Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • dg faʼahi 3 p. 4-9
  • Te Feala ʼo Tatatou ʼIloʼi Pe ʼe ʼi Ai He ʼAtua

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Feala ʼo Tatatou ʼIloʼi Pe ʼe ʼi Ai He ʼAtua
  • ʼE Tokaga Moʼoni Koa Te ʼAtua Kia Tatou?
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼatulaulau fakatalakitupua
  • Ko te kele neʼe lelei tona fakatupu
  • Ko te cellule fakatalakitupua
  • Ko totatou ʼuto fakatalakitupua
  • Ko te fakatuʼutuʼu ʼo te toto ʼe mole hona fakatatau
  • Ko ʼihi ʼu meʼa fakatalakitupua
  • Te Tufuga maʼoluga
  • ʼE ‘Fakaofoofo Totatou Faʼu’
    Te Tule Leʼo—2007
ʼE Tokaga Moʼoni Koa Te ʼAtua Kia Tatou?
dg faʼahi 3 p. 4-9

Faʼahi 3

Te Feala ʼo Tatatou ʼIloʼi Pe ʼe ʼi Ai He ʼAtua

1, 2. Koteā koa te manatu ʼaē ʼe feala ai tatatou ʼiloʼi peʼe ʼi ai he ʼAtua?

KO HE meʼa lelei moʼo ʼiloʼi ai pe ʼe ʼi ai he ʼAtua ko te fakamoʼoni ʼo te manatu ʼaenī: ko te meʼa ʼaē neʼe fai ʼe tonu ke ʼi ai he tahi neʼe ina fakatupu. Kapau ko te meʼa ʼaē neʼe faʼu ʼe faigataʼa, pea ʼe tonu foki ke poto ia ia ʼaē neʼe ina fakatupu.

2 Koutou fakasiosioʼi tokotou ʼapi. Te ʼu laupapa, te ʼu hekaʼaga, te ʼu pilo, te ʼu palepale, te ʼu kulo, te ʼu fakapaku, te ʼu pa pea mo ʼihi atu ʼu meʼa fai kuka neʼe faʼu ia ʼe he tahi, ohage pe ko te ʼu kaupā, te fola ʼo te fale pea mo te ʼu ʼaofi. Kae, ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe faigafua pe tona faʼu. Kapau ko te ʼu meʼa faigafua neʼe ʼi ai he tahi ke ina faʼu ia, ko te manatu poto ʼe mole ina fakatotonu mai koa ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe faigataʼa ʼe tonu ke ʼi ai he tahi ke ina faʼu ia ʼo lahi ʼaupito tona poto?

Te ʼatulaulau fakatalakitupua

3, 4. ʼE feafeaʼi koa tatatou ʼiloʼi ʼaki te ʼatulaulau ʼe ʼi ai te ʼAtua?

3 Ko he ʼuasi ʼe tonu ke ʼi ai he tahi mo ʼona faʼu. Koteā tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fakatuʼutuʼu faka laʼā, ʼaē ʼe faigataʼa ʼaupito age ia, ʼaia ʼe takafoli ai te ʼu fetuʼu ʼi te laʼā ʼo totonu lelei, ʼi te sēkulō mo te sēkulō? Koteā koa tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo te galaxie fakatalakitupua ʼaenī ʼe tou nonofo ai, te Voie lactée, ʼaē ko tona ʼu fetuʼu ʼe laka ʼi te 100 miliale? Neʼe kua koutou vakaʼi koa te Voie lactée ʼi te pōʼuli? Neʼe mole koutou puna’maʼuli koa ʼi te fahaʼi ʼaia? Koutou manatuʼi te ʼatulaulau ko tona ʼu galaxies ʼe lauʼi miliale ʼe tatau mo totatou Voie lactée! Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu fetuʼu ʼi te lagi ko tanatou feʼaluʼaki ʼe totonu lelei ʼaupito talu mai te ʼu sēkulō ʼo fakatatau ki te ʼu meʼa ʼo te ʼu ʼuasi ʼaē ʼe totonu lelei.

4 Kapau ko he ʼuasi, ʼaē ʼe faigafua age, neʼe ʼaoga ke ʼi ai he tahi mo ʼona faʼu, ʼe feiā foki mo te ʼatulaulau ʼaē ʼe faigataʼa ʼaupito pea mo fakatalakitupua age neʼe tonu ke ʼi ai he tahi mo ʼona fakatupu. Koia ʼe fakaafe tatou e te Tohi-Tapu ‘ke hiki ʼotatou mata ki ʼoluga pea ke tou sio’, pea ina fai te fehuʼi ʼaenī: “Ko ai koa ʼaē neʼe ina fakatupu te ʼu meʼa ʼaia? ” Pea ina tali ʼo fēnei: “Ko Ia ʼaē [te ʼAtua] neʼe ina fakaʼasi mai ki tuʼa ʼonatou kautau ʼo fai pe ki tona tokolahi, pea mo ina pāuʼiʼi nātou katoa takitahi ʼaki ʼonatou higoa. ʼAki te lahi ʼo te mālohi, heʼe mālohi foki ia, neʼe mole puli he tahi.” (Isaia 40:26). Koia foki, ko te tuʼu ʼo te ʼatulaulau neʼe tonu ke ʼi ai he mālohi fakapulipuli pea mo ʼatamai ke ina fakasiosio te fahaʼi ʼaia: ko te ʼAtua.

Ko te kele neʼe lelei tona fakatupu

5-7. Koteā koa te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te kele ʼe hā mai ai neʼe ʼi ai tona Tupuʼaga?

5 ʼAki te lahi ʼo te sivi e te ʼu tagata popoto te kele, ʼe nātou mahino ai neʼe lelei tona faʼu ke liliu ko he nofoʼaga ʼo te tagata. ʼE vaha lelei ia mo te laʼā pea ʼe ina maʼu te mālama pea mo te vevela ʼaē ʼe ʼaoga. ʼE ina takafoli te laʼā ʼi he taʼu katoa, ʼaki te lelei ʼo tona falele ʼe hoko ai te ʼu fasiga taʼu ʼi te ʼu fahaʼi kehekehe ʼo te kele. ʼI te ʼosi ʼo hola e 24, ʼe katoa ai te māmino tuʼa tahi ʼa te kele, koia ʼaē ʼe feala ke hoholo lelei ai te fetogitogi ʼaki ʼo te mālama pea mo te fakapōʼuli. ʼE ʼi ai tona ʼaele ʼe fiofio lelei tona ʼu kasa ʼo feala ai hatatou mānava pea mo taupau tatou mai te ʼu faʼahiga meʼa ʼe haʼu mai te lagi. Ko te kele ʼe maʼu ai foki te vai pea mo te kele ʼe ʼaoga ki te fakatupu ʼo he meʼa kai.

6 Kapau ko te ʼu meʼa fuli ʼaia, pea mo ʼihi atu, neʼe mole fakatahiʼi, pea ʼe mole feala anai te maʼuli ʼi te kele. Ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe tupu koa mai te noa? Neʼe ʼui fēnei e te kaupepa (Science News): “ ʼE hage mai ia ko te ʼu taʼi faʼahiga meʼa makehe ʼaia ʼe faigataʼa tonatou tupu fakafuafua noa.” ʼE mole feala ia ke hoko feiā te fahaʼi ʼaia. ʼE ʼaoga ia ke fakakaukauʼi, ʼo mulimuli pe ki he fakatuʼutuʼu, ʼo fai e he Tupuʼaga poto.

7 Kapau, ʼe koutou hu ki he ʼapi matalelei, pea koutou sisio ʼe katoa ai te meʼa fuli — ʼe tapuke ai te ʼu meʼa kai, mo he meʼa fakamokomoko lelei, maʼu ai mo te vai ʼaki te kauʼi pamu —, koteā anai takotou manatu? Ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoi tupu tokotahi pe koa ia? Kailoa, ʼe mahino papau ia ʼe koutou ʼui anai neʼe ʼi ai he tahi ʼe ʼatamai mo poto neʼe ina fakakaukauʼi pea mo faʼu te ʼapi ʼaia. Ko te kele neʼe faʼu fakalelei ke feala ai hana foaki te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te hahaʼi, pea ʼe kehe age tona faigataʼa ʼo tona faʼu pea mo katoa ai te ʼu meʼa fuli, ʼo laka age ʼi te ʼapi fuli pe.

8. Koteā koa ʼaē, ʼi te kele, ʼe toe hā mai ai ko te ʼAtua ʼe tokaga kia tatou ʼaki tona ʼofa?

8 Koutou toe fakasiosio muʼa mo te ʼu meʼa fuli ʼe tou fiafia ai ʼi totatou maʼuli. Koutou vakaʼi te ʼu faʼahiga fisiʼi teu kehekehe ʼo toe feiā foki ki tonatou ʼu lanu pea mo tonatou magoni ʼaē ʼe fiafia ai te hahaʼi. Feiā aipe ki te ʼu meʼa kai kehekehe mo tonatou lave lelei ki totatou gutu. ʼE tou fiafia ʼi tatatou mamata ki te ʼu vao matuʼa, te ʼu moʼuga, te ʼu vai pea mo ʼihi atu meʼa neʼe fakatupu. Koteā te ʼui ia ki te matamatalelei mokā to te laʼā, ʼaē ʼe toe kau ki te fiafia ʼo totatou maʼuli? ʼO ʼuhiga mo te ʼu manu, ʼe mole tou fiafia koa la mokā ʼe nātou faigaoʼi pea mo te fakaʼofaʼofa ʼo te ʼu kiʼi kuli, te ʼu kiʼi pusi pea mo ʼihi kiʼi manu? Ko te kele ʼe lahi ai te ʼu meʼa fakaofoofo matalelei ʼe mole ʼaoga tāfito ia ki te maʼuli. ʼE hā mai ai ko te kele neʼe fakatupu lelei ʼaki te ʼofa, mo he manatu makehe ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi, ke mole gata ʼaki pe tatatou maʼuli, kae ke tou fakafiafia katoa ʼi totatou maʼuli.

9. Ko ai koa ʼaē neʼe ina faʼu te kele, pea koteā tona tupuʼaga?

9 Koia ʼe ko he fakapotopoto te ʼiloʼi ʼo ia ʼaē neʼe ina Foaki mai te ʼu meʼa fuli ʼaia, ohage ko tona faʼifaʼitaki mai e te tagata fai tohi-tapu ʼaē neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼAtua: “Neʼe ke fakatupu, koe, te lagi pea mo te kele.” Koteā koa tona tupuʼaga? ʼE ina fakahā te tali ki te fehuʼi ʼaia ʼo ʼui maʼana ko te ʼAtua “ko ia, ia ia ʼaē neʼe ina fakatuʼu ʼo mālohi, ʼaē neʼe mole ina fakatupu noa, neʼe ina faʼu ke nofoʼi”. — Isaia 37:16; 45:18.

Ko te cellule fakatalakitupua

10, 11. Koteā koa te meʼa ʼaē ʼe fakatalakitupua ʼi te cellule?

10 Koteā koa te ʼui ki te ʼu meʼa maʼuli? Neʼe mole tonu koa ke ʼi ʼai he tahi moʼo fakatupu ʼo nātou? Moʼo toʼo he faʼifaʼitaki, koutou vakavakaʼi te ʼu faʼahi kehekehe ʼo te cellule fakatalakitupua. Koʼeni tatatou lau ʼi te tohi ʼa Michael Denton, tagata ʼe fai sivi ʼi te biologie moléculaire, ʼi tana tohi Evolution: Une théorie en crise: “Ko te biologie moléculaire neʼe ina fakahā ʼe tatau aipe mo te ʼu faʼahiga meʼa maʼuli ʼaē ʼe faigafua tona agaaga, ohage ko te ʼu cellules bactériennes, ʼe faigataʼa ʼaupito te agaaga ʼo tona faʼu. Logope tona veliveli ʼaupito, (...) ko te bactérie ʼaē ʼe veliveli ʼi te ʼu bactéries ʼe ko he masini moléculaire mālohi ʼe lauʼi afe te lahi ʼo tona ʼu piesi neʼe taulekaleka tona faʼu (...) ʼo laka age te faigataʼa ʼo tona faʼu ʼi he faʼahiga masini pe neʼe faʼu e te tagata pea ʼe mole hona tatau ʼi te mālama inorganique.”

11 ʼO ʼuhiga mo te code génétique ʼaē ʼe tuʼu ʼi te cellule takitahi, ʼe ina ʼui fēnei: “Ko te fealagia ʼaē ʼo te ADN ke ina tānaki te naunau ʼe laka maumau ia ʼi te ʼu faʼahiga meʼa fuli neʼe kua faʼu e te tagata: ʼi te ʼiloga ʼaē ʼo tona lelei ʼaupito, ko te ʼu naunau fuli ʼaē ʼe ʼaoga moʼo fakamahino lelei te sino ʼo te tagata ʼaē ʼe fakamanavahe tona faʼufaʼu ʼe lauʼi miliale te veliveli ʼo tona mamafa ʼi te kalama. (...) Kapau ʼe fakatatau ki te poto maʼuhiga pea mo faigataʼa ʼaupito ʼaē ʼe ʼiloga lelei mai ʼi te ʼu masini moléculaire, ko tatatou ʼu masini ʼaē neʼe tou faʼu ʼo tatau aipe ki te ʼu masini ʼaē ʼe ʼalu kehe tonatou maʼuhiga ʼe ko he meʼa noa ia. Ia muʼa ʼo te mālama faka microscopique ʼo te maʼuli, ʼe tou maʼu [te] loto fia mālalo.”

12. Koteā te ʼui ʼa te tagata poto ʼo ʼuhiga mo te tupuʼaga ʼo te cellule?

12 Pea neʼe toe ʼui fēnei e Denton: “Ko te faigataʼa ʼo te faʼufaʼu ʼo te ʼu faʼahiga cellules kehekehe ʼaē ʼe mole maʼuhiga ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼe lahi ʼaupito ia ʼo mole feala hatatou ʼui ko te faʼahiga meʼa ʼaia neʼe fakatahitahiʼi fakapuna’maʼuli tokotahi pe.” Neʼe tonu ia ke ʼi ai he tahi mo ʼona fakatupu.

Ko totatou ʼuto fakatalakitupua

13, 14. Koteā ʼaē ʼe fakatalakitupua age ai te ʼuto ʼi te cellule?

13 Neʼe toe hoko atu te talanoa ʼa te tagata poto ʼaia: “Ko te faigataʼa ʼo te cellule takitokotahi ʼe ko he meʼa noa ia mokā ʼe fakatatau ki ʼaē ʼo he fakatuʼutuʼu ohage ko te ʼuto ʼo te ʼu manu ʼaē ʼe nātou fakahuhu ʼonatou ʼuhi. Ko te ʼuto ʼo tagata ʼe faʼufaʼu ʼaki te ʼu cellules nerveuses ʼe lauʼi hogofulu miliale. Ko te cellule nerveuse takitokotahi ʼe faʼufaʼu ʼaki te ʼu filo manifinifi ʼaupito ʼe lauʼi hogofulu afe ki te teau afe ʼaia ʼe fakatahiʼi ʼaki ki ʼihi atu ʼu cellules ʼo te ʼuto. Ko te lahi ʼo te ʼu hoko ʼi te ʼuto ʼo te tagata ʼe fakaōvi ia (...) ki he miliona miliale e Tahi.”

14 Neʼe toe ʼui fēnei e Denton: “Tatau aipe pe ʼe tuʼa teau te tokosiʼi ʼo te ʼu hoko ʼo te ʼuto ʼo makehe age tona fakatuʼutuʼu, ʼe toe maʼuhiga age aipe ia ʼi te makehe pea mo te lelei ʼo tona ʼu hoko ʼo maʼuhiga ʼaupito age ʼi te ʼu hoko ʼo te ʼu meʼa fai telefoni fuli ʼo te Kele.” Neʼe ina fai ai te fehuʼi ʼaenī: “Ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia neʼe feala koa ke fakatahiʼi ʼe he faʼahiga gāue neʼe hoko tokotahi pe? ” Kailoa ʼe mole feala. Ko te ʼuto ʼe ʼiloga ia neʼe faʼu ʼe he tahi.

15. Koteā te ʼu palalau ʼa ʼihi tagata popoto neʼe nātou fai ʼo ʼuhiga mo te ʼuto?

15 ʼO fakatatau ki te ʼuto ʼo te tagata, ko te ʼu otinatea ʼaē ʼe lelei makehe ʼe ko he ʼu meʼa faigafua noa ia. Neʼe fēnei te ʼui ʼa Morton Hunt, te tagata poto: “Ko tatatou manatu ʼaē ʼe haʼele, ʼe ina fakamaʼumaʼu tuʼa lauʼi miliale age te ʼu logo ʼo laka age ʼi he otinatea lahi moʼo kumi meʼa ʼo te temi nei.” Ko te tōketā faitafa ki te ʼu ivi ko Robert White, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI te felogoi ʼo te ʼuto pea mo te fakakaukau ʼa te tagata ʼaē ʼe mole tou mahino ki ai, ʼe maʼua ia ke ʼau faka tui ʼe ʼi ai te poto maʼoluga, neʼe feala tana fakatupu pea mo fakahoko te meʼa ʼaia. (...) ʼE ʼau sio ʼe maʼua ke ʼau tuku ia te fakatupu ʼo te meʼa ʼaia ki te finegalo ʼo he tahi ʼe poto.” ʼI te fahaʼi ʼaia, neʼe tonu ke ʼi ai he fakakaukau ʼa he Tahi.

Ko te fakatuʼutuʼu ʼo te toto ʼe mole hona fakatatau

16-18. a) Koteā ʼaē ʼe mole feala ai ke fakatatau he meʼa mo te fakatuʼutuʼu ʼo te toto? b) Koteā tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo te fahaʼi ʼaia?

16 Koutou fakasiosio foki te fakatuʼutuʼu ʼo te toto ʼaē ʼe mole hona fakatatau ʼe ina feʼāveʼaki te ʼu meʼa moʼo fafaga ʼo te sino ʼo feiā foki ki te oxygène pea ʼe ina taupau tatou mai te ʼu mahaki. Ko te tohi (ABC’s of the Human Body) neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te ʼu globules kula, ʼaē ʼe kau tafito ki te fakatuʼutuʼu ʼaia: “Ko he toʼi toto pe e tahi ʼe laka ʼi te ʼu miliona e 250 tona ʼu cellules ʼo te toto (...). Ko te sino ʼe feala pe ke maʼu ai te ʼu cellules e 25 000 miliale, ʼe feala mo kapau ʼe folahi ke ina ʼuʼufi he ʼu malaʼe fai tenisi e fā. (...) ʼE fetogi nātou e te ʼu cellules foʼou e 3 miliona ʼi te sekonita e tahi.”

17 ʼO ʼuhiga mo te ʼu globules hina, ko he tahi ʼaia meʼa ʼe kau ki te fakatuʼutuʼu ʼo te toto ʼaē ʼe mole hona fakatatau, ʼe ʼui fēnei e te tohi ʼaia: “ ʼE ko te faʼahiga pe e tahi ʼo te ʼu globules kula, kae ko te ʼu faʼahiga globules hina kehekehe, ʼe takitahi mo ia te faʼahiga tauʼi ʼo te ʼu fili ʼo te sino. Ohage la ko te tahi faʼahiga cellule ia nātou ʼe ina pulihi te ʼu cellules ʼaē kua mamate. Ko ʼihi ʼe nātou fakatupu te ʼu anticorps moʼo tauʼi ʼo te ʼu virus, peʼe ko he pulihi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole kau ʼi te sino peʼe ko he kai pea mo pulihi ia te ʼu bactéries.”

18 ʼE ko he fakatuʼutuʼu fakatalakitupua ia pea mo lelei ʼaupito tona fakatokatoka! Ko he meʼa ʼe lelei ʼaupito tona fakatokatoka pea mo ina taupau lelei ʼaupito te sino, ʼe ʼaoga ia ko he tahi ʼe poto ʼaupito ke ina fakatupu ia: ko te ʼAtua.

Ko ʼihi ʼu meʼa fakatalakitupua

19. Ko te mata ʼe feala koa ke fakatatau mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe faʼu e te tagata?

19 Ko te sino ʼo te tagata ʼe toe maʼu ai te tahi ʼu meʼa fakatalakitupua. Ohage la ko te mata, ʼaē neʼe lelei ʼaupito tona faʼu, ʼo feala ai ke mole he meʼa fai paki ʼe tatau mo ia. Ko te tagata ko Robert Jastrow neʼe ina tohi: “Ko te mata neʼe hage ia neʼe tohi makehe pea ʼe mole he tagata faʼu télescope ʼe feala ke ina faʼu he télescope ʼo lelei age.” Ko te nusipepa (Popular Photography) ʼe ina fakamahino fēnei: “Ko te ʼu mata ʼo te tagata ʼe sio ki te ʼu faʼahiga meʼa ʼo laka age tona lahi ʼi he foʼi fime ʼo he meʼa fai paki. ʼE sio te mata kia tauga e tolu, pea ʼe laulahi age tana sio, mole ina fakakeheʼi te ʼata ʼo te ʼu meʼa, pea ʼe hoholo tuʼumaʼu tona hā mai (...). ʼE mole lelei ke fakatatau te meʼa fai paki ki te mata ʼo te tagata. Ko te mata ʼo te tagata ʼe hage ia he otinatea maʼuhiga ʼaupito neʼe lelei tona faʼu, ʼe ʼi ai hona ʼatamai neʼe tuku ki ai, ʼe ina lavaʼi te sivi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe sio ki ai, te gāue vave pea mo te ʼu faʼahiga gāue kehekehe ʼe ina fai ʼo laka maumau age ʼi te ʼu faʼahiga meʼa fuli, otinatea peʼe ko te meʼa fai paki ʼaē neʼe faʼu e te tagata.”

20. Fakahā he tahi ʼu agaaga fakatalakitupua ʼo te sino ʼo te tagata.

20 Koutou manatuʼi foki mo te faʼahiga gāue fakatahi ʼo te ʼu koga kehekehe ʼo te sino ʼaē ʼe fai ka mole tou faʼa tokagaʼi. Ohage la, ʼe tou ai ki totatou kete he ʼu faʼahiga meʼa kai pea mo he ʼu faʼahiga meʼa ʼinu; kae, ko te sino ʼe ina fakaʼaoga pea ʼe ina fakatupu ʼaki te mālohi. Koutou ʼahiʼahi ʼai he ʼu faʼahiga meʼa feiā ki he tane penisini ʼo he motokā pea koutou sio ai pe ʼe ko temi ʼe fia ʼaē ka haʼele ai! ʼE tonu foki ke tou toe palalau ki te milakulo ʼaē ko te fakatupu ʼo he kiʼi tamasiʼi, ʼo tupu ai he kiʼi tamasiʼi matamatalelei — ʼe hoko ki tana ʼu mātuʼa — ia māhina pe e hiva. Pea koteā te ʼui ia ki te fealagia ʼa he tamasiʼi kei veliveli tana ako palalau ʼi he lea ʼe faigataʼa?

21. Koteā ʼaē ʼe ʼui e te hahaʼi fakakaukau lelei mokā nātou fakasiosio te ʼu meʼa fakatalakitupua ʼo te sino?

21 Koia, ko te ʼu meʼa lahi fakatalakitupua ʼaē neʼe fakatupu, ʼaē ʼi te sino ʼo te tagata, ʼe tou fonu ai te fia vikiviki. ʼE mole he tagata poto ʼe feala tana fai te ʼu meʼa ʼaia. ʼE feala koa ke ʼui ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoi tupu tokotahi pe? Kailoa. Ka fakasiosio leleiʼi ʼe he ʼu hahaʼi fakakaukau lelei te ʼu fahaʼi kehekehe fakatalakitupua ʼo te sino ʼo te tagata, ʼe nātou ʼui fēnei ohage ko te pesalemo: “ ʼE ʼau vikiviki anai kia te koe, ʼi te agaaga ʼo te fakamanavahe, kua faʼu ʼau ki te faʼufaʼu fakatalakitupua. Ko tau ʼu gāue ʼe fakatalakitupua.”— Pesalemo 139:14.

Te Tufuga maʼoluga

22, 23. a) He koʼe ʼe tonu ke tou fakamoʼoni ʼe ʼi ai te Tupuʼaga? b) Koteā ʼaē ʼe ʼui tonu ai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua?

22 ʼE tou lau ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te fale fuli pe, ʼe moʼoni, neʼe faʼu ʼe he tahi, pea ko ʼaē neʼe ina faʼu te meʼa fuli pe, ko te ʼAtua.” (Hepeleo 3:4, Bible de Jérusalem). Kapau ko te fale fuli pe, ʼaē ʼe faigafua tona faʼu, ʼe tonu ke ʼi ai he tahi mo ʼona faʼu, pea ko te ʼatulaulau ʼaē ʼe faigataʼa age ʼo feiā foki ki te ʼu faʼahiga meʼa maʼuli kehekehe ʼe ʼi te kele neʼe tonu ke ʼi ai he tahi mo ʼona fakatupu. Pea kapau ʼe tou ʼiloʼi ʼe ʼi ai he ʼu tagata neʼe nātou faʼu ia te ʼu faʼahiga meʼa kehekehe ohage la ko te vakalele, te televisio pe ko te otinatea, ʼe mole tonu koa la ke tou fakamoʼoni ʼe ʼi ai te Tokotahi neʼe ina faka fealagia kia nātou ke nātou fakahoko te ʼu meʼa ʼaia ʼo ina tuku kia nātou he ʼuto?

23 ʼE ko te meʼa ʼaia ʼe fai e te Tohi-Tapu, ʼo ina fakahigoaʼi ia “ko te ʼAtua moʼoni, ia Sehova, te Tupuʼaga ʼo te lagi pea ko ia ko te Lahi ʼaē neʼe ina faoʼi te lagi; ko Ia ʼaē neʼe ina folahi te kele pea mo te ʼu meʼa ʼe ʼi ai, ko Ia ʼaē neʼe ina foaki te mānava ki te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ai”. (Isaia 42:5.) Neʼe tonu te ʼui fēnei ʼa te Tohi-Tapu: “ ʼE tau mo koe te kolōlia, pea mo te fakaʼapaʼapa, pea mo te mālohi, he ko koe ʼaē neʼe ke fakatupu te meʼa fuli, pea ʼaki tou finegalo neʼe maʼuli te ʼu meʼa ʼaia pea mo nātou tupu.” — Fakahā 4:11.

24. ʼE feafeaʼi koa tatatou ʼiloʼi ʼe ʼi ai te ʼAtua?

24 ʼIo, ʼe faigafua tatatou ʼiloʼi ʼe ʼi ai te ʼAtua ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai. “ ʼIo, [ko te ʼu] kalitate fakapulipuli [ʼo te ʼAtua] ʼe ʼiloga kehekehe pe talu mai te fakatupu ʼo te malamanei, heʼe mahino ia ki te ʼatamai ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai [e te ʼAtua].” — Loma 1:20.

25, 26. He koʼe ko te fakaʼaogaʼi kovi ʼo he faʼahiga meʼa ʼe mole hā mai ai neʼe mole ʼi ai he tahi neʼe ina fakatupu ia?

25 Kapau ʼe mole lelei te fakaʼaoga ʼo he faʼahiga meʼa ʼe mole hā mai ai neʼe mole ʼi ai he tahi neʼe ina faʼu ia. Ko he vakalele ʼe feala ke lelei tona fakaʼaogaʼi, ohage la ko he vakalele fai folau. Kae ʼe feala foki tona fakaʼaogaʼi, moʼo matematehi ohage la ko he vakalele tau. Ko te kovi ʼo tona fakaʼaogaʼi ʼe mole hā ai neʼe mole ʼi ai he tahi neʼe ina faʼu ia.

26 ʼO toe feiā pe, ko te haʼele kovi ʼo te hahaʼi ʼe mole hā mai ai neʼe mole ʼi ai honatou Tupuʼaga, pe neʼe mole ʼi ai he ʼAtua. ʼE toe fakamahino totonu mai e te Tohi-Tapu te meʼa ʼaenī: “ ʼI aga fakahehema leva ʼa koutou! ʼE tonu koa ke vakaʼi te tagata faʼu kele ipu ohage ko te kele? Heʼe ko te meʼa ʼaē neʼe faʼu ʼe tonu koa ke ina ʼui ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē neʼe ina faʼu ia ia: ‘Neʼe mole ina faʼu ʼau’? Pea ko te meʼa ʼaē neʼe faʼu ʼe tonu koa ke ina ʼui ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē neʼe ina faʼu ia ia: ‘Neʼe mole ina fakahā hona poto’? ” — Isaia 29:16.

27. He koʼe ʼe feala tatatou nonofo ʼamanaki ʼe foaki mai anai e te ʼAtua he tali ki tatatou ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu mamahi?

27 Neʼe fakahā e te Tupuʼaga tona poto ʼaki te fakaofoofo ʼo te faigataʼa ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai. Neʼe ina fakahā ai ʼe tokaga moʼoni kia tatou ʼi tana faʼufaʼu te kele ʼe ʼaoga lelei ki te maʼuli, ʼi tana fakatupu totatou sino pea mo tatatou fakakaukau ʼo lelei ʼaupito pea mo ina fai te ʼu meʼa lelei lahi ʼaupito ke tou fiafia ai. ʼE mahino papau ia ʼe ina fakahā anai tona poto pea mo tana tokaga moʼo fakahā te tali ki te ʼu fehuʼi ʼaenī: He koʼe koa neʼe fakagafua e te ʼAtua te mamahi? ʼE feafeaʼi anai hana fakatokatoka te fahaʼi ʼaia?

[Paki ʼo te pasina 5]

Ko te kele, ʼi tona ʼaofi ʼaki he ʼaele mo ʼona puipui, ʼe ko he nofoʼaga taulekaleka, neʼe fakatupu e te ʼAtua ʼofa maʼa tatou.

[Paki ʼo te pasina 6]

Ko te kele neʼe faʼufaʼu ʼaki te tokaga lelei pea mo te ʼofa ke tou fakaʼaoga fakafiafia pea mo katoa lelei ia te maʼuli.

[Paki ʼo te pasina 7]

‘Ko te ʼuto ʼe lahi ʼaupito tona ʼu hoko ʼo laka ake ʼi te ʼu meʼa fai telefoni fuli ʼo te Kele.’ — Ko he tagata sivi ʼi te biologie moléculaire.

[Paki ʼo te pasina 8]

“Ko te mata ʼe hage ia neʼe tohi makehe, pea ʼe mole he tagata faʼu télescope ʼe feala ke ina faʼu he télescope ʼo lelei age.” — Ko he tagata sivi ʼo te lagi.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae