Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • pe kap. 20 p. 166-174
  • Te toe tuuake mai te mate—koai, pea i fea?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te toe tuuake mai te mate—koai, pea i fea?
  • E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • KOAI ANAI KA TOE FAKA TUUAKE?
  • E TOE FAKA TUUAKE ANAI NATOU AFEA PEA I FEA?
  • KOTE MILAKULO FAKA ATUA
  • Te Faitoʼo Pe e Tahi Ki Te Mate
    Te Tule Leʼo—2006
  • ʼE ʼi Ai Anai He Fakatuʼuake
    Kotea ʼAe ʼe Akoʼi Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Ko He ʼAmanaki Moʼoni
    Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
  • “ ʼE Au Falala Ki Te ʼAtua”
    Te Tule Leʼo—2017
Hoko Atu
E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
pe kap. 20 p. 166-174

Kapite 20

Te toe tuuake mai te mate—koai, pea i fea?

1, 2. Kote fakamooni fea ae e tou mau kote kau kaugana ate Atua ite temi afea nee natou tui kite toe tuuake mai te mate?

KOTE hahai kaugana ate Atua nee natou tui tuumau kite toe tuuake mai te mate. Koeni te tala ate Tohi-Tapu kia Apalahamo, ae nee mauli ia tau e 2 000 ki mua ote tupu tagata a Sesu: “Nee manatu ia kote Atua e feala keina toe faka tuuake ia ia [tona foha ko Isaake] mai te mate.” (Hepeleo 11:17-19). Ki muli mai, nee fehui e Sopo: “Kapau e mate he tagata, e feala ape ke toe mauli? Nee ina toe tali totonupe ki tana fehui, o ui e Sopo kite Atua: “Eke paui anai, pea, koau, eau tali atu anai: “Nee ina fakaha aki e tui kite toe tuuake mai te mate.—Sopo 14:14, 15.

2 Nee ui e Sesu: “Kite toe fakatuu ake ote u mate, nee fakaha te mea aia e Moisese totonu, ite talanoa ae kite fuuakau, i tana faka higoa Sehova kote Atua o Apalahamo, te Atua o Isaake, te Atua o Sakopo’. Koia te Atua, mole ote u mate, kae ote hahai mauuli, hee kiaia ko natou fuli e mauuli.” (Luka 20:37, 38). Ite u Tohi faka keleka kilisitiano, kote kupu “toe tuuake” e ha tua 40 tupu. Kote toe tuuake a te u mate e kau ia ite u akonaki tafito ote Tohi Tapu.—Hepeleo 6:1, 2.

3. Nee fakaha feafeai e Maleta tana tui kite toe tuuake mai te mate?

3 Ite mate o tona tuagaane ko Lasalo, nee fakaha ai e Maleta tana tui kite toe tuuake mai te mate. I tana iloi kua hau ia Sesu, nee lele o faka fetaulaki kiai pea ina ui atu ki ai: “Aliki, kana nee ke i heni la, nee mole mate toku tuagaane!” I tana sio atu ki tona loto mamahi, nee faka fimalie e Sesu tona loto aki te u palalau aeni: “Ko tou tuagaane e toe tuuake anai.” Pea tali e Maleta: “Eau iloi e toe tuu ake anai ia ite toe tuuake mai te mate ite aho fakamuli.”—Soane 11:17-24.

4-6. Kotea te u tupuaga ote tui a Maleta kite toe tuuake mai te mate?

4 Kote tui a Maleta kite toe tuuake mai te mate nee tonu ia. Nee ina iloi foki kote u polofeta ko Elia mo Eliseo nee na lavai tokolua, aki te malohi ote Atua, te toe faka tuuake ote tamasii (I Hau 17:17-24; II Hau 4:32-37). Nee ina toe iloi foki nee iai te mate nee toe mauli i tona li kite falemaka o Eliseo i tana lave ki tona u hui (II Hau 13:20, 21). Kae kote mea ia ae nee malohi ai tana tui kite toe tuuake mai te mate, kote u akonaki a Sesu pea mote u milakulo ae nee ina fai.

5 Nee lagi i Selusalemi ia Maleta teitei tau lua ki mua atu, kae palalau Sesu kite uhiga o ia anai ite toe faka tuuake ote u mate, nee ina ui fenei: “O hage kote toe fakatuu ete Tamai te u mate mo foaki age kia natou te mauli, e toe feia mote Alo eina foaki te mauli kia natou ae e loto iaia kiai. Aua naa koutou punamauli kite mea aeni, hee hau te hola, ae e ko natou fuli e ite u loto falemaka e natou logo anai ki tona leo pea natou hu mai anai ki tua.”—Soane 5:21, 28, 29.

6 I mua ote fai e Sesu te u palalau aia, nee heeki ina faka tuuake he tahi, ko tona tuu aia ite Tohi Tapu. Kae osi atupe kiai, pea ina foaki te mauli kite tama ate fafine vitua ote kolo ko Naini. Kote logo aia nee mafola kite potu saute, ki Sutea, pea e mahino papau ko Maleta nee logo kiai (Luka 7:11-17). Hili ia, nee lagi ina iloi foki mote mea ae nee hoko ite loto fale o Sailusi, ae e ovi ite tai o Kalilea. Nee mahaki kovi, tona ofafine tau 12 pea nee mate. I tana hu ki o Sailusi, nee alu Sesu kite tamasii kua mate pea ui maa ana: “Taahine, tuu-ake!”, pea tuu ake ai.—Luka 8:40-56.

7. Kote fakamooni fea ae nee tuku age e Sesu kia Maleta koia eina lavai te fakatuu ote u mate?

7 Kae ite temi aia, nee mole amanaki e Maleta e fakatuu anai e Sesu tona tuagaane. Koia nee ina ui fenei ai: “Eau iloi e toe tuu anai ia ite toe tuuake mai te mate ite aho fakamuli.” Pea, ke mahino lelei kia Maleta kite uhiga anai o ia ite toe tuuake ate u mate, nee fenei te lea a Sesu: “Koau te toe tuuake mai te mate pea mote mauli. Ko ae e tui kia teau, tatau aipe pee mate, e hau anai ia kite mauli; pea ko ae e mauli pea tui kia teau, e mole mate anai ia.” Pea aumai ai Sesu kite falemaka o Lasalo. Pea kalaga o fenei: “Lasalo, hau ki tua!” Ko Lasalo, ae nee mate talumai ia aho e fa, nee hu mai ai ki tua.—Soane 11:24-26, 38-44.

8. Ko te fakamooni fea ae ko Sesu nee kua toe faka tuu mooni ake?

8 Hilipe te u vahaa kiai, pea matehi Sesu pea tuku ia kite falemaka. Kae nee mole nofo ai ia ke katoa aho e tolu. Nee ui fenei ete apositolo ko Petelo: “Kote Sesu aia, nee toe fakatuu ete Atua: kote mea aia ko matou, e matou fakamooni fuli kiai.” Kote u pule faka lotu nee mole feala ke natou taofi te Alo ote Atua ke aua naa hu mai ki tua ite falemaka (Gaue 2:32; Mateo 27:62-66; 28:1-7). Ko Kilisito nee toe fakatuu mooni, he nee ha la kite tokolahi ote u tisipulo, pea toe ha kite toko 500 ite temi pe e tahi (I Kolonito 15:3-8). Ite malohi aupito ote tui ate kau tisipulo kite toe tuuake nee kua natou lavai te tali ote u fakataga pea mote mate moo tauhi kite Atua.

9. Koai te toko hiva ae e tuu ite Tohi-Tapu nee toe faka tuuake?

9 Ki muli mai, kote u apositolo ko Petelo mo Paulo nee na aumai te tahi u fakamooni kite mooni ote toe tuuake mai te mate. Uluakipe, ko Petelo nee ina toe faka liliu mai Tapita kite mauli (Tolokasi) ite kolo ko Sope (Gaue 9:36-42). Kia Paulo ia, nee ina toe foaki te mauli kite tama tupulaga ko Eutise (Gaue 20:7-12). E mahino papau ia, kote u toe fakatuu ake aia e hiva ae e tuu ite Tohi-Tapu e fakamooni aki ia kote u mate e feala mooni ke toe faka liliu kite mauli.

KOAI ANAI KA TOE FAKA TUUAKE?

10, 11. a) He koe nee finegalo ete Atua keiai he toe faka tuuake mai te mate? b) Ite tohi Gaue 24:15 koai te u faahiga ae e lua ote hahai ae ka toe faka tuuake?

10 Ite kamataaga, kote toe tuuake mai te mate nee mole kau ia ite faka tuutuu ate Atua mai tona tupuaga ae kanapaula ko Atama mo Eva nee na nonofo agatonu, kanaauala nee mole iai he mate. Kae maite agahala a Atama, kote heehaohaoa pea mote mate nee mafola kite tagata fulipe (Loma 5:12). Koia, ke feala foki he mau ete u fanau a Atama te mauli heegata, nee finegalo leva e Sehova keiai he toe tuuake mai te mate. Kae e fakalogo kitea te toe faka tuuake o kita?

11 E ui fenei ete Tohi-Tapu: “E iai anai he toe faka tuuake mai te mate ote hahai agatonu pea mote hahai heeagatonu.” (Gaue 24:15). E lagi e kotou punamauli kiai? “He koe e toe foaki te mauli kite u ‘hahai heeagatonu’?”, kote ui anai aia. Kote mea ae nee hoko kae kua tutuki Sesu ite pou e feala ke tou malama ai kite potu aia.

12, 13. a) Kotea te fakapapau ae nee fai e Sesu kite tagata agakovi? b) E tuu i fea te “Palatiso” ae nee palalau kiai Sesu?

12 Kote u tagata agakovi nee tutuki tahi mo Sesu. Kote tahi o naua nee manuki kia teia, o ui fenei: “Mole koala ko koe Kilisito? Faka hao ia koe totonu, pea mo maua foki!” Kae kote tahi nee tui kia Sesu; o ina ui atu kiai: “Keke manatui au moka ke ulu anai ki tou puleaga.” Pea fai age e Sesu te faka papau aeni: “Eau tala mooni atu kia koe ite aho nei: Eke ite Palatiso anai mo au.”—Luka 23:39-43.

13 Kotea te faka uhiga ote u palalau aia a Sesu: “Eke ite Palatiso anai mo au.” E ifea te palatiso? I takotou manatu, nee tuu i fea te palatiso ae nee teuteui ete Atua ite kamataaga mai? Nee mole koala tuu ite kele? Kote Atua nee ina tuku te uluaki taumatua kite oloto o Eteni. Koia, ka tou lau kote tagata agakovi afea aia e ite “Palatiso” anai, pea e maua ia ke mahino ai kia tatou kote kele e faka liliu anai kohe nofoaga faka palatiso, hee kote kupu “palatiso” ko tona faka uhiga kote “oloto”.—Senesi 2:8, 9.

14. Kotea te faka uhiga ote ui ae e faka tahi anai Sesu mote tagata agakovi ite palatiso?

14 E mahino lelei ia ko Sesu e mole anai mauli ite kele mote tagata agakovi afea. Mai te lagi, e maua ia ke afio ifo ai kite palatiso kelekele. Koia, e faka tahi anai mote tagata aia mai tona uhiga ae eina toe faka liliu mai anai iaia kite mauli pea mo foaki anai kiai te u mea faka sino mo faka laumalie ae e aoga kia ia. Kae koe e faka gafua e Sesu kihe tagata agakovi afea ke mauli ite palatiso?

15. He koe e toe faka tuuake anai te hahai “heeagatonu”?

15 E mooni, kote tagata aia nee agakovi. Nee kohe tagata “heeagatonu” ia. Kae nee faka pouli foki ia kite finegalo ote Atua. Nee feala ape ke liliu o agakovi mo kanapaula nee fakaha age kiai te u faka tuutuu ate Atua? Ke feala te iloi ote potu aia, e toe faka tuuake anai e Sesu te tagata heeagatonu aia mo ihi hahai e hage ko ia e laui miliona. Tokolahi o natou nee mamate ite u sekulo kua hili nee mole natou popoto ite lau tohi pea nee heeki natou sisio kihe Tohi-Tapu. E toe faka tuuake anai natou mai te Scheol pee Hadès. Pea, ite palatiso, e ako anai kia natou te finegalo ote Atua pea e feala ai leva ke natou fakaha ai tonatou ofa kite Atua o natou fakalogo lelei kia teia.

16. a) Kote u mate fea ae e mole toe faka tuuake? b) He koe e mole tonu ke tou fakamaui te potu aia? c) Kotea te mea ia ae e tonu ke tou tokaga tafito kiai?

16 Aua naa koutou ui ai kote tagata fulipe e toe faka tuuake anai. Maa te Tohi-Tapu, ko Suta Isikaliote e mole anai toe faka tuuake kite mauli. I tana lavakii Sesu aki tona loto faitaliha, nee faka higoa ia “kote foha ote auha”. (Soane 17:12.) Kua alu ia kite Géhenne fakatata ae e mole kita toe liliu mai ai (Mateo 23:33). Ko ae eina fai aki tona loto faitaliha te mea ae e kovi ka kua malama lelei kite finegalo ote Atua e feala ia ke agahala kite laumalie maonioni. E mole tuku ete Atua te toe faka tuuake mai te mate kite faahiga aia (Mateo 12:32; Hepeleo 6:4-6; 10:26, 27). Koia, i tona uhiga ae kote Atua te Tui fakamau, e mole toe aoga te kumikumi pee kote tagata agakovi ae ite temi mua pee kote temi aeni e toe faka tuuake anai pee kailoa. E iloi ete Atua pe koai ae e ite Hadès pe koai ae e ite Géhenne. Kote meape ia e tonu ke tou fai kote faigai faka malotoloto pee mole feala ke tou kau ite tuu foou ate Atua.—Luka 13:24, 29.

17. Koai ia natou ae e mole aoga kiai te toe faka tuuake ke natou mau te mauli heegata?

17 Ko natou ae ka natou mau anai te mauli heegata e mole faka tuuake anai ia natou fuli. Koteuhi e tokolahi ote kau kaugana ate Atua ae kei mauuli ite u “aho fakamuli” ote u faahiga mea ote tuu aeni e natou hao mauuli anai i Halamaketone pea e natou faufau anai te “kele foou” fai totonu, o mole natou iloi te mate. Kote mea ae nee tala age e Sesu kia Maleta e feala ke faka aoga kia natou: “Ko ae e mauli pea tui kia teau e mole mate anai ia.”—Soane 11:26; II Timoteo 3:1.

18. Koai te hahai “agatonu”ae ka toe faka tuuake?

18 Koai te kau “agatonu” ae e tonu ke toe faka tuuake? Kote kau kaugana agatonu ate Atua ae nee mauuli i mua ote hau a Sesu kite kele. Ko ihi o natou e tuu higoa ite kapite 11 ote tohi o Hepeleo. Ko tanatou fakaamu nee mole ke olo ki selo, kae kite mauli ite kele. Ite kau “agatonu”, eiai foki mote u kaugana agatonu ate Atua ae nee hoki mamatepe nei. E faka hoko anai ete Atua tanatou fakaamu kite mauli heegata ite palatiso o toe faka tuuake natou.

E TOE FAKA TUUAKE ANAI NATOU AFEA PEA I FEA?

19. a) Kotea te faka uhiga ote ui ae ko Sesu nee uluaki faka tuuake? b) Koai ia natou ae e toe hoko kiai te faka tuuake?

19 Ko Sesu nee “uluaki faka tuuake mai te kau mate”. (Gaue 26:23.) Ko tona faka uhiga foki, ko natou fuli ae e mole anai toe mamate, koiape ae nee uluaki faka tuuake. Pea koiape nee uluaki faka tuuake kote laumalie (I Petelo 3:18). Kae mole koiape anai tokotahi; e ui ete Tohi-Tapu: “E taki tahipe i tona lakaga: ko Kilisito, te u uluaki fua, pea hoko ai mo natou ae a Kilisito lolotoga tana afio.” (I Kolonito 15:20-23). E ha mai ai, ko ihi e uluaki faka tuuake anai i ihi.

20. a) Koai “ia natou ae a Kilisito”? b) Kote faahiga faka tuuake feafeai ae e natou kau kiai?

20 “Ko natou ae a Kilisito” e kote kau 144 000 tisipulo agatonu ae nee filifili ke afio mo ia ite Puleaga. I tonatou toe faka tuuake ki selo e ui fenei ete Tohi-Tapu: “Manuia mo maonioni ia ia ae e kau kite uluaki faka tuuake; kia natou aia kote lua mate e mole hona malohi, kae e natou (...) afio anai mo ia lolotoga te u tau e afe.”—Fakaha 20:6; 14:1, 3.

21. a) Nee hoko anafea te “uluaki faka tuuake”? b) Koai ia natou, ae kua iloi papau, kua osi faka tuuake natou kite mauli i selo?

21 Koia, kote toe faka tuuake o Kilisito e hoko anai kiai mote toe faka tuuake ote toko 144 000. E natou kau kite “uluaki faka tuuake”, “ae e maua ke hoko fakatomua”. (Filipe 3:11.) Nee hoko anafea? Ite “lolotoga o tana afio”, kote tala aia ate Tohi-Tapu. O hage kote mea nee kua tou vakai, kote afio a Kilisito nee kamata ite 1914. Koia, kote “aho” ote “uluaki faka tuuake” ki selo ote kau agatonu kua osi hoko ia. E mole toe iai he mahalohalo kite kau apositolo mote kau uluaki kilisitiano kua osi faka tuuake natou kite mauli i selo.—II Timoteo 4:8.

22. a) Koai te tahi u hahai e kau kite “uluaki faka tuuake”? b) Ko afea ae ka faka tuu ake ai natou?

22 Kae ite temi nei ae kua “afio” ai Sesu, kei iai te tahi u kilisitiano e natou mau te amanaki aia kote mauli i selo. Kote toega ote toko 144 000. E toe faka tuuake anai natou afea? E mole anai natou momoe ite mate; ite temipe ae e natou mamate ai, e toe faka tuuake aipe natou. E ui ete Tohi-Tapu: “E mole tou momoe fuli anai ite mate, kae ko tatou fuli e fetogi anai tatou, ite faka fokifa, ite kemoi ote mata, ite lolotoga ote pupuhi fakaosi ote fakatagi. Hee pupuhi anai te fakatagi, pea faka tuuake te u mate.”—I Kolonito 15:51, 52; I Tesalonika 4:15-17.

23. E faka matalatala feafeai ete Tohi-Tapu te fetogi kite mauli faka laumalie?

23 E mahino lelei ia, kote “uluaki faka tuuake” kite mauli i selo e faka pulipuli, koteuhi ko ae kua faka tuuake kua liliu ia kote laumalie. E ui fenei ete Tohi-Tapu: “E to ia ite popo, e toe fakatuu ake ia ite lelei haohaoa. E to ia ite lainoa, e fakatuu ake ia ite kololia. (. . .) E to ia kote sino kakano, e faka fakatuu ake ia kote sino faka laumalie.”—I Kolonito 15:42-44.

24. a) Kote faka tuuake fea ae e hoko kite “uluaki faka tuuake”? b) He koe e ui kote faka tuuake aia e “lelei age” ia?

24 Kote palalau ae kote “uluaki faka tuuake” e iloga mai ai kei toe te tahi faka tuuake. E kote faka tuuake ote hahai agatonu pea mote hahai heeagatonu kite mauli ite kele, ite hili o Halamaketone. E kohe faka tuuake e “lelei age” ia i ae ote u tamaliki ae nee faka liliu kite mauli e Elia mo Eliseo, pea mo ae o ihi atu hahai nee toe faka mauli. Kotea tona tupuaga? Koteuhi ko natou ae ka toe faka tuuake anai ite hili o Halamaketone pea natou filifili anai te tauhi kite Atua e mole natou toe iloi anai te mate.—Hepeleo 11:35.

KOTE MILAKULO FAKA ATUA

25. a) He koe e mole kote sino faka kakano ae e faka tuuake? b) Kotea ia ae e faka tuuake, pea kotea ae e foaki kite hahai ae e toe faka tuuake?

25 Kotea ae e toe faka tuuake? E mole kote sino, o hage ko tona fakaha ete Tohi-Tapu i tana faka matalatala te toe faka tuuake kite mauli i selo (I Kolonito 15:35-44). Maia mo natou ae ka faka liliu anai kite mauli ite kele e mole natou toe liliu mai i tonatou sino afea ae ia kua liliu kite efu, kote u eveeve ae nee fau aki kua lagi faka aoga ia ehe tahi age u mea mauli. Koia, kote Atua emole ina faka liliu kite mauli ia te sino, kae kote tagata. Kia natou ae e olo ki selo, eina foaki kia natou te sino faka laumalie foou, pea kia natou e toe faka tuuake kite mauli ite kele, te sino faka kakano foou. Kote sino aia e mahino papau ia e tatau anai mo ae ote tagata i mua o tona mate, ke feala ai hona iloi e natou ae nee natou feiloi aki.

26. a) He koe kote toe faka tuuake mai te mate e kohe milakulo faka ofoofo ia? b) Kotea te u faahiga poto faka tagata e feala ai ke mahino kia tatou kote Atua eina lavai te manatui ote agaaga fulipe o natou kua mamate?

26 Kote toe faka tuuake mai te mate e mole koala kohe milakulo faka ofoofo? Lolotoga tona u tau ae nee mauli ai, kote tagata ae kua mate nee lagi ina mau he u faahiga poto, pe ko hana mahani ki niihi faahiga mea pee kohe u mea eina manatui. Nee makehepe tona tagata. Kae, ko Sehova eina manatui te agaaga fuli, pea kote tagata tonu pe aia ae ka ina faka tuuake, o hage kote ui ate Tohi-Tapu: “Kia te ia e natou mauuli fuli.” (Luka 20:38). Kote tagata eina lavai te taupau ohe leo mohe paaki ohe tagata, pea mo toe fakaha mai te u mea aia ihe u tau ki muli age o tona mate. Kae ko Sehova, e feala ia keina toe faka liliu mai pea eina toe faka liliu mai anai kite mauli ia natou fuli ae eina manatui.

27. Kote u fehui fea o uhiga mote faka tuuake mai te mate e maua ke iai hona tali?

27 Kote Tohi-Tapu eina fakahaha mai te u mea lahi aupito o uhiga mote mauli ae ite palatiso ite hili ote toe faka tuuake mai te mate. O hagela, kote palalau ae a Sesu kia natou ae e natou hu mai anai pee kihe “faka tuuake kite mauli” pee kihe “faka tuuake kite fakamau”. (Soane 5:29.) Kotea te faka uhiga o tana u palalau? Kote aluaga ote “hahai agatonu” ae ka toe faka tuuake e kehekehe ape anai ia mo ae ote “hahai heeagatonu”? O uhiga mote potu aia e tonu ke tou vakai pee kotea te Aho ote Fakamau.

[Paki ʼo te pasina 167]

“Eau iloi e toe tuuake anai ite toe faka tuuake mai te mate”

Nee faka tuuake e Elia te tama ate fafine vitua.

Nee faka tuuake e Eliseo te tamasii.

I tana lave age kite u hui o Eliseo, nee toe mauli ai te tagata.

[Paki ʼo te pasina 168]

Kote u hahai nee toe fakatuu ake e Sesu:

Te tama ate fafine vitua o Naini

Lasalo

Te ofafine o Sailusi

[Paki ʼo te pasina 169]

Tahi u hahai nee toe fakatuu ake:

Tolokasi

Sesu totonu

Eutise

[Paki ʼo te pasina 170]

E ifea te Palatiso ae nee fakapapau age e Sesu kite tagata agakovi?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae