Kāpite 37
Ko He Putu Pea Mo He Fakafiafia ʼi Te Fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi
1. ʼE malave feafeaʼi anai ki “te ʼu hau ʼo te kele” ia te fakaʼauha fakafokifā ʼo Papiloni Lahi?
KO TE fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, ʼe ko he logo lelei ki te hahaʼi ʼa Sehova, kae ʼe malave feafeaʼi ki te ʼu puleʼaga? Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea ʼe natou fetāgihi anai pea ʼi tonatou lotomamahi, ʼe natou tuki fatafata anai ʼo ʼuhiga mo ia, te ʼu hau ʼo te kele ʼaē neʼe natou fai folonikāsio mo ia pea mo natou māʼuʼuli ʼi te ʼu tuʼuga koloa, mokā natou sisio anai ki te kohu ʼo tona vela, ʼo natou tutuʼu mamaʼo ʼi tanatou manavasiʼi ki tona mamahi pea mo ʼui maʼa nātou, ‘ ʼI meʼa fakaʼofaʼofa, ʼi meʼa fakaʼofaʼofa, siʼi kolo lahi, ia Papiloni, siʼi kolo mālohi, heʼe kua hoko mai tou fakamāu ʼi te hola e tahi!’ ”—Fakahā 18:9, 10.
2. (a) He koʼē ʼe fetāgihi ia “te ʼu hau ʼo te kele” ʼi te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, kae ʼe fakaʼauha lā e te ʼu tala fakatātā e hogofulu ʼo te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho? (b) He koʼē ko te ʼu hau ʼaia, logolā ʼe natou lotomamahi, kae ʼe natou tutuʼu mamaʼo ʼi te kolo ʼaē kua fakatūʼā?
2 E lagi feala ke tou punamaʼuli ʼi te fai fetāgihi ʼa te ʼu puleʼaga, he neʼe fakaʼauha ia Papiloni Lahi e te ʼu tala e hogofulu ʼo te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho. (Fakahā 17:16) Kae ʼi te kua ʼosi fakaʼauha ʼo Papiloni, ʼe ʼiloga mai ko “te ʼu hau ʼo te kele” ʼe natou mahino, neʼe ʼaoga ia te kautahi ʼaia kiā nātou, moʼo taupau tanatou ʼu hahaʼi ʼi te tokalelei pea mo te fakalogo. Neʼe fakatapuʼi e te kau takitaki lotu ia te ʼu tau, mo natou kumi hahaʼi ki te ʼu tau ʼaia, pea ʼi tanatou ʼu faiakonaki, neʼe natou uga ia te kau tūpulaga ke natou ʼolo ʼo tau. Neʼe fai e te lotu ke hagē mai ʼe māʼoniʼoni ia te kau takitaki aga fakahehema, kae ʼi tona fakahagatonu neʼe natou gaohi koviʼi te hahaʼi. (Vakaʼi ia Selemia 5:30, 31; Mateo 23:27, 28.) Kae ʼe tou fakatokagaʼi, ko te ʼu hau ʼaia logolā ʼe natou lotomamahi, kae ʼe natou tutuʼu mamaʼo ʼi te kolo ʼaē kua fakatūʼā. ʼE mole feʼauga tanatou fakaoviovi atu moʼo tokoni kiai. ʼE natou lotomamahi ʼi tanatou sisio ʼaē ki tona fakaʼauha, kae ʼe mole natou lava fai he meʼa moʼona haofaki.
ʼE Fai Fetāgihi Te Kau Fakatau Koloa Pea Mo Natou Putu
3. Ko ai te tahi ʼu hahaʼi ʼaē ʼe lotomamahi ʼi te kua fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, pea ohagē ko tona ʼui e Soane koteā tona tupuʼaga?
