Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 22 p. 142-148
  • Te ʼUluaki Malaʼia—Ko Te ʼu Heʼe

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼUluaki Malaʼia—Ko Te ʼu Heʼe
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Tautea ʼi Te ʼUluaki Sēkulō
  • Te Tautea ʼAki Te ʼu Heʼe ʼi Totatou Temi
  • Ko Nātou ʼAē ʼe Fakamamahiʼi e Te ʼu Heʼe!
  • Kua Nonofo Teuteu Te ʼu Heʼe Ki Te Tau
  • ʼE Tala Te Logo Ki Te Kau Takitaki ʼo Te Mālamanei
  • Ko He ʼOhofi Mai Te Potu Noleto!
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
  • Kua Ōvi Mai Te ʼAho ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—1998
  • ʼAua Naʼa Galo Te ʼAho ʼo Sehova ʼi Totatou ʼAtamai
    Te Tule Leʼo—1992
  • Te Lua Malaʼia—Te ʼu Kautau Heka Hōsi
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
Hoko Atu
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 22 p. 142-148

Kāpite 22

Te ʼUluaki Malaʼia—Ko Te ʼu Heʼe

1. Ko ai ia nātou ʼaē ʼe natou tala ia te fakatatagi ʼo te puhi fakatagi ʼa te kau ʼāselo, pea koteā ʼaē neʼe tala e te puhi fakatagi ʼa te nima ʼāselo?

NEʼE ʼamanaki ke fakatatagi e te nima ʼāselo ia tana puhi fakatagi. Kua ʼosi fakatatagi te ʼu puhi fakatagi e fā ʼi te lagi, pea neʼe fakahoko ia te ʼu tautea e fā ki te vahe tolu ʼo te kele, ia te Keletiate, ʼaē ko te potu tāfito ʼaē ʼe fakahoko kiai e Sehova ia te ʼu malaʼia. Kua hā ʼe tau mo tona mahaki fakamataku. ʼI te lolotoga fakatatagi e te ʼu ʼāselo ia te ʼu puhi fakatagi, neʼe tala e te ʼu hahaʼi ʼave folafola ia te ʼu fakatatagi ʼaia ʼi te kele kātoa. ʼI te temi leva ʼaē, neʼe ʼamanaki te nima ʼāselo ke ina fakahā te ʼuluaki malaʼia, ʼaē ʼe fakamataku age ia ʼi te ʼu malaʼia ʼaē neʼe kua ʼuluaki hoko. ʼE ko he tautea fakamataku ʼe fakahoko ʼaki he ʼu heʼe. Kae tou vakaʼi age muʼa ia he tahi ʼu vaega Tohi-Tapu ʼe feala ai anai ke tou mahino lelei ki te ʼuhiga ʼo te tautea ʼaia.

2. Ko te tohi faka Tohi-Tapu fea ʼaē ʼe fakamatala ai ia te tautea ʼaē neʼe hoko ʼaki te ʼu heʼe, ʼe tatau mo ʼaē neʼe sio kiai ia Soane, pea neʼe koteā tona fua ki te Iselaele ʼāfea?

2 Ko te tohi faka Tohi-Tapu ʼa Soele, ʼaē neʼe tohi lolotoga ia te hiva sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼe fakamatala ai ia te tautea ʼaē neʼe hoko ʼaki te ʼu kiʼi manu, ʼo kau ai mo te ʼu heʼe, ʼe tatau mo ʼaē neʼe sio kiai ia Soane. (Soele 2:1-11, 25)a Ko te malaʼia ʼaia neʼe malave kovi ki te Iselaele ʼapositā, kae neʼe tupu ai mo te fakahemala pea mo te tafoki ʼa te kau Sutea pea mo foaki e Sehova ia te ʼu tapuakina kiā nātou. (Soele 2:6, 12-14) Kā hoko mai anai te temi ʼaia, ʼe tonu anai kiā Sehova ke ina foaki ia tona laumālie ki te “kakano fuapē,” kae ʼe ʼuluaki hoko anai he ʼu fakaʼiloga fakamataku pea mo he ʼu fakatokaga maʼuhiga ʼi muʼa ʼo ‘te hoko mai ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼaupitō ʼo Sehova.’—Soele 2:11, 28-32.

Te Tautea ʼi Te ʼUluaki Sēkulō

3, 4. (a) Ko te temi fea ʼaē neʼe hoko ai ia te lea faka polofetā ʼa Soele kāpite 2, pea neʼe hoko feafeaʼi? (b) Neʼe hoko feafeaʼi ʼi te ʼuluaki sēkulō ia te tautea ʼaē neʼe hagē ko he ʼao ʼo he ʼu heʼe, pea neʼe hoko atu ʼo aʼu ki te temi fea?

3 Neʼe hoko te lea faka polofetā ʼa Soele kāpite 2 ʼi te ʼuluaki sēkulō. Heʼe ʼi te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe tufa e Sehova ia tona laumālie māʼoniʼoni ki te kau ʼuluaki Kilisitiano. Neʼe fakanofo ai nātou pea mo natou maʼu ai ia te fealagia ʼaē ke natou palalau ʼi te ʼu lea kehekehe ʼo ʼuhiga mo “te ʼu meʼa taulekaleka ʼa te ʼAtua.” Pea neʼe fetātānaki ai ia te tokolahi neʼe natou punamaʼuli ki te meʼa ʼaē neʼe hoko. Neʼe palalau ia te ʼapositolo ko Petelo ʼo ina fakaʼaogaʼi ia te koga tohi ʼo Soele 2:28, 29, pea mo ina fakamahino age kua natou sisio ki te hoko ʼo te lea faka polofetā ʼaia. (Gāue 2:1-21) Kae ʼe mole ʼi ai he fakamatala ʼo ʼuhiga mo te temi ʼaia, neʼe hoko ai he tautea moʼoni ʼaki te ʼu kiʼi manu, ʼo tupu ai te ʼu mamahi ki niʼihi kae ina ʼeke ʼihi ke natou fakahemala.

4 Neʼe hoko koa he tautea fakatātā lolotoga ia te ʼu ʼaho ʼaia? ʼEī, neʼe hoko ʼaki ia te gāue fai faka mafola ʼaē neʼe fai hoholo e te kau Kilisitiano ʼaē neʼe hoki fakanofo pē.b Neʼe fakaʼaogaʼi nātou e Sehova moʼo fakaafe ia te kau Sutea ʼaē neʼe fia fakalogo ki ai, ke natou fakahemala pea mo natou maʼu ia tana ʼu tapuakina. (Gāue 2:38-40; 3:19) Neʼe lahi te ʼu tapuakina ʼaē neʼe ina foaki kiā nātou ʼaē neʼe natou tali ia te fakaafe ʼaia. Kae kiā nātou ʼaē neʼe natou fakafisi ki te faʼahi ʼaia, neʼe hagē maʼa nātou ko te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼe ko he ʼao ʼo he ʼu heʼe fakamataku. ʼI tanatou kamata mai Selusalemi, neʼe natou māvetevete ʼi Sutea kātoa pea mo Samalia. ʼI he kiʼi temi siʼi pē, neʼe kua natou kākusia ia te ʼu potu fuli pē, ʼo natou fakamamahiʼi ai ia te kau Sutea ʼaē neʼe mole tui, ʼo natou kalagaʼi ki te kaugamālie ia te kua fakatuʼuake ʼo Sesu pea mo natou tali ia te ʼu mamahi ʼaē neʼe tupu ʼuhi ko te logo ʼaia. (Gāue 1:8; 4:18-20; 5:17-21, 28, 29, 40-42; 17:5, 6; 21:27-30) Neʼe hoko atu ia te tautea ʼaia ʼo aʼu ki te “ ʼaho fakamataku” ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, ʼi te ʼaho ʼaē neʼe tuku ai e Sehova ki te ʼu kautau Loma ke natou fakaʼauha ia Selusalemi. Ko nātou ʼaē neʼe hao ʼi te ʼaho ʼaia, neʼe gata pē ki te kau Kilisitiano ʼaē neʼe natou tui pea mo fetapa ki te huafa ʼo Sehova.—Soele 2:32; Gāue 2:20, 21; Tāʼaga Lea 18:10.

Te Tautea ʼAki Te ʼu Heʼe ʼi Totatou Temi

5. Neʼe hoko feafeaʼi ia te lea faka polofetā ʼa Soele talu mai te taʼu 1919?

5 ʼEī, neʼe feala hatatou fakatalitali ki te fakahoko fakaʼosi ʼo te lea faka polofetā ʼa Soele ʼi te temi fakaʼosi. Pea neʼe hoko ia te faʼahi ʼaia! ʼI te fakatahi ʼaē neʼe fai e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Cedar Point, ʼi Ohio, ʼi Amelika, ʼi te ʼaho 1 ʼo aʼu ki te ʼaho 8 ʼo Sepetepeli 1919, neʼe foaki ai e Sehova ia tona laumālie ki tana ʼu kaugana moʼo ʼekenaki ʼo nātou ke natou fai he gāue faka mafola ʼi te mālamanei kātoa. ʼI te hahaʼi fuli ʼaē neʼe natou lau ʼe natou Kilisitiano, neʼe ko nātou ʼāteaina pē ʼaē neʼe natou fakamoʼoni kua fakanofo ko te Hau ia Sesu ʼi selō, pea mo natou faʼafai ʼi te tala ia te logo lelei ʼaia. ʼO mulimuli ki te lea faka polofetā ʼaia, neʼe liliu tanatou fai faka mafola faʼafai ʼaia ko he tautea neʼe ina fakatupu he ʼu mamahi ki te Keletiate ʼapositā.—Mateo 24:3-8, 14; Gāue 1:8.

6. (a) Koteā ʼaē neʼe sio kiai Soane ʼi te fakatatagi e te nima ʼāselo tana puhi fakatagi? (b) Ko ai ʼaē ʼe fakatātā e te “fetuʼu” ʼaia, pea koteā tona tupuʼaga?

6 ʼE toe fakamatala foki te tautea ʼaia ʼi te tohi ʼo Fakahā, ʼaē neʼe hoki tohi ʼi te hili kiai taʼu e 26 mai te ʼosi fakaʼauha ʼo Selusalemi. Koteā te tahi faʼahi ʼaē ʼe ina hilifaki ki te fai fakamatala ʼa Soele? Tou vakaʼi age muʼa te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Soane: “Pea neʼe fakatatagi e te nima ʼāselo tana puhi fakatagi. Pea neʼe au sio ki te fetuʼu neʼe tō ifo mai te lagi ki te kele, pea neʼe foaki age ia te kalavī ʼo te luo ʼo te vanu.” (Fakahā 9:1) ʼE kehekehe ia te “fetuʼu” ʼaenī pea mo te fetuʼu ʼaē neʼe fakamatala e Soane tana tō ifo iā Fakahā 8:10. Neʼe sio ia ki “te fetuʼu neʼe tō ifo mai te lagi” pea neʼe tuku age tana gāue ke ina fai ʼo ʼuhiga mo te kele. Ko te fetuʼu ʼaia, ʼe ko he laumālie koa peʼe ko he tagata? ʼI te tahi kāpite ʼo te Fakahā, neʼe ʼui ai e Soane ko ia ʼaē neʼe foaki ki ai ia te “kalavī ʼo te luo ʼo te vanu,” neʼe ina lī ia Satana ki “te vanu.” (Fakahā 20:1-3) ʼE mahino mai ʼe ko he laumālie mālohi. Iā Fakahā 9:11, neʼe ʼui e Soane ko te ʼu heʼe ʼaia ʼe ʼi ai “tonatou hau, ko te ʼāselo ʼo te vanu.” ʼE faka ʼuhiga ia te ʼu vaega ʼaia e lua ki te tokotahi, heʼe ko te ʼāselo ʼaē ʼe nofo mo te kalavī ʼo te vanu ʼe ko te ʼāselo ʼo te vanu. Pea ʼe mahino ia, ʼe fakatātā e te fetuʼu ia te Hau ʼaē neʼe fakanofo e Sehova, koteʼuhi ʼe fakalogo te kau Kilisitiano ki te Hau pē e tahi ʼo te kau ʼāselo: ia Sesu Kilisito.—Kolose 1:13; 1 Kolonito 15:25.

7. (a) Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe ʼavahi ai “te luo ʼo te vanu”? (b) Koteā ia “te vanu,” pea ko ai ʼaē neʼe nonofo ai ʼi he kiʼi temi nounou?

7 Neʼe hoko atu fēnei ia te fakamatala: “Pea neʼe ina ʼavahi te luo ʼo te vanu, pea neʼe hake ake te kohu mai te luo ohagē ko te kohu ʼo he foʼi gutuʼumu kakaha, pea neʼe fakapōʼuligia ia te laʼā pea mo te ʼaele ʼuhi ko te kohu ʼo te luo. Pea neʼe haʼu mai te kohu ia te ʼu heʼe ki te kele, pea neʼe foaki age kiā nātou ia he mālohi, he mālohi ʼe tatau mo ʼaē ʼo te ʼu sekolopio ʼo te kele.” (Fakahā 9:2, 3) ʼI te Tohi-Tapu, ko “te vanu” ʼe ina fakatātā he potu ʼe mole fai ai he gāue peʼe ko te faitoka. (Vakaʼi ia Loma 10:7; Fakahā 17:8; 20:1, 3.) Neʼe nonofo te kiʼi kūtuga ʼo te ʼu tehina ʼo Sesu ʼi te kiʼi temi nounou ʼi “te vanu,” ʼaē ʼe ina fakatātā te kiʼi temi nounou ʼaē neʼe mole feala ai hanatou fai faka mafola ʼi te hili ʼo te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei (1918-1919). Kae ʼi te temi ʼaē neʼe foaki ai e Sehova ia tona laumālie ki tana ʼu kaugana ʼaē neʼe fakahemala, neʼe natou fakatahi fuli ai ʼi te taʼu 1919 moʼo fakahoko ia te gāue faigataʼa ʼaē neʼe tonu ke natou fai.

8. Neʼe hoko feafeaʼi te ʼui ʼaē ko te faka ʼāteainaʼi ʼo te ʼu heʼe neʼe lahi ai mo te “kohu”?

8 Neʼe sio ia Soane, ʼi te faka ʼāteainaʼi ʼo te ʼu heʼe neʼe lahi ai mo te kohu, ohagē ko “te kohu ʼo he foʼi gutuʼumu kakaha.”c Neʼe hoko te potu ʼaia ʼi te taʼu 1919, he neʼe fakapōʼuli ai te ʼaluʼaga ʼo te Keletiate pea mo te mālamanei kātoa. (Vakaʼi ia Soele 2:30, 31.) Ko te faka ʼāteainaʼi ʼo te ʼu heʼe ʼaia, ʼaē ʼe natou fakatātā ia te kalasi ʼo Soane, neʼe ko hanatou mālo lahi ʼi te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate, ʼaē neʼe natou fonofono moʼo molehi ia te gāue ʼo te Puleʼaga pea neʼe kua natou fakafisi ʼi te temi ʼaia ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe kamata ʼūgia ia te Keletiate ʼapositā ʼi te fakapōʼuli fakatātā, ʼi te temi ʼaē neʼe foaki ai e te ʼAtua ia tona mālohi ki te ʼu heʼe fakatātā ʼaia, pea mo tanatou fakaʼaogaʼi ia te mālohi ʼaia moʼo kalagaʼi ia te ʼu logo mālohi ʼo ʼuhiga mo te fakamāu. Neʼe ʼūgia ia te “laʼā” peʼe ko te mālama ʼo te Keletiate, pea neʼe faigataʼa ia te mānava ki “te ʼaele” fakatātā, ʼuhi ko te ʼu fakamāu fakaʼatua ʼaē neʼe fagonogono moʼo fakahā ko te ʼatua ʼo te Keletiate ʼe ko “te pule ʼo te mālohi ʼo te ʼaele” ʼo te mālama ʼaenī.—Efesi 2:2; Soane 12:31; 1 Soane 5:19.

Ko Nātou ʼAē ʼe Fakamamahiʼi e Te ʼu Heʼe!

9. Koteā ʼaē neʼe fakatotonu ki te ʼu heʼe ʼo ʼuhiga mo te tau?

9 Koteā ʼaē neʼe fakatotonu age ki te ʼu heʼe ʼo ʼuhiga mo tanatou tau? Neʼe ʼui fēnei mai e Soane: “Pea neʼe tala age kiā nātou ke ʼaua naʼa natou fai he meʼa ʼe kovi ki te vao ʼakau ʼo te kele, peʼe ko he meʼa ʼe kei fuluʼi hega, peʼe ko he fuʼu ʼakau, kae gata pē ki te hahaʼi ʼaē neʼe mole fai kiā nātou ia te fakaʼiloga ʼo te ʼAtua ʼi tonatou laʼe. Pea neʼe fakagafua age ki te ʼu heʼe ke natou fakamamahiʼi ia nātou lolotoga māhina e nima, kae ke ʼaua naʼa natou matehi ia nātou, pea ko te mamahi ʼaē neʼe hoko kiā nātou neʼe hagē ko te mamahi ʼaē ʼe tupu mai he sekolopio, mokā ʼe ina ʼuʼusi he tagata. Pea ʼi te ʼu ʼaho ʼaia, ʼe kumi anai e te hahaʼi ia te mate kae ʼe mole natou maʼu anai, pea ʼe natou fia mamate anai kae ʼe haga hola anai te mate mai ia nātou.”—Fakahā 9:4-6.

10. (a) Ko ai ʼaē neʼe fakahaga tāfito ki ai ia te tautea, pea koteā ʼaē neʼe hoko kiā nātou? (b) Ko te faʼahiga mamahi fea ʼaē neʼe fai age kiā nātou? (Vakaʼi mo te nota ʼaē ʼi te lalo pāsina.)

10 Neʼe mole fakahoko tāfito ia te tautea ʼaia ki te hahaʼi fuli, peʼe ki te hahaʼi ʼe maʼu tuʼulaga iā nātou—ʼaē ʼe fakatātā e te ‘vao ʼakau pea mo te ʼu fuʼu ʼakau ʼo te kele.’ (Vakaʼi ia Fakahā 8:7.) Neʼe fakatotonu ki te ʼu heʼe ke natou tauteaʼi ia te hahaʼi pē ʼaē ʼe mole iā nātou ia te fakaʼiloga ʼa te ʼAtua ʼi tonatou ʼu laʼe, te hahaʼi ʼo te Keletiate ʼaē ʼe natou lau kua fakaʼiloga ia nātou, kae ʼe mole ʼalutahi tanatou aga mo tanatou felau ʼaia. (Efesi 1:13, 14) Koia ko te ʼu logo fakamataku ʼa te ʼu heʼe ʼo totatou temi, neʼe ʼuluaki tala ki te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate. ʼE mahino ia neʼe mamahi ia te ʼu tagata fialalahi ʼaia ʼi tanatou logo ʼaē ki te tala iā muʼa ʼo te hahaʼi, neʼe mole natou taki ia tanatou faga ovi ki selō, kae neʼe toe fēia mo nātou ʼe mole natou lava kaku anai kiai!d ʼE natou hagē ‘ko he ʼu kivi ʼe natou taki te tahi ʼu kivi’!—Mateo 15:14.

11. (a) Ko māhina e fia ʼaē ʼe fakagafua ai ki te ʼu heʼe ke natou fakamamahiʼi ia te ʼu fili ʼo te ʼAtua, pea he koʼē ʼe mole ko he kiʼi temi nounou? (b) ʼE kovi feafeaʼi ia te fakamamahiʼi ʼaia?

11 ʼE hoko te mamahi ʼaia lolotoga māhina e nima. ʼE ko he kiʼi temi nounou koa? Kailoa ia, koteʼuhi ʼe maʼuli te heʼe iā māhina e nima. ʼO mahino mai, ko te ʼu heʼe ʼo totatou temi ʼe natou haga ʼuʼusi anai ia te ʼu fili ʼo te ʼAtua lolotoga tonatou maʼuli kātoa. Tahi ʼaē, ʼe fia mamate te hahaʼi heʼe kovi ʼaupitō tonatou fakamamahiʼi e te ʼu heʼe. Neʼe mole heʼeki tou logo ki he fakamatala ʼo ʼuhiga mo he hahaʼi neʼe ʼuʼusi moʼoni e he ʼu heʼe, pea mo natou fia fakamate. Kae ʼe mahino mai ʼi te ʼu palalau ʼaia ʼe natou mamahi ʼaupitō, ohagē ko te mamahi ʼa he tahi ʼe ʼuʼusi hoholo e te ʼu sekolopio. ʼE hagē ko te ʼu mamahi ʼaē neʼe fakakikite e Selemia ʼo ʼuhiga mo te kau Iselaele heʼe agatonu, ʼaē kā natou māvetevete anai ʼuhi ko te ʼu kautau ʼo Papiloni, pea ʼe natou leleiʼia age anai hanatou mamate ʼi hanatou māʼuʼuli.—Selemia 8:3; vakaʼi mo Tagata Tānaki 4:2, 3.

12. He koʼē neʼe fakagafua age ki te ʼu heʼe ke natou fakamamahiʼi ia te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ʼi te faʼahi fakalaumālie, kae ke ʼaua naʼa natou matematehi ia nātou?

12 He koʼē neʼe fakagafua age ki te ʼu heʼe ke natou fakamamahiʼi ia tonatou ʼu fili ʼaia ʼi te faʼahi fakalaumālie, kae ke ʼaua naʼa natou matematehi ia nātou? Ko te ʼuluaki malaʼia ʼaia ʼi tanatou tala ia te ʼu loi pea mo te ʼu lakahala ʼa te Keletiate, kae ʼe hoki tala anai ki muli age ki te kaugamālie ʼi te lolotoga ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, ia tana kua mate fakalaumālie. ʼE mamate anai ia te vahe tolu ʼo te hahaʼi ʼi te lolotoga ʼo te lua malaʼia.—Fakahā 1:10; 9:12, 18; 11:14.

Kua Nonofo Teuteu Te ʼu Heʼe Ki Te Tau

13. Koteā ia te fakamatala ʼa Soane ʼo ʼuhiga mo te agaaga ʼo te ʼu heʼe?

13 ʼE makehe ia te agaaga ʼo te ʼu heʼe ʼaia, he neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea ʼe tatau te agaaga ʼo te ʼu heʼe mo ʼaē ʼo te ʼu hōsi ʼaē kua teuteuʼi ki te tau; pea ʼi tonatou ʼulu neʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe hagē ko he ʼu kolona ʼe tatau mo te ʼaulo, pea ko tonatou ʼu fofoga neʼe hagē ko ni ʼu fofogaʼi tagata, kae ko tonatou ʼu lauʼulu neʼe hagē ko te ʼu lauʼulu ʼo te hahaʼi fafine. Pea neʼe hagē tonatou ʼu nifo ko te ʼu nifoʼi laione; pea neʼe ʼi ai tonatou ʼu kofu tau ohagē ko ni ʼu kofu tau ukamea. Pea neʼe hagē te logoaʼa ʼo tonatou ʼu kapakau ko te logoaʼa ʼa he ʼu sāliote tau ʼe toho ʼe he tuʼula hōsi ʼe feleleʼi ki te tau.”—Fakahā 9:7-9.

14. He koʼē ko te faʼahiga fakamatala ʼa Soane ʼo ʼuhiga mo te ʼu heʼe, neʼe tau mo feʼauga mo te kūtuga Kilisitiano ʼaē neʼe toe māʼuʼuli ake ʼi te taʼu 1919?

14 Ko te ʼu palalau fakatā ʼaia ʼe ko he fakamatalatala lelei ʼo ʼuhiga mo te kūtuga Kilisitiano agatonu ʼaē neʼe toe māʼuʼuli ake ʼi te taʼu 1919. Ohagē ko ni ʼu hōsi, neʼe kua natou tokalelei ki te tau, pea mo natou fakaʼamu ke hoko mai lā tonatou temi tau moʼo lagolago ki te moʼoni, ʼo mulimuli ki te faʼahiga tau ʼaē neʼe fakamatala e te ʼapositolo ko Paulo. (Efesi 6:11-13; 2 Kolonito 10:4) Neʼe sio ia Soane ki tonatou ʼulu ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe hagē ko he ʼu kolona ʼe tatau mo te ʼaulo. Neʼe mole tau mo feʼauga ke natou ʼai honatou ʼu kolona moʼoni, heʼe mole feala ke kamata tanatou pule fakahau mo kapau ʼe kei natou māʼuʼuli ʼi te kele. (1 Kolonito 4:8; Fakahā 20:4) Kae ʼi te taʼu 1919, neʼe kua nātou hagē pē ko ni ʼu hau. Neʼe natou tautēhina mo te Hau, pea neʼe kua tāʼofi maʼa nātou te ʼu kolona ʼi te lagi, mo kapau ʼe natou nonofo agatonu ʼo aʼu ki te fakaʼosi.—2 Timoteo 4:8; 1 Petelo 5:4.

15. Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te ʼu heʼe (a) ʼe ʼi ai tonatou ʼu kofu tau ukamea? (b) ko tonatou ʼu fofoga ʼe hagē ko he ʼu fofogaʼi tagata? (c) ʼe ʼi ai tonatou ʼu lauʼulu ohagē ko te lauʼulu ʼo he fafine? (d) ʼe ʼi ai tonatou ʼu nifo ohagē ko te ʼu nifoʼi laione? (e) pea ʼe natou logoaʼa ʼaupitō?

15 ʼI te meʼa ʼaē neʼe hā, neʼe kofuʼi e te ʼu heʼe ia te ʼu kofu tau ukamea, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te mālohi ʼo tanatou faitotonu. (Efesi 6:14-18) ʼE toe ʼi ai foki mo tonatou ʼu fofogaʼi tagata, ʼo hā ʼaki mai ʼe natou maʼu ia te kalitātē ʼaē ko te ʼofa, he neʼe faʼu te tagata ʼo mulimuli ki te pāki ʼo te ʼAtua ʼe ʼofa. (Senesi 1:26; 1 Soane 4:16) ʼE loloa tonatou ʼu lauʼulu ohagē ko te lauʼulu ʼo he fafine, moʼo fakatātā ia tanatou fakalogo ʼaē ki tonatou Hau, ia te ʼāselo ʼo te vanu. Pea neʼe hagē tonatou ʼu nifo ko he ʼu nifoʼi laione, ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi moʼo hae ʼaki ia te kanoʼi manu. Talu mai te taʼu 1919, neʼe kua toe feala ai leva ki te kalasi ʼo Soane ke natou kai ia te meʼa kai fakalaumālie mālohi, kae tāfito ia te ʼu moʼoni ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe takitaki e Sesu Kilisito, ia “te Laione ʼo te telepī ʼo Suta.” Ko te laione ʼe ina fakatātā ia te lototoʼa, ʼo mahino mai neʼe ʼaoga he lototoʼa ʼaupitō ki te kau Kilisitiano ʼaia moʼo tala te logo mālohi ʼaia ʼi te ʼu tohi pea mo tufa ʼi te mālamanei kātoa. Neʼe logoaʼa ʼaupitō te ʼu heʼe fakatātā ʼaia, ohagē ko “te logoaʼa ʼa he ʼu sāliote tau ʼe toho ʼe he tuʼula hōsi ʼe feleleʼi ki te tau.” ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe mole natou fia nonofo fakalogologo.—1 Kolonito 11:7-15; Fakahā 5:5.

16. Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te ʼu heʼe ʼe ʼi ai “tonatou ʼu hiku pea mo tonatou ʼu foto ohagē ko te ʼu sekolopio”?

16 Ko te fai faka mafola ʼaia ʼa te ʼu heʼe, neʼe mole gata ʼaki pē tanatou ʼu palalau! “Pea ʼe ʼi ai mo tonatou ʼu hiku pea mo tonatou ʼu foto ohagē ko te ʼu sekolopio; pea ʼe maʼu ʼi tonatou ʼu hiku ia te mālohi ʼaē moʼo fakamamahiʼi te hahaʼi lolotoga māhina e nima.” (Fakahā 9:10) Koteā ʼapē ia te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia? Ko te gāue ʼo te Puleʼaga ʼaē ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ko te fagonogono pea mo te tufa ʼo te ʼu tohi ʼaē ʼe fakatafito mālohi ki te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE hagē tanatou logo ko he ʼuʼusi ʼa he sekolopio, heʼe natou kalagaʼi ia te ʼaho lagavaka ʼo Sehova ʼaē kua fakaovi mai. (Isaia 61:2) ʼI muʼa ʼo te mamate ʼo te taʼiake ʼo te ʼu heʼe fakalaumālie ʼo te temi ʼaenī, ʼe natou fakaʼosi kātoa anai ia te gāue ʼaē neʼe tuku age e te ʼAtua, ʼaē ko te kalagaʼi ʼo Tana ʼu fakamāu, ʼo tupu ai te maʼuli mamahi ʼa te hahaʼi fuapē ʼaē ʼe natou laukovi ki te ʼAtua.

17. (a) Ko te nusipepa fea ʼaē neʼe fakahā ki te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi te fakatahi ʼo te taʼu 1919, ʼaē neʼe toe mālohi ai tanatou fai fagonogono? (b) Neʼe feafeaʼi ia te fakamamahiʼi ʼo te kau takitaki lotu, pea neʼe natou tali feafeaʼi?

17 ʼI te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 1919, neʼe fiafia ʼaupitō ia te ʼu heʼe ʼaia ʼi te fakahā ʼo te nusipepa foʼou ʼaē ko te L’Âge dʼOr. Neʼe tā te nusipepa ʼaia ʼi te ʼu vāhaʼa lua fuli, moʼo toe fakamālohi age ia tanatou fai fagonogono.e Neʼe fakahā ʼi te nusipepa nūmelo 27 ʼo te ʼaho 29 ʼo Sepetepeli 1920, te lagolago ʼa te kau takitaki lotu ki te fakatagaʼi ʼo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Amelika lolotoga te taʼu 1918 pea mo te taʼu 1919. Lolotoga te ʼu taʼu 1920 pea mo te ʼu taʼu 1930, neʼe fakamamahiʼi e te nusipepa L’Âge dʼOr ia te kau takitaki lotu ʼaki te ʼu pāki pea mo te ʼu ʼalatike neʼe fakahā ai tanatou lagolago ki te fai politike, tāfito lā ia te ʼu fuakava ʼaē neʼe sinie e te Vatikano mo te kau takitaki aga fefeka fasciste pea mo Nasi. Moʼo tali ki te faʼahi ʼaia, neʼe fakaʼaogaʼi e te kau takitaki lotu ia ‘te lao moʼo fai ʼaki ni ʼu fakatuʼutuʼu fakakākā’ pea mo natou ʼeke ia te hahaʼi ke natou fakatagaʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua.—Pesalemo 94:20, Osty.

ʼE Tala Te Logo Ki Te Kau Takitaki ʼo Te Mālamanei

18. Ko te gāue fea ʼaē neʼe fakatotonu age ke fai e te ʼu heʼe, pea koteā ʼaē neʼe hoko moʼo tali ki te fakatatagi ʼo te nima puhi fakatagi?

18 Neʼe ʼi ai te gāue neʼe fakatotonu age ki te ʼu heʼe ke natou fai ʼi totatou temi: ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga, mo tala ia te ʼu loi, pea mo natou kumi ia te ʼu ovi ʼaē kua hēʼia. Neʼe punamaʼuli ia te mālamanei ʼi tanatou sisio ki te ʼu gāue ʼaia ʼa te ʼu heʼe. ʼI tanatou fakalogo ki te fakatatagi ʼa te ʼu puhi fakatagi ʼa te ʼu ʼāselo, neʼe hoko atu aipē e te kalasi ʼo Soane tana fakahā ʼe maʼua ke hoko ki te Keletiate ia te ʼu fakamāu fakamataku ʼa Sehova. Moʼo tali ki te nima puhi fakatagi, neʼe fakahā e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ia te agaaga makehe ʼo te ʼu fakamāu ʼaia ʼi te fakatahi ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe fai ʼi Lonitoni, ʼi Pilitānia, ʼi te ʼaho 25 ʼo aʼu ki te ʼaho 31 ʼo Maio 1926. Neʼe natou tali te tonu ʼaē neʼe ko tona kupu tāfito ʼaenī, “Ko he fai fagonogono ki te kau takitaki ʼo te mālamanei” pea mo te akonaki ʼaē neʼe fai ʼi te fale ʼaē ko te Royal Albert Hall ʼo fēnei tona kupu tāfito “Ko he faitoʼo maʼa te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe mole tutuʼu maʼu.” ʼI te ʼaho ake, neʼe tā kātoa te tonu pea mo te akonaki ʼi te sulunale maʼuhiga ʼo Lonitoni. Ki muli age, neʼe tufa e te ʼu heʼe ʼaia ʼi te mālamanei kātoa, te ʼu kiʼi pepa lotu fēia ʼe lauʼi 50 miliona ʼo te tonu ʼaia, pea neʼe ko he fakamamahiʼi ʼaupitō ʼo te kau takitaki lotu! Hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe kei talanoaʼi ʼi Pilitānia ia te akonaki fakaofoofo ʼaia.

19. Koteā te tahi tohi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu heʼe fakatātā ohagē ko hanatou meʼa tau, pea koteā ʼaē neʼe tohi ai ʼo ʼuhiga mo te tonu ʼaē neʼe tā ʼi Lonitoni?

19 ʼI te fakatahi ʼaia, neʼe foaki age ki te ʼu heʼe fakatātā te tahi ʼu meʼa tau, ohagē ko te tohi ʼaē ko tona kupu tāfito ko te Délivrance (Te Faka ʼĀteaina). Neʼe fakamahino ʼi te tohi ʼaia ia te fakaʼiloga faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe ina fakamoʼoni ai, neʼe tupu ʼi te taʼu 1914 ia te “tamasiʼi tagata,” ʼaē ʼe ina fakatātā ia te Puleʼaga ʼo Kilisito ʼaē ʼi selō. (Mateo 24:3-14; Fakahā 12:1-10) Ki muli age, neʼe talanoa ia te tohi ʼaia ki te tonu ʼaē neʼe tā ʼi Lonitoni ʼi te taʼu 1917 ʼaē neʼe sinie e te ʼu tagata takitaki lotu e toko valu, pea neʼe ʼui ʼe natou “kau ki te kau fai faka mafola lalahi ʼo te mālamanei.” Neʼe natou fakafofoga te ʼu kautahi Polotesitā maʼuhiga: ia te kau Baptistes, te kau Congrégationalistes, te kau Presbytériens, te kau Épiscopaliens, pea mo te kau Méthodistes. Neʼe kalagaʼi ʼi te tonu ʼaia “ko te ʼu tokakovi ʼo te temi ʼaenī, ʼe ko he fakaʼiloga ʼaia kua fakaʼosi te ʼu temi ʼo te kau Senitile,” pea “ ʼe tou lava ʼamanaki ki te hā ʼo te ʼAliki ʼi he temi pē.” ʼEī, neʼe mahino te kau takitaki lotu ʼaia ki te kua ʼi henī ʼa Sesu, kae neʼe natou fia fai koa he meʼa moʼo kalagaʼi ia te faʼahi ʼaia? ʼE tali fēnei ʼi te tohi Délivrance: “Ko te faʼahi ʼaē neʼe makehe ʼi te ʼaluʼaga ʼaia, heʼe ko te ʼu tagata takitaki lotu ʼaia ʼaē neʼe natou sinie te tonu, ki muli age neʼe natou fakafisi kiai pea mo natou fakafisi ki te moʼoni ʼaē ʼe tou māʼuʼuli nei ʼi te fakaʼosi ʼo te mālamanei pea ʼi te ʼaho ʼo te lua ʼi henī ʼo te ʼAliki.”

20. (a) Koteā te meʼa ʼaē neʼe filifili e te kau takitaki lotu ʼo ʼuhiga mo te ʼu heʼe pea mo tonatou Hau? (b) Ko ai ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼe ko te pule ʼo te ʼu heʼe, pea ko ai tona higoa?

20 Neʼe mole kalagaʼi e te Keletiate ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē kā haʼu, kae neʼe ina filifili ke lagolago ki te mālamanei ʼa Satana. ʼE mole fia gāue tahi mo te ʼu heʼe pea mo tonatou Hau, ʼaē neʼe ʼui fēnei e Soane ʼo ʼuhiga mo nātou: “ ʼE ʼi ai tonatou hau, ʼe ko te ʼāselo ʼo te vanu. ʼI te Faka Hepeleo ʼe higoa ko Apatone [“te Fakaʼauha”], kae ʼi te Faka Keleka ʼe higoa ko Apolione [“Ko ia ʼAē ʼe Ina Fakaʼauha”].” (Fakahā 9:11) ʼI tona ʼuhiga “ ʼāselo ʼo te vanu” pea ʼe “Ko ia ʼAē ʼe Ina Fakaʼauha,” neʼe fakahoko moʼoni e Sesu ia te malaʼia ki te Keletiate. Kae ʼe mole heʼeki ʼosi!

[Kiʼi nota]

a Vakaʼi ia Soele 2:4, 5, 7 (ʼaē ʼe hagē te agaaga ʼo te ʼu kiʼi manu ko ni ʼu hōsi, ko ni ʼu hahaʼi pea mo ni ʼu tagata ʼe natou logoaʼa ohagē he sāliote) pea mo Fakahā 9:7-9; toe vakaʼi mo Soele 2:6, 10 (ʼaē ʼe fakamatala ai te ʼu ʼaluʼaga fakamamahi ʼaē ʼe hoko ʼi te tautea ʼaē ʼaki te ʼu kiʼi manu) pea mo Fakahā 9:2, 5.

b Kotou vakaʼi ia te ʼalatike “Tous unis contre les nations dans la vallée de la décision,” (Tou logo tahi fuli moʼo fakafeagai ki te ʼu puleʼaga ʼi te Malaʼe ʼo te Tonu) ʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo Maio 1962.

c ʼE mole feala ke fakaʼaogaʼi ia te vaega ʼaenī moʼo fakamoʼoni ʼe ʼi ai he afi ʼi te vanu, peʼe moʼo ʼui ko te vanu ʼe ko te ʼifeli. Neʼe ʼui e Soane neʼe sio ki te kohu mātolu neʼe “hagē” ko te kohu ʼo he foʼi gutuʼumu kakaha. (Fakahā 9:2) Neʼe mole ina ʼui mai neʼe sio ki he afi moʼoni ʼi te vanu.

d Ko te kupu faka Keleka ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī, ʼe haʼu mai te kupu basanizô, ʼaē ʼi ʼihi temi ʼe faka ʼuhiga ki te fakamamahi fakasino. Kae ʼe feala ke toe fakaʼaogaʼi ki te fakamamahiʼi ʼo te fakakaukau. Ohagē lā, iā 2 Petelo 2:8 ʼe tou lau fēnei ai ‘neʼe mamahi te fakakaukau’ ʼa Lote, ʼuhi ko te ʼu aga heʼe ʼaoga ʼaē neʼe sio kiai ʼi Sotoma. Neʼe hoko ki te kau takitaki lotu ʼo te temi ʼo te kau ʼapositolo ia te ʼu fakamamahi ʼo te fakakaukau, kae neʼe tupu ʼuhi ko te tahi age ʼu ʼaluʼaga.

e Neʼe toe fakahigoaʼi ia te nusipepa ʼaia ko te Consolation ʼi te taʼu 1937, pea ko te Réveillez-vous ! ʼi te taʼu 1946.

[Paki ʼo te pasina 143]

Ko te fakatatagi ʼo te nima puhi fakatagi, ʼe ko te fakahā ʼaia ʼo te ʼuluaki ʼo te ʼu malaʼia e tolu

[Paki ʼo te pasina 146]

Ko tau ʼu nahau ʼe māsila ʼi te loto ʼo te ʼu fili ʼo te Hau. (Pesalemo 45:5) Neʼe tohi fakatahi ia te ʼu palalau ʼaia pea mo te pāki ʼaenī, pea neʼe lahi te ʼu fai pāki fēia ʼi te ʼu taʼu 1930, neʼe natou huki “te hahaʼi ʼaē neʼe mole fai kiā nātou ia te fakaʼiloga ʼo te ʼAtua ʼi tonatou laʼe”

[Paki ʼo te pasina 147]

Ko Te Fale ʼAē Ko Te Royal Albert Hall, ʼaē neʼe fakahā ai te tohi Délivrance pea neʼe fai ai te tonu ʼaenī “Ko he fai fagonogono ki te kau takitaki ʼo te mālamanei”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae