Faʼahi 9
ʼE Feafeaʼi Tatatou ʼIloʼi ʼe Tou Maʼuli Nei “ ʼi Te ʼu ʼAho Fakamuli”
1, 2. ʼE feafeaʼi tatatou ʼiloʼi pe ʼe tou maʼuli nei ʼi te ʼu ʼaho fakamuli?
ʼE FEAFEAʼI koa hatatou ʼiloʼi moʼoni ʼe tou maʼuli nei ʼi te temi ʼaē ka gāue ai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼo tauʼi te tuʼu ʼaenī ʼo te pule ʼa te tagata? ʼE feafeaʼi koa hatatou ʼiloʼi kua tou ōvi ki te temi ʼaē ka pulihi ai e te ʼAtua te ʼu faʼahiga agakovi kehekehe pea mo te mamahi?
2 Koʼena te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē neʼe fia ʼiloʼi e te kau tisipulo ʼa Sesu. Neʼe nātou fehuʼi age ki ai pe koteā anai “te fakaʼiloga” ʼo tana ʼafio, ʼi te temi ʼaē ʼe fakanofo ai ia ko te hau ʼo te Puleʼaga, pea “mo te fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī”. (Mateo 24:3.) Neʼe tali age Sesu ʼo ina fakahā te ʼu faʼahiga meʼa ka nātou ueʼi anai te malamanei katoa ʼo feiā foki mo ʼihi atu ʼu faʼahiga meʼa ʼe fetatānaki ʼo hā ai ko te malamanei katoa kua aʼu ki te “temi fakaʼosi”, “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī (Taniela 11:40; 2 Timoteo 3:1). Neʼe tou sio koa ʼi te 20 sēkulō ki te fakaʼiloga ʼaia? Ei, neʼe tou sio ki ai, pea neʼe tou sio ʼo lahi ʼaupito!
Te ʼu tau faka malamanei
3, 4. Koteā ʼaē ʼe ʼalu tahi ai te ʼu tau ʼo te 20 sēkulō pea mo te lea faka polofeta ʼa Sesu?
3 Neʼe fakakikite e Sesu: “ ʼE tuʼu anai he fenua ki he tahi fenua pea mo he puleʼaga ki he tahi puleʼaga.” (Mateo 24:7). ʼI te taʼu 1914, neʼe hu te malamanei ki te tau neʼe kau ai te ʼu fenua pea mo te ʼu puleʼaga ʼo kehe age ia ʼi te ʼu tau ki muʼa atu. Koia neʼe fakahigoaʼi ai e te kau fai hisitolia ʼi te temi ʼaia ko te Tau Lahi. Neʼe ko te ʼuluaki tau lahi ʼaia ʼo te Hisitolia, ko te ʼuluaki tau faka malamanei. Neʼe lau ki te 20 miliona kau solia pea mo te hahaʼi sivili neʼe mamate ai, ʼo laka age ʼi te ʼu tau neʼe hoko ʼi muʼa atu.
4 Ko te ʼUluaki Tau faka malamanei neʼe ʼina fakaʼiloga te kamataʼaga ʼo te ʼu ʼaho fakamuli. Neʼe ʼui e Sesu ko te meʼa ʼaia mo ʼihi atu ʼu meʼa ʼe “ko te kamataʼaga ʼo te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania”. (Mateo 24:8.) Neʼe tonu te ʼui ʼaia, he neʼe ko te Lua Tau faka malamanei neʼe kovi ʼosi age tona fakamataku, ko te kau solia pea mo te kau sivili neʼe mamate ai ʼe lau pe ki te toko 50 miliona. ʼI te lolotoga ʼo te 20 sēkulō, neʼe laka ʼi te toko 100 miliona hahaʼi neʼe mamate ʼi te ʼu tau, ʼo laka tuʼa fā age ʼi te ʼu tau neʼe hoko lolotoga taʼu e 400 ki muʼa atu! ʼE ko he fakamoʼoni mamafa ia ki te kovi ʼo te pule fakatagata!
Te tahi ʼu fakamoʼoni
5-7. Fakahā mai he tahi ʼu fakamoʼoni ʼe hā mai ai ʼe tou maʼuli nei ʼi te ʼu ʼaho fakamuli.
5 Neʼe fakahā e Sesu te tahi ʼu faʼahiga meʼa ʼe hoko anai ʼi te ʼu ʼaho fakamuli: “ ʼE ʼi ai anai te ʼu mafuike lalahi pea, ʼi he potu ki he tahi potu, te ʼu mahaki [taʼi mahaki lalahi] pea mo te ʼu hoge.” (Luka 21:11). Ko te fakamatala lelei ia ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko talu mai te taʼu 1914, heʼe ko te ʼu mamahi ʼaē ʼe tupu mai te ʼu meʼa ʼaia kua lahi ʼaupito.
6 ʼE hoko putuputu te ʼu mafuike lalahi ʼi te kele ʼo mamate ai te tokolahi. Kia ia tokotahi, ko te taʼi mahaki faka sepania neʼe ina matehi te toko 20 miliona hahaʼi ʼi te ʼosi ʼo te ʼUluaki Tau faka malamanei — ko ʼihi ʼe nātou manatu ko te toko 30 miliona peʼe laka atu. Ko te SIDA neʼe ina matehi te hahaʼi ʼe lauʼi teau afe, pea ʼe lauʼi miliona te hahaʼi ʼe feala ke nātou mamate ai ki muli mai. ʼI te taʼu fuli, ko te ʼu hahaʼi ʼe lauʼi miliona ʼe mamate ʼuhi ko te ʼu mahaki mafu, pe ko te kosea pea mo ʼihi atu mahaki. Ko te tahi ʼu miliona hahaʼi ʼe mamate mamalie ʼuhi ko te pakupaku. ʼE mole toe ʼi ai he mahalohalo ki ai, ko te ʼu ‘tagata heka hosi ʼo te Apocalypse’ ʼe nātou toʼo, ʼaki tanatou ʼu tau, tanatou ʼu hoge pea mo tanatou ʼu taʼi mahaki lalahi, te toe meʼa mamafa lahi ʼi te famili fakatagata katoa talu mai te taʼu 1914. — Fakahā 6:3-8.
7 Neʼe toe fakahā foki e Sesu te ʼāsili ʼo te fakapō ʼaē ʼe tou mamata ki ai ʼi te fenua fuli pe ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼUhi ko te ʼāsili anai ʼo te meʼa noaʼi ʼo te lao, ko te ʼofa ʼo te tokolahi ʼe momoko anai ia.” — Mateo 24:12.
8. Koteā ʼaē ʼe ʼalu tahi ai te lea faka polofeta ia 2 Timoteo kapite 3 pea mo totatou temi?
8 Tahi ʼaē meʼa, neʼe fakakikite e te ʼu lea faka polofeta te puli ʼo te ʼu aga lelei ʼaē ʼe tonu ke fai ia ʼaho nei ʼi te malamanei katoa: “ ʼI te ʼu ʼaho fakamuli ʼe ʼi ai anai te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito mo faigataʼa. Heʼe ko te hahaʼi ʼe kaumeʼa pe anai mo nātou totonu, kaumeʼa mo te paʼaga, fiatuʼu, fialahi, lea hāla ki te ʼAtua, talagataʼa ki te ʼu mātuʼa, maʼuli galo, heʼeagatonu, heʼeʼofa, logogataʼa, fasituʼu, heʼe fakatataʼofi, fekai, mole manako ki te meʼa ʼaē ʼe lelei, kākā, fiatuʼu, fonu ʼi te fialahi, kaumeʼa mo te ʼu fakafiafia ka mole kaumeʼa mo te ʼAtua, ʼe nātou maʼu te faʼahiga aga faka lotu, kae nātou lituʼa ki tona mālohi. (...) Ko te kau tagata agakovi pea mo te kau malualoi ʼe nātou laka tuʼumaʼu pe anai ʼo ʼāsili age ki te kovi.” (2 Timoteo 3:1-13). Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe hoko nei ʼo tou sio ki ai.
Koʼeni te tahi meʼa
9. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te lagi ʼi te temi ʼaē neʼe kamata ai ʼi te kele te ʼu ʼaho fakamuli?
9 Koʼeni te tahi meʼa ʼe tupu ai te lahi ʼaupito ʼo te ʼu mamahi ʼo te 20 sēkulō. ʼO kamata fakatahi mo te ʼu ʼaho fakamuli ʼi te taʼu 1914, neʼe hoko te meʼa ka ina tuku anai te hahaʼi ki he tuʼutāmaki ʼe ʼāsili anai tona kovi. ʼI te temi ʼaia, ohage ko te fakahā e te lea faka polofeta ʼi te tohi fakaʼosi ʼo te Tohi-Tapu, “Ko he tau neʼe hoko ʼi te lagi: Ko Mikaele [ia Kilisito ʼi tona mālohi ʼi te lagi] mo tana kau ʼaselo neʼe nātou tauʼi te talakone [ia Satana], pea neʼe tau te talakone mo tana kau ʼaselo [te kau temonio], ka neʼe mole mālo ia, pea neʼe mole kei ʼi ai he nofoʼaga kia nātou ʼi te lagi. Neʼe lī foki ki lalo ia te talakone lahi, te gata olisinale, ia ia ʼaē ʼe ʼui ko Tevolo mo Satana, ia ia ʼaē ʼe ina kakaʼi te malamanei katoa; neʼe lī ia ki lalo ki te kele, pea mo tana kau ʼaselo neʼe lī mo ia ki lalo.” — Fakahā 12:7-9.
10, 11. Talu mai te laku ifo ʼo Satana pea mo tana kau temonio ki te kele, koteā tona ʼu fua ki te tagata?
10 Neʼe koteā koa tona ʼu fua ki te famili fakatagata katoa ʼi te kele? Neʼe toe hoko atu e te lea faka polofeta: “Malaʼia ki te kele pea mo te tai, heʼe kua hifo atu te Tevolo kia koutou, mo tona toe ʼita lahi, he kua ina ʼiloʼi kua nounou tona temi.” ʼIo, ʼe ʼiloʼi e Satana kua vave pe te fakaʼosi ʼo tana tuʼu ʼaenī; koia ʼe ina faigaʼi ai te hahaʼi ke nātou fakafeagai ki te ʼAtua ʼi muʼa ʼo te pulihi ʼo ia totonu pea mo tona malamanei (Fakahā 12:12; 20:1-3). Neʼe kua nātou to ʼo mālalo ʼosi, te ʼu laumālie ʼaia, koteʼuhi neʼe kovi tanatou fakaʼaogaʼi tonatou loto faʼitaliha! Pea neʼe koteā te ʼu meʼa kovi ʼe hoko ʼi te kele talu tanatou haga ki ai, tafito mai te taʼu 1914!
11 ʼE mole he punamaʼuli ki te fakahāhā e Sesu te meʼa ʼaenī ki totatou temi: “ ʼI te kele, te tuʼania ʼo te ʼu fenua, kua nātou manavahe (...), ko te ʼu hahaʼi ʼe nātou pogia anai ʼi te matataku pea ʼuhi ko te atali ki te ʼu meʼa ka hoko ki te kele.” — Luka 21:25, 26.
Te kua vave fakagata ʼo te pule ʼa te tagata pea mo te kau temonio
12. Koteā te tahi ʼi te ʼu lea faka polofeta fakamuli ʼaē ʼe tonu ke hoko ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī?
12 Ko te ʼu lea faka polofeta ʼe fia koa kei toe ke hoko ʼi muʼa ʼo te faka ʼauha e te ʼAtua te tuʼu ʼaenī? ʼE mole kei lahi! Ko te tahi ʼi te ʼu lea faka polofeta fakaʼosi ʼe tuʼu ia 1 Tesalonika 5:3, ʼe tou lau ai: “ ʼI te lolotoga ʼo tanatou palalau ki te tokalelei pea mo te fīmālie, koʼeni te malaʼia ʼe to fakapuna’maʼuli kia nātou.” (The New English Bible). ʼE hā mai ai ko te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī ʼe kamata anai ʼi te ‘lolotoga ʼo tanatou palalau’. ʼE ko he meʼa fakapuna’maʼuli anai ki te malamanei, ko te ʼauha ʼaia ʼe hoko anai ʼi he temi ʼe mole tou ʼamanaki ki ai, ʼi te lakaga ʼaē ʼe haga tahi ai te tokaga ʼa te hahaʼi ki te tokalelei pea mo te fīmālie ʼaē ʼe nātou holi lahi ki ai.
13, 14. Ko te temi maveuveu fea ʼaē neʼe fakakikite ki ai Sesu, pea koteā anai tona ikuʼaga?
13 Kua nounou te temi ʼo te mālama ʼaenī ʼe nofo ʼi te pule ʼa Satana. Kua vave nei pe tona fakaʼosi ʼi he temi maveuveu ʼaē neʼe palalau ki ai Sesu: “ ʼE ʼi ai anai te toe mamahi lahi, neʼe heʼeki hoko feiā talu mai te kamata ʼo te malamanei ʼo aʼu mai kia ʼaho nei, kailoa, pea ʼe mole toe hoko anai ia.” — Mateo 24:21.
14 Ko te puani tāfito ʼo te “mamahi lahi” ʼaia ko Halamaketone, te tau ʼa te ʼAtua. ʼE ko te temi ʼaia neʼe palalau ki ai te polofeta ko Taniela ʼi tana ʼui ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼe ina “laliki anai te atu puleʼaga ʼaia pea ʼe ina fakagata anai nātou”. Ko tona ʼuhiga ko te pulihi ʼosi ʼo te ʼu puleʼaga fakatagata fuli ʼo te temi nei, ʼaē ʼe ʼāteaina mai te ʼAtua. Ko te pule ʼo tona Puleʼaga mai te lagi ʼe fai anai ki te ʼu meʼa fuli ʼa te tagata. Ohage ko tona fakahā e Taniela, ko te pule ʼe mole toe tuku anai “ki he tahi age hahaʼi”. — Taniela 2:44; Fakahā 16:14-16.
15. Koteā te meʼa ka hoko anai ki te gāue ʼa Satana pea mo tana kau temonio?
15 ʼO toe feiā aipe, ʼi te temi ʼaia, ko te gāue fakasatana fuli peʼe fakatemonio ʼe pulihi anai. Ko te ʼu meʼa maʼuli fakalaumālie ʼaē neʼe agatuʼu ʼe fakamāu anai nātou, ke ʼaua naʼa nātou toe ‘fakahēhē te atu puleʼaga’. (Fakahā 12:9; 20:1-3.) Neʼe fakatūʼa nātou ki te mate pea ʼe nātou fakalogo nei ki tonatou faka ʼauha. ʼE ko he meʼa fakafiafia ia ki te hahaʼi katoa tanatou ʼāteaina mai tanatou ʼu gāue fakalialia ʼaia!
Ko ai ʼaē ka hāo anai? Ko ai ʼaē ka pulihi anai?
16-18. Ko ai ʼaē ka hāo anai ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī, pea ko ai ʼaē ka pulihi anai?
16 Ko ai koa ʼaē ka hāo anai mokā hoko te ʼu fakamāu ʼa te ʼAtua ki te mālama ʼaenī? Ko ai ʼaē ka pulihi anai? ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu ko nātou ʼaē ʼe fakaʼamu ki te pule ʼa te ʼAtua ʼe puipui anai ia nātou pea ʼe nātou hāo anai. Ko nātou ʼaē ʼe mole loto ki te pule ʼa te ʼAtua ʼe mole puipui anai ia nātou, kae faka ʼauha fakatahi ia nātou pea mo te mālama ʼa Satana.
17 ʼE ʼui fēnei ʼe Tāʼaga Lea 2:21, 22: “Ko te ʼu tagata ʼaē ʼe totonu [ia nātou ʼaē ʼe fakalogo ki te pule ʼa te ʼAtua] ko nātou ʼaia ka nonofo anai ʼi te kele, pea ko te kau agatonu, ko nātou ʼaia ka nonofo anai ʼi ai. ʼO ʼuhiga mo te hahaʼi agakovi, ʼe toʼo anai ia nātou ʼi te kele; pea ki te hahaʼi kākā ʼe taʼaki anai nātou mai ai.”
18 ʼO toe feiā pe, ia Pesalemo 37:10, 11 ʼe ʼui fēnei: “Pea kei toe siʼisiʼi pe te temi, pea pulihi anai te tagata agakovi (...). Kae ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele, pea ʼe nātou fiafia anai ʼi te tokalelei ʼaupito.” ʼE toe ʼui fēnei ʼe te vaega 29: “ ʼE maʼu anai te kele e te hahaʼi agatonu, pea ʼe nātou nonofo anai ʼi ai ʼo talu ai.”
19. Koteā te tokoni ʼaē ʼe tonu ke tou tāʼofi tuʼumaʼu ʼi totatou loto?
19 ʼE tonu ke tou taupau leleiʼi te tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia Pesalemo 37:34, ʼaē ʼe ina ʼui fēnei: “Falala kia Sehova pea taupau tona ala, pea ʼe ina hikihiki anai koe ke ke maʼu te kele. Ka toʼo kehe anai te kau agakovi, ʼe ke sio anai ki ai.” ʼE tou lau ʼi te ʼu vaega 37 pea mo 38: “Sioʼi te tagata agatonu pea ʼaua naʼa puli kia te koe te tagata ʼaē ʼe totonu, heʼe ko te temi ki ʼa muli ʼo te tagata ʼaia ʼe tokalelei anai. Kae ko nātou ʼaē ʼe nātou maumauʼi te lao ʼe faka ʼauha fakatahi anai ia nātou, ko te temi ki ʼa muli ʼo te kau agakovi ʼe toʼo kehe moʼoni anai ia.”
20. He koʼe ʼe feala ke tou lau ʼe tou maʼuʼuli ʼi te temi fakaloto hoha?
20 ʼE ko he meʼa fakaloto fiafia ia, ʼio, ʼe ko he meʼa fakaloto mālohi ʼaupito te ʼiloʼi ʼaē ko te ʼAtua ʼe tokaga moʼoni kia tatou pea kua vave pe tana fakagata te faʼahiga agakovi fuli pea mo te faʼahiga mamahi fuli! ʼE ko he meʼa fakaloto hoha ia tatatou mahino ki te ʼu lea faka polofeta faka kolōlia ʼaia ʼaē ʼe kei toe pe te kiʼi temi siʼisiʼi pea hoko!
[Paki ʼo te pasina 20]
Neʼe fakahā e te Tohi-Tapu te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē ka hoko ʼaē ʼe kau “ki te fakaʼiloga” ʼo te ʼu ʼaho fakamuli.
[Paki ʼo te pasina 22]
Kua vave nei pe, ʼi Halamaketone, ko nātou ʼaē ʼe mole fia fakalogo ki te pule ʼa te ʼAtua ʼe toʼo anai ia nātou. Kae ko nātou ʼaē ʼe fakalogo ki ai ʼe nātou hāo anai pea ʼe nātou hu anai ki he mālama foʼou pea mo faitotonu.