Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 36 p. 258-266
  • Kua Fakaʼauha Te Kolo Lahi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Kua Fakaʼauha Te Kolo Lahi
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Tō ʼo Papiloni Lahi
  • Kua Vaivai Ia Papiloni Lahi
  • Ko Te Vino ʼe Ina Fakatupu Te ʼu Holi Kovi
  • Te Kau Fakatau Koloa Feʼoloʼaki
  • “Kotou Mavae Mai Ia Te Ia, Ê Taku Hahaʼi”
  • Ko He Putu Pea Mo He Fakafiafia ʼi Te Fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 36 p. 258-266

Kāpite 36

Kua Fakaʼauha Te Kolo Lahi

Te meʼa ʼaē neʼe hā 12​—Fakahā 18:1–19:10

Te manatu tāfito: Te tō pea mo te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi; ʼe tala te ʼohoana ʼo te ʼAkeno

Te temi ʼaē ʼe hoko ai: Mai te taʼu 1919 ʼo aʼu ki he temi ki ʼamuli ʼi te hili ʼo te mamahi lahi

1. Koteā ʼaē kā ina fakaʼiloga anai ia te kamataʼaga ʼo te mamahi lahi?

ʼE HOKO fakafokifā anai, mo fakaofoofo, pea mo kātoa ia te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi! ʼE kau anai ki te ʼu ʼaluʼaga fakamataku ʼaē kā hoko ʼi te hisitolia, pea ʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te “mamahi lahi, [ʼaē] ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te mālamanei ʼo kaku mai ki te temi nei, kailoa, pea ʼe mole toe hoko anai he tahi mamahi fēia.”—Mateo 24:21.

2. ʼO mole hagē ko te ʼu puleʼaga faka politike ʼaē neʼe tutupu mai pea mo pupuli atu, ko te faʼahiga kautahi fea ʼaē ʼe kei tuʼu talu mai fualoa?

2 Kua fualoa te kua tuʼu ʼo te ʼu lotu hala. Neʼe mole puli ʼi he temi talu mai te temi ʼo Nimelote, te tagata ligitoto ʼaē neʼe fakafeagai kiā Sehova pea mo ina fakatahiʼi ia te hahaʼi ke natou faʼu ia te Tule ʼo Papele. ʼI te temi ʼaē neʼe haga ai Sehova ʼo fetogi te lea ʼa te kau fakafeagai ʼaia pea mo ina faka māvetevete holo ia nātou ʼi te kele, neʼe natou ʼave ai ia te lotu hala ʼa Papiloni. (Senesi 10:8-10; 11:4-9) Talu mai ai, neʼe tutupu mai pea pupuli atu te ʼu puleʼaga faka politike, kae neʼe haga tuʼu aipē ia te lotu ʼa Papiloni. Neʼe lahi tona ʼu agaaga, ʼo liliu ai ko Papiloni Lahi, ia te kautahi faka mālamanei ʼo te ʼu lotu hala, ʼaē neʼe tala fakakikite ʼi te Tohi-Tapu. Ko tona koga tāfito ʼe ko te Keletiate, ʼaē neʼe tupu mai te fefioʼaki ʼo te ʼu akonaki ʼāfea ʼo Papiloni pea mo te ʼu akonaki ʼapositā ʼo te ʼu lotu ʼaē ʼe lau ʼe ko he ʼu lotu “Faka Kilisitiano. Mai tona ʼuhiga ʼaē kua fualoa te kua tuʼu ʼa Papiloni Lahi, koia ʼe faigataʼa ki te tokolahi hanatou tui ʼe ʼi ai anai he ʼaho ʼe fakaʼauha ai ʼo talu ai.

3. ʼE fakamoʼoni feafeaʼi ʼi te Fakahā ia te tūʼā ʼaē kā hoko anai ki te ʼu lotu hala?

3 Koia ʼe lelei ke fakamoʼoni mai ʼi te Fakahā ia te tūʼā ʼaē kā hoko anai ki te ʼu lotu hala, ʼo fakamahinohino lelei mai tona tautea pea mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē kā iku anai ki tona fakaʼauha ʼo talu ai. Neʼe tou vakaʼi ʼi te Fakahā ʼe fakatātā ia te ʼu lotu hala ki he “fafine paomutu lahi” ʼaē kā fakaʼauha anai e te kau takitaki faka politike, ʼaē ko tana ʼu feʼauʼaki ʼāfea. (Fakahā 17:1, 15, 16) ʼI te temi nei, ʼi te tahi meʼa neʼe hā kiā Soane, ʼe fakatātā anai ki he kolo, ia te faʼifaʼitaki fakalotu ʼo te Papiloni ʼāfea.

Te Tō ʼo Papiloni Lahi

4. (a) Koteā ʼaē neʼe sio kiai ia Soane? (b) ʼE tou lava ʼiloʼi feafeaʼi peʼe ko ai ia te ʼāselo ʼaia, pea he koʼē ʼe tāu mo feʼauga mo ia ke ina kalagaʼi te tō ʼa Papiloni Lahi?

4 Neʼe hoko atu e Soane tana fai fakamatala, ʼo ina ʼui fēnei: “Hili te ʼu meʼa ʼaia, neʼe au sio ki te tahi ʼāselo ʼe hifo ifo mai te lagi, ʼaki te pule lahi; pea neʼe mālamagia ia te kele ʼi tona kolōlia. Pea neʼe kalaga leʼolahi ʼo ʼui māʼana: ‘Kua tō, kua tō ia Papiloni Lahi.’ ” (Fakahā 18:1, 2a) Ko te tuʼa lua leva ʼaē ʼo te logoʼi e Soane ia te ʼu palalau ʼaia ʼa te ʼāselo. (Vakaʼi ia Fakahā 14:8.) Kae ʼi te lakaga ʼaenī, ʼe maʼuhiga age te logo ʼaia heʼe makehe ia te ʼāselo, pea ko tona kolōlia ʼe ina faka mālamagia ia te kele kātoa! Ko ai ʼapē? ʼI he ʼu sēkulō ki muʼa atu, neʼe fakamatala e te polofetā ko Esekiele ia te ʼu meʼa neʼe hā age kiā ia mai lagi, ʼo ina ʼui ko “te kele neʼe mālamagia ʼuhi ko te kolōlia [ʼo Sehova].” (Esekiele 43:2) Ko te ʼāselo pē e tahi ʼaē ʼe feala ke tatau tona kolōlia mo ʼaē ʼo Sehova, ʼe ko te ʼAliki ko Sesu, ʼaē ko ‘te ʼata ʼo te kolōlia [ʼo te ʼAtua] pea ko tona fakafofoga.’ (Hepeleo 1:3) ʼI te taʼu 1914, neʼe liliu ia Sesu ko te Hau ʼi selō, pea talu mai ai ʼe ina fakahoko tona ʼuhiga pule ki te kele kātoa ʼi tona tuʼulaga Hau pea mo Tuʼi Fakamāu ʼo fakalogo ki te takitaki ʼa Sehova. Koia ʼe tāu mo feʼauga mo ia ke ina kalagaʼi te tō ʼa Papiloni Lahi.

5. (a) Ko ai ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼāselo moʼo kalagaʼi te tō ʼo Papiloni Lahi? (b) Ko ʼanafea ʼaē neʼe kamata ai te fai fakamāu kiā nātou ʼaē ʼe natou ʼui ʼe natou faʼufaʼu te “ ʼapi ʼo te ʼAtua,” pea koteā ʼaē neʼe hoko ki te Keletiate?

5 Ko ai ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼāselo māʼoluga moʼo kalagaʼi ia te logo fakaofoofo ʼaia ki te mālamanei? ʼE ina fakaʼaogaʼi te toe ʼo te kau fakanofo ʼaē ʼi te kele, te kalasi ʼo Soane, ia nātou ʼaē ʼe faka ʼāteaina ʼi te tō ʼa Papiloni Lahi. Talu mai te taʼu 1914 ʼo aʼu ki te taʼu 1918, neʼe felāveʼi te kau Kilisitiano mo te ʼu mamahi lahi tupu ko Papiloni Lahi, kae ʼi te taʼu 1918, ko te ʼAliki ko Sehova pea mo tana “tagata ʼave logo ʼo te fuakava [ʼa Apalahamo],” ia Sesu Kilisito, neʼe nā kamata tana fai fakamāu ki te “ ʼapi ʼo te ʼAtua,” ia nātou ʼaē ʼe natou ʼui ʼe ko nātou ko te kau Kilisitiano. Koia, ʼe lolotoga fakamāuʼi ia te Keletiate ʼapositā. (Malakia 3:1; 1 Petelo 4:17) ʼE fakamataku anai tona fakamāuʼi, ʼuhi ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ina matematehi ʼi te ʼuluaki tau faka mālamanei, mo tana lagolago ki te fakatagaʼi ʼo te kau Fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova, pea mo tana ʼu akonaki faka Papiloni; pea ʼe toe fēia aipē mo te tahi ʼu koga ʼo Papiloni Lahi, ʼe tauteaʼi anai ia nātou e te ʼAtua.—Vakaʼi ia Isaia 13:1-9.

6. He koʼē ʼe tou lava ʼui neʼe tō ia Papiloni Lahi ʼi te taʼu 1919?

6 Koia ʼi te taʼu 1919, neʼe tō ia Papiloni Lahi, ʼo feala ke ʼāteaina ai te hahaʼi ʼa te ʼAtua pea mo toe laga tonatou fenua ʼi te ʼaho e tahi, ko tona faka ʼuhiga kua natou toe tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Isaia 66:8) ʼI te taʼu ʼaia, ko Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito, te Taliusi Lahi pea mo te Siliusi Lahi, neʼe nā takitaki ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, ke mole toe feala ki te ʼu lotu hala ke natou tāʼofi te hahaʼi ʼa Sehova. Neʼe mole kei feala ki te ʼu lotu hala ke natou tāʼofi ia nātou ʼi tanatou tauhi ʼaē kiā Sehova pea mo tanatou fakaʼiloʼilo ki te hahaʼi fuapē, ko te fafine paomutu ʼaē ko Papiloni Lahi, ʼe fakaʼauha anai pea kua ovi mai te temi ʼaē kā faka lakatonuʼi ai te pule faʼitaliha ʼa Sehova!—Isaia 45:1-4; Taniela 5:30, 31.

7. (a) Logolā neʼe mole fakaʼauha ia Papiloni Lahi ʼi te taʼu 1919, kae ʼe feafeaʼi ia ia kiā mata ʼo Sehova? (b) ʼI te temi ʼaē neʼe tō ai ia Papiloni Lahi ʼi te taʼu 1919, koteā ʼaē neʼe hoko ki te hahaʼi ʼa Sehova?

7 ʼE moʼoni neʼe mole fakaʼauha ia Papiloni Lahi ʼi te taʼu 1919, ohagē pē ko te kolo ʼāfea ʼo Papiloni neʼe mole fakaʼauha ʼi te 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi tona ʼohofiʼi e te ʼu kautau ʼa Siliusi te Pelesia. Kae kiā mata ʼo Sehova, kua tō ia te kautahi ʼaia. Neʼe fakamāuʼi pea neʼe maʼu ʼe lakahala pea ʼe tonu ke fakaʼauha; koia, neʼe mole kei feala ai ki te ʼu lotu hala ke natou faka ʼaunofo ia te hahaʼi ʼa Sehova. (Vakaʼi ia Luka 9:59, 60.) Ko nātou ʼaia neʼe faka ʼāteainaʼi ke natou tauhi ʼi tonatou ʼuhiga tagata kaugana agatonu mo poto ʼa te Pule, moʼo tufa ia te meʼa kai fakalaumālie ʼi tona temi totonu. Neʼe fai kiā nātou ia he fakamāu ʼe lelei, he neʼe ʼui age e te Pule, “ ʼe lelei” ʼo ina fekauʼi nātou ke natou toe hoko atu ia te gāue ʼaē ʼa Sehova.—Mateo 24:45-47; 25:21, 23; Gāue 1:8.

8. Koteā ʼaē neʼe sio kiai pea mo kalagaʼi e te tagata leʼo iā Isaia 21:8, 9, pea iā ʼaho nei ko ai ʼaē ʼe ina fakatātā ia te tagata leʼo ʼaia?

8 Kua hili kiai taʼu ʼe lauʼi afe, neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova te tahi ʼu polofetā ke natou fakakikite te ʼaluʼaga maʼuhiga ʼaia kā hoko anai ʼi te hisitolia. Neʼe talanoa ia Isaia ʼo ʼuhiga mo te tagata leʼo “neʼe kalaga ohagē he laione: ‘ ʼI te tule leʼo, Ê Sehova, ʼe au tuʼu tuʼumaʼu ʼi te ʼaho, pea ʼe au nofo ʼi toku nofoʼaga leʼo ʼi te ʼu pō fuli.’ ” Koteā ʼaē neʼe sio kiai ia te tagata leʼo, pea mo ina kalagaʼi ʼaki he lotomālohi ohagē ko te lotomālohi ʼa he laione? Neʼe kalaga fēnei: “Kua tō, kua tō ia Papiloni, pea ko te ʼu fakatātā fuli ʼaē neʼe togi ʼo tona ʼu ʼatua, neʼe [haga ia Sehova ʼo] laliki ki te kele!” (Isaia 21:8, 9) ʼE fakatātā lelei e te tagata leʼo ʼaia ia te kalasi ʼo Soane ʼo te temi ʼaenī, ʼaē ʼe nofo tokaga, ʼo tufa ia te nusipepa ʼaē ko Te Tule Leʼo pea mo te tahi ʼu tohi faka Tohi-Tapu moʼo kalagaʼi ʼi te ʼu potu fuli pē ia te logo ʼaē kua tō ia Papiloni.

Kua Vaivai Ia Papiloni Lahi

9, 10. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼiloga mai ai kua vaivai ia te lotu faka Papiloni talu mai te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei? (b) ʼE fakamatala feafeaʼi e te ʼāselo mālohi ia te fakalainoaʼi ʼo Papiloni Lahi?

9 Ko te tō ʼo te Papiloni ʼāfea ʼi te taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe ko te kamataʼaga ʼo tona vaivai ʼaē neʼe fakaʼosi ʼaki tona fakaʼauha. ʼO toe fēia aipē, talu mai te ʼuluaki tau faka mālamanei, neʼe ʼiloga lelei te kua vaivai ʼo te lotu faka Papiloni ʼi te mālamanei. ʼI Saponia, ʼi te hili ʼo te lua tau faka mālamanei, neʼe tapuʼi te tauhi Sinitoisi ʼaē neʼe fai ki te hau. ʼI Siaina, ʼe puleʼi e te puleʼaga Kominisi te ʼu fakanofo fakalotu pea mo te ʼu gāue fakalotu fuli pē. ʼI te ʼu fenua Polotesitā ʼo te Eulopa ʼo te potu noleto, tokolahi ʼe mole kei natou fia tauhi lotu. Pea mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe fakavaivaiʼi ia te ’Ēkelesia Katolika e te ʼu maveuveu pea mo te ʼu fihi ʼaē neʼe hoko ʼi tona kautahi.—Vakaʼi ia Maleko 3:24-26.

10 ʼE mahino ia ʼe kau ia te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ki te ‘maha ʼo te vaitafe ʼo Eufalate’ moʼo teuteuʼi te ʼohofi faka sōlia ʼaē kā fai ki te Papiloni Lahi. Neʼe talanoa ia te tuʼi tapu ki te maha fakalaumālie ʼaia, heʼe ʼi ʼOketopeli ʼo te taʼu 1986, neʼe ina ʼui ko te Lotu Katolika ʼe tonu ke toe liliu ʼo “kolekole,” ʼuhi ko te lahi ʼaupitō ʼo tana ʼu puli. (Fakahā 16:12) Ohagē lā, talu mai te taʼu 1919, neʼe fakahā ki te hahaʼi ko Papiloni Lahi ʼe ko he potu kua maumau ʼi te faʼahi fakalaumālie, ohagē ko tona kalagaʼi fēnei e te ʼāselo mālohi: “Pea kua liliu ia ko he nofoʼaga ʼo te kau temonio, mo he nofoʼaga ʼo te ʼu mao heʼemaʼa pea mo he nofoʼaga ʼo te ʼu manulele fuapē ʼe heʼemaʼa pea mo fehiʼaʼinaʼi!” (Fakahā 18:2b) Kua vave liliu pē ko he potu maumau moʼoni, ohagē pē ko te ʼu kolo maumau ʼo Papiloni, ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te temi nei ʼi Ilakia.—Vakaʼi mo Selemia 50:25-28.

11. Neʼe liliu feafeaʼi ia Papiloni Lahi “ko he nofoʼaga ʼo te kau temonio” peʼe ko ‘he nofoʼaga ʼo te ʼu mao heʼemaʼa pea mo te ʼu manulele heʼemaʼa’?

11 Ko te kupu “temonio” ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te vaega ʼaenī, ʼe tatau mo te kupu ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki “te ʼu temonio ʼaē ʼe agaagaʼi tao tagata” (se‘i·rim) ʼaē ʼe maʼu ʼi te fai fakamatala ʼa Isaia ʼo ʼuhiga mo te ʼosi tō ʼa Papiloni: “Pea ʼi te potu ʼaia, ʼe tākokoto ai anai te ʼu manu ʼo te ʼu potu fenua magemage, pea ko tonatou ʼu ʼapi ʼe fonu anai ko te ʼu lulu. Pea ʼe tonu anai ke nonofo ai ia te ʼu ʼotilisi, pea mo hopohopo ai te ʼu temonio ʼaē ʼe agaagaʼi tao tagata.” (Isaia 13:21) ʼE mole lagi ko ni ʼu temonio moʼoni, kae ʼe lagi ko he ʼu manu ʼe fulu loloa, ʼe nonofo ʼi te toafa, pea kā sisio kiai te hahaʼi, pea ʼe hagē kiā nātou ʼe natou agaagaʼi temonio. Ko te nofo fakatātā ʼo te ʼu manu ʼaia, ʼo fēia mo te ʼaele mamafa pea mo ʼuli (ʼaē ko “te mao heʼemaʼa”) pea mo te ʼu manulele heʼemaʼa ʼi te ʼu kolo maumau ʼo Papiloni Lahi, ʼe hā ʼaki mai tona kua mate ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE mole ina foaki ia he ʼamanaki ki te tagata.—Vakaʼi ia Efesi 2:1, 2.

12. Koteā ʼaē ʼe tatau ai ia te ʼaluʼaga ʼo Papiloni Lahi pea mo te lea faka polofetā ʼa Selemia ʼaē ʼi te kāpite 50?

12 ʼE tatau te ʼaluʼaga ʼo Papiloni Lahi pea mo te lea faka polofetā ʼa Selemia, ʼaē ʼe ʼui fēnei: “ ‘ ʼE ʼi ai te heletā ʼe fakafeagai ki te kau Kalitia,’ ʼe ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘pea ʼe fakafeagai ki te hahaʼi ʼo Papiloni, mo tona kau tama ʼaliki, pea mo tona kau popoto . . . ʼE hoko te maumau ki tona ʼu vai, pea ʼe tonu anai ke fakamaha. Heʼe ko te fenua ia ʼo te fakatātā togi, pea ʼuhi ko te ʼu meʼa fakamataku ʼaē ʼe hā kiā nātou, ʼe hoholo aipē tanatou aga fakavale. Koia ko nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu potu fenua magemage, ʼe natou nonofo tahi anai mo te ʼu manu ʼaē ʼe kō, pea ʼe tonu anai ke nonofo ai te ʼu ʼotilisi; pea ʼe mole toe nofoʼi anai, pea ʼe mole toe tuʼu anai ʼi he taʼitupu ʼo aʼu ki he tahi taʼitupu.’ ” Ko te tauhi tamapua pea mo te ʼu tuʼuga faikole ʼaē ʼe lau liuliuga, ʼe mole feala anai ke natou haofaki ia Papiloni Lahi mai te fakatūʼā ʼaē ʼe hagē ko te fakatūʼā ʼaē neʼe fakahoko e te ʼAtua ki Sotoma pea mo Komola.—Selemia 50:35-40.

Ko Te Vino ʼe Ina Fakatupu Te ʼu Holi Kovi

13. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼui e te ʼāselo mālohi moʼo fakatokagaʼi mai ia te holi ʼaupitō ʼa Papiloni Lahi ki te ʼu felāveʼi fakasino? (b) Ko te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaē neʼe fai ʼi te Papiloni ʼāfea, ʼe toe maʼu koa ʼi te Papiloni Lahi?

13 Ki muli age, ʼe fakatokagaʼi mai e te ʼāselo mālohi, te holi ʼaupitō ʼa Papiloni Lahi ki te ʼu felāveʼi fakasino, ʼo ina ʼui fēnei: “Heʼe ʼuhi ko te vino ʼo te hauhau ʼo tana folonikāsio,a neʼe higa ai ia te ʼu puleʼaga fuli, pea ko te ʼu hau ʼo te kele neʼe natou fai folonikāsio mo ia, pea ko te kau fakatau koloa feʼoloʼaki ʼo te kele, kua natou maʼu koloa ʼuhi ko te mālohi ʼo tona ʼu tuʼuga koloa.” (Fakahā 18:3) Neʼe fakahēʼi e Papiloni Lahi ia te ʼu puleʼaga fuli ʼaki tana ʼu aga fakalotu heʼemaʼa. Neʼe fakamatala e te tagata fai hisitolia Keleka ko Hérodote, ʼi te Papiloni ʼāfea, neʼe tonu ki te ʼu fafine fuli ke natou fai tuʼa tahi ʼi tonatou maʼuli ni ʼu aga faka paomutu ʼi te fale lotu. ʼI te temi nei, ʼi Angkor Vat ʼi Kapusea, ʼe kei feala hatatou sisio ki te ʼu maka togi putisi, kua maumau ʼuhi ko te tau, ʼe fakahā ʼi ai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. ʼI Initia, ʼi te ʼu fale lotu ʼo Khajuraho, ʼe fakahā ai te ʼatua Inituisi ko Vishnou ʼe ʼātakai e te ʼu hahaʼi ʼe natou fai ia te ʼu felāveʼi fakasino fakalialia. ʼI Amelika, ʼi te taʼu 1987 pea mo te taʼu 1988, neʼe punamaʼuli te hahaʼi he neʼe tala ʼi te televisio ia te fai feʼauʼaki ʼa te ʼu tagata ʼe natou faka mafola ia te evaselio ʼi te televisio, pea mo te femanakoʼaki pē ʼa te ʼu pātele pea mo te femanakoʼaki ʼa te ʼu pasitea, ʼo hā ʼaki mai ʼe tali leleiʼi e te Keletiate ke faʼifaʼitaliha te fai folonikāsio ʼo tana hahaʼi. Kae kua hēʼia ia te ʼu puleʼaga fuli ki te tahi faʼahiga folonikāsio ʼe kovi age ia.

14-16. (a) ʼI te faʼahi fakalaumālie, neʼe koteā ia te ʼu felōgoi heʼeʼaoga ʼa te lotu pea mo te faʼahi faka politike ʼi te temi ʼo te Puleʼaga Fasciste ʼo Italia? (b) ʼI te temi ʼaē neʼe hūfi ai ia Etiopea e Italia, koteā te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te ʼu ʼēpikopō?

14 Neʼe kua tou talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu felōgoi heʼeʼaoga ʼa te lotu pea mo te faʼahi faka politike, ʼaē neʼe tupu ai ia te fakanofo ke pule ia Itilele ʼi Siamani Nasi. Neʼe ʼi ai mo te tahi ʼu puleʼaga neʼe natou māʼuʼuli mamahi ʼuhi ko te lagolago ʼa te lotu ki te ʼu meʼa fakamālama. Ohagē lā ʼi te temi ʼo te Puleʼaga Fasciste ʼo Italia, ʼi te ʼaho 11 ʼo Fepualio 1929, neʼe sinie te Fuakava ʼo Latran e Mussolini pea mo te Kaletinale ko Gasparri, ʼo liliu ai te Vatikano ko he puleʼaga ʼe pule faʼitaliha. Neʼe ʼui e te Tuʼi Tapu ko Pio 11 kua ina “toe liufaki ia Italia ki te ʼAtua, pea kua ina toe liufaki te ʼAtua ki Italia.” Neʼe moʼoni koa te faʼahi ʼaia? Koʼenī te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te hili kiai ʼo taʼu e ono. ʼI te ʼaho 3 ʼo ʼOketopeli 1935, neʼe hūfi e Italia ia Etiopea, ʼo ina ʼui ʼe ko “he fenua faifakapō ʼe kei ina fai ia te fakapōpulaʼi ʼo te hahaʼi.” Kae ko ai ʼaē neʼe faifakapō ʼi te lakaga ʼaia? Neʼe fakafeagai koa ia te ’Ēkelesia Katolika ki te faifakapō ʼa Mussolini? Neʼe fai e te tuʼi tapu ia te ʼu akonaki ʼe mahino gataʼa, kae neʼe tapuakiʼi e tana kau ʼēpikopō ia te kau sōlia ʼo Italia. ʼE fakamatala fēnei e Anthony Rhodes ʼi tana tohi The Vatican in the Age of the Dictators (Te Vatikano ʼi te temi ʼo te ʼu pule agakovi):

15 “ ʼI tana Tohi Faka ’Ēpikopō ʼo te ʼaho 19 ʼo ʼOketopeli [1935], neʼe tohi fēnei e te ’Ēpikopō ʼo Udine [ʼi Italia], ‘ ʼE mole tāu mo feʼauga ke tou fai he fakamāu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Ko tatatou gāue ʼi totatou ʼuhiga Italia, kae tāfito ʼi totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe ko te lagolago ki te mālo ʼo tatatou ʼu kautau.’ Neʼe tohi fēnei e te ’Ēpikopō ʼo Padoue ʼi te ʼaho 21 ʼo ʼOketopeli, ‘ ʼI te ʼu temi tokakovi ʼaenī, ʼe matou kole atu ke kotou falala ki tatatou kau takitaki faka puleʼaga pea mo tatatou kau sōlia.’ ʼI te ʼaho 24 ʼo ʼOketopeli, neʼe tapuakiʼi e te ’Ēpikopō ʼo Crémone te ʼu fuka ʼa te kau sōlia pea ina ʼui fēnei: ‘Ke tapuakiʼi e te ʼAtua ia te kau sōlia ʼaenī, ʼaē kā natou maʼu anai ia te ʼu kele foʼou pea mo maʼuli ʼi Afelika maʼa te poto ʼo Italia, ke foaki kiā nātou ia te agaʼi fenua ʼo Loma pea mo te aga faka Kilisitiano. Tou fakaʼamu ke toe tuʼu ia Italia ki tona tuʼulaga takitaki Kilisitiano ʼo te mālamanei kātoa.’ ”

16 Neʼe hūfi ia Etiopea, ʼaki ia te tapuakina ʼa te kau takitaki lotu Katolika. Neʼe feala koa ki he tahi iā nātou ke ina ʼui ohagē ko te ʼapositolo ko Paulo, neʼe natou “maʼa ʼi te toto ʼo te tagata fuli pē”?—Gāue 20:26.

17. Koteā ia te ʼu mamahi ʼaē neʼe felāveʼi mo Sepania ʼuhi ko tonatou kau takitaki lotu neʼe mole natou “tuki tanatou ʼu heletā ke liliu ko ni ʼu huo laga kele”?

17 ʼO hilifaki ki Siamani, mo Italia, pea mo Etiopea, neʼe ʼi ai te tahi puleʼaga neʼe fai folonikāsio mo Papiloni Lahi: ko Sepania. Neʼe fai ʼi te fenua ʼaia te Tau Faka Sivile ʼi te taʼu 1936 ʼo aʼu ki te taʼu 1939, tupu ko te ʼu faiga ʼa te puleʼaga faka temokalatike moʼo fakasiʼisiʼi ia te mālohi ʼaupitō ʼo te Lotu Katolika. Lolotoga te tau ʼaia, ko te takitaki Katolika Fasciste ko Franco, ʼo te kau sōlia ʼaē neʼe fakafeagai ki te puleʼaga, neʼe ina ʼui ʼe ko ia “te Senelale Kilisitiano Lahi ʼo Te Kautau Māʼoniʼoni,” pea ki muli age neʼe fakafisi ki te tuʼulaga ʼaia. Ko te ʼu toko lauʼi teau afe hahaʼi Sepania neʼe mamate ʼi te tau ʼaia. Tahi ʼaē meʼa, ʼo mulimuli ki te sivi neʼe fai fakafufū, ʼe fakafuafua ko te kau tagata ʼa Franco, neʼe natou fakapōgi ia te toko 40 000 hahaʼi ʼe natou kau ki te kūtuga ʼaē ko te Front Populaire, kae ko te kūtuga ʼaia neʼe natou fakapōgi ia te toko 8 000 kau takitaki lotu—te ʼu monike, te ʼu pātele, te kau tāupoʼou, pea mo te kau novisia. Koʼenā ia te ʼu aga fakalialia ʼo te tau faka sivile, ʼo hā ʼaki mai ʼe ko he aga fakapotopoto te mulimuli ki te tokoni ʼaenī ʼa Sesu: “Toe ʼai tau heletā ki tona ʼaiʼaga, heʼe ko nātou fuli ʼaē ʼe natou toʼo te heletā ʼe natou mamate anai ʼi te heletā.” (Mateo 26:52) ʼI meʼa fakaufiufi ki te Keletiate tana pikisia ʼi te ʼu faifakapō ʼaia! ʼIo, ko tona kau takitaki lotu neʼe mole natou “tuki tanatou ʼu heletā ke liliu ko he ʼu huo laga kele”!—Isaia 2:4.

Te Kau Fakatau Koloa Feʼoloʼaki

18. Ko ai ia “te kau fakatau koloa feʼoloʼaki ʼo te kele”?

18 Ko ai ia “te kau fakatau koloa feʼoloʼaki ʼo te kele”? ʼE mahino ia ʼe tou fakahigoaʼi anai nātou iā ʼaho nei ko te ʼu hahaʼi fai koloa kehekehe. ʼE mole faka ʼuhiga leva ʼe kovi te fai koloa ʼaki he aga fakahagatonu. ʼE tuku mai ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu tokoni fakapotopoto ki te hahaʼi fai koloa, ki te loto mānumānu, pea mo te tahi age ʼu aga ʼe tonu ke tou tōkakaga kiai. (Tāʼaga Lea 11:1; Sakalia 7:9, 10; Sake 5:1-5) Ko te koloa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ʼe ko “te aga fakalotu pea mo te vilitūtē ʼaē ko te fakafeʼauga pē kiā kita totonu.” (1 Timoteo 6:6, 17-19) Kae ko te mālama ʼa Satana ʼe mole mulimuli ia ki he ʼu pelesepeto faitotonu, heʼe lahi ai te ʼu aga heʼeʼaoga. ʼE fai te ʼu aga ʼaia ʼi te lotu, ʼi te politike, pea mo te ʼu fai koloa. ʼI ʼihi temi, ʼe fakahā ʼi te ʼu tala logo ia te ʼu kaihaʼa falā ʼa te hahaʼi ʼe gāue ʼi te puleʼaga pea mo tanatou fakatau ʼo ni ʼu mahafu ki he ʼu fenua ʼe tapuʼi ai te ʼu mahafu.

19. ʼO ʼuhiga mo te maʼuli faka ekonomika ʼo te mālamanei, he koʼē ʼe mole vikiʼi ʼi te Fakahā ia te kau fakatau koloa ʼo te kele?

19 ʼI te taʼu fuli, ko te paʼaga ʼaē ʼe maʼu ʼi te fakatau ʼo te ʼu mahafu ʼi te mālamanei, ʼe fakalaka ʼi te 1 000 miliale tola, kae ʼe lauʼi teau miliona ia te hahaʼi ʼe natou pakupapaku. ʼE ko he meʼa fakalotomamahi, kae ʼe hagē mai ko te maʼuli faka ekonomika ʼo te mālamanei ʼe fakalogo ki te fakatau ʼo te ʼu mahafu. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe tohi fēnei ʼi te sulunale Spectator ʼo Lonitoni, ʼi te ʼaho 11 ʼo ʼApelili 1987: “Kapau ʼe tou lau ʼāteaina pē ia te ʼu sōsiete ʼaē ʼe natou fai ia te ʼu fakatau mahafu, pea ʼe ko te teitei gāue e 400 000 ʼi Amelika pea mo gāue e 750 000 ʼi Eulopa. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe faikehe, heʼe ʼi te tuputupu ʼo te tuʼulaga faka sōsiale pea mo faka ekonomika ʼo te faʼu mahafu tau, ʼe mole kei maʼuhiga te fia ʼiloʼi moʼoni ʼaē peʼe haofakiʼi lelei te ʼu fenua ʼaē ʼe natou faʼu te ʼu mahafu.” ʼE lahi te ʼu paʼaga ʼe maʼu e te ʼu fenua ʼaia ʼi tanatou fakatau te ʼu foʼi pulu pea mo te tahi age ʼu mahafu tau ki te ʼu fenua ʼi te mālamanei kātoa, ʼo māʼia ai pē lā mo te ʼu fenua ʼaē ʼe feala ke liliu ko honatou ʼu fili. Kae ʼe feala anai ʼi he ʼaho ki te ʼu foʼi pulu ʼaia ke ina matehi tona hahaʼi ʼaē neʼe natou fakatau. ʼI te tahi faʼahi, ʼe ʼi ai te ʼu vaega falā ʼe foaki fakafufū ki te ʼu fale faʼu mahafu. ʼI Amelika ʼāteaina pē, ohagē ko tona ʼui ʼi te sulunale Spectator, “ ʼi te taʼu fuli, ʼe puli ʼi te sōlia ʼo Amelika, te ʼu mahafu tau pea mo te ʼu meʼa gāue faka sōlia ko tona tau ʼo tona paʼaga ko te 900 miliona tola, pea ʼe mole ʼiloʼi peʼe puli kifea.” Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo te mole vikiʼi ʼi te Fakahā ia te kau fakatau koloa ʼo te kele!

20. Ko te faʼifaʼitaki fea ʼaē ʼe ʼiloga ai te pipiki ʼa te lotu ki te ʼu aga fakakākā ʼi te faʼahi ʼo te ʼu koloa?

20 Ohagē ko tona fakakikite e te ʼāselo faka kolōlia, neʼe toe kau mo te ʼu lotu ki te ʼu taʼi faifakatau koloa kovi ʼaia. Ohagē lā, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te Vatikano ʼi te puli ʼo te toe falā ʼa te Fale Paʼaga ʼo Ambrosiano ʼi te taʼu 1982 ʼi Italia. Neʼe mole heʼeki maʼu he tonu ki te fihifihia ʼaia ʼi te ʼu taʼu 1980, he neʼe mole ʼiloʼi pe neʼe puli kifea ia te paʼaga ʼaia. ʼI Fepualio ʼo te taʼu 1987, ko te ʼu tuʼi fakamāu ʼo Milane, neʼe natou fakatotonu ke puke te kau takitaki lotu e toko tolu ʼo te Vatikano, ʼe kau ai te pule ʼēpikopō Amelika, ʼo tukugākoviʼi neʼe ina pulihi te falā ʼo te fale paʼaga. Kae neʼe mole fia tuku age ia nātou e te Vatikano. ʼI Sūlio ʼo te taʼu 1987, neʼe lahi te ʼu fakafeagai ʼa te hahaʼi ki te fia puke ʼo te kau takitaki lotu, pea neʼe fakagata e te telepinale ʼo Italia te ʼu fakatotonu, he neʼe kua fai te fuakava ʼāfea ʼa te Vatikano pea mo te puleʼaga Italia.

21. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko Sesu neʼe mole kau ki te ʼu fai fakatau koloa ʼo ʼi tona temi, kae koteā ʼaē ʼe tou sio kiai iā ʼaho nei ʼo ʼuhiga mo te ʼu lotu ʼo Papiloni?

21 Neʼe kau koa ia Sesu ki te ʼu fai fakatau koloa ʼo tona temi? Kailoa. Neʼe mole ʼi ai pē lā hona ʼapi peʼe ko hona kele, heʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu neʼe “mole he potu . . . ke ʼuluga ai tona ʼulu.” Neʼe ina fai ia te tokoni ʼaenī ki te pule tūpulaga maʼu koloa ʼo ina ʼui fēnei: “Fakatau te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ke maʼu pea vaevae ki te kau māsisiva, pea ʼe ke maʼu ai anai hou ʼu koloa ʼi te lagi; pea ke haʼu ʼo muli mai iā te au.” Neʼe ko he tokoni lelei, heʼe kā nā neʼe fakalogo kiai ia te tūpulaga, neʼe ʼāteaina ai ʼi te ʼu tuʼania fuli ʼaē ʼe pipiki ki te fai koloa. (Luka 9:58; 18:22) Kae ko te ʼu lotu ʼo Papiloni, ʼe tau gāue mo te hahaʼi fai koloa. Ohagē lā ʼi te taʼu 1987 neʼe fakamatala fēnei ʼi te nusipepa (Albany Times Union), ko te tagata ʼaē ʼe ina leʼoleʼo ia te falā ʼo te tiosesi Katolika ʼo Miami, ʼi Floride, ʼi Amelika, neʼe ina fakamoʼoni ʼe ʼi ai te ʼu vaega falā ʼa te ʼēkelesia ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu sōsiete faʼu mahafu faka nukeleʼea, mo te ʼu sōsiete ʼaē ʼe natou fai ia te ʼu ʼata ʼaē ʼe fai ai te ʼu felāveʼi fakasino, pea mo te ʼu sōsiete faʼu sikaleti.

“Kotou Mavae Mai Ia Te Ia, Ê Taku Hahaʼi”

22. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼui e te leʼo ʼe haʼu mai lagi? (b) Koteā ʼaē neʼe tupu ai te fiafia ʼaupitō ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi pea mo te taʼu 1919?

22 Pea neʼe fakamahino leva e Soane te tahi faʼahiga fakahoko ʼo te faʼifaʼitaki fakakikite: “Pea neʼe au logo ki te tahi leʼo ʼe haʼu mai te lagi, ʼe ina ʼui fēnei: ‘Kotou mavae mai ia te ia, Ê taku hahaʼi, mo kapau ʼe mole kotou fia kau mo ia ki tana ʼu agahala, pea mo kapau ʼe mole kotou fia maʼu he vahe ʼo tona ʼu tautea.’ ” (Fakahā 18:4) Ko te ʼu lea faka polofetā ʼo te Tauhi ʼĀfea, ʼo ʼuhiga mo te tō ʼo te Papiloni ʼāfea, neʼe ʼi ai mo te fakatotonu ʼaenī ʼa Sehova ki tana hahaʼi: “Kotou feholaki mai te lotolotoiga ʼo Papiloni.” (Selemia 50:8, 13) ʼO toe fēia aipē ʼi te temi nei, ʼi te kua ʼamanaki fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, ʼe fakatokagaʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou feholaki mai te kautahi ʼaia. ʼI te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fiafia ʼaupitō ia te kau Iselaele agatonu ʼi tanatou lava feholaki mai Papiloni. ʼO toe fēia aipē, ʼi te taʼu 1919 neʼe fiafia ʼaupitō te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi tonatou faka ʼāteaina mai tanatou nonofo pōpula ʼi Papiloni. (Fakahā 11:11, 12) Pea talu mai te ʼaho ʼaia, ko te tahi ʼu lauʼi miliona hahaʼi neʼe natou fakalogo ki te fakatotonu ʼaē ke natou feholaki mai Papiloni Lahi.

23. ʼE hā feafeaʼi ʼi te leʼo ʼaē ʼe logo mai te lagi, te maʼuhiga ʼaē ke tou foimo feholaki mai ia Papiloni Lahi?

23 ʼE maʼua moʼoni koa ke tou foimo feholaki mai ia Papiloni Lahi, ke tou mavae ʼosi mai te ʼu lotu ʼo te mālamanei, ke ʼaua naʼa tou toe faifaitahi mo nātou? ʼEī, ʼe tonu ke tou hagē ko te ʼAtua ʼo tou fēhihiʼa ki te kautahi fakalotu ʼaia, ʼaē ʼe ina ʼui ʼe ko he fafine paomutu lahi. Pea neʼe toe fai te tahi ʼu fakamahino e te leʼo mai lagi kiā Soane ʼo ʼuhiga mo te fafine paomutu ʼaia: “Heʼe kua tapuke tana ʼu agahala ʼo kaku ki te lagi, pea neʼe manatuʼi e te ʼAtua tana ʼu aga heʼe faitotonu. Kotou liufaki kiā te ia ohagē ko tana liufaki e ia totonu, pea kotou liufaki tuʼa lua age kiā te ia, ʼio, ʼo tuʼa lua age ia te ʼu tuʼuga meʼa ʼaē neʼe ina fai; ʼi te ʼipu ʼaē neʼe ina huaʼi kiai te meʼa neʼe fio, kotou huaʼi maʼa ia ʼo liuga lua te meʼa ʼaia neʼe fio. ʼI te fakafuafua ʼo tana faka kolōliaʼi ia ia, pea mo tana maʼuli ʼaē mo te ʼu tuʼuga koloa, ʼi te fakafuafua ʼaia kotou foaki age kiā te ia te mamahi pea mo te putu. Heʼe ina ʼui tuʼumaʼu ʼi tona loto, ‘ ʼE au heka faka fineʼaliki, ʼe mole au vītua, pea ʼe mole he ʼaho ʼe au nofo ai anai ʼi te putu.’ Ko te tupuʼaga lā ʼaia, ʼi te ʼaho pē e tahi, ʼe hoko mai ai anai tona ʼu tautea: te mate, te putu pea mo te hoge, pea ʼe tutu kātoa anai ia ia ʼaki te afi, heʼe ko Sehova ʼAtua ʼaē neʼe ina fakamāuʼi ia ia, ʼe mālohi ia.”—Fakahā 18:5-8.

24. (a) He koʼē ʼe tonu ke feholaki te hahaʼi ʼa te ʼAtua mai Papiloni Lahi? (b) Koteā tana ʼu agahala ʼaē ʼe kau kiai ia nātou ʼaē ʼe mole mavae mai ai?

24 ʼAua naʼa tou fakaʼaoʼaoganoa ki te ʼu palalau ʼaia. Neʼe uga e Selemia ia te kau Iselaele ʼi tona temi ke natou mulimuli ki te ʼu palalau ʼaenī: “Kotou feholaki mai te lotolotoiga ʼo Papiloni, . . . heʼe ko te temi lagavaka ʼaenī ʼo Sehova. ʼE ina fai tana tautea ki ai. Kotou mavae mai te lotolotoiga ʼo te kolo ʼaia, Ê taku hahaʼi, pea ke kotou tahi faka fealagia ki tona nefesi ke hao mai te hauhau kakaha ʼo Sehova.” (Selemia 51:6, 45) ʼO toe fēia aipē, ko te leʼo ʼaē ʼe logo mai te lagi, ʼe ina fakatokagaʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua iā ʼaho nei, ke natou feholaki mai Papiloni Lahi, naʼa natou vaevae mo ia tona ʼu tautea. ʼI te temi nei, kua tala ia te ʼu fakamāu peʼe ko te ʼu tautea ʼaē ʼe fai e Sehova ki te mālama ʼaenī, ʼo kau ai mo Papiloni Lahi. (Fakahā 8:1–9:21; 16:1-21) ʼE maʼua ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou mavae mai te ʼu lotu hala, mo kapau ʼe mole natou fia mamahi ʼi te ʼu tautea ʼaia pea mo mamate mo Papiloni Lahi. Kae kapau ʼe natou nonofo ʼi te kautahi ʼaia, pea ʼe natou kau ki tana ʼu agahala, pea ohagē pē ko ia ʼe natou tono ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo matehi ia “nātou fuli ʼaē neʼe fakapōgi ʼi te kele.”—Fakahā 18:24; vakaʼi ia Efesi 5:11; 1 Timoteo 5:22.

25. Neʼe mavae feafeaʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te Papiloni ʼāfea?

25 Kae ʼe mavae feafeaʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua mai Papiloni Lahi? ʼI te Papiloni ʼāfea, neʼe tonu ki te kau Sutea ke natou mavae mai ai ʼo toe liliu ki te Kele ʼo Te Fakapapau. Kae neʼe mole gata ai, he neʼe fakakikite fēnei e Isaia ki te kau Iselaele: “Kotou fakamamaʼo, kotou fakamamaʼo, kotou mavae mai ai, ʼaua naʼa kotou fāfā ki he meʼa ʼe heʼemaʼa; kotou mavae ʼi te kolo ʼaia, kotou nonofo maʼa, ia kotou ʼaē ʼe kotou fua te ʼu ʼipu ʼa Sehova.” (Isaia 52:11) ʼEī, neʼe tonu ke natou liʼaki te ʼu aga heʼemaʼa fuli ʼo te lotu ʼo Papiloni, ʼaē neʼe feala ke ina ʼulihi ia te tauhi ʼaē neʼe natou fai kiā Sehova.

26. Neʼe fakalogo feafeaʼi ia te kau Kilisitiano ʼo Kolonito ki te fakatotonu ʼaenī, ‘Kotou mavae mai te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼaia pea ʼaua naʼa kotou toe fāfā ki te meʼa ʼaē ʼe heʼemaʼa’?

26 Neʼe talanoa ia te ʼapositolo ko Paulo ki te ʼu palalau ʼaia ʼa Isaia, ʼi tana tohi ki te kau Kolonito, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa kotou kaugā ʼamo fakatahi mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui. Heʼe koteā ia te pikipikiga ʼo te faitotonu pea mo te manuki ki te lao? Peʼe koteā te pikipikiga ʼo te mālama pea mo te fakapōʼuli? . . . ‘Koia kotou mavae mai te lotolotoiga ʼo nātou, pea mo kotou māvete,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘pea ʼaua naʼa kotou toe fāfā ki te meʼa ʼaē ʼe heʼemaʼa.’ ” Moʼo fakalogo ki te fakatotonu ʼaia, neʼe mole maʼua ki te kau Kilisitiano Kolonito, ke natou mavae ʼi te kolo ʼaia. Kae ʼi tona ʼaluʼaga fakasino neʼe tapu tanatou hū ki te ʼu fale lotu heʼemaʼa ʼo te ʼu lotu hala, pea ʼi te faʼahi fakalaumālie neʼe tonu ke natou fakamamaʼo ʼi te hahaʼi tauhi tamapua ʼo mole natou fai tanatou ʼu aga heʼemaʼa. ʼI te taʼu 1919, neʼe ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼaē neʼe kamata feholaki ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua mai Papiloni Lahi. Neʼe natou liʼaki ʼosi ia te ʼu akonaki pea mo te ʼu aga heʼemaʼa ʼaē neʼe mole heʼeki natou lītuʼa kiai. Neʼe kua feala leva ke natou fakahā ʼe ko nātou ko te hahaʼi maʼa ʼa te ʼAtua pea mo natou tauhi kiā te ia.—2 Kolonito 6:14-17; 1 Soane 3:3.

27. Koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tatau ai ia te ʼu fakamāu ʼaē neʼe fai ki te Papiloni ʼāfea pea mo ʼaē ʼe fai ki Papiloni Lahi?

27 Ko te tautea pea mo te fakaʼauha ʼo te Papiloni ʼāfea, neʼe ko he fakatūʼā ʼaia ʼo tana ʼu agahala. “He neʼe kua kaku tona fakamāu ki te lagi.” (Selemia 51:9) ʼO toe fēia aipē, ko te ʼu agahala ʼa Papiloni Lahi “kua kaku ki te lagi,” pea kua tokagaʼi e Sehova. ʼE fai e Papiloni Lahi ia te ʼu aga heʼe faitotonu, ʼe tauhi tamapua, mo fai te ʼu aga heʼeʼaoga, mo agamālohi, mo kaihaʼa, pea mo faifakapō. Neʼe toe tauteaʼi foki ia te Papiloni ʼāfea, he neʼe ko he lagavaka ʼaia ki tana aga ʼaē ki te fale lotu ʼo Sehova pea mo tana hahaʼi tauhi moʼoni. (Selemia 50:8, 14; 51:11, 35, 36) ʼO toe fēia aipē, ko te tō ʼo Papiloni Lahi pea mo tona fakaʼauha fakaʼosi, ʼe ko he lagavaka ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai ki te kau ʼatolasio ʼo te tauhi moʼoni ʼi te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō. ʼIo, ko tona fakaʼauha fakaʼosi ʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo “te ʼaho lagavaka ʼo totatou ʼAtua.”—Isaia 34:8-10; 61:2; Selemia 50:28.

28. Ko te lēkula faitotonu fea ʼaē ʼe fai e Sehova ki Papiloni Lahi, pea koteā tona tupuʼaga?

28 ʼI te Lao ʼa Moisese, kapau neʼe fai he kaihaʼa e he tagata Iselaele, pea neʼe tonu ke ina liufaki ʼo tuʼa lua te meʼa ʼaē neʼe ina kaihaʼa. (Ekesote 22:1, 4, 7, 9) ʼI te fakaʼauha anai ʼo Papiloni Lahi, ʼe mulimuli anai ia Sehova ki te lēkula faitotonu ʼaia. ʼE liufaki tuʼa lua anai ki ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai. ʼE mole fai anai ia te fai fakamāu ʼaki he manavaʼofa, he neʼe mole manavaʼofa ia Papiloni Lahi kiā nātou ʼaē neʼe ina fakapōgi. Neʼe ina kaihaʼa te hahaʼi ʼo te kele, ke maʼuli ʼi “te ʼu tuʼuga koloa.” ʼI te ʼaho ʼaia, ʼe ina ʼiloʼi anai ia te mamahi pea mo te putu. Neʼe manatu ia te Papiloni ʼāfea ʼe mole feala anai ke hoko he tuʼutāmaki ki tona kolo, ʼo laupisi fēnei: “ ʼE mole au heka anai ohagē ko he fafine vītua, pea ʼe mole mate anai haku ʼu fānau.” (Isaia 47:8, 9, 11) ʼE toe fēia mo Papiloni Lahi, ʼi tana manatu ʼe mole feala ke tuʼutāmaki. Kae ko tona fakaʼauha, ʼaē kua fakatotonu e Sehova ʼaē “ ʼe mālohi,” ʼe hoko fakafokifā anai ohagē ʼe hoko “ ʼi te ʼaho pē e tahi”!

[Kiʼi nota]

a Vakaʼi ia te Traduction du monde nouveau — Bible de référence, te nota ʼi te lalo pāsina.

[Talanoa ʼo te pasina 263]

“Ko Te ʼu Hau . . . Neʼe Natou Fai Folonikāsio Mo Ia”

ʼI te kamata ʼo te 19 sēkulō, neʼe fakahū fakafufū e te kau faifakatau koloa ʼo Eulopa ia te ʼu tuʼuga toloke ʼo te opium ki Siaina. ʼI Malesio ʼo te taʼu 1839, neʼe faigaʼi e te kau takitaki ʼo Siaina ke natou fakagata te faifakatau ʼaia neʼe tapuʼi e te lao, ʼo natou faʼao te ʼu kēsi e 20 000 ʼo te toloke ʼaia mai te kau fakatau koloa Pilitānia. Neʼe tupu ai te tokakovi ʼo Pilitānia pea mo Siaina. ʼI te mole kei felōgoi ʼa te ʼu fenua ʼaia e lua, ko ʼihi misionea Polotesitā neʼe natou fakalotoʼi ia Pilitānia ke fai he tau, ʼo natou ʼui fēnei:

“Ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaia ʼe natou fakafiafia ʼaupitō toku loto, heʼe ʼi taku manatu ʼe feala ke natou fakatupu he ʼita lahi ʼo te puleʼaga Pilitānia, pea ko te ʼAtua, ʼaki Tona mālohi, ʼe feala ke ina holoʼi ia te ʼu tuʼakoi ʼaē ʼe natou tāʼofi ia te hū ʼo te evaselio ʼa Kilisito ki Siaina.”—Henrietta Shuck, ko te misionea Baptiste.

Pea neʼe hoko te tau, ʼaē kua fakahigoaʼi ʼi te temi nei ko te tau ʼo te opium. Neʼe fakaloto mālohiʼi ia Pilitānia e te kau Misionea ʼaki tonatou loto kātoa, ʼo natou ʼui fēnei:

“ ʼE au tui papau, ko te ʼaluʼaga ʼaenī ʼe mole ko he fihifihia ia ʼo ʼuhiga mo te fakatau ʼo te opium peʼe ʼo ʼuhiga mo Pilitānia, kae ʼe ko he fakatuʼutuʼu lahi ʼa te ʼAtua ke liliu ia te agakovi ʼa te tagata ko he fealagia moʼo fakahoko ia Tana fakatuʼutuʼu manavaʼofa ki Siaina, moʼo holoʼi te kaupā ʼaē neʼe ina fakamamaʼo ia ia mai te ʼu fenua ʼaē.”—Peter Parker, ko te misionea congrégationaliste.

Neʼe tohi fēnei e te tahi misionea congrégationaliste, ko Samuel W. Williams: “ ʼE ʼiloga te takitaki ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko ʼi hona ʼaluʼaga fakaofoofo, pea ʼe mole tou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼaē neʼe ina ʼui ʼe ina faka haʼu anai he heletā ki te kele, ʼe kua haʼu ki henī ke ina foimo fakaʼauha Tona ʼu fili pea mo fakatuʼu Tona puleʼaga. ʼE ina fakahoko anai he ʼu fakaʼauha ʼo aʼu ki tana fakanofo te Tama ʼAliki ʼo Te Tokalelei.”

ʼO ʼuhiga mo te fakapōgi ʼo te hahaʼi Siaina, neʼe tohi fēnei e te misionea ko J. Lewis Shuck: “ ʼI taku manatu, ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe hoko . . . ʼe ko he ʼu meʼa neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAliki moʼo pulihi ia te ʼu ʼotaʼota ʼaē ʼe natou tāʼofi te tuputupu ʼo te Moʼoni Fakaʼatua.”

Ko te misionea congrégationaliste ko Elijah C. Bridgman, neʼe ina toe ʼui fēnei: “Neʼe tautau fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ia te mālohi ʼo te tagata moʼo tofa ia te ʼala ʼo Tona puleʼaga. . . . ʼI te ʼu temi maʼuhiga ʼaenī, ʼe ina fakaʼaogaʼi ia te tagata; kae ko te mālohi ʼe haʼu mai te ʼAtua. Ko te kōvanā lahi ʼo te ʼu puleʼaga fuli ʼe ina fakaʼaogaʼi ia Pilitānia moʼo tauteaʼi pea mo fakamālaloʼi ia Siaina.”—Neʼe toʼo ia te ʼu palalau ʼaenī mai te fakamatala ʼa Stuart Creighton Miller “La fin et les moyens,” ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1974, ʼi te tohi Lʼaventure missionnaire en Chine et en Amérique (ko he Sivi ʼi Harvard neʼe tā e John K. Fairbank).

[Talanoa ʼo te pasina 264]

‘Neʼe Maʼu Koloa Ia Te Kau Fakatau Koloa Feʼoloʼaki’

“ ʼI te vaha ʼo te taʼu 1929 pea mo te hoko ʼo te Lua Tau Faka Mālamanei, ko [Bernadino] Nogara [te tagata ʼaē ʼe tokaga ki te fakaʼaogaʼi ʼo te paʼaga ʼo te Vatikano] neʼe ina fakatuputupu te paʼaga ʼo te Vatikano pea mo ina fakaʼaogaʼi te hahaʼi gāue ki te ʼu potu kehekehe ʼo te maʼuli faka ekonomika ʼo Italia—tāfito ʼi te fai hila, ʼi te sōsiete fai telefoni, ʼi te ʼu fale kelētī, ʼi te ʼu fale paʼaga, ʼi te ʼu kiʼi sōsiete ʼo te ʼu sāliote afi, ʼi te ʼu sōsiete faʼu masini gāue kele, ʼi te ʼu sōsiete fai simā, pea mo te ʼu sōsiete faʼu kie. Neʼe lahi te ʼu sōsiete neʼe haʼele lelei, pea neʼe fēnei te tuputupu ʼa te Sōsiete faʼu kie:

“Ko Nogara neʼe ina fakaliliu ia te ʼu sōsiete ohagē ko te La Società Italiana della Viscosa, La Supertessile, La Società Meridionale Industrie Tessili, pea mo te La Cisaraion, ko he foʼi sōsiete e tahi: ko te CISA-Viscosa. Pea neʼe ina tuku age ki te tagata maʼuhiga ko Francesco Maria Oddasso, ʼe ko he tagata ʼe leleiʼia pea falala ki ai ia te Vatikano. Neʼe faigaʼi leva e Nogara ke kau te sōsiete foʼou ʼaia ki te sōsiete faʼu kie lahi ʼaē ko te SNIA-Viscosa. Neʼe fakaʼamu ʼaupitō e te Vatikano ke ina maʼu ia te sōsiete SNIA-Viscosa, pea ʼaki te temi neʼe pule kiai ia te Vatikano, ohagē ko tona fakamoʼoni mai e te tagata maʼuhiga ko Oddasso, ia te visi pelesitā ʼo te sōsiete ʼaia.

“Neʼe ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼaē neʼe hū ai ia Nogara ki te ʼu sōsiete faʼu kie. Kae neʼe toe hū ki te tahi ʼu sōsiete ʼaki te tahi ʼu faʼahiga puleʼaki. ʼAki tona poto mo tona faiva pea mo tana fia gāue moʼoni, neʼe lagi ko te tagata fai koloa tokotahi ʼaia neʼe tokoni ʼaupitō ki te toe laga ʼo te maʼuli faka ekonomika ʼo Italia. . . . Logolā neʼe mole lava hoko te fakatuʼutuʼu ʼa Benito Mussolini, ʼaē ko te laga ʼo he toe puleʼaga, kae neʼe ina faka fealagia ki te Vatikano pea mo Bernadino Nogara ke nā fakatupu te tahi faʼahiga puleʼaga.”—Lʼor du Vatican, te tohi ʼa Nino Lo Bello, ʼi te ʼu pāsina 89 ki te 92.

ʼE ko he faʼifaʼitaki ʼaenī ʼo te faifaitahi ʼa te kau fakatau koloa ʼo te kele pea mo Papiloni Lahi. Koia ʼe mole tou punamaʼuli ki te ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼe fetāgihi anai ia te kau fakatau koloa ʼi te fakaʼauha ʼo tonatou kaugā gāue ʼaia!

[Paki ʼo te pasina 259]

ʼI te māvete holo ʼa te hahaʼi ʼi te fuga kele, neʼe natou ʼave mo nātou ia te lotu faka Papiloni

[Paki ʼo te pasina 261]

Ohagē he tagata leʼo, ʼe kalagaʼi e te kalasi ʼo Soane, kua tō ia Papiloni

[Paki ʼo te pasina 266]

ʼE fakahā e te ʼu toega ʼo te ʼu maumau ʼo te Papiloni ʼāfea te fakaʼauha ʼaē kā hoko ki Papiloni Lahi

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae