Haga Nofo Maʼu ʼi Te ʼĀteaina Mai Te ʼAtua!
“ ʼE ko he ʼāteaina feiā ʼaē neʼe hāofaki ai tatou e Kilisito. Koutou haga nofo ai pea mo fakatokaga naʼa toe taki koutou e te popūla.” — Kalate 5:1.
1, 2. Neʼe feafeaʼi te pulihi ʼo te ʼāteaina ʼaē mai te ʼAtua?
KO TE hahaʼi ʼa Sehova ʼe ʼāteaina. Kae ʼe mole nātou kumi ke nātou faʼifaʼitaliha mai te ʼAtua, heʼe feala ai leva ke nātou popūla kia Satana. ʼE nātou fakapelepeleʼi tonatou ʼu vahaʼa mo Sehova pea mo fakafiafia ʼi te ʼāteaina ʼaē ʼe ina foaki mai kia nātou.
2 Ko ʼatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, ia Atama mo Eva, neʼe nā pulihi te ʼāteaina ʼaē mai te ʼAtua ʼi tanā talagataʼa pea mo liliu ko te ʼu kaugana ʼo te agahala, pea mo te mate, pea ki te Tevolo (Senesi 3:1-19; Loma 5:12). Ko ia ʼaē, ko Satana ʼe ina taki te malamanei ki te ala ʼo te faka ʼauha! Kae ko nātou ʼaē ʼe nātou haga nofo maʼu ʼi te ʼāteaina ʼaē mai te ʼAtua ʼe nātou ʼolo ki te ala ʼaē ʼo te maʼuli heʼe gata. — Mateo 7:13, 14; 1 Soane 5:19.
ʼĀteaina mai te popūla
3. Koteā te falala aga neʼe foaki e te ʼAtua ʼi Eteni?
3 Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke fakavikiviki te ʼu tagata ki tona huafa ke nātou ʼāteaina ai mai te popūla kia Satana, pea mo te agahala, pea mo te mate. Neʼe foaki age te falala ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe ʼui ai e te ʼAtua ki te gata ʼaē neʼe fakaʼaoga e Satana ʼi Eteni, ʼo fēnei: “ ʼE ʼau tuku ānai he fehiʼa lahi ia koe mo te fafine, pea ʼi tou hāko pea mo tona hāko. ʼE ina fakavolu ānai tou ʼulu pea ʼe ke fakavolu ānai tona muliʼi vaʼe.” (Senesi 3:14, 15). Ko Sesu Kilisito, ia te Hāko ʼaē mai te kautahi ʼi selo ʼo Sehova, neʼe mamahi ʼi te lavea ʼo tona muliʼi vaʼe ʼi te temi ʼaē neʼe mate ai ʼi te pou, kae neʼe maʼu ai foki e te ʼAtua te totogi faka sakilifisio moʼo hāofaki te hahaʼi tui mai te agahala pea mo te mate (Mateo 20:28; Soane 3:16). ʼE aʼu leva ki he temi, ʼe fakavolu ānai e Sesu te ʼulu ʼo Satana, te gata olisinale. — Fakahā 12:9.
4. Koteā te ʼāteaina ʼaē neʼe maʼu e Apalahamo, pea koteā te fakapapau neʼe fai age e Sehova kia ia?
4 Hili taʼu e 2 000 ki te fakapapau ʼaē neʼe fai ʼi Eteni, ko Apalahamo ia “te kaumeʼa ʼo Sehova” neʼe fakalogo ia ki te ʼAtua ʼo mavae mai te kolo ʼo Ule ki te tahi koga meʼa (Sake 2:23; Hepeleo 11:8). ʼO ina maʼu ai foki te ʼāteaina ʼaē mai te ʼAtua pea neʼe mole toe popūla ia ki te mālama ʼa Satana ʼaē ʼe hā ʼaki mai te ʼu lotu hala, te ʼu politike, pea mo te ʼu mauʼaga koloā mānumānu. ʼI te fakakikite faka eteni, neʼe toe fakapapau e te ʼAtua ko te ʼu famili fuli pea mo te ʼu fenua fuli ʼe nātou maʼu ānai te ʼu tapuakina tupu mai ia Apalahamo mo tona Hākoga (Senesi 12:3; 22:17, 18). Neʼe ʼāteaina ia Apalahamo mai te tautea koteʼuhi ‘neʼe tui ia kia Sehova, ko ia ʼaē neʼe lau ai ko te agatonu’. (Senesi 15:6). ʼI te temi nei, ko te vahaʼa lelei mo Sehova ʼe toe foaki aipe te ʼāteaina mai te tautea pea mai te popūla ʼaē ki te mālama ʼe takoto ʼi te pule ʼa Satana.
Te meʼa fakatā maʼuhiga neʼe hoko
5. Ko te tupu ʼaē ʼa Isaake neʼe felāveʼi koa mo te ʼu ʼaluʼaga feafeaʼi?
5 Neʼe feala ke maʼu e Apalahamo he hāko, ko Sala ia tona ʼohoana neʼe paʼa ʼo ina foaki age tana fafine kaugana, ia Akale, ke nā maʼu ai hana fānau. Mai ia Akale, ko Apalahamo te tāmai ʼo Isimaele, kae neʼe mole ko ia ʼaē neʼe fili e te ʼAtua ko te hākoga ʼo te fakapapau. Ko ia ʼaē, ʼi te kua taʼu 100 ʼo Apalahamo pea ʼi te taʼu 90 ʼo Sala, neʼe fakagafua e Sehova ke nā maʼu hanā toe ʼo higoaʼi ko Isaake. ʼI te temi ʼaē neʼe manukinukiʼi e Isimaele ia Isaake, neʼe kapu ai leva ia Akale pea mo tana tama he ko Isaake ia te tama ʼaē ʼo te fafine ʼāteaina ko te hāko moʼoni ʼo Apalahamo. Ohage pe ko Apalahamo, ko Isaake neʼe haga tui kia Sehova pea mo ina maʼu mo ia te ʼāteaina ʼaē mai te ʼAtua. — Senesi 16:1-16; 21:1-21; 25:5-11.
6, 7. Koteā koa ʼaē neʼe fakaneke e te ʼu tagata takitaki loʼi ki te kau kilisitiano tokolahi ʼo Kalate, kae koteā te meʼa ʼaē neʼe fakamahino age e Paulo?
6 Ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe nātou fakatā te ʼu meʼa maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te ʼu kaumeʼa ʼo te ʼāteaina ʼaē mai te ʼAtua. Ko te faʼahi ʼaia neʼe ʼiloga ʼi te tohi ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼaē neʼe ina fai ki te ʼu kokelekasio ʼo Kalate ʼi te lagi taʼu 50 ki te taʼu 52 ʼo totatou temi. Pea neʼe fakatotonu ʼi te fakatuʼutuʼu ʼaia ko te silikosisio ʼe mole kei fakamaʼua ia ki te kau kilisitiano. Kae ko te kau takitaki loʼi neʼe nātou fakaneke te kau kilisitiano tokolahi ʼo Kalate ko te meʼa ʼe maʼuhiga ia ki te lotu faka kilisitiano.
7 Neʼe ʼui e Paulo ki te kau Kalate: Ko he tahi ʼe ʼui ʼe agatonu mokā ʼe tui kia Kilisito, kae ʼe mole ko te ʼu gāue ʼaē ʼo te Lao ʼa Moisese (1:1–3:14). Ko te Lao neʼe mole ina fakamaʼuli te fakapapau ʼaē ʼe pipiki ki te fuakava mo Apalahamo, kae moʼo fakahā te ʼu agahala ʼaē ʼe fai pea mo takitaki ai nātou kia Kilisito (3:15-25). ʼAki tana mate, neʼe vetekeʼi e Sesu ia nātou mai te Lao, ʼo ina fakagafua ai ke nātou liliu ko te ʼu foha ʼo te ʼAtua. Ko ia ʼaē, ko te faka maʼuhigaʼi ʼo ni ʼu ʼaho, ʼo ni ʼu māhina, ʼo ni ʼu temi, pea mo ni ʼu taʼu, kua toe liliu ia ki te fakapopūla (4:1-20). Neʼe tohi e Paulo:
8, 9. a) ʼAki takotou ʼu lea māhani, koutou fakamatala fakanounou te ʼui ʼaē ʼa Paulo ia Kalate 4:21-26. b) ʼI te fakatā maʼuhiga ʼaia, ko ai pea koteā ʼaē neʼe fakatātā e Apalahamo pea mo Sala, pea neʼe ko ai ʼaē ko te Hāko ʼo te fakapapau?
8 “Naí kâiga, é tuú i te tohi, takua, neé tokolua te foha o Apalahamo; neé tupu te tahi [Isimaele] i te fafine fekau [Akale], ka nee tupu te tahi [Isaake] i te fafine-áliki [Sala]. Pea ko te tama a te fafine fekau, neé tupu ia i te mâlohipe o te sino, ka ko te tama a te fafine-áliki neé tupu ia ko te folafola a te Átua. Pea é i ai tona úhiga o te meá áia. Ko fafine e tokolua ko tauhi e lua. Ko te uluaki tauhi [fakapapau ʼo te Lao] nee tupu ia i te moúga ko Sina [ʼaē neʼe fakamoʼoni e Sehova te fuakava ʼaia mo te kau Iselaelite], pea ko tana hahaí neé hagepe ko kaugana; pea ko ʼAkale ia [ko te tahi fuakava ʼaē neʼe fai ʼaki Apalahamo ʼo ʼuhiga mo tana Hākoga]: He ko Sina ko te moúga o Alape, pea ko te fakatâta ia ki te Selûsalemi fakamâlama áeni, é kaugana mo tana fânau [te ʼu hōloga ʼa Apalahamo, ʼa Isaake pea mo Sakopo]. Ka ko Selûsalemi áe é i óluga é álikipe ia, pea ko tatatou faé ia.” — Kalate 4:21-26, (T.T.K.).
9 ʼI te fakatā maʼuhiga ʼaia, ko Apalahamo neʼe fakatātā kia Sehova. “Ko te fafine ʼāteaina,” ia Sala ʼaē ʼe fakatāta ki te “ ʼohoana” ʼo te ʼAtua, pe ʼe ko te kautahi taputapu ʼo te atulaulau. Neʼe ina fānauʼi Kilisito, ko te Hāko ʼo te fafine fakatā ʼaia pea mo te Apalahamo Lahi (Kalate 3:16). Moʼo fakahā ki te hahaʼi te ala ʼo te hāofaki mai te tauhi hala, pea mo te agahala, pea mo Satana, neʼe akonaki e Sesu te moʼoni pea mo ina fakahā te lotu hala, kae ko Selusalemi pea mo tana ʼu fānau neʼe nātou nonofo ʼi te popūla faka lotu he neʼe nātou tekeʼi ia ia (Mateo 23:37, 38). Ko te kau tisipulo Sutea ʼa Sesu neʼe nātou ʼāteaina mai te Lao, ʼaē ʼe ina fakahā tonatou popūla ki te agahala, pea mo te mate. Ko te ʼu tagata fuli ʼe nātou ʼāteaina ʼi tanatou tali ʼaē ia Sesu ohage ko ia ʼaē neʼe fānauʼi e te “fafine ʼohoana” ʼo te ʼAtua, ko ia ko te Hau mesianike pea mo te Hāofaki ʼaga ‘ ʼo fakahā te ʼāteaina ki te kau popūla’! — Isaia 61:1, 2; Luka 4:18, 19.
Tou tekeʼi te taki ʼa te popūla
10, 11. Koteā ʼaē neʼe fai e Kilisito moʼo hāofaki tana kau tisipulo mai te taki fakapōpula, pea koteā te ʼu meʼa tatau ʼe hoko ʼi te temi nei?
10 Ko nātou ʼaē ko te hāko ʼo Apalahamo ʼo fakatahi mo Kilisito, te Isaake Lahi, neʼe ʼui e Paulo: “Kae ko te Selusalemi ʼaē ʼi ʼoluga ʼe ʼāteaina ia, pea ko tatatou faʼe ia ia. (...). Ko tatou, tēhina, ohage ko Isaake, ko tatou ko te ʼu fānau ʼo te fakapapau. Kae, ohage ko ia ʼaē neʼe tupu i te kakano [Isimaele] ʼaē neʼe fakatagaʼi ʼo feiā kia ia ʼaē neʼe tupu ʼi te laumālie [Isaake], kua feiā aipe ia ia ʼaho nei. (...) Ko tatou ko te ʼu fānau, ʼe mole ʼa he fafine kaugana, kae ʼa te fafine ʼāteaina. ʼE ko he ʼāteaina feiā [ʼo ʼuhiga mo te Lao] ʼaē neʼe hāofaki ai tatou e Kilisito. Koutou haga nofo ai pea mo fakatokaga naʼa toe taki koutou e te popūla — Kalate 4:26–5:1.
11 Ko he tisipulo pe ʼa Sesu ʼe nofo ānai ʼi te popūla mo kapau ʼe fakalogo ki te Lao. Ko te lotu hala ʼe taki e te popūla, pea tatau aipe mo te keletiate ohage ko te Selusalemi ʼāfea pea mo tana ʼu fānau. Kae, ko te kau kilisitiano fakanofo ko nātou ko te fānau ʼo te Selusalemi ʼi ʼoluga, te kautahi ʼāteaina ʼo te ʼAtua ʼi selo. Ko nātou mo ʼonatou kau feʼao ʼi te tui ʼe ʼamanaki maʼuʼuli nātou ʼi te kele, ʼe mole nātou kau ki te mālamanei pea ʼe mole nātou popūla kia Satana (Soane 14:30; 15:19; 17:14, 16). ʼI te kua hāofaki ʼaē e te moʼoni pea mo te sakilifisio ʼo Sesu, tou haga taʼofi fakalelei totatou ʼāteaina ʼaē mai te ʼAtua.
Tou kau ki te ʼāteaina ʼaē mai te ʼAtua
12. Koteā te tonu ʼe taʼofi ʼe nātou ʼaē ʼe tui, pea koteā te meʼa ka tou felōgoʼi nei ki ai?
12 Ko te ʼu miliona Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe tau mo nātou ia ʼaho nei te ʼāteaina moʼoni. ʼE nātou ako te Tohi-Tapu mo ʼihi toko miliona. Tokolahi ia nātou ʼaia “ ʼe tau lelei mo te maʼuli heʼe gata.” Ia nātou ʼaia ʼe liliu ānai niʼihi ʼo tui, ʼe nātou kau ānai ki te ʼāteaina, ʼo nātou kumi ke nātou papitema (Gāue 13:48; 18:8). Kae koteā te ʼu meʼa ʼe tonu ke fai ʼi muʼa ʼo te papitema faka kilisitiano?
13. Koteā te meʼa ʼaē ʼe felōgoʼi tahi ai te mālama pea mo te papitema?
13 ʼI muʼa ʼo te papitema, ʼe tonu muʼa ke tou maʼu he mālama totonu ʼo te Tohi-Tapu pea mo fakatuʼutuʼu ʼo mulimuli ki te mālama ʼaia (Efesi 4:13). ʼIo, neʼe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo: “Koutou ʼolo (...) pea mo koutou fai he kau tisipulo ʼo te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu fenua kehekehe, ʼo koutou papitemaʼi ʼaki te huafa ʼo te Tāmai, pea mo te ʼAlo, pea mo te laumālie maʼoniʼoni, ʼo koutou akonakiʼi ke nātou maʼuliʼi te ʼu meʼa fuli neʼe ʼau fakatotonu atu.” — Mateo 28:19, 20.
14. Koteā koa ʼaē ʼe tonu ke tou mahino ʼo ʼuhiga mo te papitema ʼaki te huafa ʼo te Tāmai, mo te ʼAlo, pea mo te laumālie maʼoniʼoni?
14 ʼI te papitema ʼaē ʼi te huafa ʼo te Tāmai ko tona ʼuhiga ko te fakamoʼoni ki te tuʼulaga ʼa Sehova pea mo tana Pule ohage ko he ʼAtua, te Tupuʼaga, pea mo te ʼAliki Tuʼi ʼo te atulaulau (Senesi 17:1; 2 Hau 19:15; Fakahā 4:11). Ko te papitemaʼi ʼi te higoa ʼo te ʼAlo ko tona ʼuhiga ko tatatou fakamoʼoni ki te tuʼulaga ʼo Kilisito pea mo tana pule ohage ko he faʼu fakalaumālie maʼoluga, ko te Hau Mesianike, pea ko ia ʼaē neʼe feala ke foaki ai e te ʼAtua “he totogi ʼe tau.” (1 Timoteo 2:5, 6; Taniela 7:13, 14; Filipe 2:9-11.) Ko he tahi ʼe papitemaʼi ʼaki te laumālie maʼoniʼoni ʼe ina mahino ko te mālohi gāue ʼaia ʼo te ʼAtua ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi moʼo faʼu te atulaulau pea mo fakatotonuʼi ia nātou neʼe nātou tohi te Tohi-Tapu, pea mo ʼihi age pe ʼu ʼaluʼaga (Senesi 1:2; 2 Petelo 1:21). ʼE moʼoni, ʼe lahi te ʼu meʼa ke akoʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, pea mo Kilisito pea mo te laumālie maʼoniʼoni.
15. He koʼe ʼe tonu muʼa ke maʼuliʼi te tui ʼi muʼa ʼo te papitema?
15 ʼI muʼa ʼo te papitema, ʼe tonu ke tou maʼuliʼi te tui ʼo mulimuli ki te mālama totonu. “Ka ʼe mole ʼi ai te tui ʼe molemo feala ke kita lelei kia Sehova.” (Hepeleo 11:6). Ko ʼaē ʼe ina maʼuliʼi te tui ki te ʼAtua, kia Kilisito pea mo te finegalo fakaʼatua, ʼe loto ānai ke liliu ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko ia ʼe tonu ai ke maʼuli tahi mo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo kau moʼoni ki te faka mafola ʼo te logo lelei. ʼE palalau ki te faka kolōlia ʼo te ʼuhiga Hau ʼo Sehova. — Pesalemo 145:10-13; Mateo 24:14.
16. Koteā koa te fakahemala, pea koteā ʼaē ʼe felōgoʼi ai mo te papitema faka kilisitiano?
16 Ko te fakahemala ko he tahi meʼa maʼuhiga ki te papitema. Te ʼuhiga ʼo te fakahemala “ko te fetogi ʼo te ʼatamai ʼo he tahi ʼo ʼuhiga mo he aga pe ʼe ko he ʼu gāue kua hili ʼi te ʼosi ʼo he hoi pe ʼe ko he ʼigo,” ko te fakahemala ko te toe talaʼa ki he meʼa neʼe galo ke kita fai. Ko te kau Sutea ʼo te ʼuluaki sekulo neʼe nātou fakahemala ʼi ʼanatou ʼu agahala ʼo ʼuhiga mo Sesu Kilisito (Gāue 3:11-26). Tokolahi ʼi te kau tui ʼo Kolonito neʼe nātou fakahemala mai te folonikasio, pea mo te ʼatolasio, pea mo te fai feʼauʼaki, pea mo te momoe mo he tahi tagata, pea mo te kaihaʼa, pea mo te mānumānu, pea mo te konahihia, pea mo te aga pauʼu, pea mo te agamālohi. Ko tona ikuʼaga, neʼe “fakamaʼa” nātou ʼi te taʼataʼa ʼo Sesu, pea mo “fakataputapu nātou” ʼo tuku ki tafa moʼo tauhi kia Sehova, pea mo “hā kua nātou agatonu” ʼaki te huafa ʼo Sesu Kilisito pea mo te laumālie ʼo te ʼAtua (1 Kolonito 6:9-11). Ko ia ʼaē, ko te fakahemala ʼe ko he faigamalie ki he leʼo ʼo loto ʼe lelei pea mo ʼāteaina mai te nofo tuʼaniaʼi ʼo he agahala. — 1 Petelo 3:21.
17. Koteā te ʼuhiga ʼo te fetogi, pea koteā ʼaē ʼe fakamaʼua ki ʼaē ʼe fia papitema?
17 ʼE tonu ke fetogi ʼi muʼa ʼo he papitema ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE fetogi he tagata neʼe fakahemala ʼi tana ʼosi līaki tona maʼuli kovi pea mo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei. Te ʼu kupu hepeleo pea mo keleka ʼo ʼuhiga mo te talanoa ʼaē ko te fetogi ko tona ʼuhiga “maliu mai, femaliuʼaki, liufaki.” ʼI tona ʼuhiga fakalaumālie, ko te kupu ʼaia ko te “liufaki” ki te ʼAtua mai te aga ʼaē ʼe kovi (1 Hau 8:33, 34). ʼE fakamaʼua e te fetogi “te ʼu gāue ʼe tau mo te fakahemala,” ke tou fai te meʼa ʼaē ʼe fakatotonu mai e te ʼAtua, ʼo tou līaki te lotu hala, pea mo maliu fakalelei totatou loto kia Sehova ʼuhi ko ia tokotahi ʼaē ʼe tou tauhi ki ai. (Gāue 26:20; Teutalonome 30:2, 8, 10; 1 Samuele 7:3). ʼE fakamaʼua e te fetogi “he loto foʼou pea mo he ʼatamai foʼou,” ʼe tonu ke fetogi te fakakaukau, te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼatamai, pea mo tana fakatuʼutuʼu ki tona maʼuli (Esekiele 18:31). Ko te ikuʼaga ʼo te ʼuhiga foʼou, ko te fakafetogi ʼaē te ʼu aga heʼe ʼaoga ʼaki he ʼu kalitate ʼe ʼalu tahi mo te tui ki te ʼAtua (Kolose 3:5-14). ʼIo, ko te fakahemala moʼoni ʼe ina uga fakalelei he tahi “ke liliu”. — Gāue 3:19.
18. He koʼe ʼe tou foaki tatou ʼi te faikole ki te ʼAtua, pea koteā te ʼuhiga ʼo te meʼa ʼaia?
18 ʼE tonu ke tou foaki ia tatou ki te ʼAtua ʼi te faikole ʼi muʼa ʼo tatatou papitema (Fakatatau mo Luka 3:21, 22). Ko te foaki ʼo kita ko tona ʼuhiga ko te tuku kehe ki he fakatuʼutuʼu fakataputapu. ʼE maʼuhiga te meʼa ʼaia ka tou fai, heʼe ina fakahā ānai ki te ʼAtua ʼi te faikole, tatatou fakatotonu ʼaē ke tou foaki katoa totatou maʼuli pea mo kaugana kia te ia tuʼumaʼu (Teutalonome 5:8, 9; 1 Fakamatala 29:10-13). ʼIo, ko tatatou foaki tatou ʼe mole fai ia ki he gāue kae ki te ʼAtua totonu. Neʼe ʼiloga lelei te puani ʼaia ʼi te ʼavaifo ʼo te ʼuluaki pelesita ko Charles Taze Russell ʼo te Sosiete Watch Tower. ʼI te ʼaho ʼaia ʼo te taʼu 1916, ko te sikalaipe ʼo te Sosiete, ia W. E. Van Amburgh neʼe ina ʼui: “Ko te gāue lahi fakamalamanei ʼaenī ʼe mole ko he gāue ʼa he tagata. ʼE maʼuhiga ʼaupito ia. Ko te gāue ʼa te ʼAtua pea ʼe mole fetogi te gāue ia. Neʼe fakaʼaoga e te ʼAtua te ʼu kaugana tokolahi ʼi te temi ʼāfea pea lagi ʼe ina toe fakaʼaoga ānai pe niʼihi ʼi te temi ka haʼu. Ko totatou foaki tatou neʼe mole fai ki he tagata, pe ʼe ki he gāue fakatagata, kae ki fakahoko ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua, pea ʼE ina fakahā mai ānai kia tatou ʼaki tana Folafola pea mo tona takitaki fakaʼatua. Ko te ʼAtua pe ʼaē ʼe ina taki tuʼumaʼu te gāue. Kae, koteā ʼihi ʼu meʼa ʼe tonu ke tou fai ʼo ʼuhiga mo te foaki ʼo tatou ʼaē ki te ʼAtua?
19. a) ʼE feafeaʼi hatatou fakahā ia muʼa ʼo te kauga mālie kua tou foaki ia tatou kia Sehova? b) Koteā ʼaē ʼe fakatā ʼi te papitema ʼaē ʼi te vai?
19 Ka tou papitema, ʼe tou fakahā ia muʼa ʼo te kauga mālie kua tou foaki tatou kia Sehova. Te papitema ko te fakatā ʼaia ʼo he tahi neʼe uku ʼi te vai moʼo foaki katoa ʼo ia kia Sehova ʼAtua ʼaki ia Sesu Kilisito (Fakatatau mo Mateo 16:24). ʼI te temi ʼaē ʼe uku ai he tahi ʼi te vai pea mo toe tuʼu ake ʼi te vai, ko tona fakatā kua mate ʼo ʼuhiga mo tona maʼuli ʼāfea pea kua fakatuʼuake ki he maʼuli foʼou, ke ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua mo he loto katoa (Fakatatau mo Loma 6:4-6). ʼI te temi neʼe papitemaʼi ai Sesu, neʼe ina foaki lelei pe ia ia ki tana Tāmai ʼe ʼi selo (Mateo 3:13-17). Pea ʼe fakahā tuʼumaʼu pe e te Tohi-Tapu ko te kau tui faiva ʼe tonu ke papitemaʼi nātou (Gāue 8:13; 16:27-34; 18:8). Ke liliu ʼo kau ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi nei, ʼe tonu ko he tagata ʼe ina maʼuliʼi tana tui pea mo ʼalu ʼo papitema. — Fakatatau mo Gāue 8:26-39.
Tou taʼofi ke maʼu!
20. Koteā te ʼu faʼifaʼitaki faka tohi-tapu ʼe ʼiloga mai ai ʼe tapuakina ānai tatou mokā tou taʼofi maʼu te ʼāteina moʼo tou papitema ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova?
20 Kapau neʼe koutou taʼofi maʼu te ʼāteaina ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAtua ʼo papitema ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ina tapuakina ānai koutou ohage ko tana tapuakina tana ʼu kaugana ʼi te temi ʼāfea. Ohage la, ko te tapuaki ʼaē e Sehova ia Apalahamo pea mo Sala ʼaki te foha faka milakulo, ia Isaake. ʼI te tui ʼa te polofeta ko Moisese neʼe ina fili ke gaohi koviʼi ia ia pea mo te hahaʼi ʼo te ʼAtua “ ʼi ta ʼana ia maʼu te fakafiafia faka temi ʼo te agahala, koteʼuhi neʼe ina leleiʼia te ufiufi [ko ia ko te fakatā ʼāfea] ʼo Kilisito [pe ʼe ko Ia ʼaē neʼe Fakanofo e te ʼAtua] ohage ko he ʼu koloā maʼuhiga age ia ʼi te ʼu koloā ʼo Esipito.” (Hepeleo 11:24-26). Neʼe maʼu e Moisese te tapuakina ʼi tona fakaʼaoga ʼaē e Sehova ko te tagata taki ʼo te kau Iselaele ke mavae mai te kaugana ʼi Esipito. ʼI tana tauhi fakahagatonu ki te ʼAtua, ʼe fakatuʼuake ānai ia ia pea ʼe liliu ānai ko he “pilisi ʼi te potu taupotu ʼo te kele” ʼi te pule ʼa te Moisese Lahi, ia Sesu Kilisito. — Pesalemo 45:16; Teutalonome 18:17-19.
21. Koteā te ʼu faʼifaʼitaki fakaloto mālohi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fafine ʼo te temi ʼāfea neʼe foaki mai kia tatou?
21 Ko te kau kilisitiano ʼaē kua nātou foaki nātou ʼi te temi nei, ʼe feala hanatou loto mālohi mokā ʼe nātou fakatokagaʼi te ʼu fafine ʼaē kua ʼāteaina pea mo fiafia. Ia nātou ʼaia neʼe kau ai te Moapite ko Lute ʼaē neʼe tau mo te mamahi ʼo te puli ʼo tona hoa pea mo tana fiafia ʼi tana ʼāteaina mai te lotu hala. ʼI tana līaki tona hahaʼi pea mo tona ʼu ʼatua, neʼe maʼuli fakahagatonu ia ki tana faʼe finetaka vitua, ko Naomia. “ ʼI te potu pe ʼe ke ʼalu ai ʼe ʼau muli ai ānai,” pea toe ʼui e Lute, “pea ko te potu ʼe ke moe ai ʼe ʼau moe ai ānai. Ko tau hahaʼi ʼe ko toku hahaʼi ānai, pea ko tau ʼAtua, ko toku ʼAtua.” (Lute 1:16). ʼI tana ʼohoana mo Poase, neʼe liliu ia Lute ko te faʼe ʼa Opete, ia ia ʼaē ko te kui tagata ʼa Tavite (Lute 4:13-17). He koʼe koa, neʼe fakagafua ai e Sehova ki te fafine fia mālalo ʼe mole Iselaelite ke “kau ki te hākoga” ʼo ina tuku ke liliu ko he talatuku ʼo Sesu te Mesia (Lute 2:12)! ʼE ko he meʼa fakafiafia mokā fakatuʼuake ānai ia Lute pea mo ʼiloʼi neʼe ina maʼu te manuʼia feiā! Ko he fiafia fēnei ʼe toe fonu ānai ʼi te loto ʼo nātou ka fakatuʼuake ohage ko te paomutu ko Laape, ʼaē neʼe faka ʼāteaina mai te ʼu agavale pea mo te tauhi hala, tatau mo Bath-shéba ʼaē neʼe heʼia kae neʼe fakahemala, ke nātou akoʼi ānai ko Sehova ʼaē neʼe ina fakagafua ke nātou liliu ko te hāko ʼo Sesu Kilisito. — Mateo 1:1-6, 16.
22. Koteā ānai ka vakaʼi ʼi te alatike ka hoko mai?
22 ʼE fualoa ānai hatatou talanoa kia nātou ʼaē neʼe nātou maʼu te ʼāteaina mai te ʼAtua. ʼI te hahaʼi ʼaia, ʼe kau ai te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine tui ʼe fakahā ia Hepeleo kapite 11. Neʼe nātou felāveʼi mo te fakataga pea mo te gaohi koviʼi, “pea neʼe mole mālo te mālama ia nātou.” Kau atu ki ai te kau tisipulo agatonu ʼa Kilisito pea mo ʼihi age pe kau agatonu ki muli mai, ʼo kau ki ai te kau miliona ʼaē ʼi te temi nei ʼe tauhi kia Sehova ohage ko tana kau Fakamoʼoni. ʼE tou vakaʼi ānai ʼi te alatike ka hoko mai, mo kapau ʼe koutou taʼofi maʼu mo nātou te ʼāteaina, ʼe lahi ānai takotou maʼu te ʼu fakafiafia.
ʼE feafeaʼi ānai hakotou tali?
◻ Koteā te falala neʼe foaki e te ʼAtua ʼi te temi neʼe pulihi ai te ʼāteaina?
◻ Koteā ʼaē neʼe fai e Sesu ke ʼāteaina tana kau tisipulo mai “te taki ʼa te popūla”?
◻ Koteā te ʼu meʼa ʼe tonu ke fai ʼi muʼa ʼo he papitemaʼi ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova?
◻ Koteā te ʼu faʼifaʼitaki ʼe tuku mai e te Tohi-Tapu ʼe ʼiloga mai ai ʼe tou tapuakina ānai mokā ʼe tou taʼofi maʼu te ʼāteaina mai te ʼAtua?
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼE koutou ʼiloʼi koa te ʼu meʼa ʼe tonu ke fai ʼi muʼa ʼo he papitema ʼo he tahi ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova?