ʼE ‘Fakaofoofo Totatou Faʼu’
“[ʼE] fakamanavahē pea mo fakaofoofo toku faʼu.”—Pesalemo 139:14.
1. He koʼē tokolahi te hahaʼi popoto ʼe natou ʼui ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina fakatupu ia te ʼu mātaga ʼo te kele?
ʼE FONU ʼi te kele kātoa ia te ʼu mātaga taulekaleka. Neʼe kamata feafeaʼi ia te ʼu meʼa ʼaia? Ko ʼihi ʼe natou ʼui ʼe feala hata tali kiai kae mole natou manatu nātou neʼe fakatupu e he Tupuʼaga ʼe ʼatamai. Ko ʼihi ʼe natou ʼui kapau ʼe tou fakafisi neʼe fakatupu ia te ʼu meʼa ʼaia e he Tupuʼaga, pea ʼe mole kātoa anai ia tatatou mahino ki te ʼu meʼa ʼaia neʼe fakatupu. ʼE natou ʼui ʼe faigataʼa fau pea mo lahi fau ia te ʼu meʼa maʼuli fuli ʼaē ʼi te kele ke tou mahino kiai, pea ʼe feala hakotou ʼui: ʼe taulekaleka fau ke ʼui ai neʼe tupu fēia pē. Maʼa te tokolahi, ʼo fēia ki ʼihi hahaʼi popoto, ko te ʼatulaulau neʼe faʼu e te Tupuʼaga ʼe poto, mo mālohi, pea mo loto foaki.a
2. Koteā ʼaē neʼe tupu ai te fia fakavikiviki e Tavite ia Sehova?
2 Ko te Hau ko Tavite ʼo te Iselaele ʼāfea neʼe ko he tahi neʼe tui mālohi ko te Tupuʼaga ʼe tuha ke vikiʼi ʼo ʼuhiga mo Tana ʼu meʼa taulekaleka ʼaē neʼe ina faʼu. Logolā ko Tavite neʼe maʼuli ʼi te temi fualoa ki muʼa atu ʼo te poto ʼaē kua maʼu ʼi te temi nei, kae neʼe sio ki te ʼu gāue taulekaleka ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe ina fai ʼi te kele. ʼAki pē te sivisivi e Tavite tona sino, neʼe lahi ai tana manavahe ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE au vikiviki anai kiā te koe, heʼe fakamanavahē pea mo fakaofoofo toku faʼu. ʼE fakatalakitupua tau ʼu gāue, pea ʼe mahino lelei kiā te au te meʼa ʼaia.”—Pesalemo 139:14.
3, 4. He koʼē ʼe maʼuhiga kiā tātou takitokotahi ke tou metitāsioʼi lelei te ʼu gāue ʼa Sehova?
3 Neʼe maʼu e Tavite ia te tui mālohi ʼaia ʼaki tana metitāsio lelei. Iā ʼaho nei, ʼe akoʼi tāfito ʼi te ʼu faleako pea mo te ʼu tala logo ia te ʼu akonaki ʼo ʼuhiga mo te tupu ʼa te tagata ʼe natou maumauʼi ia te tui. Ke tou maʼu ia te tui ʼaē neʼe maʼu e Tavite, ʼe tonu foki mo tātou ke tou metitāsio lelei. ʼE mole tonu ke tou tuku ki niʼihi ke natou fakakaukauʼi ia te faʼahi ʼaia maʼa tātou, tāfito lā te ʼu taʼi akonaki maʼuhiga ohagē ko te maʼuli moʼoni ʼa te Tupuʼaga, pea mo te ʼu gāue ʼaē ʼe ina fai.
4 Tahi ʼaē meʼa, ko te fakakaukauʼi ia te ʼu gāue ʼa Sehova ʼe ina fakaloto mālohiʼi ai totatou loto fakafetaʼi ʼaē kiā te ia pea mo tou falala ai ki tana ʼu fakapapau ki te kā haʼu. Koia, ʼaki te faʼahi ʼaia ʼe tou ʼiloʼi lelei ai ia Sehova pea mo tou tauhi kiā te ia. Tou tokagaʼi age muʼa peʼe fakamoʼoni feafeaʼi e te poto ʼo te tagata ʼo te temi nei ki te ʼu palalau fakaʼosi ʼa Tavite ʼaē ko tātou ʼe ‘fakaofoofo totatou faʼu.’
Ko Te Agaaga ʼo Totatou Sino ʼe Taulekaleka
5, 6. (a) Ko tātou fuli ʼaenī, neʼe kamata feafeaʼi totatou maʼuli? (b) Koteā te gāue ʼaē ʼe fai e totatou ʼu ifiifi?
5 “Ko koe, neʼe ke fakatupu toku ʼu ifiifi; neʼe ke puipui au ʼi te fatu ʼo taku faʼē.” (Pesalemo 139:13) Ko tātou fuli ʼaenī, neʼe kamata totatou maʼuli ʼi te loto fatu ʼo tatatou faʼē, ʼo kamata ʼaki te kihiʼi selule ʼe veliveli age ʼi te puani fakaʼosi ʼo te laini ʼaenī. Ko te kihiʼi selule ʼaia ʼe faigataʼa ʼaupitō hatatou mahino ki tona agaaga pea ʼe hagē ia ko he kihiʼi fale sivi faka tōketā! ʼE vave tona tuputupu. ʼI te fakaʼosi ʼo tokotou lua māhina ʼi te fatu ʼo takotou faʼē, kua faʼu tokotou ʼu toʼotoʼoga tāfito. ʼI te ʼu toʼotoʼoga ʼaia, ʼe kau ai tokotou ʼu ifiifi. Kā fānauʼi ake koutou, kua fakamaʼa e tokotou ʼu ifiifi te feʼaluʼaki ʼo tokotou toto—ʼo ina toʼo te ʼu ʼotaʼota pea mo fakamaʼamaʼa ia te lahi ʼo te vai, kae ina fakaʼaogaʼi pē ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki tokotou maʼuli. Ko tokotou ʼu ifiifi e lua, mo kapau ʼe nā haohaoa, pea ʼe nā fakamaʼa iā minuta e 45 fuli ia te vai ʼi tokotou toto, ʼe teitei ko lite e ono ʼi he tagata!
6 ʼE toe tokoni foki tokotou ʼu ifiifi ki te fakafuafua ʼo te lahi ʼo te ʼu minéraux ʼi tokotou toto ʼo fēia mo te acidité pea mo te mālohi ʼo te feʼaluʼaki ʼo te toto. ʼE lahi mo te tahi age ʼu gāue ʼe nā fai, ohagē lā ko te fakaliliu ʼo te vitamine D ki he gāue ʼe ʼaoga ki te tuputupu ʼo te ʼu hui pea mo te fakatupu ʼo te hormone érythropoïétine, ʼaē ʼe ina uga te fakatupu ʼo te ʼu selule kula ʼi tokotou ʼu hui. Koia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ai te ʼu ifiifi ko “te ʼu pule chimiste ʼo te sino”!b
7, 8. (a) Fakamatala ia te tuputupu ʼa he tamasiʼi ʼi te loto fatu ʼo tana faʼē. (b) ʼE tuputupu feafeaʼi he tamasiʼi “ ʼi te ʼu faʼahi mālalo ʼosi ʼo te kele”?
7 “Ko ʼoku hui neʼe molemo puli kiā te koe, ʼi toku faʼu fakalilo, ʼi toku gaohi ʼi te ʼu faʼahi mālalo ʼosi ʼo te kele.” (Pesalemo 139:15) Ko te ʼuluaki selule neʼe mavaevae, pea neʼe hoko atu e te ʼu selule foʼou ia tanatou mavetevete. Kua ʼiloga kehekehe te ʼu selule, kua liliu ʼihi ko te ʼu selule ʼo te ʼu ua, te ʼu ivi, te kili, ʼo hoholo atu. Ko te ʼu selule ʼaē ʼe tatau, ʼe natou fakatahitahi moʼo faʼu ia te ʼu tissus pea ki muli age ia te ʼu toʼotoʼoga. Ohagē lā, ʼi te tolu vāhaʼa ʼaē kua faitama ai te fafine, kua kamata tupu tokotou ʼu hui. ʼI te temi ʼaē kua kotou vāhaʼa fitu ai pea kua kotou satimeta lua vaelua, kua kamata ʼiloga tokotou ʼu hui fuli e 206 ʼi tokotou kua lahilahi ake kua natou kātoa fuli, tatau aipē peʼe mole heʼeki fefeka lelei.
8 Ko te gāue fakaofoofo ʼaia neʼe hoko ʼi te loto fatu ʼo takotou faʼē, neʼe mole sio kiai te tagata ohagē pē ko he meʼa neʼe tanu loloto ʼi te kele. ʼI tona fakahagatonu ʼe kei lahi te ʼu faʼahi ʼo ʼuhiga mo totatou faʼu ʼe mole heʼeki mahino kātoa kiai te tagata. Ohagē lā, koteā ʼaē neʼe ina uga ia te ʼu gènes ʼi tokotou ʼu selule ke natou ʼiloʼi te temi ʼaē ke faʼu ai ia te ʼu koga kehekehe ʼo te sino? ʼE lagi ʼe mahino anai kiai te ʼu tagata sivi ʼi he temi, kae ohagē ko tona ʼui e Tavite ki muli age, ko totatou Tupuʼaga ko Sehova neʼe mahino tuʼumaʼu pē kiā meʼa fuli.
9, 10. ʼE “tohi” feafeaʼi te tupu ʼa te ʼu koga kehekehe ʼo he kiʼi tamasiʼi heʼeki māhina lua tona faitamaʼi ʼi te “tohi” ʼa te ʼAtua?
9 “Ko tou ʼu mata neʼe sio ia ki toku sino kā heʼeki kātoa, pea neʼe tohi ʼi tau tohi tona ʼu koga fuli, ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho ʼaē neʼe fakatupu ai nātou pea neʼe mole heʼeki ʼi ai he tahi iā nātou ʼaia.” (Pesalemo 139:16) Neʼe kua tohi ʼi takotou ʼuluaki selule ia te fakatuʼutuʼu kātoa ʼo tokotou sino. Ko te fakatuʼutuʼu ʼaia neʼe ina takitaki takotou tuputupu lolotoga māhina e hiva ʼi te fatu ʼo takotou faʼē ʼi muʼa ʼo tokotou fānauʼi ake pea toe hoko atu iā taʼu e 20 ʼo takotou lahilahi ake. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe fakalaka tokotou sino ʼi te ʼu faʼahi kehekehe, ʼo takitaki fuli te ʼu faʼahi ʼaia ʼaki pē te ʼu fakatotonu kua tohi ʼi te ʼuluaki selule ʼaia.
10 Neʼe mole mahino pē lā ia Tavite ki te ʼu selule pea mo te ʼu gènes, he neʼe mole ʼi ai hana microscope. Kae neʼe mahino lelei kiā ia ʼaki te ʼu agaaga ʼo tona sino, neʼe ko he gāue neʼe mulimuli ki te ʼu fakatotonu fakatomuʼa. Neʼe lagi maʼu e Tavite he faʼahiga mahino ki te tuputupu ʼa te ʼu kiʼi tamasiʼi heʼeki māhina lua tona faitamaʼi, koia neʼe feala ai hana fakakaukauʼi ko te ʼu faʼahi fuli neʼe tonu ke mulimuli ki he fakatuʼutuʼu fakatomuʼa pea mo te temi ʼaē ke hoko ai. ʼAki he ʼu palalau fakatuketuke, neʼe palalau ki te fakatuʼutuʼu ʼaia ohagē neʼe kua “tohi” ʼi te “tohi” ʼa te ʼAtua.
11. Koteā ʼaē ʼe ina uga ke faʼu ʼi totatou sino tona ʼu agaaga kehekehe?
11 Iā ʼaho nei, kua ʼiloʼi ko te ʼu agaaga ʼaē ʼe kotou maʼu mai takotou ʼu mātuʼa pea mo takotou ʼu kui—ohagē lā ko tokotou tauʼaluga, mo te agaaga ʼo tokotou ʼu fofoga, tokotou ʼu mata pea mo te lanu ʼo tokotou lauʼulu, pea mo ʼihi atu agaaga e lauʼi afe—neʼe hoko te ʼu faʼahi fuli ʼaia ʼuhi ko tokotou ʼu gènes. Ko tokotou ʼu selule takitahi ʼe ina maʼu te ʼu lauʼi afe gènes, pea ko te ʼu gènes takitahi ʼe ko he koga ʼa te ADN (acide désoxyribonucléique). Ko te ʼu fakatotonu ki te fakatupu ʼo tokotou sino neʼe “tohi” ʼi te fakatuʼutuʼu faka chimique ʼo tokotou ADN. ʼI te temi ʼaē ʼe mavaevae ai tokotou ʼu selule—moʼo faʼu he ʼu selule foʼou peʼe mo fetogi ia he ʼu selule ʼāfea—ʼe fakahā e tokotou ADN ia te ʼu fakatotonu ʼaia, ʼo ina taupau ai tokotou maʼuli pea mo te agaaga ʼo tokotou sino. ʼE ko he fakahā lelei ʼaia ʼo te mālohi pea mo te poto ʼo totatou Tupuʼaga ʼaē ʼe ʼi selō!
ʼE Mole Tatau Totatou ʼAtamai Pea Mo Te ʼu Manu
12. Koteā ʼaē ʼe kehekehe ai te tagata ʼi te ʼu manu?
12 “Koia, ʼe maʼuhiga kiā te au tau ʼu manatu! Ê ʼAtua, ʼe natou lahi ʼaupitō! ʼE au fia lau nātou, kae ʼe natou kaugamālie age ʼi te ʼu fisiʼi ʼone.” (Pesalemo 139:17, 18a) Mo te ʼu manu foki neʼe faʼu fakaofoofo nātou, pea ko ʼihi neʼe fakatupu nātou ʼaki te fakatuʼutuʼu fakatomuʼa kiā nātou pea mo te ʼu fealagia ʼe laka age ʼi te tagata. Kae ko te ʼAtua neʼe ina faʼu te tagata ʼaki te ʼu fealagia fakakaukau ʼe fakalaka maumau age ʼi te ʼu manu. ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi science: “Logolā ʼe lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼe tou tatau ai mo te ʼu manu, kae ʼe tou makehe ʼi te ʼu meʼa maʼuli fuli ʼaē ʼi te kele, ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo totatou ʼalelo pea mo totatou ʼatamai.” “ ʼE tou toe makehe foki ʼi tatatou fia mahino ʼaē ki totatou sino totonu: Pe neʼe feafeaʼi te faʼu ʼo tota sino? Neʼe faʼu feafeaʼi tātou?” ʼE lagi neʼe ko he ʼu fehuʼi fēia ʼaē neʼe fakakaukauʼi pē e Tavite.
13. (a) Neʼe lava metitāsioʼi feafeaʼi e Tavite ia te ʼu manatu ʼa te ʼAtua? (b) ʼE tou lava muliʼi feafeaʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Tavite?
13 Ko te faʼahi tāfito ʼaē ʼe tou kehekehe ai mo te ʼu manu, heʼe tou makehe ʼi tatatou lava mahino ki te ʼu manatu ʼa te ʼAtua.c Ko te meʼa ʼofa makehe ʼaia ʼe kau ki te ʼu faʼahiga agaaga ʼo totatou faʼu “ki te pāki ʼo te ʼAtua.” (Senesi 1:27) Neʼe fakaʼaogaʼi lelei e Tavite ia te meʼa ʼofa ʼaia. Neʼe ina metitāsioʼi ia te maʼuli moʼoni ʼo te ʼAtua pea mo te ʼu kalitātē lelei ʼaē ʼe hā ʼi te kele ʼaē neʼe ina faʼu. Neʼe maʼu foki e Tavite ia te ʼu ʼuluaki tohi ʼo te Tohi-Tapu, ʼaē neʼe tohi ai te ʼu fakamatala ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo ia pea mo tana ʼu gāue. Neʼe tokoni ia te ʼu tohi ʼaia kiā Tavite ke mahino ki te ʼu manatu ʼa te ʼAtua, mo tona ʼulugaaga, pea mo tana fakatuʼutuʼu. Ko te metitāsioʼi e Tavite ia te ʼu fakamatala ʼaē ʼe tohi ʼi te Tohi-Tapu, mo te fakatupu ʼo meʼa fuli ʼi te kele, pea mo te felōgoi ʼa te ʼAtua mo ia, neʼe ina uga ia ia ke fakavikiviki ki tona Tupuʼaga.
Te Faka ʼUhiga ʼo Te Tui
14. He koʼē ʼe mole he ʼuhiga ʼo tatatou ʼiloʼi ia meʼa fuli ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ke feala hatatou tui kiā te ia?
14 ʼI te lahi ʼo te fakatokagaʼi e Tavite ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu pea mo te Tohi-Tapu, pea neʼe toe lahi age mo tana mahino ki te lahi ʼo te ʼatamai pea mo te fealagia ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe fakalaka maumau ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke mahino kiai. (Pesalemo 139:6) ʼE toe moʼoni ia te faʼahi ʼaia kiā tātou. ʼE mole feala anai ke tou mahino kātoa ki te ʼu gāue fuli ʼaē neʼe fai e te ʼAtua. (Tagata Tānaki 3:11; 8:17) Kae neʼe feʼauga pē te mahino ʼaē neʼe ‘fakahā’ e te ʼAtua ʼi te Tohi-Tapu pea ʼi te kele, ke feala ki te hahaʼi ʼaē ʼe natou kumi te moʼoni ke natou maʼu ia te tui ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼu fakamoʼoni.—Loma 1:19, 20; Hepeleo 11:1, 3.
15. Tuku mai he faʼifaʼitaki moʼo fakamatala ia te pipiki ʼa te tui pea mo tatatou felōgoi mo te ʼAtua.
15 Ko te tui, ʼe mole faka ʼuhiga pē kua tou mahino ko te maʼuli pea mo te ʼatulaulau neʼe faʼu e he Tahi ʼe ʼatamai. ʼE tonu ke tou toe falala ko Sehova ʼAtua ʼe ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni—ko he tahi ʼe ina loto ke tou ʼiloʼi ia ia pea mo felōgoi lelei mo ia. (Sake 4:8) Lagi ʼe feala pē ke kita manatu ki takita falala ki he tamai ʼofa. Kapau neʼe fakafihiʼi atu e he tahi peʼe tokoni moʼoni atu anai takotou tamai mokā kotou faigataʼaʼia, neʼe lagi mole kotou faʼa fakamoʼoni age ko takotou tamai ʼe tuha mo he falala. Kae kapau ʼi tokotou maʼuli neʼe kua lahi te ʼu kalitātē ʼo takotou tamai ʼaē neʼe kua kotou sio tonu kiai, pea ʼe kotou falala pē anai ʼe mole situʼa ia kiā koutou. ʼO toe fēia pē, ʼe tupu ia tatatou falala ʼaē kiā Sehova, ʼuhi ko tatatou ʼiloʼi ia ia ʼaki tatatou ako ia te Tohi-Tapu, pea mo metitāsioʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu, pea mo tana tokoni mai kiā tātou ʼo tali tatatou ʼu faikole. ʼE toe lahi age tatatou fia mahino ʼaē kiā te ia pea mo fakavikiviki kiā te ia ʼo talu ai, ʼo tou fai ʼaki ia te ʼofa kātoa pea mo he tauhi fakamālotoloto. ʼE ko he fakatuʼutuʼu lelei ʼe feala ke fai e he tahi.—Efesi 5:1, 2.
Tou Kumi Ia Te Takitaki ʼo Totatou Tupuʼaga!
16. Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai te felōgoi lelei ʼa Tavite mo Sehova?
16 “Sivisivi au, Ê ʼAtua, pea ke ke ʼiloʼi toku loto. Vakaʼi iā au, pea ke ke ʼiloʼi taku ʼu manatu ʼaē ʼe ʼepu, mo ke sio peʼe ʼi ai he ala fakatupu mamahi iā te au, pea mo taki au ʼi te ala ʼo te ʼu temi ʼaē ʼe mole hona gataʼaga.” (Pesalemo 139:23, 24) Neʼe mahino kiā Tavite neʼe kua ʼiloʼi kātoa e Sehova ia ia—ko meʼa fuli neʼe ina fakakaukauʼi, mo ʼui, peʼe mo fai neʼe kua mahino kiai tona Tupuʼaga. (Pesalemo 139:1-12; Hepeleo 4:13) Ko te mahino lelei ʼaia ʼa te ʼAtua neʼe ina fakatupu iā Tavite he loto fīmālie, ohagē pē ko he kiʼi tamasiʼi ʼe fīmālie ʼi te ʼu nima ʼo tana ʼu mātuʼa ʼofa. Neʼe maʼuhiga kiā Tavite te felōgoi lelei ʼaia mo Sehova pea neʼe faiga mālohi ke ina taupau te faʼahi ʼaia, ʼo ina metitāsioʼi ʼaupitō ia Tana ʼu gāue pea mo faikole ki te ʼAtua. ʼIo, ʼe lahi te ʼu pesalemo neʼe tohi e Tavite—ʼo kau ai mo te Pesalemo 139—ʼe ko te ʼu faikole tāfito ʼe fai ʼaki te musika. Ko te metitāsio pea mo te faikole ʼe nā lava fakaovi ai tātou kiā Sehova.
17. (a) He koʼē neʼe loto e Tavite ke haga ia Sehova ʼo vakavakaʼi tona loto? (b) ʼE malave feafeaʼi ki totatou maʼuli ia tatatou faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo totatou loto faʼitaliha?
17 ʼUhi he neʼe faʼu tātou ki te pāki ʼo te ʼAtua, ʼe tou maʼu ai ia te loto faʼitaliha. ʼE tou lava filifili ke tou fai ia te meʼa ʼaē ʼe lelei peʼe ko te meʼa ʼaē ʼe kovi. Kae ʼaki te loto faʼitaliha ʼaia ʼe tou toe huʼi maʼua anai. Neʼe mole loto e Tavite ke lau ʼe kau ia ia ʼi te kau agakovi. (Pesalemo 139:19-22) Pea neʼe tokaga naʼa ina fai he ʼu lakahala ʼe fakatupu lotomamahi. Koia, ʼi tana metitāsioʼi te ʼatamai kātoa ʼo Sehova, neʼe kole e Tavite ʼaki he agavaivai ki te ʼAtua ke ina vakavakaʼi tona loto pea mo taki ia ia ʼi te ala ʼaē ki te maʼuli. Ko te ʼu pelesepeto faitotonu ʼa te ʼAtua ʼe ʼaoga pē ki te hahaʼi fuli; koia ʼe tonu ai ke tou fai he ʼu tonu ʼe lelei. ʼE fakaloto mālohiʼi tātou fuli e Sehova ke tou fakalogo kiā te ia. Kā tou fai ia te faʼahi ʼaia, pea ʼe tou maʼu ai anai tona ʼofa pea mo te ʼu tapuakina lahi. (Soane 12:50; 1 Timoteo 4:8) Ko te haʼele mo Sehova ʼi te ʼaho fuli, ʼe tokoni mai kiā tātou ke tou maʼu he loto fīmālie, tatau aipē peʼe tou tau mo ni ʼu fihifihia lahi.—Filipe 4:6, 7.
Tou Fakalogo Ki Totatou Tupuʼaga Fakatalakitupua!
18. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Tavite ʼi tana ʼosi metitāsioʼi ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu?
18 ʼI tana kei tūpulaga, neʼe ko he agamāhani ʼa Tavite ʼi te nofo ʼi tuʼa ʼo tokaga ki te faga manu. ʼI te temi ʼaē neʼe kai ai te ʼu ovi ia te luna, neʼe sio ia ki te lagi. ʼI te tahi pōʼuli, neʼe fakakaukauʼi e Tavite ia te māʼoluga ʼo te ʼatulaulau pea mo tona faka ʼuhiga. Neʼe tohi fēnei e Tavite: “ ʼE kalagaʼi e te lagi te kolōlia ʼo te ʼAtua; pea ko te laulahi ʼo te lagi ʼe ina fakahā te gāue ʼo tona ʼu nima. Ko he tahi ʼaho ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼaho, pea ko he tahi pō ʼe ina fakamatala he tahi pō.” (Pesalemo 19:1, 2) Neʼe mahino kiā Tavite neʼe tonu ke ina kumi pea mo mulimuli ki te ʼAtua ʼaē neʼe ina faʼu ia meʼa fuli ʼo taulekaleka. ʼE tonu mo tātou ke tou fai fēia.
19. Koteā te ʼu ako ʼe lava maʼu e te kau tūpulaga pea mo te kau mātutuʼa mai te ‘fakaofoofo ʼo tonatou faʼu’?
19 Neʼe maʼuliʼi pē lā e Tavite ia te tokoni ʼaē neʼe ina foaki age ki tona foha ko Salomone, pea ki muli age neʼe toe foaki pē e tona foha ki te hahaʼi tūpulaga: “Ke ke manatuʼi tou Tupuʼaga lahi ʼi te ʼu ʼaho ʼo tou temi tūpulaga. . . . Manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea mo taupau tana ʼu fakatotonu. He koʼenā te maʼua kātoa ʼo te tagata.” (Tagata Tānaki 12:1, 13) ʼI tana kei tūpulaga, neʼe kua mahino kiā Tavite neʼe ‘fakaofoofo tona faʼu.’ ʼAki tana maʼuli ʼo mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe mahino kiai, neʼe ina maʼu ai te ʼu tapuakina lahi ʼi tona maʼuli kātoa. Kapau ko tātou ʼe kei tou tūpulaga peʼe kua tou mātutuʼa, ʼe tou fakavikiviki pea mo tauhi ki totatou Tupuʼaga Lahi, pea ʼe tou maʼuli fiafia anai ʼi te temi nei pea mo te kā haʼu. ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe fakaovi kiā Sehova pea mo maʼuliʼi tana ʼu lēkula faitotonu, ʼe fakapapau fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE natou toe tuputupu anai ʼi tonatou temi matuʼa, ʼe natou haga gako anai pea mo mālohi, moʼo tala ko Sehova ʼe faitotonu.” (Pesalemo 92:14, 15) Pea ʼe tou fakafiafia anai ʼi te ʼu gāue fakaofoofo ʼo totatou Tupuʼaga ʼo talu ai.
[Kiʼi nota]
a Vakaʼi te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 22 ʼo Sūnio 2004, neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
b Vakaʼi mo te ʼalatike “Les reins : des filtres essentiels à la vie” (Te ʼu Ifiifi ʼe Natou Fai Ia Te Gāue Maʼuhiga Ki Te Maʼuli) ʼi te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 8 ʼo ʼAukusitō 1997.
c Ko te ʼu palalau ʼa Tavite iā Pesalemo 139:18b ʼe hagē ko tona faka ʼuhiga ʼaenī: ʼi te ʼaho fuli ʼo aʼu ki tana moe ʼi te pōʼuli ʼe ina lau pē ia te ʼu manatu ʼa Sehova, pea ʼi tana ʼala ake ʼi te ʼuhu, ʼe kei ina lau pē te ʼu manatu ʼaia.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• ʼE fakahā feafeaʼi ʼaki te tuputupu ʼa he kiʼi tamasiʼi heʼeki māhina lua tona faitamaʼi ʼi te fatu ʼo tatatou faʼē ia te ‘fakaofoofo ʼo totatou faʼu’?
• He koʼē ʼe tonu ke tou metitāsioʼi ia te ʼu gāue ʼa Sehova?
• ʼE pipiki feafeaʼi ia te tui pea mo tatatou felōgoi ʼaē mo Sehova?
[Paki ʼo te pasina 13]
Ko he tamasiʼi ʼe lahilahi ake ʼi te loto fatu ʼo tana faʼē ʼe mulimuli ki te ʼu fakatotonu kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa
[Paki]
ADN
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Unborn fetus: Lennart Nilsson
[Paki ʼo te pasina 14]
ʼE tou falala kiā Sehova ohagē pē ko he fānau ʼe falala ki tana tamai ʼofa
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe fakavikiviki ia Tavite kiā Sehova ʼuhi ko tana fakakaukauʼi tana ʼu gāue