Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w93 1/10 p. 10-15
  • ʼE ʼIloʼi Lelei Koa Koutou e Te ʼAtua?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE ʼIloʼi Lelei Koa Koutou e Te ʼAtua?
  • Te Tule Leʼo—1993
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Ia ʼaē ʼe sio ki totatou ʼu ala fuli
  • ʼI he potu pe ʼe tou nonofo ai, ko te ʼAtua ʼe feala ke tokoni kia tatou
  • Ko ia ʼaē ʼe mahino lelei kia tatou
  • ʼE ‘Fakaofoofo Totatou Faʼu’
    Te Tule Leʼo—2007
  • Koutou Faiga Ke Koutou Sio Ki Te Hahaʼi Ohage Ko Te Sio ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—2003
  • Neʼe Mahino Ia Sonasi Ki Te Manavaʼofa ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—1996
  • “Sivisivi ʼAu, ê ʼAtua”
    Te Tule Leʼo—1993
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1993
w93 1/10 p. 10-15

ʼE ʼIloʼi Lelei Koa Koutou e Te ʼAtua?

“Ê Sehova, (...) ko ʼaku ʼu ala fuli kua ke māhani pe kiai.” — Pesalemo 139:1, 3.

1. E lahi feafeaʼi te manatu ʼaē ko ‘ ʼihi ʼe mole nātou mahino’ ki te ʼu tuʼania, te ʼu fihifihia, pea mo te ʼu lolomi ʼaē ʼe felāveʼi mo tatou?

ʼE ʼI AI koa he tahi ʼe mahino moʼoni ki te ʼu tuʼania, mo te ʼu faigataʼaʼia, pea mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe felāveʼi mo koutou? Ko te toko miliona ʼi te malamanei, kau tūpulaga pea mo matuʼa, ʼe mole tokakaga ʼonatou famili pea mo ʼonatou ʼu kāiga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko kia nātou. Tatau aipe ʼi te ʼu loto fale, tokolahi te ʼu fafine ʼohoana — feiā aipe mo te ʼu tagata ʼohoana — ʼe hage kia nātou ko ʼonatou ʼu hoa ʼe mole mahino lelei ki te ʼu kavega ʼaē ʼe tau mo nātou. ʼI ʼihi temi, ka malaga te ʼita, ʼe nātou fakatutuʼu, ʼo fēnei: “ ʼE mole ke mahino koe!” Pea tokolahi te kau tūpulaga neʼe nātou ʼui ʼe mole he tahi ʼe mahino kia nātou ʼi te ʼu faʼahi fuli. Kae, kia nātou ʼaē neʼe fakaʼamu ke mahino lahi mai niʼihi kia nātou, ki muli age ko ʼonatou maʼuli neʼe liliu ʼo ʼi ai tona ʼuhiga. Neʼe hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

2. Koteā ʼaē ʼe ina faka fealagia ki te kau atolasio ʼa Sehova ke nātou maʼuli fīmālie?

2 ʼUhi he mole nātou meo peʼe mahino moʼoni ʼonatou ʼu kaugā fagona ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou ʼu loto, ʼe nātou falala pe ko te ʼAtua ʼe mahino ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko kia nātou pea ʼi tonatou ʼuhiga kaugana kia te ia, ʼe mole nātou tokotahi mokā ʼe nātou felāveʼi mo he ʼu fihifihia (Pesalemo 46:1). Koia, ko te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te tokoni ʼa te kau tagata ʼāfea kilisitiano ʼaē ʼe fakasiosio tonu, ʼe faka fealagia kia nātou ke ʼaua naʼa nātou lotovaivai ai. Ko te Tohi-Tapu ʼe tokoni kia nātou, ke nātou fakafuafua ʼe maʼuhiga kia mata ʼo te ʼAtua tanatou gāue agatonu pea ʼe nātou fīmālie ki muli age mokā nātou tuku tanatou falala kia te ia pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe ina fai ʼaki ia Sesu Kilisito. — Tāʼaga Lea 27:11; 2 Kolonito 4:17, 18.

3, 4. a) ʼI tatatou fakafuafua ʼaē ko “Sehova ko te ʼAtua” pea ko ia ʼaē neʼe ina “faʼu tatou”, e feafeaʼi te tokoni ʼo te faʼahi ʼaia kia tatou ke tou fiafia ʼi tana gāue b) He koʼe koa ʼe tou falala katoa ki te tokaga ʼaē ʼa Sehova?

3 ʼE feala ke koutou mālama kiai ʼaki ia Pesalemo 100:2, ʼaē ʼe ʼui fēnei: “Koutou tauhi kia Sehova ʼaki te fiafia. Koutou hū ki ai ʼaki he kalaga fakafiafia.” Ko te tokofia koa ʼaē ʼe nātou foaki te taʼi tauhi ʼaia kia Sehova? Ko he ʼu tupuʼaga ʼaoga moʼo fai ʼo te faʼahi ʼaia neʼe tohi ʼi te vaega 3, ʼaē ʼe ʼui fēnei kia tatou: “Ke koutou ʼiloʼi ko Sehova ko te ʼAtua. Ko ia ʼaē neʼe ina fakatupu tatou, kae mole ko tatou totonu pe. Ko tatou ko tana hahaʼi pea ko te ʼu ōvi ʼo tana gāueʼaga.” ʼI te tohi faka hepeleo, ʼe faka ʼuhigaʼi ai ki te kupu ʼaē ‘Elohim, ʼo fakahā ʼaki ai te lahi ʼo tona māʼoluga, ʼo tona tuʼulaga, pea mo tona ʼaliki. Ko ia tokotahi ko te ʼAtua moʼoni (Teutalonome 4:39; 7:9; Soane 17:3). Ko tana ʼu kaugana kua nātou mahino ki tona ʼuhiga ʼatua, ʼo mole hage pe kia nātou ko he meʼa neʼe akoʼi age kia nātou kae ʼe hage kia nātou ko he meʼa ʼe nātou maʼuliʼi, ʼo nātou fakamoʼoni kiai ʼaki tanatou fakalogo, tanatou falala, pea mo tanatou pipiki ʼaē kia te ia. — 1 Fakamatala 28:9; Loma 1:20.

4 ʼUhi ko Sehova ko te ʼAtua maʼuli, ʼe feala tana sio ki ʼotatou loto, ʼe mole he meʼa ʼe ū ki ʼona mata. ʼE ina ʼiloʼi fuli pe te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi totatou maʼuli. ʼE mahino ia ki te ʼu tupuʼaga ʼo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe felāveʼi mo tatou feiā aipe mo te ʼu maveuveu ʼaē ʼi totatou ʼatamai pea ʼi ʼotatou loto ʼaē ʼe feala ke hoko mai te ʼu fihifihia ʼaia. Ko ia ko te Tupuʼaga, ʼe ina ʼiloʼi lelei age tatou, ia tatou totonu. ʼE ina toe ʼiloʼi pe koteā te tokoni ʼaē ʼo ʼuhiga mo totatou ʼaluʼaga feiā aipe mo he fakafimālie loaloaga. ʼE tokoni anai ia kia tatou ʼaki te loto ʼofa — ohage ko he tagata tauhi ōvi ʼe ina fua he akeno ki tona fatafata — koia tou falala kia te ia mo totatou loto katoa (Tāʼaga Lea 3:5, 6; Isaia 40:10, 11). Ko te ako ʼo te Pesalemo 139 ʼe feala ke tokoni ʼaupito ki te fakamālohiʼi ʼo te falala ʼaia.

Ko Ia ʼaē ʼe sio ki totatou ʼu ala fuli

5. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te haga ʼaē ʼa Sehova ʼo ‘sivisivi’ tatou, pea koteā ʼaē ʼe lelei ai?

5 ʼAki he fakafetaʼi fakamalotoloto, neʼe tohi e Tavite te pesalemo, ʼo fēnei: “Sehova neʼe ke sivisivi ʼau pea ʼe ke ʼiloʼi ʼau.” (Pesalemo 139:1). Neʼe falala ia Tavite ʼo ʼuhiga mo te mālama ʼaē ʼa Sehova kia te ia he neʼe mole ko he mālama veliveli ia. Neʼe mole sio te ʼAtua ia kia Tavite ohage ko he tagata mālohi, ʼi hana fakatokagaʼi pe tona vaka tagata, tona poto palalau, peʼe ko tona faiva gaoʼi tasitala (1 Samuele 16:7, 18). Ko Sehova neʼe ina “sivisivi” te loto ʼo Tavite pea neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼuhi he tokaga ki te maʼuli fīmālie fakalaumālie ʼo Tavite. Kapau ko koutou ko he kaugana ʼa Sehova, ʼe ina ʼiloʼi koutou ohage pe ko Tavite. ʼE mole ia koutou koa te loto fakafetaʼi pea mo te loto fakaʼapaʼapa ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?

6. ʼE fakahā feafeaʼi e te Pesalemo 139:2, 3 ko Sehova ʼe ina ʼiloʼi ia meʼa fuli ʼaē ʼe tou fai, ʼo toe feiā aipe mo ʼatatou ʼu manatu?

6 Ko te ʼu gāue fuli ʼa Tavite neʼe mole ū kia Sehova, pea neʼe fakaʼapaʼapa Tavite ki te faʼahi ʼaia. “Ko koe, ʼe ke ʼiloʼi te temi ʼaē ʼe ʼau nofo ai ki lalo, pea mo te temi ʼaē ʼe ʼau tuʼu ai”, ko te tohi ʼaia ʼa te tagata fai pesalemo. “Neʼe ke ʼiloʼi mai mamaʼo taku manatu. Mokā ʼe ʼau folau pea mokā ʼau takoto, kua ke tokagaʼi pe, pea ko ʼaku ʼu ala fuli kua ke māhani pe kiai.” (Pesalemo 139:2, 3). Logope la te nofo ʼaē ʼa Sehova ʼi te lagi, koga meʼa mamaʼo ʼi te kele, neʼe fealagia pe tana ʼiloʼi te meʼa ʼaē neʼe fai e Tavite peʼe ko te meʼa ʼaē neʼe manatu kiai. Neʼe ina “tokagaʼi”, pe neʼe ina sivi fakalelei te ʼu gāue ʼa Tavite ʼi te ʼaho mo te po, ke ina ʼiloʼi te ʼuhiga ʼo tana ʼu gāue ʼaia.

7. a) ʼI he tokagaʼi ʼo te ʼu fihifihia ʼo Tavite ohage ko he fakatafito, tou fakamatalatala he ʼu faʼahiga meʼa ʼi totatou maʼuli ʼe ʼiloʼi e te ʼAtua. b) ʼI tatatou mālama ki te faʼahi ʼaia, ʼe tonu anai ke malave feafeaʼi kia tatou?

7 Ko Tavite ʼaki tona ʼofa ʼaē ki te ʼAtua pea mo tana falala ʼaē ki Tona mālohi, logope la tona kei tūpulaga neʼe lotolelei ke felāveʼi mo te tagata Filisitine ko Koliate, ko te faʼahi ʼaia neʼe molemo puli kia Sehova (1 Samuele 17:32-37, 45-47). Ki muli age, neʼe lotomamahi tuʼa lahi ia Tavite ʼuhi ko te agakovi ʼa te tagata, koia neʼe tagi ai Tavite ʼi te pōʼuli, kae ʼaki tana ʼiloʼi ʼaē ʼe fagono ia Sehova ki tana kolekole neʼe fīmālie tona loto (Pesalemo 6:6, 9; 55:2-5, 22). ʼE mahino ia, ʼi te lahi ʼo te fakafetaʼi ʼa Tavite neʼe metitasio ia kia Sehova lolotoga ʼo tana moe ʼi te pōʼuli, pea neʼe ʼiloʼi lelei pe e Sehova te faʼahi ʼaia (Pesalemo 63:6; vakaʼi ia Filipe 4:8, 9). ʼI te tahi po, neʼe sioʼi e Tavite te ʼohoana ʼo te tagata e vāhaʼa fale mo ia ʼe maʼanu, neʼe toe ʼiloʼi e Sehova te meʼa ʼaia, pea neʼe ina ʼiloʼi te temi ʼaē neʼe fakagafua ai e Tavite, logope la ko he temi nounou, ki te holi ʼo te agahala ke ina fakasituʼa tana ʼu manatu mai te ʼAtua (2 Samuele 11:2-4). Ki muli age, ʼi te fekauʼi ʼaē ʼo te polofeta ko Natane ke ina fakatonutonuʼi Tavite ʼuhi ko tana agahala mamafa, neʼe mole fagono pe Sehova ki te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Tavite kae neʼe toe sio ia ki te loto fakahemala ʼo Tavite ʼaē neʼe ʼiloga ʼi tana ʼu palalau (2 Samuele 12:1-14; Pesalemo 51:1, 17). ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaia ʼe mole tonu anai koa ke tou fakakaukauʼi fakalelei te faʼahi ʼaē ʼe tou ʼolo kiai, te meʼa ʼaē ʼe tou fai pea mo te meʼa ʼaē ʼi totatou loto?

8. a) ʼE lave feafeaʼi ki te ʼAtua ‘te ʼu palalau ʼaē ʼi totatou ʼalelo’? b) E feafeaʼi hatatou tekeʼi te ʼu vaivaiʼaga ʼaē ʼo te ʼalelo (Mateo 15:18; Luka 6:45)?

8 ʼI te ʼiloʼi ʼaē e te ʼAtua ia meʼa fuli ʼe tou fai, ʼe mole tonu anai ke tou punamaʼuli ʼo ʼuhiga mo tana ʼiloʼi ʼaē ʼo tatatou fakaʼaogaʼi ʼo te kiʼi koga veliveli ʼo totatou sino ʼaē ko te ʼalelo. Neʼe mahino te hau ko Tavite ki te faʼahi ʼaia, pea neʼe ina tohi: “Koteʼuhi ʼe mole heʼeki lea toku ʼalelo ki he meʼa e tahi, kae, koʼeni ia, ê Sehova, kua ke ʼiloʼi katoa.” (Pesalemo 139:4). Neʼe ʼiloʼi lelei pe e Tavite ko nātou ʼaē ʼe fia nonofo ʼi te fale lā ʼo Sehova ʼe ko he ʼu hahaʼi anai ʼe mole nātou fasituʼu ki niʼihi pea ʼe mole nātou fia fakaʼaoga tonatou ʼalelo moʼo ʼave haʼele ʼo he ʼu logo mālie ʼe fakatupu kovi anai ki he felogoi lelei. Ko nātou ʼaē ka ʼofa anai ki ai Sehova ʼe liliu anai ko he ʼu hahaʼi ʼe palalau ki te moʼoni ʼo toe feiā aipe ʼi ʼonatou ʼu loto (Pesalemo 15:1-3; Tāʼaga Lea 6:16-19). ʼE mole he tahi ia tatou ʼe lava ke ina taupau maʼu tona ʼalelo, kae neʼe mole lotovaivai Tavite ʼo ʼui ʼe mole ina lava fai he meʼa moʼo hikihiki tona ʼaluʼaga. Neʼe lahi te temi ʼaē neʼe ina faʼu te ʼu lau pea mo hiva te ʼu pesalemo fakavikiviki kia Sehova. Neʼe ina toe ʼiloʼi lelei pe foki ʼe ʼaoga kia ia te tokoni ki te faʼahi ʼaia pea neʼe faikole ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼaia (Pesalemo 19:12-14). Ko te fakaʼaogaʼi ʼo totatou ʼalelo, ʼe toe ʼaoga koa mo ia ki he fakatokaga?

9. a) ʼO mulimuli ki te ʼiloʼi lelei ʼaē e te ʼAtua ʼo totatou ʼu ʼaluʼaga, koteā ʼaē ʼe ʼiloga ʼi te fakamatalatala ia Pesalemo 139:5? b) Koteā te meʼa ʼe tonu ke tou falala kiai?

9 ʼE mole ʼi ai he tuʼakoi ʼo te sio ʼaē ʼa Sehova kia tatou. ʼE sio ia kia meʼa fuli ʼo ʼuhiga mo tatou. ʼO ina fakaʼaogaʼi te kolo neʼe takai ohage ko he faʼifaʼitaki, neʼe tohi e Tavite, ʼo fēnei: “ ʼI muli pea mo muʼa, neʼe ke takai ʼau.” ʼO ʼuhiga mo Tavite, ko te ʼAtua neʼe mole ko he fili ʼe ina takai ia ia; kailoa ia, neʼe ko ia ko tana tagata leʼoleʼo lelei. “ ʼE ke ʼai tou nima kia te ʼau”, ko te ʼui ʼaia Tavite, ʼo ina fakahā ai te taki ʼa te ʼAtua pea mo te puipui ʼaē neʼe ina fai ke fua manuʼia fualoa kia nātou ʼaē ʼe ʼofa kia te ia. “Ko te taʼi ʼatamai mālama ʼaia ʼe fakaofoofo fau ia kia te ʼau. ʼI tona māʼoluga fau ʼe mole feala ia ke ʼau aʼu kiai”, ko te mahino ʼaia ʼa Tavite (Pesalemo 139:5, 6). ʼI te ʼatamai mālama katoa pea mo loloto ʼo te ʼAtua ki tana ʼu kaugana, ʼe molemo feala ia kia tatou ke tou mahino katoa kiai. Kae kua lahi pe te ʼu meʼa kua tou mahino kiai, ke feala ai hatatou falala ko Sehova ʼe mahino moʼoni kia tatou pea ko te tokoni ʼaē ʼe ina foaki ʼe lelei age pe ia. — Isaia 48:17, 18.

ʼI he potu pe ʼe tou nonofo ai, ko te ʼAtua ʼe feala ke tokoni kia tatou

10. Koteā te moʼoni fakaloto mālohi ʼe tou maʼu ʼi te fakamatala fakatalakitupua ia Pesalemo 139:7-12?

10 Tou sioʼi age muʼa te tahi tokaga ʼofa ʼa Sehova, ʼe toe ʼui e te pesalemo, ʼo fēnei: “ ʼIfea ʼe feala anai ke ʼau ʼalu kiai ʼo mamaʼo ʼi tou laumālie, pea ʼifea ʼe feala anai ke ʼau hola kiai ʼo mamaʼo ia te koe?” Neʼe mole holi ia Tavite ke mamaʼo mai ia Sehova; kailoa ia, neʼe ina ʼiloʼi ko he faʼahi pe ʼe feala ke nofo ai, ʼe ʼiloʼi anai pe ia e Sehova, pea ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni, ʼe feala pe ke tokoni kia te ia. “Kapau ʼe ʼau hake ki te lagi, ko tana toe ʼui ʼaia, ʼe ke ʼi ai anai pe; pea kapau ʼe ʼau folahi toku moeʼaga ki te Seole, koʼeni, ʼe ke ʼi ai anai pe. Kapau ʼe ʼau toʼo te ʼu kapakau ʼo te māfoatā, ke ʼau nofo ʼi he tai mamaʼo, ʼi ai pe foki ko tou nima ʼe ina taki anai ʼau, pea ko tou nima mataʼu ʼe ina puke anai ʼau. Pea kapau ʼe ʼau ʼui: ‘ ʼE mahino papau ia, ko te ʼu fakapōʼuli ʼe nātou puke anai ʼau fakavilivili!’ Pea ko te pōʼuli ʼe mālama anai ia ʼi ʼoku tafatafa. ʼO tatau aipe mo te ʼu fakapōʼuli ʼe liliu anai ia ʼo mole faʼa fakapōʼuli fau kia te koe, kae ko te pōʼuli ʼe gigila anai ia ohage ko te ʼaho; ko te ʼu fakapōʼuli ʼe feala anai pe ia ko te mālama.” (Pesalemo 139:7-12). ʼE mole he faʼahi ʼe feala ke tou ʼolo kiai, peʼe ko he ʼaluʼaga ʼe felāveʼi mo tatou, ʼe puli anai kia Sehova peʼe ʼi tona laumālie moʼo tokoni tatou.

11, 12. a) Māʼiape la ʼaē neʼe galoʼi e Sonasi ʼi te tahi temi tona maʼua, ko te sio ʼaē ʼa Sehova pea mo tana tokoni ʼaē kia Sonasi neʼe hā feafeaʼi ʼi te temi ʼaia? b) ʼE tonu anai ke fua lelei feafeaʼi kia tatou te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Sonasi?

11 Neʼe galo ki te polofeta ko Sonasi te faʼahi ʼaia. Neʼe fakatotonu e Sehova ia ia ke ʼalu ʼo faka mafola ki te hahaʼi ʼo Ninive. Neʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga neʼe hage kia ia ʼe mole feala tana fai ʼo tona maʼua ʼaia. Koteʼuhi lagi ko te agamālohi ʼa te kau Asilia, ʼaē neʼe mataku ai ia Sonasi ʼi te ʼalu ki Ninive. Koia ʼaē neʼe nono ai. ʼI te ʼuafu ʼo Sope, neʼe maʼu tona lapalasi ʼi te vaka ʼe ʼalu ki Talesi (ʼe faka ʼuhiga māhani ki Sepania, ʼe tuʼu ia kilometa e 3 500 ʼi te potu hahake ʼo Ninive). Kae, neʼe sio ia Sehova kia ia ʼi te vaka pea mo tana moe ʼaē ʼi te loto vaka. Neʼe toe ʼiloʼi pe e Sehova te faʼahi ʼaē neʼe ʼi ai Sonasi ʼi tona lī ifo ʼaē ki muli age mai te vaka, pea neʼe fagono Sehova ʼi te temi ʼaē neʼe fakapapau ai Sonasi mai te loto fatu ʼo te foʼi ika ʼe ina fakahoko anai tona ʼu maʼua. ʼI tana toe liliu mai ki te kele, neʼe toe tuku age kia Sonasi te fealagia ke ina fakahoko tona maʼua. — Sonasi 1:3, 17; 2:1–3:4.

12 Neʼe lelei age pe mo ka na pau la neʼe falala pe Sonasi talu mai te kamata ki te tokoni ʼo te laumālie ʼaē ʼo Sehova kia ia moʼo fakahoko ʼo tona maʼua! Kae ki muli age, ʼaki te agavaivai neʼe fakamatala e Sonasi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia ia, pea ko te fakamatala ʼaia neʼe tokoni ki te tokolahi ke feala hanatou fakahā te falala kia Sehova ʼaē ko he faʼahi ia neʼe hage ʼe faigataʼa kia Sonasi ke ina maʼu. — Loma 15:4.

13. a) Koteā te ʼu maʼua neʼe fakahoko fakalelei e Elia ʼi muʼa ʼo tana hola ʼaē mai te fineʼaliki ko Sesapele? b) Koteā te tokoni neʼe fai e Sehova kia Elia logope la tana ʼiloʼi ʼaē neʼe hola ia ʼo nono ʼi tuʼa ʼo te fenua ʼo Iselaele?

13 Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Elia ʼe kehekehe ia mo te fakamatala ʼaenī. ʼAki he loto agatonu neʼe ina fakahā te fakatotonu ʼa Sehova, ʼaē ko Iselaele ʼe tauteaʼi anai ʼaki te hoge ʼuhi ko tana ʼu agahala (1 Hau 16:30-33; 17:1). ʼAki te lototoʼa neʼe lagolago ia ki te tauhi moʼoni ʼo ʼuhiga mo te fihi ʼaē neʼe hoko ia Sehova pea mo Paale ʼi te Moʼuga ʼo Kalemele. Pea neʼe ina fakahoko te tautea ʼaē ʼo te toko 450 polofeta ʼo Paale ʼi te liuʼa ʼo te mafa ʼo Kischon. Kae ʼi te ʼita ʼaē ʼo te fineʼaliki ko Sesapele neʼe ina fai te fakapapau ke ina matehi ia Elia, ʼo hola ai leva Elia ʼi te fenua (1 Hau 18:18-40; 19:1-4). Neʼe ina maʼu koa te tokoni ʼa Sehova ʼi te temi faigataʼa ʼaia? Ei. Ka na pau la neʼe hake Elia ki he moʼuga māʼoluga, ohage ko te lagi; ka na pau la neʼe nono ia ʼi he ʼana loloto ʼo te kele, ohage ko te Seole; ka na pau la neʼe hola fakavilivili ia ki he motu mamaʼo ohage ko te mafoa vave ʼaē ʼo te mālama ki te kele — ko te nima ʼo Sehova ʼe ʼi ai pe anai moʼo fakaloto mālohiʼi pea mo taki ʼo ia (vakaʼi ia Loma 8:38, 39). Pea ko Sehova neʼe ina fakamālohiʼi ia Elia, ʼo ina foaki kiai te meʼa kai pea mo ina toe tuku age pe kiai mo te ʼu fakahāhā fakaofoofo ʼo Tona mālohi gāue. ʼI te kua lotomālohi ʼo Elia, neʼe toe hoko atu tana gāue faka polofeta. — 1 Hau 19:5-18.

14. a) He koʼe ʼe hāla anai te manatu ʼaē ko te ʼAtua ʼe nofo ʼi te potu fuli pe? b) Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe haga ai Sehova ʼo lagolago tana ʼu kaugana ʼo te temi nei ʼaki he loto ʼofa? c) ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼui ʼaē ko te ʼAtua ʼe ʼi ai pe anai mo kapau ʼe tou nonofo ʼi te Seole?

14 Ko te ʼu lea faka polofeta ia Pesalemo 139:7-12 ʼe mole faka ʼuhiga ko te ʼAtua ʼe nofo ʼi te potu fuli pe, ohage la ʼe ʼui ʼe nofo ʼi te ʼu koga meʼa fuli ʼi te ʼu temi fuli. ʼE fakahā lelei e te Tohi-Tapu ʼe mole feiā ia (Teutalonome 26:15; Hepeleo 9:24). Kae, ko tana ʼu kaugana ʼe mole feala ʼi he temi ke mole nātou maʼu tana tokoni. ʼE moʼoni la te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe hinoʼi e te ʼAtua ki he ʼu koga meʼa mamaʼo. Neʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia ki te kau Fakamoʼoni agatonu ʼaē neʼe nonofo ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi nasi lolotoga ʼo te Lua Tau faka malamanei, ʼo toe feiā aipe mo te kau misionea ʼaē neʼe nonofo tefua ʼi Siaina mai te taʼu 1958 ki te taʼu 1965. ʼO toe feiā aipe ki ʼotatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼi Afelika ʼo te potu loto, neʼe tuʼa lahi tanatou feholaki ʼi ʼonatou ʼu kolo pea mo te fenua pe. ʼE toe feala pe ke aʼu Sehova ki te Seole, ko te faitoka ʼo te hahaʼi fuli, ʼo ina toe fakatuʼuake te kau agatonu. — Sopo 14:13-15; Luka 20:37, 38.

Ko ia ʼaē ʼe mahino lelei kia tatou

15. a) Talu mai te temi fea neʼe fealagia ai kia Sehova ke sio ki tatatou tuputupu? b) E feafeaʼi te lahi ʼo te ʼatamai mālama ʼaē ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tatou ʼi tona fakahā ʼaē e te tohi ʼo pesalemo ʼo ʼuhiga mo te ʼu ifiifi?

15 ʼI tana maʼu te ʼu manatu mai te ʼAtua, ʼe fakatokagaʼi tatou e te tagata fai pesalemo ʼo ʼuhiga mo te ʼatamai mālama ʼaē ʼa te ʼAtua kia tatou, ʼaē ko he faʼahi ʼe hoko ʼi muʼa ʼo totatou fānauʼi, ʼo ʼui maʼana: “He ko koe ʼaē neʼe ke fai toku ʼu ifiifi; neʼe ke fakaū ʼau ʼi te fatu ʼo taku faʼe. ʼE ʼau vikiviki anai kia te koe, ʼi te fakamanavahe pea mo te fakaofoofo ʼo toku gaohi. ʼE fakatalakitupua ʼau gāue, pea ʼe mahino lelei te meʼa ʼaia kia te ʼau.” (Pesalemo 139:13, 14). Ko te fakatahiʼi ʼo te ʼu gènes mai tatatou tāmai pea mai tatatou faʼe ʼi te temi ʼo te felāveʼi fakasino, ʼe fakatupu ai te motele ʼe malave mālohi ki tatatou ʼu fealagia fakasino pea mo fakaʼatamai. Ko te ʼAtua ʼe mahino ki te fealagia ʼaia. ʼI te pesalemo ʼaenī, ʼe fai te talanoa makehe ʼo ʼuhiga mo te ʼu ifiifi, ʼaē ʼe fakaʼaoga māhani e te Tohi-Tapu moʼo fakatā te ʼu agaaga loloto ʼo totatou ʼuhigaʼi tagataa. (Pesalemo 7:9; Selemia 17:10.) Neʼe ʼiloʼi e Sehova ʼotatou ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼi muʼa ʼo totatou fānauʼi. Ko ia ʼaē ʼe toe tokaga ʼaki he loto ʼofa ki te fakakatoa ʼo te sino, ʼo ina fakatuputupu te selule ʼi te fatu ʼo te faʼe koteʼuhi ʼe ina fakatupu te nofoʼaga puipui moʼo ‘fakaū’ ʼo te tamasiʼi mole heʼeki katoa pea mo puipui ʼi tana tuputupu.

16. a) ʼE fakaʼiloga feafeaʼi e Pesalemo 139:15, 16 ia te mālohi ʼaupito ʼaē ʼo te sio ʼa te ʼAtua? b) He koʼe koa ko te meʼa ʼaia ʼe tonu ke ina fakaloto mālohiʼi tatou?

16 Pea, moʼo fakaʼiloga te loloto ʼo te mālohi ʼo te sio ʼa te ʼAtua, ʼe toe ʼui e te tagata fai pesalemo: “Ko ʼoku hui neʼe molemo puli kia te koe, ʼi toku faʼu fakalilo, ʼi toku gaohi ʼi te ʼu faʼahi mālalo ʼosi ʼo te kele [ʼio ko he palalau fakatuketuke ʼo ʼuhiga mo te fatu ʼo tana faʼe kae ʼe toe faka ʼuhiga pe ki te fakatupu ʼaē ʼo Atama mai te efu]. Ko tou ʼu mata neʼe sio ia ki toku sino ka heʼeki katoa, pea neʼe tohi ʼi tau tohi tona ʼu koga fuli, ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho ʼaē neʼe fakatupu ai nātou [ko te ʼu koga ʼo te sino], ʼaē neʼe mole heʼeki ʼai he tahi ia nātou ʼaia [ko te ʼu koga kehekehe ʼo te sino].” (Pesalemo 139:15, 16). ʼE mole he mahalohalo ki te faʼahi ʼaia — peʼe mahino ʼotatou ʼu kaugā fagona kia tatou peʼe kailoa, ko Sehova ia ʼe mahino kia tatou. ʼE malave feafeaʼi anai kia tatou?

17. ʼI tatatou sio ʼaē ki te ʼu gāue ʼa te ʼAtua ʼe fakaofoofo, koteā ʼaē ʼe ina uga tatou ke tou fai?

17 Ko te tagata faitohi ʼo te Pesalemo 139 neʼe mahino ia ko te ʼu gāue ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe talanoa kiai, neʼe fakaofoofo. ʼE toe feiā pe koa mo takotou manatu? Ko he meʼa ʼe fakaofoofo ʼe ina fakatupu he fakakaukau e loloto ʼa he tahi peʼe ko hana tokaga e lahi. Lagi ko takotou manatu pe la ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼaē neʼe fakatupu e Sehova ʼi te kele (vakaʼi ia Pesalemo 8:3, 4, 9). ʼO toe feiā aipe koa ʼo ʼuhiga mo tana fakatuʼu ʼaē ʼo te Puleʼaga faka mesia, pea mo tona loto ʼaē ke faka mafola te logo lelei ʼi te kele katoa, pea mo te faʼahiga fetogi ʼaē ʼe fai e tana Folafola ki te agaaga ʼa te tagata? — Vakaʼi ia 1 Petelo 1:10-12.

18. Kapau ʼe fakatupu manavasiʼi te gāue ʼa te ʼAtua, ʼe malave feafeaʼi anai kia tatou?

18 Pea ka koutou mamata ki te ʼu gāue ʼa te ʼAtua, ʼe ia koutou koa te manavasiʼi fakaʼatua, ko he manavasiʼi ʼe ina uga ʼaupito ia koutou ke malave tāfito ki takotou faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼaē ʼo tokotou maʼuli? (Vakaʼi ia Pesalemo 66:5.) Kapau koia, ʼe koutou loto fakafetaʼi kia Sehova, ke koutou fakavikiviki kia te ia, ke koutou maʼu he ʼu fealagia moʼo fakahā ki niʼihi tana ʼu fakatuʼutuʼu pea mo tana ʼu meʼa fakaofoofo ʼaē neʼe ina fakatuʼu maʼa nātou ʼe ʼofa kia te ia. — Pesalemo 145:1-3.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Vakaʼi ʼi te tohi Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible, neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., ʼu pasina 1278, 1279.

Koteā takotou fakamatala?

◻ ʼI tatatou ʼiloʼi ʼaē ko “Sehova ko te ʼAtua”, ʼe feafeaʼi hona tokoni kia tatou ke tou kaugana kia te ia ʼaki te loto fiafia?

◻ ʼE tonu anai ke malave feafeaʼi ki totatou maʼuli te ʼatamai mālama ʼaē ʼa te ʼAtua kia meʼa fuli ʼe tou fai?

◻ He koʼe koa ʼe fakaloto mālohi kia tatou, tatatou ʼiloʼi ʼaē ʼe sio tuʼumaʼu ia te ʼAtua kia tatou?

◻ He koʼe koa ʼe feala ke mahino te ʼAtua ki te ʼu aga ʼaē ʼe mole feala ke mahino kiai te tagata?

◻ He koʼe koa ko te taʼi ako ʼaia, ʼe ina fakatupu ia tatou he fia fakavikiviki kia Sehova?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae