Faʼahi 10
Te Mālama Foʼou Fakatalakitupua ʼAē Ka Fakatuʼu Anai e Te ʼAtua
1, 2. Koteā te meʼa ʼaē ka hoko anai ʼi te ʼosi fakamaʼa ʼo te kele e te tau ʼo Halamaketone?
KOTEĀ te meʼa ʼaē ka hoko anai ʼi te ʼosi fakamaʼa ʼo te kele e te tau ʼo Halamaketone? ʼE ko he maʼuli foʼou pea mo faka kōlolia ka fakaāva anai. Ko nātou ʼaē ʼe hāo ʼi Halamaketone, ʼaē neʼe nātou fakahā tanatou agatonu ki te pule ʼa te ʼAtua, ʼe nātou hu anai ki te mālama foʼou. ʼE ko he meʼa fakaofoofo anai te temi ʼaia ʼo te Hisitolia, ʼaia ka foaki ai e te ʼAtua ki te hahaʼi katoa te ʼu lelei fakatalakitupua!
2 ʼI te takitaki ʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ko nātou ʼaē neʼe hāo ʼe nātou gāueʼi anai te kele ke liliu ko he palatiso. ʼE nātou fakaʼaoga anai tonatou mālohi moʼo fai he ʼu gāue lelei ke ʼaoga kia nātou ʼaē ka maʼuʼuli anai ʼi ai. ʼE kamata anai te fakaliliu ʼo te kele ko he nofoʼaga taulekaleka, ʼe maʼu ai te tokalelei, ke lelei ʼaupito ki te hahaʼi.
ʼE fetogi anai te agakovi e te faitotonu
3. Koteā te meʼa fakafimālie ʼaē ka tou ʼiloʼi ʼi te ʼosi pe ʼaē ʼo Halamaketone?
3 Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe feala anai ʼaki te pulihi ʼo te mālama ʼa Satana. Ko te ʼu faʼahiga meʼa fakatupu maveuveu ʼaē ko te ʼu lotu hāla, te ʼu meʼa faka sosiale peʼe ko te ʼu puleʼaga ʼe pulihi anai. Ko te faka mafola ʼo te ʼu fakakaukau fakasatana ʼe mole nātou toe kakaʼi anai te hahaʼi; ko te kautahi ʼaē ʼe nātou faka mafola ʼe pulihi fakatahi anai mo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼa Satana. Koutou fakakaukauʼi mai muʼa: ko te ʼu ʼulugaaga kovi fuli ʼo te mālama ʼa Satana ʼe pulihi anai! ʼI meʼa fakafimālie leva ka hoko!
4. Fakahāhā mai te ʼu fetogi ka hoko anai ʼi te akonaki.
4 Ko te ʼu manatu fakatupu tuʼutāmaki ʼaē neʼe vikiviki e te pule ʼa te tagata ʼe fetogi anai ia ʼaki te akonaki lelei ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua. “Ko tou ʼu foha ʼe liliu anai ko te ʼu hahaʼi neʼe akoʼi e Sehova.” (Isaia 54:13). ʼAki te akonaki haohaoa ʼaia ka foaki anai ʼi te ʼu hoholo ʼo te ʼu taʼu, “ko te kele ʼe fonu moʼoni anai ʼaki te ʼiloʼi ʼaē ʼo Sehova ohage ko te ʼuʼufi ʼo te tai e te ʼu vai”. (Isaia 11:9.) Ko te hahaʼi ʼe mole nātou toe akoʼi anai te kovi, kae “ko te faitotonu ʼaē ka akoʼi moʼoni anai e te hahaʼi ʼo te kele maʼuli”. (Isaia 26:9.) Ko he temi anai ia ʼo he fai ʼo he ʼu manatu pea mo he ʼu gāue fakafiafia. — Gāue 17:31; Filipe 4:8.
5. Koteā te meʼa ka hoko anai ki te agakovi pea mo te kau agakovi?
5 Koia, ʼe mole toe ʼi ai anai he fakapō, he aga fakamālohi, he fai fakaʼaliki, he kaihaʼa, he faʼahiga fakapō kehekehe. ʼE mole he tahi ʼe toe mamahi anai ʼuhi ko he ʼu agakovi ʼa niʼihi atu. ʼE ʼui fēnei ʼe Tāʼaga Lea 10:30: “Kae ki te agatonu, ʼo kaku ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga ʼe mole lumaʼea anai; kae ki te kau agakovi, ʼe mole nātou toe nonofo anai ʼi te kele.”
Ko te mālōlō haohaoa kua toe fakatuʼu
6, 7. a) Koteā te ʼu meʼa moʼoni ʼaē ka pulihi anai e te pule ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua? b) Neʼe feafeaʼi koa te fakahā e Sesu te fahaʼi ʼaia ʼi tana nofo ʼi te kele?
6 ʼI te mālama foʼou ʼe molehi anai te ʼu fua kovi ʼo te talagataʼa ʼa te ʼuluaki taumātuʼa. Ohage la ko te mahaki pea mo te matutuʼa ʼe pulihi anai e te pule ʼa te Puleʼaga. ʼI te temi nei, tatau aipe pe ʼe mole koutou mahahaki, ko te meʼa moʼoni ʼaē ʼe hoko kia koutou ko te matutuʼa, mo te vaivai ʼo tokotou ʼu mata, pea kovi mo tokotou ʼu nifo, ʼo feiā pea mo tokotou ʼu taliga, ko tokotou kili ʼe fefe, pea ko tokotou ʼu toʼotoʼoga ʼe fakaʼaluʼalu mamalie tona kovi ʼo hoko ai mo tokotou mate.
7 Kae, ko te ʼu fua fakaloto mamahi ʼaia ʼaē neʼe tou maʼu mai tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ʼe kau anai ia ki te ʼu meʼa ʼāfea. ʼE koutou manatuʼi koa te meʼa ʼaē neʼe fakahā e Sesu ʼo ʼuhiga mo te mālōlō ʼi tana nofo ʼaē ʼi te kele? Koʼeni te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu: “Neʼe fakaōvi age kia te ia te hahaʼi tokolahi, ʼo kau ai mo te ʼu ketu, te ʼu māʼimoa, te ʼu kivi, te ʼu noa, pea mo te tahi ʼu mahaki tokolahi, ʼo kaku ai foki mo te peʼehi ʼo ʼihi ki ʼona vaʼe, pea neʼe ina fakamālōlō ia nātou; ʼo ōfo ai te hahaʼi ʼi tanatou mamata ki te ʼu tuli kua palalau, pea mo te ʼu ketu kua haʼele, pea mo te ʼu kivi kua sisio.” — Mateo 15:30, 31.
8, 9. Koutou fakamatala te manuʼia ʼaē ka maʼu anai ʼi te mālama foʼou mokā toe maʼu anai he mālōlō haohaoa.
8 ʼE ko he manuʼia lahi anai ʼi te mālama foʼou mokā ʼosi pulihi anai totatou ʼu mamahi fuli! ʼE mole tou toe fitaʼa anai ʼuhi ko hatatou mahamahaki. “ ʼE mole he tahi ʼe ina toe ʼui anai: ‘ ʼE ʼau mahaki.’ ” “ ʼI te temi ʼaia ʼe ʼalaʼi ai anai te ʼu mata ʼo te kau kivi, pea ko te ʼu taliga ʼo te kau tuli ʼe ʼava anai. ʼI te temi ʼaia ko te ketu ʼe kake anai ohage he tia pea ko te ʼalelo ʼo te noa ʼe kalaga fakafiafia anai.” — Isaia 33:24; 35:5, 6.
9 ʼE mole ko he meʼa fakafiafia ʼaupito anai koa la ha kotou ʼaʼala ake ʼi te uhu fuli ʼe koutou logoʼi tokotou mālōlō lelei ʼaupito? ʼE mole ko he meʼa lave lelei anai koa la ki te hahaʼi ʼaē kua matutuʼa tanatou fakasiosio ifo kua nātou toe maʼu katoa te mālohi faka tūpulaga ʼo aʼu ai ki te maʼu ʼo te maʼuli haohaoa ʼaē neʼe maʼu e Atama pea mo Eva? Koʼeni te fakapapau mai ʼa te Tohi-Tapu: “Ke liliu tona kakano ʼo foʼou ake ʼi tona kei tūpulaga, ke toe liliu ki te ʼu ʼaho ʼo tona mālohi faka tūpulaga!” (Sopo 33:25). Ko he fiafia lahi anai ka maʼu ʼi te mole toe fakaʼaogaʼi ʼaē ʼo te ʼu matasioʼata, te ʼu faʼahiga meʼa ʼe ʼaoga ki te ʼu taliga, te ʼu toko, te ʼu hekaʼaga ʼaē ʼe teka pea mo te ʼu faitoʼo! ʼE mole toe ʼaoga anai te ʼu lopitali, te ʼu tōketā pe ko te ʼu tōketā toʼo nifo!
10. Koteā te meʼa ʼaē ka hoko anai ki te mate?
10 Ko te hahaʼi ʼaē ka nātou maʼu anai he mālōlō lelei ʼaupito ʼe mole nātou fia mamate anai. ʼE moʼoni ʼe mole toe mamate anai ia nātou, heʼe ko te hahaʼi ʼe mole nātou toe lotomamahi anai ʼuhi ko te agahala ʼaē mai ʼa Atama mo Eva pea mo te mate. “ ʼE tonu [ia Kilisito] ke hau ʼo aʼu ki te temi ʼaē ka tuku ai e te ʼAtua tona ʼu fili ki ʼona lalo vae. Ko te fili fakaʼosi, ia te mate ʼe faka ʼauha anai ia.” “Ko te meʼa ʼofa ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua, ko te maʼuli heʼegata ʼaki ia Sesu Kilisito totatou ʼAliki.” — 1 Kolonito 15:25, 26; Loma 6:23; vakaʼi foki ia Isaia 25:8.
11. ʼE feafeaʼi te talanoa fakanounou ʼa te tohi Fakahā ki te ʼu tapuakina ʼaē ka faka ʼuhiga ʼaki te mālama foʼou?
11 ʼI tana talanoa fakanounou ki te ʼu tapuakina ʼaē ka foaki anai ʼe totatou ʼAtua manavaʼofa ki te famili fakatagata katoa ʼaē ka maʼuli anai ʼi te palatiso, neʼe ʼui fēnei e te tohi fakaʼosi ʼo te Tohi-Tapu: “Pea [ko te ʼAtua] ʼe ina holoholoʼi anai te loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he tagilāulau, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea kua pulihi.” — Fakahā 21:3, 4.
Ko te ʼu mate ʼe nātou toe liliu mai ki te maʼuli
12. Neʼe feafeaʼi te fakahā e Sesu te mālohi ʼaē ʼo te toe fakatuʼuake ʼo te ʼu mate, te mālohi ʼaia neʼe foaki age e te ʼAtua kia te ia?
12 Neʼe lahi te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu neʼe mole gata ʼaki pe tana fakamālōlō te mahaki pea mo te ketu. Neʼe ina toe fakatuʼuake foki mo te ʼu hahaʼi mai te mate. Neʼe ina fakahā ai foki te mālohi fakatalakitupua ʼaē ʼo te toe fakatuʼuake ʼo te ʼu mate, mālohi ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua kia te ia. Kei koutou manatuʼi koa te hisitolia ʼaē ʼo te ʼalu ʼa Sesu ki te ʼapi ʼo he tagata neʼe kua mate tona ʼofafine? Neʼe ʼui age e Sesu ki te kiʼi taʼahine ʼaia kua mate: “Taʼahine, ʼe ʼau ʼui atu, tuʼu ki ʼoluga!” Koteā koa te meʼa neʼe hoko? “ ʼI te temi pe ʼaia neʼe tuʼu ake ai te taʼahine ki ʼoluga pea haʼele ai.” ʼI tanatou sisio ki te meʼa ʼaia, ko te hahaʼi “neʼe nātou ōfo ai, ʼi te ōfo lahi ʼaupito”. Neʼe mole kei feala tanatou tataʼofi tonatou fiafia! — Maleko 5:41, 42; vakaʼi foki ia Luka 7:11-16; Soane 11:1-45.
13. Ko te faʼahiga hahaʼi feafeaʼi ʼaē ka toe fakatuʼuake?
13 ʼI te mālama foʼou, “ ʼe ʼi ai anai he toe fakatuʼuake mai te mate ʼo te hahaʼi agatonu pea mo te hahaʼi heʼeagatonu”. (Gāue 24:15.) ʼI te temi ʼaia, ʼe fakaʼaogaʼi anai e Sesu te mālohi neʼe foaki age e te ʼAtua moʼo fakatuʼuake ʼo te ʼu mate, ohage pe ko tana ʼu palalau ʼaenī neʼe ina fai: “Ko ʼau ko te toe tuʼuake pea mo te maʼuli. Ko ʼaē ʼe tui kia te ʼau, tatau aipe pe ʼe mate, ʼe haʼu anai ia ki te maʼuli.” (Soane 11:25). Ko tana tahi ʼu palalau ʼaenī neʼe ina fai: “Ko nātou fuli ʼaē ʼe ʼi te loto falemaka fakamanatu [neʼe manatuʼi e te ʼAtua] ʼe nātou logo anai ki tona leʼo [ʼaē ʼo Sesu] pea ʼe nātou hu mai anai ki tuʼa.” — Soane 5:28, 29.
14. Kapau ʼe pulihi te mate, ko te ʼu meʼa fea ʼaē ka pulihi anai?
14 Ko he toe fiafia lahi anai ka hoko ʼi te kele mokā toe liliu mai anai ki te maʼuli ia te kau mate ke nātou toe felāveʼi mo nātou ʼaē ʼe nātou ʼoʼofa mamahi ai! Ko te ʼu tala logo ki te ʼu mate ʼe mole toe fakatupu lotomamahi anai ki te hahaʼi maʼuʼuli. Kae ʼe lagi feala pe anai ke fetogi: ko he ʼu tala logo anai ka fai ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe fakatuʼuake fakamuli, ko he fiafia lahi anai kia nātou ʼaē neʼe ʼoʼofa mamahi kia nātou. Koia, ʼe mole toe ʼi ai anai he ʼu ʼavaifo mate, mole toe ʼi ai he ʼu afi tūtu mate, mole toe ʼi ai he ʼu tutuʼaga mate, mole toe ʼi ai he ʼu tānuma!
Ko he mālama ʼe tokalelei moʼoni
15. ʼE feafeaʼi anai te hoko katoa ʼo te lea faka polofeta ʼa Mikea?
15 Ko te tokalelei moʼoni ʼe aʼu anai ki te ʼu fahaʼi kehekehe ʼo te maʼuli. Ko te ʼu tau pea mo nātou ʼaē ʼe nātou fakatupu te ʼu tau ʼo feiā aipe foki ki te ʼu fale faʼu mahafu ʼe kau anai ia ki te ʼu meʼa ʼo te temi kua hili. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te ʼu meʼa faka fenua, faka telepi pea mo te ʼu lanu, ʼaē ko te ʼu meʼa fakatupu maveuveu, ʼe pulihi anai. ʼO feala ʼai leva te ʼui fēnei, “ ʼe mole nātou toe hiki anai te heletā, ʼe he puleʼaga ki he tahi puleʼaga, pea ʼe mole nātou toe akoʼi anai te tau”. — Mikea 4:3.
16. ʼE feafeaʼi anai te tokaga ʼa te ʼAtua ke ʼaua naʼa toe feala te hoko ʼo te ʼu tau?
16 Ko te fakapapau ʼaia ʼe lagi mata fakapuna’maʼuli ʼi tatatou sio ki te Hisitolia ʼo te tagata, ʼuhi ko te taʼataʼa pea mo te ʼu tau ʼaē ʼe fakaʼiloga tuʼumaʼu ʼaki. Kae neʼe hoko te meʼa ʼaia koteʼuhi he neʼe nonofo te hahaʼi ʼi te pule ʼa te tagata pea mo te ʼu temonio. Koʼeni te meʼa ia ʼaē ka hoko anai ʼi te mālama foʼou, ʼi te pule ʼa te Puleʼaga: “Koutou ʼomai, ʼo mamata ki te ʼu gāue ʼa Sehova (...). Neʼe ina fakagata te ʼu tau ʼo aʼu ki te potu taupotu ʼo te kele. ʼE ina fasiʼi te kalolo pea mo maumauʼi te tao; ʼe ina tūtu te ʼu tānike tau ki te afi.” — Pesalemo 46:8, 9.
17, 18. ʼI te mālama foʼou, ʼe feafeaʼi anai te vāhaʼa ʼo te tagata pea mo te ʼu manu?
17 ʼE toe tokalelei anai te tagata mo te ʼu manu, ohage ko te kamata ʼi Eteni (Senesi 1:28; 2:19). ʼE fakapapau mai e te ʼAtua: “ ʼE moʼoni ʼe ʼau fai anai mo nātou he fuakava, ʼi te ʼaho ʼaia, ʼo ʼuhiga mo te manu vao ʼo te ʼu gāue, pea mo te manu lele ʼo te lagi, pea mo te manu ʼaē ʼe totolo ʼo te kele; (...) pea ʼe ʼau fakatokatoka anai ia nātou ʼi te tokalelei.” — Osea 2:18.
18 ʼE feafeaʼi anai te tali ʼo te tokalelei ʼaia? “Ko te lupo ʼe nofo faka temi anai mo te akeno tagata, pea ko te leopa ʼe takoto fakatahi anai mo te ʼuhiʼi tao, pea ko te ʼuhiʼi pipi, pea mo te laione mui, pea mo te manu ʼaē neʼe fafaga lelei, ʼe nātou fakatahi fuli anai; pea ʼe takitaki anai nātou ʼe he kiʼi tama veliveli.” ʼE mole toe fakamataku anai he manu ki te tagata peʼe ki he tahi ʼu manu. Māʼia “mo te laione ʼe kai mohuku anai ohage ko te vitulo”. — Isaia 11:6-9; 65:25.
Ko te kele ʼe fakaliliu anai ko he Palatiso
19. ʼE fakaliliu anai te kele ko te ā?
19 Ko te kele katoa ʼe fakaliliu anai ko he nofoʼaga faka palatiso maʼa te tagata. Koia ʼaē neʼe feala ai te fakapapau ʼa Sesu ki te tagata neʼe tui kia te ia: “ ʼE ke ʼi te Palatiso anai mo ʼau.” Koʼeni te meʼa ʼe tou lau ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE fiafia anai te toafa pea mo te potu fenua ʼaē ʼe kele toafa, pea ʼe fiafia anai te potu lāvaki pea ʼe fisi anai ohage ko te safalani. (...) Heʼe mapuna anai ʼi te toafa te ʼu vai, pea mo he ʼu liuʼa ʼi te potu lāvaki.” — Luka 23:43; Isaia 35:1, 6.
20. He koʼe ko te pakupaku ʼe mole ina toe fakamamahiʼi anai te tagata?
20 ʼI te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe mole tou toe sio anai ki he ʼu hahaʼi ʼe lauʼi miliona ʼe nātou mamahi ʼuhi ko te pakupaku. “Pea ʼe mahu anai te magisi ʼi te kele; ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga ʼe tapuke anai ʼi ai.” “Ko te ʼakau ʼo te vao ʼe tonu anai ke ina foaki tona fua, pea ko te kele ʼe ina foaki anai tana ʼu meʼa aʼana, pea ʼe nātou nonofo anai ʼi tonatou kele ʼi te tokalelei.” — Pesalemo 72:16; Esekiele 34:27.
21. Koteā anai te meʼa ka hoko ki te mole ʼi ai ʼaē ʼo he nofoʼaga, te ʼu ʼapi ʼaē ʼe kovi pea mo te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe fakamataku?
21 ʼE mole toe ʼi ai anai he masiva, mo nātou ʼe mole maʼu honatou nofoʼaga, te ʼu ʼapi ʼaē ʼe kovi peʼe ko he ʼu koga meʼa ʼe lahi ai te fakapō. “ ʼE mahino papau ia ʼe nātou laga anai ni fale pea ʼe nātou nofoʼi anai; pea ʼe mahino papau ia ʼe nātou to anai he ʼu fuʼu vite pea ʼe nātou kai anai ki tona fua. ʼE mole nātou laga fale anai ke nofoʼi ʼe he tahi kehe; pea ʼe mole nātou to anai ke kai ʼe he tahi kehe.” “ ʼE nātou tahi heka anai ʼi tona lalo vite pea mo tona lalo fuʼu fiku, pea ʼe mole ʼi ai anai he tahi ke ina fakamanavaheʼi ia nātou.” — Isaia 65:21, 22; Mikea 4:4.
22. ʼE feafeaʼi te fakahā e te Tohi-Tapu te ʼu tapuakina ʼaē ka foaki mai anai e te pule ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua?
22 Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia, pea mo ʼihi atu meʼa, ʼi te Palatiso ʼe ko he ʼu tapuakina ia ki te hahaʼi. ʼE ʼui fēnei ia Pesalemo 145:16: “ ʼE ke [te ʼAtua] folahi tou nima pea ke fafaga te loto ʼo te meʼa maʼuli fuli pe.” ʼE mole he puna’maʼuli ki te fakahā e te lea faka polofeta: “Ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele, pea ʼe nātou fiafia ʼaupito anai ʼi te lahi ʼo te tokalelei. (...) ʼE maʼu anai te kele e te kau agatonu, pea ʼe nātou nonofo anai ʼi ai ʼo talu ai.” — Pesalemo 37:11, 29.
Ko te temi ʼaē kua ʼosi kua pulihi
23. ʼE feafeaʼi anai te molehi e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua te ʼu mamahi fuli neʼe tau mo te tagata?
23 Ko te pule ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼe ina molehi anai te ʼu maumau ʼaē neʼe fai ki te hahaʼi lolotoga te ʼu taʼu e ono afe ʼaē kua hili. Ko te ʼu fiafia ʼo te temi ʼaia ʼe nātou fetogi anai ʼo laka ake ʼi te ʼu mamahi ʼaē neʼe tau mo te hahaʼi. Ko te maʼuli ʼe mole fakakoviʼi anai e te manatuʼi ʼaē ʼo te ʼu mamahi ʼo te temi kua hili. Ko te ʼu manatu pea mo te ʼu gāue fakafiafia ʼe nātou molehi anai te manatuʼi ʼo te ʼu mamahi ʼāfea.
24, 25. a) Koteā ʼaē neʼe fakahā e Isaia? b) He koʼe ʼe tou ʼiloʼi papau ko te ʼu meʼa ʼo te temi ʼāfea ʼe galo anai?
24 Ko te ʼAtua, ʼaē ʼe tokaga kia tatou, ʼe ina tala fēnei: “ ʼE ʼau fakatupu te ʼu lagi foʼou [ko he puleʼaga foʼou ʼi selo ki te hahaʼi] pea mo he kele foʼou [ko he sosiete fakatagata faitotonu]; pea ʼe mole toe manatuʼi anai te ʼu meʼa kua hili, pea ʼe mole hake anai ia ki te loto. Kae ke koutou fakafiafia lahi ʼaupito pea mo loto fiafia ke talu ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau fakatupu.” “Ko te kele katoa kua malūlū ifo, kua ina toe maʼu te tokalelei. ʼE tou tuputupu ʼi te kalaga fakafiafia.” — Isaia 14:7; 65:17, 18.
25 Koia, ʼaki tona Puleʼaga, ko te ʼAtua ʼe ina fakafoʼou katoa anai te maʼuli faigataʼa ʼaupito ʼaē kua fualoa tona tuʼu. Lolotoga te maʼuli heʼegata, ʼe ina fakahā anai tana tokaga ʼaē kia tatou ʼaki te ʼu tapuakina ʼe nātou fetogi anai ʼo laka ake ia te mamahi ʼaē neʼe maʼu ʼi te temi kua hili atu. Ko te ʼu faigataʼa ʼaē neʼe maʼu ʼi te temi kua hili atu ʼe liliu anai ʼo mole tou toe faʼa manatuʼi lelei, mo kapau foki ʼe kei tou fia manatuʼi te ʼu meʼa ʼaia.
26. He koʼe ʼe haga anai te ʼAtua ʼo totogi tatou ʼuhi ko te ʼu mamahi ʼo te temi kua hili atu?
26 ʼE ko te faʼahiga meʼa ʼaia ka fai anai e te ʼAtua moʼo totogi ʼo tatou ʼi te ʼu mamahi ʼaenī ʼe tau mo tatou ʼi te temi nei. ʼE ina ʼiloʼi lelei ʼe mole ko hatatou hāla mo kapau ʼe mole tou haohaoa, koteʼuhi he neʼe tou maʼu te heʼe haohaoa mai tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa. Neʼe tou tutupu ʼi te mālama ʼa satana, kae mole ko hatatou hāla, koteʼuhi ka na neʼe nonofo agatonu la ia Atama pea mo Eva, ka na ʼau la neʼe tou tutupu ake ʼi he palatiso. ʼAki he manavaʼofa lahi, ʼe lahi ake anai te meʼa ka fai e te ʼAtua ʼi te fetogi pe ʼaē ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe fai kia tatou.
27. Ko te ʼu lea faka polofeta fea ʼaē ka hoko fakatalakitupua anai ʼi te mālama foʼou?
27 ʼI te mālama foʼou, ʼe ʼiloʼi anai e te hahaʼi te ʼāteaina ʼaē ʼe fakahā mai ia Loma 8:21, 22: “Ko te mālama katoa ʼe faka ʼāteaina anai mai te popūla ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi ke nātou maʼu te ʼāteaina faka kolōlia ʼaē ʼo te ʼu fānau ʼa te ʼAtua. ʼE tou ʼiloʼi lelei ʼe aʼu mai ki te temi nei, ko te mālama katoa ʼe haga toʼetoʼe fakatahi pea mo mamahi fakatahi.” Ko te hahaʼi ʼe sisio anai ki te hoko katoa ʼo te faikole ʼaenī: “Ke hoko mai tou puleʼaga! Ke fai tou finegalo ʼi te kele, ohage ko selo!” (Mateo 6:10). Ko te ʼu meʼa fakatalakitupua ʼaē ka hoko anai ʼi te kele e ko te ʼata ia ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi selo.
[Paki ʼo te pasina 23]
ʼI te mālama foʼou, ko te hahaʼi kua matutuʼa ʼe nātou toe maʼu anai te mālohi ʼo te temi tūpulaga.
[Paki ʼo te pasina 24]
Ko te ʼu mahaki fuli pea mo te ʼu faʼahi ʼe māʼimoa fuli ʼe pulihi anai ʼi te mālama foʼou.
[Paki ʼo te pasina 25]
ʼI te mālama foʼou, ko te ʼu mate ʼe toe fakaliliu anai ki te maʼuli.
[Paki ʼo te pasina 26]
“ ʼE mole nātou toe ako anai te tau.”
[Paki ʼo te pasina 27]
ʼI te Palatiso, ko te tagata pea mo te ʼu manu ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼi te tokalelei.
[Paki ʼo te pasina 27]
‘Ko te ʼAtua ʼe ina folahi anai tona nima pea ʼe ina fafaga anai te loto ʼo te meʼa maʼuli fuli pe.’
[Paki ʼo te pasina 28]
Ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ina fai anai ʼo laka ake ʼi te totogi pe ʼaē ʼo te ʼu mamahi ʼaē neʼe tau mo tatou.