3 ʼE mole gata pē ki te ʼu hau ʼo te kele te lotomamahi ʼi te kua fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi. “Pea ʼe fetāgihi te kau fakatau koloa feʼoloʼaki ʼo te kele pea mo natou putu ʼo ʼuhiga mo ia, heʼe mole he tahi ʼe ina totogi tonatou ʼu tuʼuga koloa, tonatou ʼu tuʼuga ʼaulo, mo te siliva, mo te ʼu maka maʼugataʼa, mo te ʼu mataʼi tofe pea mo te lino mānifi, mo te ʼu kie kula fakapōʼuli mo te silika, mo te ʼu kie kula ʼahoʼaho; pea mo te ʼu faʼahiga ʼakau magoni kehekehe, mo te ʼu faʼahiga faʼu ivuale kehekehe, mo te ʼu faʼahiga faʼu ʼakau maʼugataʼa ʼaupitō kehekehe, mo te kapa, mo te ukamea, mo te maka matalelei; pea mo te sinamome, pea mo te amome, mo te ʼisēsō, mo te lolo magoni, mo te olipano, mo te vino, mo te lolo oliveto, mo te falena lelei, mo te fulumeto, mo te faga pipi, mo te ʼu faga ovi, mo te faga hōsi, mo te ʼu sāliote, mo te ʼu kaugana pea mo te ʼu hahaʼi. ʼIo, ko te fua matalelei ʼaē neʼe holi kiai tou nefesi, kua mavae ʼo mamaʼo iā te koe [Papiloni Lahi], pea ko te ʼu meʼa fakaʼeteʼete gataʼa fuli pea mo te ʼu meʼa taulekaleka fuli kua fakaʼauha fakatahi mo koe, pea ʼe mole toe maʼu anai ʼi he ʼaho.”—Fakahā 18:11-14.
4. He koʼē ʼe fetāgihi pea mo putu ia “te kau fakatau koloa feʼoloʼaki” ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi?
4 ʼEī, ko Papiloni Lahi neʼe kaumeʼa lelei pea mo totogi meʼa lelei ʼi te hahaʼi faifakatau ʼaē ʼe koloaʼia. Ohagē lā, ko te ʼu fale monike, te ʼu fale tāupoʼou, pea mo te ʼu ʼēkelesia ʼo te Keletiate, lolotoga te ʼu sēkulō, neʼe natou maʼu tanatou ʼu tuʼuga ʼaulo, mo te siliva, te ʼu maka maʼugataʼa, te ʼu ʼakau totogi kovi, pea mo te tahi age ʼu koloa totogi kovi. Tahi ʼaē meʼa, ʼe tali leleiʼi e te lotu ia te ʼu fai fakatau fakavale pea mo te ʼinu kava fakavale ʼaē ʼe fai ʼi te ʼaho lahi ʼo te Pō Tapu, ʼaē ʼe ina fakalainoaʼi ia Kilisito, pea mo te tahi age ʼu ʼaho lalahi ʼe ʼui ʼe ko he ʼu ʼaho taputapu. Neʼe hū te kau misionea ʼo te Keletiate ki te ʼu fenua ʼaē ʼe tutuʼu mamaʼo, ʼo natou tofa te ʼala ki “te kau fakatau koloa feʼoloʼaki” ʼo te mālamanei. ʼI te 17 sēkulō, ʼi Saponia, ko te Lotu Katolika, ʼaē neʼe haʼu mo tana kau fakatau koloa, neʼe kau ki te ʼu tau fakaʼaliki. ʼE fakamatala fēnei ʼi te tohi Encyclopædia Britannica ia te tau maʼuhiga ʼaē neʼe hoko ovi ki te foʼi tule mālohi ʼo Osaka: “Neʼe fetauʼaki ai ia te ʼu kautau Tokugawa mo te ʼu kautau ʼe fakaʼiloga tanatou ʼu fuka ʼaki he koluse pea mo te ʼu pāki ʼo Sesu Kilisito pea mo Sagato Sake, te sagato tauhi ʼo Sepania.” Ko te kautau ʼaē neʼe mālo neʼe ina fakatagaʼi pea mo ina teitei molehi ia te Lotu Katolika ʼi te Saponia. ʼO toe fēia aipē ʼi te temi nei, ko te lagolago ʼa te ʼu lotu ki te ʼu meʼa ʼo te mālama ʼe fua kovi anai kiā nātou.
5. (a) Ohagē ko tona ʼui e te leʼo ʼaē ʼe haʼu mai lagi, ʼe putu feafeaʼi “te kau fakatau koloa feʼoloʼaki”? (b) He koʼē ʼe toe “tutuʼu mamaʼo” mo te kau fakatau koloa?
5 Neʼe toe ʼui fēnei e te leʼo ʼaē ʼe haʼu mai lagi: “Ko te kau fakatau koloa feʼoloʼaki ʼo te ʼu meʼa ʼaia, ʼaē neʼe natou maʼu koloa ʼuhi ko ia, ʼe natou tutuʼu mamaʼo anai ʼi tanatou manavasiʼi ki tona mamahi, pea ʼe natou fetāgihi anai pea mo putu, ʼo ʼui maʼa nātou, ‘ ʼI meʼa fakaʼofaʼofa, ʼi meʼa fakaʼofaʼofa, ko te kolo lahi, ʼaē neʼe kofu ʼaki te lino mānifi, mo te kula fakapōʼuli pea mo te kula ʼahoʼaho, ʼaē neʼe teuteuʼi ʼaki te ʼu meʼa ʼaulo, mo te ʼu maka maʼugataʼa pea mo te ʼu mataʼi tofe, heʼe ʼi te hola pē e tahi kua maumauʼi te ʼu toe koloa!’ ” (Fakahā 18:15-17a) ʼE putu ia te kau “fakatau koloa” ʼi te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, heʼe kua puli kae neʼe natou gāue fakatahi ʼi te fai koloa. ʼIo, ‘ ʼe ko he meʼa fakaʼofaʼofa’ tona fakaʼauha. Kae ʼe tou fakatokagaʼi ʼe tupu tanatou putu ʼuhi ko te ʼu koloa ʼaē neʼe natou maʼu iā ia, pea ohagē ko te ʼu hau, ʼe natou “tutuʼu mamaʼo.” ʼE mole feʼauga tanatou fakaoviovi atu moʼo tokoni kiā ia.
6. Koteā ʼaē ʼe fakamatala e te leʼo mai lagi ʼo ʼuhiga mo te putu ʼa te ʼu kāpiteni vaka pea mo te kau mātelō, pea he koʼē ʼe natou fetāgihi?
6 Neʼe toe hoko atu fēnei ia te fakamatala: “Pea ko te kāpiteni vaka fuli pē pea mo te hahaʼi fuli pē ʼe folau vaka ki he potu pē, pea mo te kau mātelō pea mo nātou fuli ʼaē ʼe māʼuʼuli ki te tai, neʼe natou tutuʼu mamaʼo pea mo natou kalaga ʼi tanatou sisio ʼaē ki te kohu ʼo tona vela mo ʼui maʼa nātou, ‘Ko te kolo fea ʼaē ʼe tatau mo te kolo lahi?’ Pea neʼe natou laku te efu ki ʼonatou ʼulu pea mo natou kalaga, mo fetāgihi pea mo putu, ʼo ʼui maʼa nātou, ‘ ʼI meʼa fakaʼofaʼofa, ʼi meʼa fakaʼofaʼofa, te kolo lahi ʼaē neʼe maʼu koloa ai, ʼaki tona ʼu koloa, ia nātou fuli ʼaē ʼe ʼi ai honatou ʼu vaka ʼi te tai, he neʼe fakaʼauha ia ia ʼi te hola e tahi!’ ” (Fakahā 18:17b-19) Ko te Papiloni ʼāfea neʼe ko he kolo fakatau koloa pea neʼe lahi tona fua vaka. ʼO toe fēia aipē, ʼe lahi te ʼu fakatau koloa ʼa Papiloni Lahi ʼuhi ko tona “ ʼu tuʼuga vai” ʼaē ʼe natou fakatātā tana hahaʼi tauhi. Pea tokolahi ʼo tana hahaʼi ʼe natou maʼu gāue ai. Kiā nātou ʼaia, ʼe ko he toe maumau anai ʼi te faʼahi faka ekonomika ia te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi! ʼE mole natou toe maʼu anai he tahi kautahi fēia neʼe natou maʼu koloa ai.
Ko ʼIhi ʼe Natou Fakafiafia ʼi Tona Fakaʼauha
7, 8. Koteā te fakaloto mālohi ʼaē ʼe haʼu mai te leʼo ʼaē ʼe logo mai te lagi ʼo ʼuhiga mo Papiloni Lahi, pea ko ai ʼaē kā natou tali anai ki te fakaloto mālohi ʼaia?
7 ʼO ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo te Papiloni ʼāfea e te kau Metia pea mo te kau Pelesia, neʼe fakakikite fēnei e Selemia: “Pea ʼe mahino papau ia, ko te lagi mo te kele pea mo nātou fuli ʼaē iā nāua, ʼe natou kalaga fakafiafia anai ʼo ʼuhiga mo Papiloni.” (Selemia 51:48) ʼI te temi ʼaē ʼe fakaʼauha ai ia Papiloni Lahi, ʼe toe hoko atu fēnei e te leʼo ʼaē ʼe logo mai lagi: “Kotou fakafiafia ʼo ʼuhiga mo ia, Ê lagi, pea mo koutou kau māʼoniʼoni, mo te kau ʼapositolo pea mo te kau polofetā, he neʼe fakamāuʼi ia ia e te ʼAtua pea mo ina fakatūʼā ʼuhi ko koutou!” (Fakahā 18:20) Ko Sehova mo te kau ʼāselo pea mo te kau ʼapositolo pea mo te ʼu ʼuluaki polofetā Kilisitiano, ʼaē kua fakatuʼuake ʼi te temi ʼaenī pea kua nonofo ʼi tonatou tuʼulaga ʼi te toko 24 kau tagata ʼāfea, ʼe natou fiafia anai ʼi tanatou sisio ki te fakaʼauha ʼo tonatou fili ʼāfea ʼaia.—Vakaʼi ia Pesalemo 97:8-12.
8 ʼIo, ko te “kau māʼoniʼoni” fuli—peʼe kua natou ʼi te lagi peʼe kei natou māʼuʼuli ʼi te kele—ʼe natou kalaga fakafiafia anai, ohagē ko te toe hahaʼi tokolahi, ia te tahi ʼu ovi, ʼaē ʼe lagolago age kiā nātou. ʼI tona temi totonu, ko te kau agatonu fuli ʼo te temi muʼa, ʼe fakatuʼuake anai ʼi te tuʼu foʼou, pea ʼe natou fakafiafia anai mo nātou. Neʼe mole faigaʼi e te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou lagavaka ki te kau fai fakataga ʼo te ʼu lotu hala. Neʼe natou manatuʼi ia te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sehova: “Ko au ʼaē ʼe tonu ke au lagavaka; ʼe au fakahoko anai te tautea, ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.” (Loma 12:19; Teutalonome 32:35, 41-43) ʼI te lakaga nei, kua fakahoko e Sehova tana lagavaka, pea kua tauteaʼi ia Papiloni Lahi ʼuhi ko tana ʼu faifakapō.
ʼE Lī Ki Te Tai Te Foʼi Maka Momosi Fulumeto Lahi
9, 10. (a) ʼI te temi nei, koteā ʼaē ʼe fai pea mo ʼui e te ʼāselo mālohi? (b) Koteā te meʼa neʼe hoko ʼi te temi ʼo Selemia ʼe hagē ko te meʼa ʼaē ʼe fai e te ʼāselo mālohi iā Fakahā 18:21, pea ʼe fakamoʼoni ʼaki teā? (c) Koteā ʼaē ʼe fakamoʼoni kiai te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼāselo ʼaē neʼe sio ki ai ia Soane?
9 Ko te meʼa ʼaē ʼe sio kiai ia Soane ki muli age, ʼe ina fakamoʼoni ʼe mole fetogi anai ia te fakamāu ʼaē ʼe fai e Sehova ki Papiloni Lahi: “Pea neʼe lagaʼi e te ʼāselo mālohi te foʼi maka ʼe hagē ko he foʼi maka momosi fulumeto lahi, pea neʼe ina lī ki te tai, ʼo ʼui māʼana: ‘ ʼE fēia anai te lī tuʼa tahi ʼo Papiloni te kolo lahi, pea ʼe mole toe maʼu anai ia ia ʼi he ʼaho.’ ” (Fakahā 18:21) ʼI te temi ʼo Selemia, neʼe hoko te meʼa fēia ʼaki tona faka ʼuhiga faka polofetā maʼuhiga. ʼAki ia te laumālie māʼoniʼoni, neʼe tohi e te polofetā ʼaia ia “te malaʼia fuli ʼaē kā hoko ki Papiloni.” Neʼe ina foaki te tohi ʼaia kiā Selaia, ʼo ina fekauʼi ke ʼalu ki Papiloni. ʼI tana tau kiai, neʼe mulimuli ki te fakatotonu ʼa Selemia ʼo ina lau ia te ʼu palalau fakafeagai ʼaenī ki te kolo: “Ê Sehova, ko koe totonu neʼe ke palalau fakafeagai ki te kolo ʼaenī, ke feala hona fakaʼauha, ke mole toe nofoʼi e he tahi, peʼe ko he tagata peʼe ko he manu lalata, kae ke liliu ko he ʼu potu lāvaki ʼe liʼakina ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.” Pea neʼe haʼi e Selaia te foʼi maka ki te tohi ʼo ina lī ki te vaitafe ʼo Eufalate, pea ʼui māʼana: “ ʼE fēia anai te fakamou ʼo Papiloni pea ʼe mole toe tuʼu ake anai, ʼuhi ko te malaʼia ʼaē ʼe au fakahoko ki ai.”—Selemia 51:59-64.
10 Ko te haʼi ʼo te tohi ʼaki he foʼi maka ʼo lī ki te vaitafe, neʼe ko he fakamoʼoni ko Papiloni ʼe pulihi anai, pea ʼe mole toe tuʼu ake anai. ʼO toe fēia aipē, ko te meʼa ʼaē neʼe sio kiai ia Soane ʼe fai e te ʼāselo mālohi, ʼe ko he fakamoʼoni ʼe hoko anai ia te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo Papiloni Lahi. Ko te maumau ʼaupitō ʼo te Papiloni ʼāfea, ʼe ko he fakamoʼoni ki te tautea ʼaē kā ʼamanaki hoko ki te ʼu lotu hala.
11, 12. (a) Koteā ia te ʼu palalau ʼaē neʼe fai leva e te ʼāselo mālohi ʼo ʼuhiga mo Papiloni Lahi? (b) Koteā ʼaē neʼe fakakikite e Selemia ʼo ʼuhiga mo te Selusalemi ʼapositā, pea ʼe hoko feafeaʼi anai ia te lea faka polofetā ʼaia ʼi totatou temi?
11 Pea neʼe fai leva e te ʼāselo mālohi ia te ʼu palalau ʼaenī kiā Papiloni Lahi: “Pea ʼe mole toe logoʼi anai iā te koe te kau hiva ʼaē ʼe hihiva ʼaki te ʼu ʼalepa, mo te kau māholo, mo te kau puhi fagufagu pea mo te kau puhi fakatagi, pea ʼe mole toe maʼu anai iā te koe he tagata tufuga ʼo he faʼahiga gāue pē, pea ʼe mole toe logoʼi anai iā te koe te logoaʼa ʼo te maka momosi fulumeto, pea ʼe mole toe mū anai iā te koe he mālama taki, pea ʼe mole toe logo anai iā te koe te leʼo ʼo he tagata ʼohoana pea mo he fafine ʼohoana; heʼe ko tau kau fakatau koloa feʼoloʼaki neʼe ko te hahaʼi lalahi ʼo te kele, heʼe ʼaki tau ʼu gaohi meʼa fakalauʼakau, neʼe higa ai te ʼu puleʼaga fuli.”—Fakahā 18:22, 23.
12 Neʼe fai te ʼu palalau fēia e Selemia, ʼi tana fai fakakikite ʼo ʼuhiga mo te Selusalemi ʼapositā: “ ʼE au fakaʼauha anai iō nātou te logoaʼa ʼo te fiafia pea mo te logoaʼa ʼo tanatou fakafiafia, te leʼo ʼo te tagata ʼohoana pea mo te leʼo ʼo te fafine ʼohoana, te logoaʼa ʼo te maka momosi fulumeto, pea mo te mālamagia ʼo te mālama taki. Pea ʼe tonu anai ke liliu ia te fenua kātoa ʼaenī ko he kolo neʼe fakaʼauha, ko he meʼa ʼe fakapunamaʼuli.” (Selemia 25:10, 11) ʼI tona ʼuhiga ʼaē ko te koga tāfito ʼo Papiloni Lahi, ʼe liliu anai ia te Keletiate ko he kolo maumau ʼe mole nofoʼi, ohagē ko te maumau ʼaē neʼe hoko ki Selusalemi ʼi te hili ʼo te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Ko te Keletiate ʼi te temi ʼaē ʼe lahi ai tana fakafiafia pea mo logoaʼa ʼi te ʼaho fuli, ʼe fakaʼauha pea mo liʼakina anai.
13. Koteā te fetogi fakapunamaʼuli ʼaē kā hoko anai ki Papiloni Lahi, pea koteā anai tona fua ki tana kau “fakatau koloa feʼoloʼaki”?
13 ʼIo, ohagē ko tona ʼui e te ʼāselo kiā Soane, ʼe liliu kātoa anai ia Papiloni Lahi, ʼi tona ʼuhiga kautahi mālohi pea mo faka mālamanei, ko he fenua mate ohagē ko he toafa. Ko tana kau “fakatau koloa feʼoloʼaki,” ʼaē ʼe kau ai te hahaʼi maʼu paʼaga lalahi, neʼe natou fakaʼaogaʼi tana tauhi moʼo fai ʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā nātou peʼe ko he meʼa moʼo haofaki ʼo nātou. Pea maʼa te kau takitaki lotu, neʼe ko he meʼa lelei hanatou lagolago kiā nātou ʼaia. Kae ko te kau fakatau koloa ʼaia ʼe mole natou toe maʼu anai te lagolago ʼa Papiloni Lahi. ʼE mole ina toe kākāʼi anai ia te ʼu puleʼaga ʼaki tana ʼu gaohi meʼa fakalauʼakau.
Neʼe Lahi Tana Ligitoto
14. Ohagē ko tona ʼui e te ʼāselo mālohi, he koʼē ʼe mamafa ia te tūʼā ʼa Sehova, pea ohagē pē ko te ʼu palalau ʼaia, neʼe koteā ia te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi tana kei maʼuli ʼi te kele?
14 ʼI tana ʼu palalau fakaʼosi, ʼe fakamahino e te ʼāselo mālohi pe koʼē ʼe fai e Sehova ia te tūʼā mamafa ʼaia ki Papiloni Lahi. “Neʼe maʼu iā te ia te toto ʼo te kau polofetā pea mo te kau māʼoniʼoni pea mo nātou fuli ʼaē neʼe fakapōgi ʼi te kele.” (Fakahā 18:24) ʼI tana kei maʼuli ʼi te kele, neʼe ʼui e Sesu ki te kau takitaki lotu ʼaē ʼi Selusalemi, ʼe fakamāuʼi anai nātou ʼuhi ko te ‘toto ʼo te kau agatonu fuli ʼaē neʼe liligi ʼi te kele, talu mai te toto ʼo te agatonu ko Apele.’ ʼO mulimuli ki te ʼu palalau ʼaia, neʼe fakaʼauha ia te taʼiake agakovi ʼaia ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. (Mateo 23:35-38) ʼI totatou temi, ʼe toe lakahala mo te tahi kau takitaki lotu, he neʼe natou ligitoto, ʼi tanatou fakatagaʼi te kau kaugana ʼa te ʼAtua.
15. ʼI te temi ʼo te Siamani Nasi, koteā te ʼu faʼahi e lua ʼaē neʼe pikisia ai ia te Lotu Katolika ʼi te ʼu ligitoto?
15 ʼI tana tohi L’Église catholique et lʼAllemagne nazie, neʼe tohi fēnei e Guenter Lewy: “ ʼI te temi ʼaē neʼe tapuʼi ai te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Bavière ʼi te ʼaho 13 ʼo ʼApelili [1933], neʼe tali e te Lotu Katolika ke fakagafua age e te kau fono ʼo te ʼu faiako pea mo te ʼu lotu (Ministère de l’Éducation et des Cultes) ke ina tala age mo kapau ʼe natou maʼu he ʼu hahaʼi ʼe natou mulimuli ki te magaʼi lotu ʼaia neʼe tapuʼi.” Koia ʼe pikisia ia te Lotu Katolika ʼi te pilisoniʼi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼe toko lauʼi afe ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi; ʼe ʼuli ʼona nima ʼi te toto ʼo te ʼu lauʼi teau kau Fakamoʼoni ʼaē neʼe fakapōgi. ʼI te sio ʼa Itilele ko te kau Fakamoʼoni tūpulaga, ohagē ko Wilhelm Kusserow, neʼe natou mamate ʼaki he lototoʼa ʼi tonatou fanahi ʼi te pou, neʼe ina ʼui ʼe mole faʼa kovi fau te faʼahiga matehi ʼo te hahaʼi ʼaia ʼe fakafisi ki te tau; koia ʼi tona taʼu 20, neʼe tuʼusi te ʼulu ʼo Wolfgang, tehina ʼo Wilhelm. ʼI te taʼu ʼaia, neʼe fakaloto mālohiʼi e te Lotu Katolika ia te kau tūpulaga Katolika ʼo Siamani ke natou mamate ʼi te tau maʼa tonatou fenua. ʼO hā lelei mai, ko te Lotu Katolika neʼe pikisia ʼi te ʼu ligitoto ʼaia!
16, 17. (a) Ko te ʼu ligitoto fea ʼaē kā tupu ai te fakamāuʼi ʼo Papiloni Lahi, pea he koʼē ʼe ʼui neʼe lagolago ia te Vatikano ki te matehi ʼo te kau Sutea e te kau Nasi? (b) Koteā te ʼuluaki tupuʼaga ʼaē ʼe lakahala ai te ʼu lotu hala ʼi te mamate ʼo te ʼu toko lauʼi miliona hahaʼi ʼi te ʼu tau e lauʼi teau ʼo totatou temi?
16 Kae ʼe ʼui ʼi te lea faka polofetā ʼe ko Papiloni Lahi ʼaē ʼe tupu ai ‘te fakapōgi ʼo nātou fuli ʼaē ʼi te kele.’ ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo totatou temi. Ohagē lā, ʼi te faiva kākā ʼa te Lotu Katolika neʼe feala ai te fakanofo ʼo Itilele ke pule ʼi Siamani, koia ʼe tou lava ʼui neʼe lagolago ia te Vatikano ki te matehi ʼo te toko ono miliona kau Sutea ʼi te ʼu fai fakapō ʼa te kau Nasi. Tahi ʼaē meʼa, ʼi totatou temi, ʼe fakalaka ʼi te toko teau miliona te hahaʼi ʼaē neʼe mamate ʼi te ʼu tau ʼe lauʼi teau. ʼE lakahala koa te lotu ʼi te faʼahi ʼaia? ʼEī, pea ko ʼona tupuʼaga e lua.
17 ʼUluaki, ʼe lahi te ʼu tau ʼe hoko ʼuhi ko te ʼu maveuveu fakalotu. Ohagē lā, ko te ʼu fetauʼaki ʼaē neʼe hoko ʼi Initia, ʼa te kau Mahometa pea mo te kau Inituisi ʼi te taʼu 1946 ki te taʼu 1948. Neʼe lauʼi teau afe te hahaʼi ʼaē neʼe mamate ai. Ko te tau ʼa Ilakia pea mo Ilania ʼi te ʼu taʼu 1980, neʼe tupu ko te ʼu tokakovi faka magaʼi lotu, pea neʼe mamate ai te ʼu lauʼi teau afe hahaʼi. Ko te ʼu fetauʼaki ʼa te kau Katolika pea mo te kau Polotesitā ʼi te Ilelani ʼo te Potu Noleto, neʼe mamate ai te ʼu lauʼi afe hahaʼi. ʼI tana sivisivi ia te faʼahi ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te tagata faitohi sulunale ko C. L. Sulzberger ʼi te taʼu 1976: “Ko he meʼa fakaʼofaʼofa pea mo moʼoni, heʼe lagi ko te vaelua peʼe laka atu ʼo te ʼu tau ʼaē neʼe hoko ʼi te mālamanei, ʼe ko te ʼu tau fakalotu peʼe tupu ko he ʼu tokakovi fakalotu.” ʼIo, neʼe hoko te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼi te lolotoga ʼo te hisitolia maveuveu ʼo Papiloni Lahi.
18. Koteā te lua tupuʼaga ʼaē ʼe ʼui ai ʼe kau te ʼu lotu ʼo te mālamanei ki te ligitoto?
18 Koteā tona lua tupuʼaga? Kiā Sehova, ko te ʼu lotu ʼo te mālamanei ʼe natou lakahala ʼi te ligitoto, he neʼe mole natou akoʼi fakalelei ki tanatou ʼu tisipulo ia te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua e Sehova ki tana kau kaugana. Neʼe mole natou akoʼi fakalelei ki te hahaʼi, ko te kau ʼatolasio moʼoni ʼa te ʼAtua ʼe tonu ke natou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu Kilisito pea mo natou ʼoʼofa ki te hahaʼi, ʼo mole lauʼia tonatou lanu. (Mikea 4:3, 5; Soane 13:34, 35; Gāue 10:34, 35; 1 Soane 3:10-12) Neʼe kau tanatou ʼu hahaʼi ʼi te ʼu tau faka puleʼaga, he neʼe mole akoʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai e te ʼu lotu ʼaē ʼe natou faʼufaʼu ia Papiloni Lahi. Neʼe hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu tau faka mālamanei e lua ʼo te ʼuluaki vaelua ʼo te 20 sēkulō, ʼaē neʼe kamata ʼi te Keletiate, pea neʼe fematematehi ai te ʼu hahaʼi e lotu tahi! Kanapau lā ko nātou fuli ʼaē neʼe natou lau ko te kau Kilisitiano, neʼe natou mulimuli ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu, neʼe mole feala ke hoko te ʼu tau ʼaia.
19. He koʼē ʼe tou lava ʼui neʼe lahi ʼaupitō te ligitoto ʼa Papiloni Lahi?
19 ʼE tukugākoviʼi e Sehova ia Papiloni Lahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu tuʼuga hahaʼi ʼaia kua mamate ʼi te ʼu tau. Neʼe mole feala ke mamate he tokolahi fēia, mo kanapau lā neʼe akoʼi e te kau takitaki lotu, kae tāfito te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate, ia te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ki te hahaʼi. Koia tatau aipē peʼe ko Papiloni Lahi, te fafine paomutu lahi, ʼaē ko te kautahi faka mālamanei ʼo te ʼu lotu hala, neʼe kau fakahagatonu peʼe kailoa ki te ligitoto ʼaia, kae ʼe fakamāuʼi anai ia ia e Sehova ʼo ʼuhiga mo “te toto ʼo te kau polofetā pea mo te kau māʼoniʼoni” ʼaē neʼe ina fakatagaʼi pea mo matehi, pea mo te toto ʼo “nātou fuli ʼaē neʼe fakapōgi ʼi te kele.” ʼEī, neʼe lahi ʼaupitō tana ligitoto, pea ʼe ko he meʼa fakafiafia anai kiā tātou tona fakaʼauha!
[Talanoa ʼo te pasina 270]
Te ʼu Fua Kovi ʼo Te Lagolago ʼa Te Lotu Katolika Kiā Itilele
Neʼe tohi fēnei e Guenter Lewy ʼi tana tohi (L’Église catholique et lʼAllemagne nazie): “Kanapau lā ʼi te kamata, neʼe kau te Lotu Katolika Siamani ki te fakafeagai ki te puleʼaga Nasi, neʼe lagi feala ke kehe te ʼaluʼaga ʼo te hisitolia ʼo te mālamanei. Tatau aipē pe neʼe mole lava te fakafeagai ʼaia, pea mo tāʼofi ia te ʼu fai fakapō ʼa te kau Nasi, kae neʼe feala pē ke ina hikihiki ia te lelei ʼo te ’Ēkelesia ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Neʼe feala ke lahi te kau mamate ʼi te fakafeagai ʼaia, kae neʼe ko he ʼu sākilifisio moʼo lagolago ki he ʼu meʼa ʼe maʼuhiga ʼaupitō. ʼAki he kautau neʼe mole faʼa mālohi, neʼe mole feala kiā Itilele ke laga tau, ʼo feala ai ke hao te ʼu lauʼi miliona hahaʼi. . . . ʼI te ʼu lotoʼā fakamamahi ʼa Itilele, neʼe gaohi koviʼi ai te kau Siamani ʼe toko lauʼi afe neʼe natou fakafeagai ki te puleʼaga Nasi, neʼe tāmateʼi ai mo te hahaʼi popoto ʼo Polonia, neʼe mamate ai te ʼu lauʼi afe hahaʼi Lusia he neʼe ʼui ko te kau Untermenschen Slaves [ko te ʼu hahaʼi ʼe mole honatou ʼuhiga], pea neʼe fakapōgi te toko 6 000 000 hahaʼi he ‘neʼe mole ko he kau Aryens,’ kae neʼe lagolago te Lotu Katolika ʼo Siamani ki te puleʼaga ʼaē neʼe ina fai ia te ʼu fakapō ʼaia. ʼI Loma, ko te Tuʼi Tapu, te pule fakalaumālie ʼo te Lotu Katolika pea mo faiako māʼoluga ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, neʼe mole ina valokiʼi te ʼu aga ʼaia.”—ʼI te ʼu pāsina 275 pea mo 292.
[Paki ʼo te pasina 268]
ʼE ʼui fēnei e te kau takitaki ʼo te ʼu puleʼaga “ ʼi meʼa fakaʼofaʼofa, ʼi meʼa fakaʼofaʼofa”
[Paki ʼo te pasina 268]
ʼE ʼui fēnei e te hahaʼi fakatau koloa “ ʼi meʼa fakaʼofaʼofa, ʼi meʼa fakaʼofaʼofa”