Ko He Mālama ʼe Puli Ai Te Agahala? — ʼO Feafeaʼi Koa?
KO TE ʼu kalaga moʼo hāofaki neʼe ina motuhi te fīmālie ʼo te uhu ʼo te koga meʼa fīfīmālie ʼo Tokyo. Lolotoga minuta e nima ki te hogofulu ko te toko hogofulu-ma-lua hahaʼi neʼe nātou logo ki te ʼu kalaga ʼa te fafine tufa nusipepa, neʼe lolotoga tuli pea mo hukiʼi. Neʼe mole he tahi neʼe fakamālohi ʼo hu ʼo ʼalu ʼo vakaʼi pe koteā ʼaē ʼe lolotoga hoko. Ko te fafine ʼaia neʼe mate he kua lahi faʼu te hali ʼo te toto. Neʼe fēnei te ʼui e te tagata fai fehuʼi: “Kapau neʼe foimo fakahā aipe ʼe he tahi ia nātou ʼaia ki te kau polisi ia te pāuʼi ʼa te fafine, neʼe feala pe hona hāofaki.”
Logope la neʼe mole nātou fai he meʼa ʼe kovi ʼi tanatou mole tokagaʼi te fafine ʼaia ʼe lolotoga mate, ʼe feala koa hanatou ʼui ʼe nātou hāo mo hāla? “Neʼe mole fīmālie toku leʼo ʼo loto ʼi te ʼaho katoa ʼaia ʼo te feliaono ʼi taku ʼiloʼi ʼaē te fakapō neʼe hoko”, ko te tala ʼaia ʼa te tagata neʼe ina logoʼi te ʼu kalaga ʼa te fafine ʼaia. ʼE tou puna’maʼuli ki te meʼa ʼaia, koteā te faka ʼuhiga moʼoni ʼo te agahala?
Koteā te agahala?
Neʼe ta e te nusipea Asahi Shimbun te palalau ʼo ʼuhiga mo te fakatokaga ki te agahala ʼa Hideo Odagiri, ko te polofesea ʼāfea ʼi Hosei, ko te univelesitē ʼi Tokyo, ʼi Saponia, neʼe fēnei tana ʼui: “ ʼE mole feala ke ʼau molehi te ʼu meʼa neʼe ʼau tānaki ʼo ʼuhiga mo taku ʼu agahala, ohage ko te tahi manatu pe kia kita ʼaē ʼe tou maʼu mokā kei tou tamasiʼi, peʼe ko te loto maheka, peʼe ko te kakaʼi ʼo he tahi. Ko te leʼo ʼo loto ʼaia neʼe fakahu ki toku ʼatamai ʼi taku kei ako ʼi te faleako liliki pea ʼe kei ina fakaloto mamahi pe ia ʼau.” Neʼe kua hoko koa he meʼa feiā kia koutou? Neʼe kua ʼi ai koa he leʼo ʼi tokotou loto ʼe ina haga ʼo tauteaʼi koutou mokā neʼe koutou fai he meʼa ʼe koutou ʼiloʼi ʼe kovi? ʼE mahalo pe neʼe mole he fakapō neʼe kua fai, kae ʼe koutou mau ʼi tokotou loto he manatu ʼe mamafa ʼaupito. Ko te gāue ʼaia ʼo te leʼo ʼo loto, pea ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakahā fēnei te fahaʼi ʼaia: “ ʼE moʼoni, ko te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga ʼe mole hanatou lao kae ʼe nātou fai fakalelei pe te ʼu meʼa ʼo te lao, ko te ʼu hahaʼi ʼaia ʼe logope ʼe mole hanatou ʼu lao, kae ko nātou totonu ko te lao. Ko nātou totonu ʼaia ʼe nātou fakahā ko te sino ʼa te lao ʼe tuʼu ʼi tonatou loto, kae ko tonatou leʼo ʼo loto ʼe ina fakamoʼoni pea mo fakahā te ʼuhiga ʼo nātou, ʼi tanatou manatu ʼo nātou totonu, peʼe ina fakatauteaʼi peʼe ina fakamolemole nātou.” (Loma 2:14, 15). ʼIo, ʼe tokolahi te hahaʼi ʼe hoha tonatou loto ʼuhi ko te ʼu aga ohage ko te tono, peʼe ko te kaihaʼa, peʼe ko te loi. Ko tonatou leʼo ʼo loto ʼe ina fakamoʼoni te agahala.
Kae, kapau ʼe mole tokagaʼi te leʼo ʼo loto, pea ʼe mole kei gāue leva ohage ko he takitaki. Ko te leʼo ʼo loto kua liliu ia ʼo fefeka pea mo ʼuli (Tito 1:15). Ko te logoʼi ʼo te kovi kua puli ia. Ko te leʼo ʼo loto ʼo te tokolahi ʼe mole gāue ia ʼo ʼuhiga mo te agahala.
Ko te leʼo ʼo loto ʼe ko he meʼa fua pe koa ia ʼo te agahala, peʼe ʼi ai koa he tahi age meʼa ʼe feala ha kita ʼiloʼi ai pe ko he agahala peʼe kailoa? Kua hili ki ai taʼu e 3 000, ko te ʼAtua neʼe ina tuku te lao ki te hahaʼi ʼaē neʼe ina fili, pea ʼaki te Lao ʼaia, ko te agahala neʼe feala ke “ ʼiloʼi ai ia tona ʼuhiga agahala”. (Loma 7:13, New International Version). Māʼia mo te ʼu aga ʼaē neʼe tali ʼi te lakaga ʼaia ko te hoki ʼiloʼie ʼi tona ʼuhiga: agahala. Ko te hahaʼi ʼaē neʼe fili e te ʼAtua, te kau Iselaele, kua ʼiloʼi ko te hahaʼi agahala pea ʼi tona fai ʼaia kua nātou nonofo ʼi te tautea.
Koteā koa te ʼu agahala ʼaia ʼe fakatokagaʼi tatou ʼe totatou leʼo ʼo loto pea ʼe hinoʼi e te Lao ʼa Moisese? ʼI tona fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu, ko te agahala ʼe faka ʼuhiga ko te mole faka aʼu ki te Lao ʼa te Tupuʼaga. Ko he meʼa ʼe mole ʼalu tahi pea mo te natula ʼa te ʼAtua, pea mo tana ʼu lekula, feiā aipe mo tana ʼu ala, pea mo tona finegalo, ʼe faka ʼuhiga ko te agahala. Neʼe mole feala ke ina fakahoko ʼatu te maʼuli ki te ʼu meʼa neʼe ina fakatupu ʼaē neʼe hāla mulimuli ki tana ʼu fakatuʼutuʼu. Koia ʼe fēnei te fakatokaga ki te kau kilisitiano hepeleo ʼo te ʼuluaki sēkulō e te tagata ʼa te lao: “Naʼi tēhina, koutou tokaga talia naʼa tupu he tahi ia koutou ʼaki he loto agakovi ʼe mole feʼauga tana tui, naʼa fakamamaʼo mai te ʼAtua moʼoni.” (Hepeleo 3:12). ʼIo, ko te mole tui ʼaē ki te Tupuʼaga ʼe faka ʼuhiga ia ko he agahala mamafa. Koia, ko te mafola ʼo te agahala ʼaē ʼe fakamahino ʼi te Tohi-Tapu ʼe laka mamaʼo ʼatu ia ʼi tana faka ʼuhiga māhani ʼaē ʼa te agahala. Ko te Tohi-Tapu ʼe toe ʼalu mamaʼo ʼatu ʼo ina ʼui fēnei: “Ko tatou fuli neʼe tou agahala pea mole tou aʼu ki te kolōlia ʼo te ʼAtua.” — Loma 3:23.
Te tupuʼaga ʼo te agahala
ʼE faka ʼuhiga koa ko te tagata neʼe fakatupu ko te tagata agahala? Kailoa. Ko Sehova ʼAtua te Tupuʼaga ʼo te maʼuli fakatagata, neʼe ina fakatupu te ʼuluaki tagata haoahoa (Senesi 1:26, 27; Teutalonome 32:4). Koia, ʼi te temi ʼaē neʼe nā kai ai ki te “fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te lelei pea mo te kovi” ʼaē neʼe tapuʼi age e te ʼAtua, ko te ʼuluaki taumatuʼa neʼe hāla mo mulimuli ki te fakatotonu ʼaē neʼe tuku age e te ʼAtua (Senesi 2:17). Logope tonā fakatupu haoahoa, neʼe nā hāla mo fakalogo fakalelei ki tanā Tamai, ʼo nā liliu ai leva ko te ʼu hahaʼi agahala, pea koia neʼe nā tau ai leva mo te tūʼa mate.
Koteā te pikipikiga ʼo te hisitolia ʼāfea ʼaia mo te agahala ʼaē ʼi te temi nei? ʼE fēnei tona fakamahino mai e te Tohi-Tapu: “Koia ʼaē, ʼaki te tagata pe e tahi ko te agahala neʼe hu ki te malamanei, pea ʼaki te agahala te mate, pea ko te mate neʼe mafola leva ki te tagata fuli koteʼuhi ko te hahaʼi fuli kua agahala.” (Loma 5:12). Koia ʼe mole he tahi ia tatou ʼe hāo mai te agahala koteʼuhi he ko te meʼa neʼe tou maʼu mai totatou ʼu mātuʼa; koia, ʼe tau mo tatou te tūʼa ʼaē ki te mate. — Tagata Tānaki 7:20.
Te ʼu faiga ʼa te tagata ke molehi te agahala
Ko Atama neʼe ina tuku te agahala ki tana hāko, kae neʼe toe maʼu pe foki e tana hāko te meʼa ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua ʼaē ko te leʼo ʼo loto. Ko te agahala ʼe feala ke ina fakatupu he loto hoha. Ohage ko tana fakahā ʼi muʼa atu, ko te tagata neʼe ina fai te ʼu fakatuʼutuʼu kehekehe moʼo fakafimālie ʼo te taʼi faʼahiga loto hoha ʼaia. Kae ʼe ʼi ai koa hona ʼu fua moʼoni?
ʼI te potu hahake feiā mo te potu hihifo, ko te hahaʼi ʼe nātou faiga ke nātou maʼu he ʼu puleʼaki ʼo nātou fetogi ai tanatou lao peʼe nātou fakafisi ki te ʼiloʼi ʼaē ʼo te ʼuhiga ʼo te agahala (1 Timoteo 4:1, 2). Ko te ʼuhiga agahala ʼa te tagata ʼe feala pe ke fakatātā ki he tahi ʼe mahaki ʼe maʼu mo te fiva. Ko te agahala ʼe feala pe ke fakatatau ki he virus ʼaē ʼe ina fakatupu ai te ʼu fakaʼiloga mahaki, pea ko te loto hoha ʼaē ʼe fakatatau ki te fiva ʼaē ʼe mole fakaloto fīmālie. Ko te maumauʼi ʼo te meʼa fua ʼo te vela ʼo te sino ʼe mole ina fetogi anai te ʼaluʼaga ʼo te mahaki ʼo ia ʼaē ʼe tau mo te fiva ʼe kovi ʼaupito. Ko te lituʼa ʼaē ki te ʼu lekula ʼo te maʼuli, ohage ko tona fai e te tokolahi ʼo te keletiate, pea mo tanatou fakafisi ki te hoha ʼaē ʼo tonatou leʼo ʼo loto ʼe mole nātou maʼu anai he tokoni moʼo molehi ʼo te agahala.
Ko he tagata ʼe feala ke ina fakaʼaoga he pepa ʼaisi moʼo fakafimālieʼi ʼo tona fiva. Ko he fakatā pe ki he tahi neʼe ina faiga ke fakafimālieʼi tona leʼo ʼo loto ʼi hana kau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai moʼo fakamaʼa ʼo te loto ohage ko tona fai e te lotu ko te shintoïste. Ko te pepa ʼaisi ʼe feala pe ke ina fakahifo te vela ʼo ia ʼaē ʼe fiva, kae ʼe mole pe feala ke ina molehi te tupuʼaga ʼo te mahaki ʼaia. Ko te kau pelepitelo pea mo te kau polofeta ʼo te temi ʼo Selemia neʼe nātou faiga ke nātou fakafimālieʼi te kau Iselaele ʼo tonatou temi. Neʼe nātou fakamālōlō “ ʼo fakaʼeteʼete” ki te ʼu mataʼi lāvea fakalaumālie pea mo te ʼu faʼahiga maʼuli ʼo te hahaʼi ʼaia ʼo nātou ʼui age kia nātou: “ ʼE ʼi ai te tokalelei, ʼe ʼi ai te tokalelei.” (Selemia 6:14; 8:11, An American Translation). ʼI tanatou feʼāveʼaki te ʼu kupu faka lotu pea mo nātou lau te ʼu kupu ʼe hage ko te “ ʼe ʼi ai te tokalelei” neʼe mole nātou lavaʼi ʼo te fakagata ʼo te higa ʼo te hahaʼi ʼo te ʼAtua pea ko te ʼu fakatuʼutuʼu moʼo fakamaʼa neʼe mole pe feala ke nātou fetogi ai te aga ʼa te hahaʼi ʼaē ʼo te temi nei.
Māʼia pe la mo hanatou toʼo he ʼu faitoʼo faka tōketā moʼo tauʼi ʼo te mahaki ʼaia, ko te tagata ʼaē ʼe ina maʼu te fiva ʼe feala pe ke ina fakahifo tona fiva kae ko te virus ʼe molemo puli ia ʼi tona sino. ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te lotu ʼa te kūtuga ʼo te confucianisme ʼaē ʼe nātou faiga ke nātou fakamālōlō te kovi ʼaki tanatou ʼu akonaki. ʼI ta kita mamata kiai, ʼe feala pe ke ina tokoniʼi te hahaʼi ke nātou lituʼa ki te kovi, kae ko te maʼuliʼi ʼo te li ʼe ina haga pe ia ʼo molehi te agahala kae ʼe mole pe feala ke ina molehi te tupuʼaga ʼo te agakovi ʼa te tagata, ko te holi ʼaē ki te kovi neʼe maʼu ʼi tana tupu. — Senesi 8:21.
Koteā te manatu ki te akonaki ʼa te lotu ʼa te kau putisi ʼo ʼuhiga mo te maʼu ʼo te Nirvâna, ʼe feala ai koa ke maʼu he mālōlō mai te ʼu holi ʼaē ʼo te hāla? Ko te ʼaluʼaga ʼo te Nirvâna, ʼe faka ʼuhiga “ko he molehi”, pea ʼe toe ʼui ʼe mole pe feala hona fakamatala, pea ko te molehi ʼo te ʼu holi fuli. Ko ʼihi ʼe nātou ʼui ko te gata ʼaia ʼo te maʼuli ʼa te tagata. ʼE Mole hage koa la te meʼa ʼaia ko he tahi ʼe mahaki, ʼe tau mo te fiva pea ʼe ʼui age leva ke mate ke maʼu hona mālōlō mai te mahaki? Ko te meʼa ʼe faiga ke aʼu ki te ʼaluʼaga ʼo te Nirvâna ʼe ʼui ʼe faigataʼa ʼaupito pea ʼe mole pe feala ia. Ko te akonaki ʼaia ʼe feala koa ke lahi hona ʼaoga ki ʼaē ʼe loto hoha?
Ko he ʼāteaina mai te agahala
ʼE mahino mai ko te ʼu filosofia ʼa te tagata ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te ʼu holi ki te agahala ʼe feala pe hana fakamalū te leʼo ʼo loto ʼa he tahi, kae ʼe mole pe feala ke nātou molehi te ʼaluʼaga agahala ʼaē ʼo te tagata (1 Timoteo 6:20). ʼE mole ʼi ai koa la he puleʼaki moʼo fakahāo te tagata mai tona ʼuhiga agahala? ʼI te Tohi-Tapu, ko he tohi ʼāfea neʼe tohi ʼi te potu hahake, ʼe tou maʼu ai te puleʼaki ki te faka ʼāteaina mai te agahala. “Ka liliu anai ʼakotou agahala ʼo kula ʼahoʼaho, ʼe nātou toe liliu anai ʼo lanu hina ohage ko te nive (...) ʼe ʼiloga takotou talagafua pea mo koutou fakalogo, ʼe koutou kai anai ki te lelei ʼo te fenua.” (Isaia 1:18, 19). ʼI heni, neʼe ko te ʼu palalau neʼe fai e Sehova ki te kau Iselaele, ʼaē neʼe logope la neʼe ko te hahaʼi neʼe ina fili, kae neʼe mole nātou agatonu kia te ia. Kae ko te fakatotonu ʼaia ʼe toe ʼaoga pe foki ki te hahaʼi ʼo te malamanei. Ko te fakalogo fakalelei ki te ʼu folafola ʼa te Tupuʼaga ʼe ko te puleʼaki ʼaia ki te fakamaʼa ʼo te ʼu agahala ʼa he tahi, peʼe ko he molehi.
Koteā ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te molehi ʼa te ʼu agahala ʼa te tagata? ʼAki te agahala ʼa te tagata e tahi ko te hahaʼi fuli neʼe nātou liliu ʼo agahala, ʼo toe feiā pe ʼaki te fakalogo ʼaē ki te ʼAtua ʼo te tagata neʼe haohaoa, ko te hahaʼi ʼaē ʼe fakalogo ki te ʼAtua ʼe feala anai hanatou ʼāteaina mai tanatou ʼu fihifihia ohage ko tona fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu (Loma 5:18, 19). ʼO feafeaʼi anai? “ ʼE fakahā e te ʼAtua kia tatou tona ʼofa totonu ʼo ia ʼi te faʼahi ʼaenī ko Kilisito neʼe puluhia ia maʼa tatou ka kei tou agahala.” (Loma 5:8). Ko Sesu Kilisito, ʼaē neʼe tupu haohaoa pea neʼe mole agahala, ʼe fakatatau ki te ʼuluaki Atama ʼi muʼa ʼo tana liliu ko he tagata agahala, neʼe feala hana molehi ia te agahala ʼa te tagata (Isaia 53:12; Soane 1:14; 1 Petelo 2:24). ʼI tana mate ʼaē ʼi te pou fakamamahi ohage ko he tagata fai fakapō, ko Sesu neʼe ina faka ʼāteaina te tagata mai te popūla ʼaē ki te agahala pea mo te mate. Neʼe fēnei te fakamahino e Paulo ki te kau kilisitiano ʼo Loma: “ ʼE moʼoni, ʼi te temi ʼaē neʼe kei tou vaivai ai, ko Kilisito, ʼi te temi ʼaē kua fakakatofa, neʼe mate ki te kau agahala. (...) Ohage ko te pule ʼa te agahala pea mo te mate, ʼo toe feiā aipe mo te agalelei makehe ʼe pule ʼaki te faitotonu ʼo fai ke aʼu ki te maʼuli heʼegata, ʼaki ia Sesu Kilisito totatou ʼAliki.” — Loma 5:6, 21.
Ko te mate ʼaē ʼa Sesu maʼa te tagata fuli pe pea mo tana tatau ʼaē mo Atama ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼe tau mo te higoa ʼaē ko te “totogi” (Mateo 20:28). ʼE feala hona fakatatau ki he faitoʼo ʼe ina tauʼi te virus ʼaē ʼe ina fakatupu te fiva. ʼAki te fakaʼaoga ʼo te maʼuhiga ʼaē ʼo te totogi neʼe foaki e Kilisito maʼa te tagata fuli pe, ko te ʼuhiga mahaki ʼa te malamanei ʼaē neʼe tupu mai te agahala — ʼo fakapipiki ki ai te mate — ʼe feala pe hona fakamālōlōʼi. ʼE fēnei te fakamatala e te tohi fakamuli ʼo te Tohi-Tapu te faʼahiga fakamālōlō ʼaia: “ ʼI te ʼu kauvai ʼo te vai tafe neʼe ʼi ai te ʼu fuʼu ʼakau ʼo te maʼuli ʼe fua ki te ʼu taʼukai e hogofulu-ma-lua ʼo tona fuaʼi ʼakau, ʼo fua ʼaia ʼi te māhina fuli. Pea ko te lau ʼo te ʼu fuʼu ʼakau neʼe ko he ʼu meʼa neʼe fakaʼaoga ki te fakamālōlō ʼo te ʼu puleʼaga.” (Fakahā 22:2). Koutou fakakaukauʼi muʼa ki te ʼu meʼa ʼaia! Ko he vai tafe fakatātā ʼo te maʼuli ʼe hali ʼi te vaha ʼo te ʼu fuʼu ʼakau ʼo te maʼuli pea mo tona ʼu lau, pea ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi ki te fakamālōlō ʼo te tagata fuli pe. Ko te ʼu fakatā fakaʼatua ʼaia ʼe nātou fakahā te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua moʼo taki te tagata ki te maʼuli haohaoa ʼaki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu.
Ko te ʼu lea faka polofeta ʼaia ʼo te tohi Fakahā kua vave pe tona hoko (Fakahā 22:6, 7). ʼAki te fakaʼaoga katoa ʼo te maʼuhiga ʼo te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu maʼa te tagata, ko nātou fuli ʼaē ʼe agatonu ʼe nātou liliu anai ʼo haohaoa pea mo “ ʼāteaina anai [nātou] mai te popūla ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi moʼo maʼu te ʼāteaina faka kolōlia ʼo te ʼu fānau ʼa te ʼAtua”. (Loma 8:21.) Ko te fakahoko ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼe fakahā ʼaki mai ai kua vave pe te ʼāteaina faka kolōlia ʼaia (Fakahā 6:1-8). Kua vave pe te haga ʼa te ʼAtua ʼo molehi ʼi te kele katoa ia te agakovi, pea ko te tagata ʼe fiafia anai ʼi te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso fakakelekele (Soane 3:16). ʼIo, ʼe ko he mālama ia ʼe mole maʼu ai anai te agahala!
[Paki ʼo te pasina 7]
Ko te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu ʼe ina faka fealagia anai te ʼu famili ohage ko te famili ʼaenī ke tau mo nātou te ʼu fiafia heʼegata.