Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • wt kap. 6 p. 50-59
  • Ko He Fihi ʼe Tou Pipiki Fuli Kiai

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He Fihi ʼe Tou Pipiki Fuli Kiai
  • Koutou Atolasio Ki Te ʼAtua Moʼoni Pe e Tahi
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Fakamoʼoni ʼo Te Hisitolia
  • ʼE Nātou Hāo Pea Mo Hū Ki Te Mālama Foʼou ʼa Te ʼAtua
  • Ko Ai ʼAē Neʼe Nātou Lagolago Kiai?
  • Ko Ai ʼAē ʼe Tou Lagolago Ki Ai?
  • Ko Te Fehuʼi ʼAē ʼe Kau Fuli Kiai Te ʼu Meʼa ʼAē Neʼe Fakatupu
    Logo Tahi ʼi Te Tauhi
  • Ko Sehova ʼe Ko Totatou Tuʼi ʼAliki!
    Te Tule Leʼo—2010
  • He Koʼe Koa ʼe Fakagafua e Te ʼAtua Ia Te ʼu Mamahi?
    Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata
  • ʼE Kotou Lagolago Koa Ki Te Pule Faʼitaliha ʼa Sehova?
    Te Tule Leʼo—2007
Hoko Atu
Koutou Atolasio Ki Te ʼAtua Moʼoni Pe e Tahi
wt kap. 6 p. 50-59

Kapite Ono

Ko He Fihi ʼe Tou Pipiki Fuli Kiai

1, 2. (a) Koteā te fihi ʼaē neʼe lagaʼi e Satana ʼi Eteni? (b) Neʼe hā feafeaʼi te fakafihi ʼaia ʼi tana ʼu palalau?

ʼE KOUTOU kau ki te fihi ʼaē ʼe maʼuhiga tokotahi ʼi te malamanei. Ko tokotou ka haʼu heʼegata ʼe fakalogo anai peʼe ko te potu fea ʼaē ʼe koutou kau anai kiai. Neʼe malaga te fihi ʼaia ʼi te fakafeagai neʼe hoko ʼi Eteni. Neʼe kamata ʼi te temi ʼaē neʼe fehuʼi age ai e Satana kia Eva: “ ʼE moʼoni koa neʼe ʼui atu e te ʼAtua ʼe mole tonu ke koulua kai ki te ʼakau fuli pe ʼaē ʼi te ʼōloto?” Neʼe tali age e Eva ko te ʼAtua neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te fuʼu ʼakau e tahi: “ ʼE mole tonu ke koulua kai kiai . . . naʼa koulua mamate.” Pea neʼe lau leva e Satana ko Sehova ʼe gutuloi, ʼo ina ʼui age ko te maʼuli ʼa Eva pea mo Atama neʼe mole fakalogo ia ki tanā talagafua ki te ʼAtua. Neʼe lau e Satana ʼe ʼi ai te meʼa lelei ʼe mole fia foaki age e te ʼAtua ki tana ʼu fakatupu​—te fealagia ʼaē ke nātou fakatuʼu e nātou totonu he ʼu lekula ʼi tonatou maʼuli, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼiloʼi e te ʼAtua, ko te ʼaho pe ʼaē ʼe koulua kai anai kiai, ʼe ava anai tokolua ʼu mata pea ʼe koulua hage anai ko te ʼAtua, ʼo ʼiloʼi te lelei pea mo te kovi.”​—Senesi 3:1-5.

2 Neʼe fia ʼui e Satana ʼe lelei age ki te hahaʼi ke nātou pule kia nātou totonu, kae mole nātou fakalogo ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua. Neʼe ina fakafihiʼi te faʼahiga fakahoko e te ʼAtua tana pule. Neʼe lagaʼi ai te fehuʼi maʼuhiga ʼaupito ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼo te ʼAtua ʼi te ʼatulaulau, peʼe ko tona fealagia ke pule. Neʼe lagaʼi te fehuʼi ʼaenī: Koteā ʼaē ʼe lelei age ki te tagata, ko te pule ʼa Sehova peʼe ko tanatou pule faʼitaliha? ʼE moʼoni, neʼe feala kia Sehova ke ina fakaʼauha ia Atama pea mo Eva ʼi te moʼi temi ʼaia, kae neʼe mole ko he faʼahiga vetevete lelei ʼaia ki te fihi ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha. ʼI tana tuku he temi loaloaga ke tuputupu ai te sosiete fakatagata, neʼe fakahā lelei e te ʼAtua te ʼu fua ʼo te maʼuli faʼitaliha mai ia te ia pea mo tana ʼu lao.

3. Koteā te lua fakafihi neʼe lagaʼi e Satana?

3 Ko te fakafeagai ʼa Satana ki te pule ʼa Sehova neʼe mole gata pe ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Eteni. Neʼe ina toe fakafihiʼi mo te nofo agatonu ʼa ʼihi kia Sehova. Neʼe ko te lua fakafihi ʼaia neʼe lagaʼi, kae ʼe pipiki mālohi ki te ʼuluaki. ʼE toe kau ki tana fakafihiʼi ʼaia te hōloga ʼo Atama pea mo Eva pea mo te ʼu foha fakalaumālie fuli ʼa te ʼAtua, māʼiape la mo te ʼAlo ʼofaina pea mo ʼuluaki tupu ʼo Sehova. Ohage la, ʼi te temi ʼo Sopo, neʼe ʼui e Satana ʼe tauhi te hahaʼi kia Sehova mole ʼuhi ko tanatou ʼoʼofa kia te ia pea mo tana faʼahiga pule, kae koteʼuhi heʼe nātou maʼu ai he ʼu lelei maʼa nātou. Neʼe ina lau kapau ʼe hoko kia nātou he ʼu faigataʼaʼia, pea ʼe nātou ʼuluaki kumi pe anai tonatou ʼu lelei.​—Sopo 2:​1-6; Apokalipesi 12:10.

Te Fakamoʼoni ʼo Te Hisitolia

4, 5. Koteā ʼaē neʼe fakamoʼoni e te hisitolia ʼo ʼuhiga mo te takitaki ʼa te tagata tana haʼele?

4 ʼE ʼi ai te potu tāfito ki te fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha: Ko te ʼAtua neʼe mole ina fakatupu te tagata ke maʼuli faʼitaliha mai tana takitaki, pea mo lava lelei tonatou maʼuli. Ke feala hanatou maʼuli fiafia, neʼe ina fakatupu nātou ke nātou fakalogo ki tana ʼu lao faitotonu. Neʼe fakamoʼoni fēnei e te polofeta ko Selemia: “ ʼE ʼau ʼiloʼi lelei pe, Ê Sehova, ko te tagata kelekele ʼe mole ʼa ia tona ala. ʼE mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te takitaki ʼo tana haʼele. Fakatonutonuʼi ʼau, Ê Sehova.” (Selemia 10:​23, 24) Koia ʼe fakaloto mālohi fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa pea ʼaua naʼa ke falala ki tou ʼatamai.” (Tāʼaga Lea 3:5) Ohage pe ko te fakatupu e te ʼAtua te malamanei ke mulimuli ki te ʼu lao ʼo te kele ke feala hanatou maʼuʼuli, ʼo toe feiā pe neʼe ina fakatuʼu te ʼu lao ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea ʼe logo tahi anai te hahaʼi fuli mo kapau ʼe nātou fakalogo kiai.

5 ʼE mahino mai, neʼe ʼiloʼi e te ʼAtua ʼe mole feala ki te malamanei ke fua lelei tanatou takitaki, mo kapau ʼe mole nātou fakalogo ki tana takitaki. ʼI tanatou faiga ʼaē ke nātou maʼuli faʼifaʼitaliha mai te ʼAtua, neʼe fakatuʼu e te tagata he ʼu fakatuʼutuʼu faka politike, faka ekonomika, pea mo faka lotu kehekehe. ʼAki te ʼu kehekehe ʼaia, neʼe tupu ai te fefakafeagai tuʼumaʼu ʼa te hahaʼi, ʼo iku ai ki te agamālohi, mo te tau pea mo te mate. “Ko te tagata ʼe ina puleʼi te tagata ki tona malaʼia.” (Tagata Tānaki 8:9) Ko te faʼahi ʼaia ʼe ʼiloga lelei ʼi te hisitolia katoa ʼa te tagata. Ohage ko tona fakakikite e te Folafola ʼa te ʼAtua, ko te hahaʼi agakovi pea mo te hahaʼi kākā neʼe tuʼumaʼu pe tanatou haga “tuputupu . . . ki te kovi ʼaupito.” (2 Timoteo 3:​13) Pea ʼi te 20 sēkulō, ʼaē neʼe ʼui ai kua laka ki muʼa te ʼu meʼa fakapoto lalahi pea mo te ʼu fealagia lalahi ʼaē ʼe fakahoko e te ʼu masini, neʼe hoko ai mo te ʼu meʼa fakalialia ʼaupito neʼe mole heʼeki hoko. Neʼe ko he fakamoʼoni lahi ki te ʼu palalau ʼa Selemia 10:23​—neʼe mole fakatupu te tagata ke ina takitaki tana haʼele.

6. ʼE fakatokatoka feafeaʼi anai e te ʼAtua te fia faʼitaliha ʼa te tagata mai ia te ia?

6 ʼAki te temi, ko te ʼu fua kovi ʼo te mole fia fakalogo ʼa te tagata ki te ʼAtua, neʼe nātou fakahā ai ʼo talu ai ʼe mole feala ʼi he temi ke fua lelei ai te pule ʼa te tagata. Ko te puleʼaki pe e tahi ke tou maʼu ai te fiafia, te logo tahi, pea mo te mole mahaki, pea mo te maʼuli, ko tatatou fakalogo ki te takitaki ʼa te ʼAtua. Pea ʼe fakahā mai e te Folafola ʼa te ʼAtua ko Sehova ʼe mole ina toe fakagafua fualoa anai te pule faʼifaʼitaliha ʼa te tagata. (Mateo 24:​3-14; 2 Timoteo 3:​1-5) Mole kei tuai, pea ʼe ina pulihi anai te ʼu puleʼaga ke feala hana fakahoko tana takitaki ki te kele. ʼE tala fēnei e te lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu: “ ʼI te ʼu ʼaho ʼo te ʼu hau ʼaia [te ʼu puleʼaga fakatagata ʼi totatou temi] ko te ʼAtua ʼo te lagi ʼe ina fakatuʼu anai he puleʼaga [ʼi selo] ʼe mole pulihi anai ʼi he temi. Pea ko te puleʼaga ʼaia ʼe mole tuku anai ki he tahi hahaʼi [ʼe mole toe puleʼi anai te kele e he tagata]. ʼE ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga fuli ʼaia [ʼo totatou temi], pea ko ia totonu ʼe tuʼu anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.”​—Taniela 2:44.

ʼE Nātou Hāo Pea Mo Hū Ki Te Mālama Foʼou ʼa Te ʼAtua

7. Ko ai ʼaē ka hāo mokā fakagata anai e te ʼAtua te pule ʼa te tagata?

7 Ko ai ʼaē ka hāo mokā fakagata anai e te ʼAtua te pule ʼa te tagata? ʼE tali fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te hahaʼi agatonu [te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lagolago ki te fealagia ʼa te ʼAtua ke pule] ʼe nātou nonofo anai ʼi te kele, pea ki te kau haohaoa ʼe ko nātou ʼaē ka nātou nofoʼi anai. ʼO ʼuhiga mo te hahaʼi agakovi [te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou lagolago ki te fealagia ʼa te ʼAtua ke pule], ʼe toʼo anai ia nātou ʼi te kele.” (Tāʼaga Lea 2:​21, 22) ʼO toe feiā pe, neʼe tala fēnei e te tagata fai pesalemo: “Kei toe he kiʼi temi siʼipe, pea pulihi anai te tagata agakovi . . . ʼE maʼu anai te kele e te kau faitotonu, pea ʼe nātou nonofo ai anai ʼo talu ai.”​—Pesalemo 37:​10, 29.

8. ʼE feafeaʼi anai te faka lākatonuʼi katoa e te ʼAtua tona ʼuhiga pule faʼitaliha?

8 Hili te fakaʼauha ʼo te tuʼu ʼa Satana, ʼe fakatuʼu anai e te ʼAtua tana mālama foʼou, ʼaē ʼe mole toe maʼu ai anai te agamālohi, te ʼu tau, te masiva, te mamahi, te mahaki, pea mo te mate ʼaē ʼe nātou faka mafasia te malamanei talu mai ni ʼu lauʼi afe taʼu. ʼE tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu te fakamatala matalelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu tapuakina ʼaē ka maʼu e te hahaʼi fakalogo: “[Ko te ʼAtua] ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe pulihi anai ia; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he lāuga, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea kua puli ia.” (Apokalipesi 21:​3, 4) ʼAki tona Puleʼaga ʼaē ʼi selo pea mo tona pule ko Kilisito, ʼe faka lākatonuʼi katoa anai e te ʼAtua (peʼe ina fakatuʼu anai) Tona ʼuhiga Tuʼi ʼAliki, totatou Pule.​—Loma 16:20; 2 Petelo 3:​10-13; Apokalipesi 20:​1-6.

Ko Ai ʼAē Neʼe Nātou Lagolago Kiai?

9. (a) Ko te hahaʼi ʼaē neʼe nonofo agatonu kia Sehova, neʼe koteā tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo tana folafola? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e Noe tana nofo agatonu, pea koteā te ako ʼe tou maʼu mai tana faʼifaʼitaki?

9 Talu mai te ʼu temi muʼa, neʼe ʼi ai te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine tui, neʼe nātou fakamoʼoni tanatou agatonu kia Sehova, te Tuʼi ʼAliki. Neʼe mahino kia nātou neʼe fakalogo tonatou maʼuli ki tanatou fakalogo pea mo talagafua kia te ia. Neʼe kau ia Noe ʼi te ʼu faʼahiga hahaʼi ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kia Noe: “Ko te fakaʼosi ʼo te kakano fuli kua aʼu mai ki ʼoku muʼa . . . Faʼu hau aleka.” Pea neʼe fakalogo Noe ki te fakatotonu ʼa Sehova. Logola te fakatokaga ʼaē neʼe fai ki te hahaʼi ʼi te temi ʼaia, kae neʼe hoko atu pe tanatou maʼuʼuli ohage ʼe mole he meʼa makehe ʼe ʼamanaki hoko. Kae neʼe faʼu e Noe te aleka lahi pea mo fai faka mafola tuʼumaʼu ki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu ala faitotonu ʼa Sehova. ʼE toe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe fai e Noe ia meʼa fuli, ʼo mulimuli pe ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatotonuʼi age e te ʼAtua. Pea neʼe ina fai ʼo mulimuli pe kiai.”​—Senesi 6:​13-22; Hepeleo 11:7; 2 Petelo 2:5.

10. (a) Neʼe lagolago feafeaʼi ia Apalahamo pea mo Sala ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova? (b) Koteā tona ʼaoga kia tatou ia te ʼu faʼifaʼitaki ʼo Apalahamo pea mo Sala?

10 Ko Apalahamo mo Sala neʼe toe kau mo nāua ki te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te lagolago ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova, he neʼe nā fai ia meʼa fuli ʼaē neʼe ina fakatotonu age kia nāua. Neʼe nā maʼuʼuli ʼi Ule, te kolo koloaʼia ʼo te kau Kalitia. Kae ʼi te kole ʼa Sehova kia Apalahamo ke ʼalu ki te tahi fenua, ko he fenua ʼe mole ina ʼiloʼi, “neʼe ʼalu, ohage ko tana ʼui age e Sehova.” ʼE mahino ia ko Sala neʼe maʼuli fīmālie ʼi te kolo ʼaia​—neʼe ʼi ai tona ʼapi, tona ʼu kaumeʼa pea mo tana famili. Kae neʼe fakalogo kia Sehova pea mo tona ʼohoana, ʼo ʼalu ai ki te fenua ʼo Kanaane, logola neʼe mole ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ka hoko kia ia.​—Senesi 11:​31–12:4; Gaue 7:​2-4.

11. (a) Ko te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga feafeaʼi ʼaē neʼe lagolago ai ia Moisese ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova? (b) Koteā tona ʼaoga kia tatou ia te faʼifaʼitaki ʼa Moisese?

11 Ko Moisese neʼe toe lagolago mo ia ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova. Pea neʼe ina fai ʼi te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaupito​—ʼi tanā fehōkosi mo te Falaone ʼo Esipito. Ko Moisese neʼe mole ko he tagata neʼe loto falala. Neʼe lotolotolua ʼo ʼuhiga mo tana poto palalau. Kae neʼe fakalogo kia Sehova. ʼAki te lagolago ʼa Sehova pea mo tona tēhina ko Alone, neʼe tuʼu liuliuga ia muʼa ʼo te Falaone fiatuʼu, moʼo tala te folafola ʼa Sehova. Māʼia mo ʼihi foha ʼo Iselaele neʼe nātou fatufatuʼi ia Moisese. Kae neʼe agatonu pe Moisese ʼo ina fai ia meʼa fuli ʼaē neʼe fakatotonu age e Sehova, pea ʼaki ia ia, neʼe hāofaki ai ia Iselaele mai Esipito.​—Ekesote 7:6; 12:​50, 51; Hepeleo 11:​24-27.

12. (a) Koteā ʼaē ʼe ina fakahā mai ko te nofo agatonu kia Sehova ʼe mole mulimuli pe ki te ʼu fakamaʼua ʼa te ʼAtua kua tohi? (b) Ko tatatou mahino ki te faʼahiga agatonu ʼaia ʼe tokoni feafeaʼi mai kia tatou ke tou maʼuliʼi ia 1 Soane 2:15?

12 Ko nātou ʼaē neʼe agatonu kia Sehova neʼe mole nātou fakalogo pe ki te ʼAtua ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi. ʼI te temi ʼaē neʼe faiga ai e te ʼohoana ʼa Potifale ke ina fakahalaʼi ia Sosefo, neʼe mole heʼeki tohi he fakatotonu fakaʼatua, ʼe ina tapuʼi te tono. Kae ko Sosefo ʼi tana ʼiloʼi te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e Sehova ʼi Eteni ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana, neʼe mahino kia ia ʼe mole tali e te ʼAtua te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he tagata mo te ʼohoana ʼo he tahi tagata. Neʼe mole fia ʼahiʼahi e Sosefo peʼe aʼu anai kifea te fakagafua ʼa te ʼAtua tana faʼifaʼitakiʼi te maʼuli ʼa te kau Esipito. Neʼe lagolago kia Sehova, ʼo ina metitasioʼi te ʼu felogoi ʼa te ʼAtua mo te hahaʼi, pea neʼe ina maʼuliʼi fakalelei te meʼa ʼaē neʼe mahino kia ia ʼe ko te finegalo ʼo te ʼAtua.​—Senesi 39:​7-12; Pesalemo 77:​11, 12.

13. Neʼe hā feafeaʼi ko te Tevolo ʼe gutuloi ʼo ʼuhiga mo (a) Sopo? pea mo (b) te kau Hepeleo e toko tolu?

13 Māʼia ʼi te ʼu ʼahiʼahi faigataʼa, ko nātou ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi moʼoni ia Sehova ʼe mole nātou lītuʼa kia te ia. Neʼe lau e Satana, kapau ʼe maumauʼi te ʼu koloā ʼa Sopo pea mo fakahoko ki ai he mahaki, ʼe toe feiā pe anai mo te tagata ʼaia, ʼaē neʼe vikiʼi e Sehova, ʼe lītuʼa anai ki te ʼAtua. Kae neʼe fakamoʼoni e Sopo ko Satana ʼe gutuloi, logola neʼe mole ʼiloʼi e Sopo te tupuʼaga ʼo te ʼu malaʼia ʼaē neʼe hoko kia ia. (Sopo 2:​9, 10) Hili kiai ni ʼu taʼu, ʼi tana toe faiga ke ina fakamoʼoni tana ʼu felau, neʼe uga e Satana te hau ʼitaʼita ʼo Papiloni ke ina fakamatakuʼi te ʼu tūpulaga Hepeleo e toko tolu, ʼaki he lī ʼo nātou ki te gutuʼumu kakaha, mo kapau ʼe mole nātou tulolo ia muʼa ʼo te fakatātā. Neʼe fakakinauʼi nātou ke nātou fili peʼe nātou fakalogo ki te fakatotonu ʼa te hau peʼe nātou fakalogo ki te lao ʼa Sehova ʼaē ʼe fakafeagai ki te tauhi tamapua, pea ʼaki he loto mālohi, neʼe nātou tali ʼe nātou tauhi kia Sehova pea ko ia tonatou Pule Māʼoluga. Kia nātou neʼe maʼuhiga age te agatonu ki te ʼAtua ʼi te maʼuli!​—Taniela 3:​14-18.

14. ʼE lava feafeaʼi kia tatou kau agahala ke tou fakamoʼoni ʼe tou agatonu moʼoni kia Sehova?

14 ʼAki te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia, ʼe tonu koa ke tou manatu ʼe tonu ke haohaoa he tahi ke feala ke agatonu kia Sehova, peʼe ka fai he tahi hana hala pea ʼe mole kei feala ia ke agatonu? Kailoa! ʼE ʼui mai e te Tohi-Tapu ʼi ʼihi temi ko Moisese neʼe faihala. Logola neʼe mole leleiʼia e Sehova, kae neʼe mole lītuʼa kia Moisese. ʼO feiā mo te kau ʼapositolo ʼa Sesu Kilisito, neʼe ʼi ai tonatou ʼu vaivaiʼaga. ʼE mahino kia Sehova totatou ʼuhiga agahala, pea ʼe fiafia mo kapau ʼe mole tou meʼa noaʼi ʼaki he loto katoa tona finegalo ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pe. Kapau neʼe tou fai he meʼa ʼe kovi ʼuhi ko hatatou vaivaiʼaga, pea ʼe maʼuhiga ke tou fakahemala moʼoni pea ke mole tou toe fai te meʼa ʼaia. ʼE tou fakahā ai ʼe tou ʼofa moʼoni ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e Sehova ʼe lelei pea mo tou fehiʼa ki te meʼa ʼe ina ʼui mai ʼe kovi. ʼE feala ke tou maʼa ia muʼa ʼo te ʼAtua, mo kapau ʼe tou tui ki te sakilifisio maʼuhiga pea mo faifakalelei ʼa Sesu.​—Amosi 5:15; Gaue 3:19; Hepeleo 9:14.

15. (a) Ko ai ʼi te hahaʼi fuli neʼe nofo agatonu katoa ki te ʼAtua, pea ko he fakamoʼoni ʼaia kiteā? (b) ʼE tokoni feafeaʼi mai kia tatou te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu?

15 Kae ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole feala ki te hahaʼi ke nātou fakalogo katoa ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova? Ko te tali ki te fehuʼi ʼaia neʼe hage ko he “meʼa fakalilo tapu” lolotoga taʼu e 4 000. (1 Timoteo 3:16) Ko Atama, logola neʼe fakatupu haohaoa, kae neʼe mole ina tuku he faʼifaʼitaki haohaoa ʼo ʼuhiga mo te pipiki ki te ʼAtua. Kae ko ai ʼaē neʼe ina lavaʼi te faʼahi ʼaia? ʼE mahino papau ia neʼe mole he tahi ʼi tona hōloga agahala. Ko te tagata pe e tahi neʼe fealagia neʼe ko Sesu Kilisito. (Hepeleo 4:15) Ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu neʼe ina fakamoʼoni ai ko Atama, ʼaē neʼe maʼuli ʼi he ʼu ʼaluʼaga neʼe lelei age, neʼe feala ke ina taupau he agatonu katoa mo kapau la neʼe loto kiai. Neʼe mole he meʼa neʼe kovi ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua. Koia ʼe tou fia mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu Kilisito, mokā tou fakahā tatatou fakalogo ki te lao ʼa te ʼAtua, pea mo tou tauhi ʼāteaina pe kia Sehova, te Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼAtulaulau.​—Teutalonome 32:​4, 5.

Ko Ai ʼAē ʼe Tou Lagolago Ki Ai?

16. He koʼe ʼe tonu ke tou nofo tokaga tuʼumaʼu ʼo ʼuhiga mo tatatou aga ki te pule faʼitaliha ʼo Sehova?

16 Ia ʼaho nei, ko tatou takitokotahi ʼe tonu ke tou tali ki te fihi ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼi te ʼatulaulau. Kapau ʼe tou tala fakahāhā ʼe tou kau mo Sehova, pea ʼe gaohi koviʼi tatou e Satana. ʼE ina tauʼi tatou mai te ʼu potu fuli pe, pea mo hoko atu anai ʼo aʼu ki te fakagata ʼo tana tuʼu agakovi ʼaenī. Koia ʼe tonu ai ke tou nonofo tokaga tuʼumaʼu. (1 Petelo 5:8) Ko tatatou aga ʼe ina fakahā peʼe ko ai ʼaē ʼe tou lagolago ki ai ʼi te fihi tāfito ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼo Sehova, pea mo te lua fihi ʼo ʼuhiga mo te nofo agatonu ki te ʼAtua ʼi te ʼu ʼahiʼahi. ʼAua naʼa mata noa kia tatou te heʼe agatonu, heʼe ko he meʼa māhani ʼi te malamanei. Moʼo taupau tatatou agatonu, ʼe maʼua ke tou maʼuliʼi te ʼu lekula faitotonu ʼa Sehova ʼi te ʼu faʼahi fuli pe ʼo totatou maʼuli.

17. Ko ai ʼaē neʼe ʼi te kamata ʼo te loi pea mo te kaihaʼa, ʼaē ʼe tonu ai ke tou tekeʼi te ʼu aga ʼaia?

17 Ohage la, ʼe mole feala ke tou faʼifaʼitaki kia Satana, “te tāmai ʼo te loi.” (Soane 8:​44) ʼE tonu ke tou tala te moʼoni ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuape. ʼI te tuʼu ʼa Satana, ʼe ko he agamāhani ʼa te kau tūpulaga ke mole nātou tala te moʼoni ki tanatou ʼu mātuʼa. Kae ʼe mole gutuloi te kau tūpulaga Kilisitiano, pea ʼe nātou fakahā ai ʼe faihala ia Satana ʼi tana lau ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe nātou līaki anai tanatou agatonu ʼi te ʼahiʼahi. (Sopo 1:​9-11; Tāʼaga Lea 6:​16-19) Pea ʼe ʼi ai mo te ʼu gāue fakakoloa ʼe lava ʼiloʼi ai ʼe kau he tahi mo “te tāmai ʼo te loi” kae mole kau mo te ʼAtua ʼo te moʼoni. ʼE tou fakamamaʼo mai te ʼu aga ʼaia. (Mikea 6:​11, 12) Pea ʼe mole tali te kaihaʼa, tatau aipe peʼe kita nofo ʼi te faigataʼaʼia, peʼe kapau neʼe kita kaihaʼa he tahi ʼe maʼu koloā. (Tāʼaga Lea 6:​30, 31; 1 Petelo 4:15) Peʼe fai māhani te kaihaʼa ʼi te koga meʼa ʼaē ʼe tou nonofo ai, peʼe mole faʼa maʼuhiga te meʼa ʼaē neʼe kaihaʼa, ko te kaihaʼa ʼe fakafeagai ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua.​—Luka 16:10; Loma 12:2; Efeso 4:28.

18. (a) ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu Taʼu e Afe ʼo Te ʼAfio ʼa Kilisito, koteā te ʼahiʼahi ʼaē ka hoko anai ki te malamanei? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fakamāhani ʼo fai ʼi te temi nei?

18 Lolotoga te ʼu Taʼu e Afe ʼo Te ʼAfio ʼa Kilisito, ʼe lī anai ia Satana pea mo tana kau temonio ki te vanu, ʼo mole feala ai ke nātou fakahalaʼi te malamanei. ʼI meʼa fakaloto fīmālie foki! Kae ʼi te hili ʼo te ʼu taʼu e afe, ʼe faka ʼāteaina anai nātou ʼi he kiʼi temi nounou. Ko Satana pea mo nātou ʼaē ka mulimuli kia ia, ʼe nātou fakahalaʼi anai te hahaʼi ʼaē kua haohaoa ʼi te mālama foʼou pea mo nofo agatonu ki te ʼAtua. (Apokalipesi 20:​7-10) Kapau ʼe tou maʼu te pilivilesio ke tou maʼuʼuli ʼi te temi ʼaia, koteā anai te meʼa ʼaē ka tou fai ʼo ʼuhiga mo te fihi ʼaia ki te pule faʼitaliha ʼi te ʼatulaulau? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te hahaʼi fuli ʼe nātou haohaoa anai, koia kapau ʼe heʼe agatonu he tahi, ʼe ko he faʼahi ʼe ina fai anai ʼi tona loto faʼitaliha, pea ʼe iku anai ki te fakaʼauha heʼegata. Koia ʼe maʼuhiga ai ʼi te temi nei ke tou fakamāhani ʼo fakalogo fakavilivili ki te ʼu fakatotonu fuli pe ʼaē ʼe foaki mai e Sehova, ʼaki tana Folafola peʼe ko tana kautahi. Kapau ʼe tou fai feiā, ʼe tou fakahā ai tatatou pipiki fakamalotoloto kia te ia ʼi tona ʼuhiga Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼAtulaulau.

Fakamanatu

• Koteā te fihi lahi ʼaē ʼe tou pipiki fuli kiai? He koʼe ʼe tou kau ki te fihi ʼaia?

• Koteā ʼaē ʼe fakaofoofo ai te nofo agatonu kia Sehova ʼa te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼo te ʼu temi muʼa?

• He koʼe ʼe maʼuhiga ʼi te ʼaho fuli ke tou fai he ʼu aga ʼe nātou faka kolōliaʼi ia Sehova?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae