katoa ʼo ʼuhiga mo te gāue misionea ʼi ʼihi fenua. Ki muli mai ʼi te taʼu pe ʼaia, neʼe toe fai mo te ako makehe ʼo ʼuhiga mo te minisitelio ʼo fakakau ki te polokalama ʼo te ʼu fono ʼi te vāhaʼa fuli ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

ʼI te taʼu 1950 neʼe kamata tā ai e te Sosiete te ʼu koga ʼo te Tohi-Tapu Les Saintes Écritures—Traduction du monde nouveau, ko he fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu ʼi te lea fakapilitānia ʼo te temi nei, mai te ʼu koga ʼo te Tohi-Tapu ʼi te lea ʼaē neʼe kamata tohi ai. Ko te fakaliliu ʼaia ʼo te Tohi-Tapu, ʼe mahino gafua, ʼo mole totogi kovi ʼi tona fai ʼi te ʼu masini tā tohi ʼa te Sosiete, neʼe lahi ʼaupito tona ʼaoga ʼi te gāue fai faka mafola. ʼI te ʼaho ʼaenī, ko te ʼu Tohi-Tapu e 84 miliona tupu kua ʼosi tā ʼi te ʼu lea e 24.

ʼI te fakaʼosi ʼo te taʼu 1994, neʼe teitei pe ko te nima miliona kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe fai faka mafola ʼi te ʼu fenua pea mo te ʼu motu e 232. ʼO ʼuhiga mo te Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito, neʼe lahi ʼaupito te hahaʼi neʼe fakatahitahi ʼi tonatou ʼu kokelekasio e 75 573 ʼi te taʼu 1994, ko tona lahi ko te toko 12 288 917 hahaʼi.

Ko te ʼAtua ʼe ina fakaʼaogaʼi moʼoni te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼe hā te faʼahi ʼaia ʼi tanatou gāue hoholo, ʼi tanatou logo tahi ʼi te malamanei, ʼi tanatou faiva ʼo lagolago ki te huafa ʼo Sehova, pea mo tanatou faka mafola tona Puleʼaga, tanatou ʼu lekula ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, tanatou fakaʼapaʼapa ki te Tohi-Tapu katoa, ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe mole feala ke hala, pea mo tonatou kua faka ʼāteaina mai te hoʼi mataku pea mo te gaohi meʼa fakatemonio.

Ko te ʼu alatike ʼaē ka hoa mai ʼe nātou fakahā anai peʼe feafeaʼi takotou maʼu he fua lelei mai te toe fakatuʼu ʼo te tauhi moʼoni ʼa te ʼAtua.

• Koteā te ʼu akonaki tāfito ʼaē neʼe kehekehe ai te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu mai te tahi ʼu ʼēkelesia?

• Koteā te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē neʼe fai e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼo te kautahi ʼo aʼu ki te taʼu 1918?

• He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe fakanofo neʼe nātou faʼufaʼu “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 24:45-47?

• Koteā te fakamahino ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, neʼe ina foaki te mālohi foʼou ki te gāue faka mafola ke tuputupu?

• Ko te fakatuʼutuʼu fea ʼaē ʼe ʼaoga kiai te higoa ʼaē ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?

• Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼaē ʼe hā ʼaki mai ai ʼe fakaʼaogaʼi moʼoni e te ʼAtua te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?

[Paki ʼo te pasina 8]

Ko C. T. Russell ʼi te taʼu 1879

Ko te numelo ʼo Sūlio 1879

ʼUluaki kūtuga ʼo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, ʼi Pittsburgh

[Paki ʼo te pasina 9]

Te nofoʼaga ʼo te Sosiete, ʼi te 1889-1909, ʼi Pittsburgh

Te ʼu pilō tāfito, ʼo Brooklyn, ʼi te 1909-1918

Te nofoʼaga ʼo nātou ʼe gāue ʼi Brooklyn 1909-1926

[Paki ʼo te pasina 10]

Te nofoʼaga faka malamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼi Brooklyn, New York, U.S.A.

ʼI ʼoluga ʼi te faʼahi hema:

Ko te fale ʼaē ʼe fakaʼaoga ki te ʼu pilō

ʼI ʼoluga ʼi te faʼahi mataʼu:

Ko te ʼu fale ʼaē ʼe nofoʼi

ʼI lalo ʼi te faʼahi hema:

Ko te fale tā tohi

ʼI lalo ʼi te faʼahi mataʼu:

Ko te fale ʼaē ʼe teuteuʼi ai te ʼu tohi ke ʼave ki te ʼu fenua

[Paki ʼo te pasina 11]

Ko te palalau ʼi te lātio ʼa J. F. Rutherford

Ko te ʼuluaki masini tā tohi ʼa te Sosiete, ʼe fakahaʼele e te hahaʼi ʼe lotolelei ʼo gāue noa ka mole totogi

Ko te Tohi-Tapu Traduction du monde nouveau kua ʼosi tā ʼi te temi nei ʼi te ʼu lea e 24

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae