Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • bt kap. 26 p. 203-210
  • “ ʼE Mole He Tahi Ia Koutou ʼe Mate Anai

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “ ʼE Mole He Tahi Ia Koutou ʼe Mate Anai
  • Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “Neʼe Fakatau Matagi” (Gaue 27:1-7 ʼuluaki koga)
  • “Neʼe Fueʼi e Te Afā Ia Te Vaka” (Gaue 27:7 lua koga-26)
  • “Neʼe Natou Kaku Haohaoa Fuli Leva Ki ʼUta” (Gaue 27:27-44)
  • “Neʼe Agalelei ʼAupito” (Gaue 28:1-10)
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Te Tule Leʼo—2004
  • “Te u Tuutamaki i Te Moana”
    Te Tule Leʼo—1999
  • Neʼe Tauʼi e Paulo Te ʼu ʼAluʼaga Kovi
    Te Tule Leʼo—1999
  • Ke Ke Lototoʼa, ʼe Tokoni Atu Ia Sehova
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
Hoko Atu
Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
bt kap. 26 p. 203-210

KAPITE 26

“ ʼE Mole He Tahi Ia Koutou ʼe Mate Anai”

Hili te mou ʼo te vaka ʼo Paulo neʼe ina fakaha ai he tui ʼe malohi pea mo tona ʼofa ʼae ki tona tatau

Gaue 27:1–28:10

1, 2. Neʼe feafeaʼi ia te folau ʼae neʼe teuteu ki ai ia Paulo? Pea kotea ʼae neʼe lagi hoha ki ai?

NEʼE nofo pe Paulo ʼo fakakaukauʼi ia te ʼu palalau ʼae neʼe fai e te Kovana ko Feseto ʼi tana ui ʼae “ ʼE ke alu anai kia Sesale.” He ʼe mole ina iloʼi pe kotea anai ka hoko ki ai. Neʼe pilisoni lolotoga taʼu ʼe 2 pea kua teuteu nei ke alu ki Loma. (Gaue 25:12) Kae ʼe ina fakakaukauʼi ia te ʼu tuʼutamaki ʼae neʼe feala ke hoko ki ai ʼi tana ʼu faifolau vaka ʼi te tai. Koia, ʼe tuʼania ai ʼi tana faifolau leva ʼaeni ʼo alu kia Sesale.

2 Neʼe tuʼa lahi te tuʼutamakiʼia ʼa Paulo ʼi tana fefolauʼaki ʼi te tai. Neʼe tuʼa tolu te maumau ʼo tona vaka, pea neʼe nofo ʼaho katoa mo po katoa ʼi te moana. (2 Ko. 11:25, 26) ʼE mole tatau leva ia tana folau ʼaeni pea mo tana ʼu folau misionea ʼae neʼe fealuʼaki faʼifaʼitaliha ai. Ko ia ko te tagata pilisoni pea ko te loaloaga ʼo tana faifolau ko kilometa ʼe 3 000 mai Sesalea ki Loma. Kae ʼe tau maʼuli anai koa ki Loma? Kapau koia, ʼe fakatuʼā anai koa ki te mate moka tau atu ki Loma? Tou manatuʼi ʼe fakamauʼi anai ia ia e te puleʼaga Loma. Neʼe ko te puleʼaga ʼaia neʼe malohi tokotahi ʼi te malama ʼa Satana ʼi te temi ʼaia.

3. Kotea ʼae neʼe fakatotonu malohi e Paulo ke ina fai? Pea kotea ʼae ka tou vakaʼi anai ʼi te kapite ʼaeni?

3 Neʼe lahi te ʼu fakamatala neʼe tou lau ʼo ʼuhiga mo Paulo pea ʼe lagi tou manatu neʼe lotovaivai ʼuhi ko te ʼu aluʼaga ʼae ka ʼamanaki hoko ki ai. Kae neʼe mole ko te faʼahi ʼaia neʼe logoʼi e Paulo. Neʼe kua ina iloʼi ʼe tau anai pea mo he ʼu ʼahiʼahi kae neʼe mole ina iloʼi pe kotea anai te ʼu ʼahiʼahi ʼaia. Neʼe mole loto ia ke puli tona fiafia ʼae ʼi tana faifakamafola ʼuhi ko tana hoha ki he ʼu aluʼaga ʼe mole ina iloʼi. (Mat. 6:27, 34) Neʼe ina iloʼi ʼe loto e Sehova ke ina toʼo ia te ʼu faigamalie fuli ke ina fakamafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga, maʼia ki te kau taki fakapuleʼaga. (Gaue 9:15) Neʼe ina fakatotonu malohi ke ina fakahoko ia tana gaue, tatau aipe pe kotea te aluʼaga ʼe feala ke hoko. ʼE mole tonu koa la ke feia mo tatou? Tou vakaʼi fakatahi pe kotea ʼae neʼe hoko kia Paulo ʼi tana faifolau ʼaia, pea mo te ʼu ako mai tona faʼifaʼitaki.

“Neʼe Fakatau Matagi” (Gaue 27:1-7 ʼuluaki koga)

4. Neʼe ko te faʼahiga vaka feafeaʼi neʼe toʼo e Paulo ʼi te kamata ʼo tana folau? Pea ko ai ʼae neʼe kauga olo pea mo ia?

4 Neʼe tuku leva ia Paulo pea mo te tahi ʼu tagata pilisoni ki te pule solia Loma ʼe higoa ko Suliusi. Neʼe ina toʼo leva te tonu ʼae ke natou toʼo he vaka neʼe tau age ki Sesalea. Neʼe haʼu te vaka ʼaia mai Atalamite, ko he ʼuafu ʼe tuʼu ʼi te potu uesite ʼo Asia Veliveli, ʼe haga ki te kolo ko Mitilene ʼi te motu ko Lesbos. ʼE natou olo ai ki te noleto pea ʼe natou ofe ki te potu uesite ʼo natou tautau tuʼu ʼi he ʼu ʼuafu ʼo fakahifo ai ia te ʼu ʼuta. Neʼe mole ko he vaka neʼe ʼave mahani ai ia he kau folau, tafito ia he kau pilisoni. (Vakaʼi te ʼa takai “Ko Te Faifolau ʼi He Vaka Fetuku Koloa.”) Meʼa lelei, he neʼe mole ko Paulo tokotahi pe ʼi te kau pilisoni neʼe ʼi te lotu Fakakilisitiano. Neʼe ʼi ai te tahi ʼu tagata Kilisitiano neʼe faifolau fakatahi pea mo ia, ko Alisitake pea mo Luka. Neʼe ko Luka ʼae neʼe ina fakamatala ia tanatou faifolau ʼaia. ʼE mole tou iloʼi pe neʼe nā totogi ia tanā folau ʼaia pe neʼe nā kauga folau pea mo Paulo ʼuhi ko naua ko tana ʼu kaugana.​—Gaue 27:1, 2.

KO TE FAIFOLAU ʼI HE VAKA FETUKU KOLOA

ʼI te temi muʼa neʼe faʼu tafito te ʼu vaka moʼo fetuku te ʼu koloa, kae mole ke fetuku te hahaʼi. Kapau ʼe fia folau vaka he tahi, neʼe tonu ke hifo ki te ʼuafu ʼo kumi he vaka ʼe alu ki te koga meʼa ʼae ʼe fia alu ki ai, mo talagaʼi tona totogi pea mo fakalogo ki te temi ʼae ʼe mavae ai ʼi te ʼuafu.

Neʼe lahi te ʼu vaka fetuku koloa neʼe feoloʼaki ʼi te Tai Metitelanea. Ka faifolau vaka te hahaʼi ʼe natou momoe ʼi te fuga vaka, ʼi he kiʼi fale la neʼe natou fakatuʼu ʼi te afiafi pea mo vete ʼi te ʼaho ake. Neʼe tonu ke natou ʼave ia te ʼu meʼa fuli ʼae ʼe ʼaoga ki tanatou folau, te meʼa kai mo te meʼa moe.

Neʼe fakalogo te loaloaga ʼo te folau ki te ʼu matagi. ʼI te agamahani, neʼe taʼofi te feoloʼaki ʼo te ʼu vaka ʼi te mahina ʼo Novepeli ki Malesio, ʼuhi ko te temi momoko.

Ko he vaka ʼafea mo ʼona faʼahi tafito ʼe 4, mai te taumuʼa ki te taumuli. 1. Ko te ʼu foe. 2. Ko te la lahi. 3. Te ʼu foʼi tau. 4. Te kiʼi la veliveli.

5. Ko ai ʼae neʼe fakafelaveʼi mo Paulo ʼi Sitoni? Pea kotea te ako ʼe feala ke tou taʼofi ai?

5 Hili he ʼaho katoa ki tanatou olo ʼi te tai ia kilometa ʼe 100 ʼi te noleto, neʼe tau atu leva te vaka ki Sitoni ʼi Silia. Neʼe mole hage te aga ʼa Suliusi kia Paulo ko tana aga ʼae ʼe ina fai mahani ki te kau pilisoni. Lagi ko tana iloʼi ʼae ʼe ko he tagata Loma pea ʼe heʼeki fakamauʼi ia ia e he telepinale. (Gaue 22:27, 28; 26:31, 32) Koia, neʼe ina tuku ai ke hifo ʼi te vaka ʼo alu ʼo fakafelaveʼi pea ʼona tehina Kilisitiano. ʼE mahino ia, neʼe fiafia te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼi tanatou tokakaga ki te apositolo ʼuhi ko tana nofo fualoa ʼi te pilisoni. ʼE ʼi ai koa he ʼu aluʼaga ʼe feala ke ke fakatalitali feia ai hou tehina peʼe tuagaʼane pea mo ke maʼu ai he ʼu fakalotomalohi?​—Gaue 27:3.

6-8. Kotea ʼae neʼe hoko kia Paulo ʼi tana faifolau mai Sitoni ki Kinito? Pea ko te ʼu faigamalie fea ʼe ina maʼu ʼi tana faifolau ʼaia?

6 ʼOsi ʼaia, pea neʼe mavae leva te vaka ʼi Sitoni ʼo hake ki Silisia ʼo ovi ki te kolo ko Talesi. Ko te kolo ʼaia neʼe tupu ai ia Paulo. Neʼe mole talanoa ia Luka ki he tahi atu ʼu koga meʼa neʼe natou tuʼu ai kae neʼe ina ui “neʼe fakatau matagi” ia te vaka. (Gaue 27:4, 5) ʼE tou iloʼi neʼe toʼo e Paulo ia te ʼu faigamalie fuli ke palalau ʼo ʼuhiga mo te logo lelei. Neʼe lagi faifakamafola kia natou ʼae neʼe kauga pilisoni mo ia, pea mo te kau vaka, mo te kau solia, ʼo feia mo te ʼu hahaʼi ʼae neʼe felaveʼi mo natou ʼi te ʼu ʼuafu. Kae ʼe feafeaʼi kia tatou, ʼe tou toʼo koa ia te ʼu faigamalie fuli ke tou faifakamafola ki te hahaʼi fuli?

7 Neʼe tau atu leva te vaka ki te ʼuafu ko Mila, ʼi te potu saute ʼo Asia Veliveli. Neʼe lagi olo leva ia Paulo pea mo ʼihi ki te vaka ʼae ʼe alu ki Loma, ko tonatou tauʼaga fakamuli ʼaia. (Gaue 27:6) ʼI te temi ʼaia, neʼe fetuku mai ʼi Esipito ia te ʼu magisi ki Loma. Pea neʼe tutuʼu te ʼu fua vaka ʼo te kau Esipito ʼi Mila. Neʼe ko te vaka feia neʼe maʼu e Suliusi moʼo fetuku ia te kau solia pea mo te kau pilisoni. Neʼe lagi lahi age ia ʼi te vaka ʼae neʼe natou ʼomai ai, he neʼe fetuku ai ia te fulumeto pea mo te toko 276 hahaʼi. Ko te kau vaka, mo te ʼu solia, mo te kau pilisoni, pea mo te tahi kau folau, neʼe olo ki Loma. ʼE mahino ia, ʼi tanatou fetogi vaka ʼaia, neʼe feala ai kia Paulo ke faifakamafola ki te tahi age ʼu hahaʼi.

8 Neʼe natou olo leva ki Kinito, ko te kolo ʼe tuʼu ʼi te potu saute uesite ʼo Asia Veliveli. Kapau la neʼe agi te matagi mai muli, neʼe feala pe ke natou tau atu ki te kolo ʼaia hili pe he ʼaho katoa. Kae neʼe fakamatala e Luka “neʼe matou folau lolotoga ni ʼaho he neʼe alu mamalie ia te vaka, pea neʼe faigataʼa tamatou tau atu ki Kinito.” (Gaue 27:7 ʼuluaki koga) Pea neʼe tuʼu kovi leva te lagi. (Vakaʼi te ʼa takai “Te ʼu Matagi ʼi Te Tai Metitelanea.”) Neʼe lagi faigataʼa ia tanatou faifolau ʼuhi ko te ʼu matagi lalahi pea mo te toka kovi ʼo te tai.

TE ʼU MATAGI ʼI TE TAI METITELANEA

ʼE fakalogo te fealuʼaki ʼa te ʼu vaka ʼi te Tai Metitelanea, te Tai Lahi, ki te matagi pea mo te agaaga tuʼu ʼo te ʼaele. ʼI te temi mafana, ʼi te potu esite, ʼi te agamahani ʼe agi te matagi mai te potu uesite. Neʼe faigafua te alu ʼo te ʼu vaka ki te potu esite, ohage pe ko tona fakatokagaʼi e Paulo ʼi tana toe liliu mai tana tolu folau misionea. Neʼe mavae mo ʼona kaumeʼa mai Mile, ʼo fakalaka ʼi Lota, pea mo tau atu leva ki Patala. Neʼe natou olo fakahagatonu leva ki Tile, ʼi Fenisia. Neʼe fakamatala e Luka, ʼi tanatou fakalaka, neʼe tuʼu ia Sipele ʼi tonatou faʼahi hema, ko tona fakaʼuhiga neʼe natou fakalaka ʼi te potu saute ʼo te motu.​—Gaue 21:1-3.

Kae neʼe feafeaʼi leva te alu ki te potu uesite? Neʼe fakalogo ki te matagi, kae ʼi ʼihi temi neʼe mole feala. ʼE ui fenei ʼi te tohi: “ ʼI te temi momoko neʼe mole lelei te faʼahiga tuʼu ʼo te ʼaele. Neʼe ʼi ai te ʼu afā malohi neʼe agi ki te potu esite, ʼo fakalaka ʼi te Tai Metitelanea mo ni matagi lalahi. ʼI ʼihi temi neʼe ʼua lalahi pea mo to te nive.” (The International Standard Bible Encyclopedia) ʼI te ʼu temi ʼaia neʼe feala pe ke hoko he ʼu tuʼutamaki.

Kae, neʼe feala pe te alu ki te noleto ʼi te temi fuli pe. Neʼe olo te ʼu vaka ʼo fakalaka ʼi Palesitina pea mo afe ki te potu uesite ki Pafilia. ʼI tanatou olo ʼaia neʼe agiagi mamalie te matagi mai ʼuta pea mo tatafe lelei te tai. Neʼe feia la te vaka ʼae neʼe alu ai Paulo, ʼi tona ʼave pilisoni ki Loma. Kae neʼe feala pe ki te ʼu vaka ke fakatau matagi. (Gaue 27:4) Neʼe lagi hake mai te vaka fetuku fulumeto ʼae ʼe talanoa ki ai ia Luka, mai Esipito, ʼo afe ki te koga meʼa ʼe ʼu ʼi te matagi, ʼi te vaha ʼo Sipele pea mo Asia Veliveli. ʼI tanatou mavae ʼi Mila neʼe fakatotonu e te kapiteni ke natou hoko atu ki te potu uesite, ʼo fakalaka ʼi Keleka pea mo toe hake ki te potu uesite ʼo Italia. (Gaue 27:5, 6) Kae neʼe mole feala ʼuhi ko te matagi pea mo te agaaga tuʼu ʼo te ʼaele.

“Neʼe Fueʼi e Te Afā Ia Te Vaka” (Gaue 27:7 lua koga-26)

9, 10. Kotea te u faigataʼaʼia neʼe tau pea mo natou ʼi tanatou fakaovi ki te motu ʼo Kelete?

9 Hili tanatou fakalaka ʼi Kinito, neʼe fia alu leva ia te kapiteni ki te potu uesite, kae neʼe fakamatala e Luka neʼe sio mata “neʼe fakatau matagi te vaka.” (Gaue 27:7 lua koga) ʼI tana fakamamaʼo mai te fenua, neʼe agi malohi leva ia te matagi mai te potu noleto uesite ʼo alu vave ai te vaka ki te potu saute. ʼI te temi leva ʼae neʼe natou fakalaka ovi ai ki te motu ko Kelete, neʼe ū leva te vaka ʼi te matagi ʼo puipui ai natou. Neʼe kua hoko he aluʼaga feia ki muʼa atu ki te vaka ʼae neʼe alu ai ia Paulo, pea neʼe fakalaka ovi ki te motu ko Sipele kae fakatau matagi te vaka. Kua tuʼu leva te vaka ʼi te potu saute mo te motu ko Kelete ʼo natou ū ai ʼi te matagi. Neʼe lagi natou fiafia ʼi te temi ʼaia, kae neʼe natou tuʼania pe he neʼe iloʼi e te kau vaka kua vave hoko mai ia te temi momoko pea ʼe fakatuʼania.

10 Neʼe fakamatala fenei leva e Luka: “Neʼe faigataʼa ʼaupito tamatou fakalaka ʼi ai, pea neʼe matou tau leva ki te koga meʼa neʼe higoa ko Taulaga Taulekaleka.” Logo la tanatou ovi ki te motu kae neʼe faigataʼa tanatou taʼofi ia te vaka. Neʼe natou maʼu leva he koga meʼa ʼe ovi ki te motu neʼe feala ke natou li ai ia te foʼi tau. Ko temi ʼe fia neʼe natou nonofo ai ʼi te koga meʼa ʼaia? Neʼe ui e Luka neʼe “fualoa tamatou nonofo ʼi ai,” kae neʼe mole ko he puleʼaki ʼe lelei kia natou. Koteʼuhi ʼi te ʼu mahina ʼo Sepetepeli mo Oketopeli neʼe faigataʼa te fealuʼaki ʼi te vaka he neʼe feala pe ke hoko he tuʼutamaki.​—Gaue 27:8, 9.

11. Kotea ia te tokoni ʼae neʼe fai age e Paulo? Pea kotea te tonu neʼe natou fai?

11 Neʼe lagi ʼi ai ʼihi ʼi te kau folau neʼe natou kole tokoni kia Paulo ʼuhi ko tana mahani ʼi te faifolau ʼi Metitelanea. Neʼe ina fakamahino age ʼe lelei age ke ʼaua naʼa tou toe olo koteʼuhi “ ʼe mole hao anai te folau ʼaeni mo tuʼutamaki pea mo he ʼu maumau.” Ko tona fakaʼuhiga neʼe feala pe ke mamate ʼihi ia natou. Kae neʼe loto e te kapiteni pea mo te tagata ʼo ʼona te vaka ke natou foimo olo ʼo kumi he koga meʼa ʼe natou hao ai mai te ʼu tuʼutamaki. Koia, neʼe natou fakalotoʼi ai ia Suliusi pea neʼe loto e te kaugamalie o te kau vaka ke natou olo ki te kolo ko Fenisi koteʼuhi ʼe lahi age ia tona ʼuafu pea mo faigafua tanatou nonofo ai lolotoga te temi momoko. Koia, ʼi te temi pe ʼae neʼe natou tokagaʼi ai te agi mai ʼo te matagi mai te potu saute neʼe natou olo ai.​—Gaue 27:10-13.

12. Kotea ʼae neʼe hoko hili te mavae ’a te vaka ’i Kelete? Pea kotea ʼae neʼe fai e te kau vaka mo’o haofaki te vaka?

12 Neʼe ʼi ai leva te tahi fihifihia neʼe hoko neʼe agi te “toe matagi malohi” mai te potu noleto esite. Pea neʼe alu leva te vaka ki “te kiʼi motu neʼe higoa ko Kalauta” ke natou ū ai ʼi te matagi. Neʼe tuʼu te kiʼi motu ia kilometa ʼe 65 mai te ʼuafu Taulaga Taulekaleka. Kae neʼe fakatuʼania tanatou olo he neʼe feala pe ke tafea te vaka ki te potu saute, ’o ovi ki Afelika, ’o maha’ia ’i he fuga ʼafua pea mo maumau ai te vaka. Neʼe matataku ai te kau vaka, koia neʼe natou toho ake te vakapa ki te loto vaka. Neʼe natou kinakina ’i tona toho ake he neʼe lagi kua fonu tai. Neʼe natou haʼihaʼi ai te vaka ʼaki ni maea mo ʼona fakamaʼumaʼu. Neʼe natou fakahifo te foʼi la lahi pea mo faiga ke fakatau matagi te vaka ke natou to kehe ’i te afā. Neʼe lagi ko he alu’aga fakamataku ʼaupito. Kae neʼe kei “fueʼi e te afā ia te vaka.” Kae ’i te tolu ʼaho, neʼe natou laku fuli ki te tai te ʼu maea ʼae neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakahake te ʼu la, mo’o fakamaʼamaʼa te vaka.​—Gaue 27:14-19.

13. Neʼe feafeaʼi te vaka ʼi te afā?

13 Tokolahi neʼe natou matataku. Kae neʼe lototoʼa pe Paulo mo ʼona kaumeʼa. Neʼe fakapapau age e te ʼAliki ʼe alu anai ʼo foaki he fakamoʼoni ʼi Loma, pea neʼe toe fakamoʼoni ki ai te ʼaselo. (Gaue 19:21; 23:11) Kae kua vahaʼa lua te lolotoga to ʼo te afā. Neʼe faigataʼa ki te pailate tana taki te vaka ʼuhi ko te tuʼu kovi ʼo te lagi pea mo te kua ū ʼo te laʼa mo te ʼu fetuʼu ʼi te ʼu ʼao. Neʼe mole kei fia kakai te kau vaka, ʼuhi ko tanatou mokosisia, mo te ʼua, pea mo te tokakovi ʼo te tai mo tanatou matataku.

14, 15. (1) He koʼe neʼe toe fakamanatu e Paulo te fakatokaga ʼae neʼe kua ina fai kia natou? (2) Kotea te ako ʼe tou maʼu mai te fakalotomalohi ʼae neʼe fai e Paulo?

14 Neʼe tuʼu ake leva Paulo ʼo toe fakamanatuʼi age te fakatokaga ʼae neʼe kua ina fai age. Pea neʼe moʼoni pe ʼana palalau, neʼe tonu pe ke natou fakalogo ki ai. “ ʼI te temi nei, ʼe au kole atu ke kotou lotomalohi, he ʼe mole he tahi ia koutou ʼe mate anai, gata pe ki te vaka ʼe maumau anai.” (Gaue 27:21, 22) Neʼe toe lotomalohi ai te kau folau. Neʼe lagi fiafia ia Paulo ʼi te fakaha age e Sehova te logo lelei ʼaia ke ina fakaha. ʼE maʼuhiga ke tou manatuʼi ʼe maʼuhiga kia Sehova ia te maʼuli ʼo te hahaʼi takitokotahi. “ ʼE mole loto ia ke fakaʼauha he tahi, kae ʼe loto ia ke kaku te hahaʼi fuli ki te fakahemala.” (2 Pet. 3:9) Koia ʼe maʼuhiga ke tou fakaha ia te logo lelei ʼaia ki te hahaʼi fuli, he ʼe feala ke haofaki ai natou.

15 Neʼe lagi faifakamafola ia Paulo ki te tokolahi ʼi te kau folau, ʼo ʼuhiga mo tana “ ʼamanaki ki te fakahoko ʼo te fakapapau ʼae neʼe fai e te ʼAtua.” (Gaue 26:6; Kol. 1:5) Kae ʼi te lakaga ʼaia, neʼe feala pe ke hoko he tuʼutamaki kia natou, koia neʼe ina fakalotomalohi natou ʼo ina ui fenei: “ ʼAnapo, . . . neʼe ina fekauʼi mai he ʼaselo pea neʼe ina ui fenei mai: ‘Paulo, ʼaua naʼa ke mataku. ʼE tonu ke ke tuʼu ia muʼa ʼo Sesale, pea ʼe haofaki anai e te ʼAtua ia natou fuli ʼae ʼe folau fakatahi mo koe.ʼ Koia ʼu tagata, kotou lotomalohi, he ʼe au tui ki te ʼAtua, pea ʼe hoko anai ohage pe ko tona fakaha mai. Kae ʼe tonu ke mahaʼia te vaka ʼi he motu.”​—Gaue 27:23-26.

“Neʼe Natou Kaku Haohaoa Fuli Leva Ki ʼUta” (Gaue 27:27-44)

ʼE faikole Paulo ʼi te loto vaka, kae kaugamalie te hahaʼi. Kua gaʼegaʼe te kau folau. ʼE ʼi ai ʼihi ʼe natou haga ki lalo kae sioʼi natou e ʼihi. ʼE ʼi ai te ʼu pane ʼe hili ʼi he ʼu foʼi kesi.

“Neʼe fakafetaʼi ki te ʼAtua ia muʼa ʼo natou fuli.”​—Gaue 27:35

16, 17. (1) He koʼe neʼe faikole ia Paulo? (2) Neʼe moʼoni koa te fakatokaga ʼae neʼe fai e Paulo?

16 Neʼe natou tafea lolotoga vahaʼa ʼe lua, ia kilometa ʼe 900. ʼOsi ʼaia pea neʼe logo te kau vaka ki te fasi ʼo te ʼu peau. Neʼe natou li ai te ʼu foʼi tau ʼo te taumuli ki te tai ke fakatuʼu te vaka pea mo fakahaga te taumuʼa ki ʼuta ke ʼaua naʼa mahaʼia. Pea neʼe fia feholaki te kau vaka kae neʼe taʼofi natou e te kau solia, he neʼe ui age e Paulo kia natou pea mo tonatou pule: “Kapau ʼe mole nonofo te ʼu tagata ʼaeni ʼi te vaka, pea ʼe mole kotou maʼuʼuli anai.” Neʼe mole kei tokakovi te tai, koia neʼe ui ai e Paulo kia natou fuli ke natou kakai, he mole he tahi ʼe mate anai ia natou. ʼOsi ʼaia pea “neʼe fakafetaʼi ki te ʼAtua ia muʼa ʼo natou fuli.” (Gaue 27:31, 35) ʼI tana faikole ʼaia neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei kia Luka, mo Alisitake, ʼo toe feia pe mo tatou. Ka tou faikole ia muʼa ʼo te kaugamalie, ʼe tou fai koa he ʼu palalau ʼe fakalotomalohi mo fakalotofimalie?

17 Hili te faikole ʼa Paulo, “neʼe mole kei natou tuʼania pea neʼe natou kakai leva.” (Gaue 27:36) Neʼe natou laku leva ki te tai te ʼu taga fulumeto, moʼo fakamaʼamaʼa te vaka ʼi tanatou fakaovi atu ki te mata tai. ʼI te kua ʼaho leva, neʼe natou tuʼusi te ʼu maea ʼo te ʼu foʼi tau, mo veteki te ʼu haʼi ʼo te ʼu foe pea mo toho te la ʼo te taumuʼa, ke alu te vaka ki te mataʼone. Neʼe mahaʼia leva te vaka ʼi he ʼafua, ʼo maumau ai te taumuli ʼi te fetaʼaki e te ʼu peau. Neʼe matataku te kau solia naʼa feholaki te kau pilisoni, koia neʼe natou manatu ai ke natou matehi natou, kae neʼe taʼofi natou e Suliusi. Pea neʼe fakatotonu kia natou fuli ke natou kauga ki ʼuta peʼe ke natou tapiki ki he ʼu moʼi papa ʼo te vaka. Neʼe moʼoni pe te palalau ʼa Paulo. Neʼe mole he tahi ʼi te toko 276 kau folau neʼe mate. “Neʼe natou kaku haohaoa fuli leva ki ʼuta.” Kae ko te koga meʼa fea neʼe natou tau atu ki ai?​—Gaue 27:44.

“Neʼe Agalelei ʼAupito” (Gaue 28:1-10)

18-20. He koʼe ʼe ui neʼe “agalelei ʼaupito” te kau Malete? Pea kotea te milakulo neʼe fakafealagia e te ʼAtua ke fakahoko e Paulo?

18 Neʼe natou tau ki te motu ko Malete, ʼi te potu saute ʼo Sicile. (Vakaʼi te ʼa takai “ ʼE Tuʼu ʼIfea Ia Malete?”) Ko te hahaʼi ʼo Malete ʼe natou lea matapule, pea ʼe natou “agalelei ʼaupito.” (Gaue 28:2) ʼI tanatou sisio ʼae ki te mokosisia ʼa te kau matapule, neʼe tafu ai he afi ke natou fakamafana logo te ʼua pea mo te momoko. Pea neʼe hoko leva he milakulo.

19 Neʼe tae e Paulo he ʼu fafie ʼo laku ki te afi. Fokifa pe neʼe ʼoho mai te gata ʼo ʼuʼusi tona nima mo tautau ai. Neʼe manatu aipe ia te kau Malete neʼe tauteaʼi ia ia e te ʼu ʼatua.a

20 Neʼe sisio te kau Malete ki te ʼuʼusi ʼo te nima ʼo Paulo, pea neʼe natou manatu ʼe “fufula” anai tona nima. ʼE fakamahino ʼi he tohi, ko te kupu Fakakeleka ʼaia ʼe ko “he kupu fakatoketa.” Pea ʼe mole tou punamaʼuli tatou ʼi te fakaʼaogaʼi e Luka te kupu ʼaia he neʼe “toketa.” (Gaue 28:6; Kol. 4:14) Neʼe tūʼi e Paulo tona nima ʼo to ai te gata ki te afi pea neʼe mole tuʼutamakiʼia tona maʼuli.

21. (1) Kotea ʼae ʼe ha ai ko Luka neʼe ko te toketa? (2) Kotea te ʼu milakulo neʼe fai e Paulo? Pea kotea ʼae neʼe fai e te kau Malete?

21 Neʼe maʼuli ia Popilio ʼi Malete, neʼe ko te tagata maʼu koloa. Neʼe lagi ko te pule solia Loma neʼe iloa ʼi Malete. Neʼe ui e Luka ʼe “ko te pule ʼo te motu,” pea ko te higoa fakatuʼulaga ʼaia neʼe iloʼi e te hahaʼi ʼo Malete. Neʼe ina fakaʼapi ia Paulo pea mo ʼona tehina lolotoga ʼaho ʼe 3. Kae neʼe mahaki te tamai ʼa Popilio. Pea neʼe fakamahino lelei tona mahaki. Neʼe ina ui “neʼe fiva pea mo mahaki fatu.” Pea neʼe faikole ia Paulo mo hili ʼona nima ki ai, pea neʼe malolo leva. Neʼe punamaʼuli ʼosi te kau Malete ʼi tanatou sisio ki te milakulo ʼaia, pea neʼe natou ʼaumai te tahi kau mahaki ke ina fakamalolo. Neʼe natou foaki lahi kia Paulo mo ʼona tehina, ni meʼa ʼofa pea mo te ʼu meʼa ʼe ʼaoga ki tanatou folau.​—Gaue 28:7-10.

22. (1) Kotea te tala manatu ʼa te tagata faiako ʼo ʼuhiga mo te fakamatala ʼo te faifolau ʼa Paulo ki Loma? (2) Kotea ʼae ka tou vakaʼi anai ʼi te kapite ʼae ka hoa mai?

22 Neʼe fakamatalatala lelei e Luka ia te faifolau ʼa Paulo. Neʼe ui fenei e te tagata faiako: “ ʼE makehe te tohi ʼa Luka ʼi te ʼu tohi fuli ʼo te Tohi-Tapu, ko tana fakamatalatala lelei te ʼu ogaoga fuli ʼo te ʼu aluʼaga neʼe hoko. Neʼe ina fakamatalatala lelei te fealuʼaki vaka ʼi te ʼuluaki sekulo, pea mo te aluʼaga ʼo te maʼuli ʼa te hahaʼi ʼi te potu esite ʼo te Tai Metitelanea.” ʼE mahino neʼe lagi ina tohi te ʼu faʼahi ʼaia ʼi te ʼaho fuli, ʼi te lolotoga ʼo tana faifolau. Neʼe lagi ina tohi mo te ʼu aluʼaga ʼaeni ka tou ʼamanaki vakaʼi. Kotea ʼae ka hoko anai kia Paulo ʼi tana tau atu ki Loma? Ko te faʼahi ʼaia ka tou vakaʼi.

ʼE TUʼU ʼIFEA IA MALETE?

Neʼe lahi te ʼu motu neʼe ui e te hahaʼi neʼe ko te motu ko “Malete” ʼae neʼe mahaʼia ai te vaka ʼo Paulo. Neʼe ui e ʼihi neʼe ko te motu ʼe tuʼu ovi ki Corfou, ʼe ovi ki te potu uesite ʼo Keleka. ʼE ui e ʼihi ko te kupu Fakakeleka ʼae neʼe fakaliliu ki te kupu “Malete” ʼi te tohi ʼo Gaue, ʼe ko te kupu Mélitê. Koia neʼe ui e ʼihi ʼe ko te motu ʼae ʼe higoa ko Melitê Illyrica, ʼi te temi nei ko Mljet, ʼe tuʼu ovi ki te fenua ko Croatie, ʼi te Tai Adriatique.

ʼE moʼoni, ʼe talanoa ia Gaue 27:27 ki te “Tai ʼo Atilia.” Kae ʼi te temi ʼo Paulo, ko te higoa Adria neʼe mole fakaʼuhiga pe ki te Tai Adriatique ʼo te temi nei. Neʼe toe fakaʼuhiga ki te Tai Ionienne pea mo te tai ʼi te potu esite ʼo Sisile pea mo te potu uesite ʼo Kelete, ʼo kau ai mo te tai ʼe ovi ki te motu ʼo Malete ʼo te temi nei.

Neʼe alu te vaka ʼae neʼe ʼave ai Paulo, ki te potu saute, mai Kinito ki te potu saute ʼo Kelete. Neʼe malohi ʼosi te matagi, koia neʼe lagi ʼafe te vaka ʼo toe hake ki te noleto, ki Mljet peʼe ovi ki Corfou. Koia ʼe feala ke tou ui ʼe lagi tuʼu ia “Malete” ʼi te potu uesite. Neʼe lagi mahaʼia te vaka ʼo Paulo ʼi te motu ko Malete, ʼae ʼe tuʼu ʼi te potu saute ʼo Sisile.

a Neʼe iloʼi lelei e te hahaʼi Malete ia te ʼu gata ʼaia, he neʼe maʼu ʼi tonatou motu ʼi te temi ʼaia. Kae ʼe mole kei maʼu ʼi te temi nei, lagi ʼuhi ko te ʼu fetogi ʼo te ulufenua ʼaki te alu ʼo te temi, peʼe ko te kua hahaʼi ʼo te fenua.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae