Te ʼu Paki ʼo Te Kele Neʼe Fakapapau
Felāveʼi ʼi Siloh Mo Te Tamaliki Lelei Pea Mo Te Tamaliki Kovi
KA KOUTOU manatu ki te ʼu kolo ʼaia, pe ki te ʼu koga meʼa ʼo te Kele neʼe fakapapau, ʼe hake koa ia koutou te manatu ki ʼihi tagata pea mo ʼihi fafine neʼe ʼiloa? ʼE mahalo pe, ʼe ʼiloʼi e te hahaʼi lalahi te ʼu fakamatala faka tohi-tapu. Kae ʼe feafeaʼi ki te tamaliki ʼo te temi ʼaia? ʼE feala koa hakotou mamata kia nātou ʼi te ʼu taʼi paki ʼaia?
Ko te paki ʼi ʼoluga ʼe feala ke ina tokoniʼi tatou ke feala hatatou leleiʼia te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu tūpulaga, ko ʼihi ko he ʼu faʼifaʼitakiʼaga lelei ki te ʼu kilisitiano pea ko ʼihi ko he ʼu faʼifaʼitakiʼaga kovi. Ko te kiʼi moʼuga takafuafua ʼaē ʼi te lotomalie, ʼe mahalo ko te koga meʼa ʼaia ʼo Siloha.
ʼE koutou manatuʼi ki te hu ʼaē ʼa Iselaele ki te Kele neʼe fakapapau, neʼe nātou ʼuluaki fakatuʼu te tapenakulo ʼo te ʼAtua ʼi Guilgal ʼe ōvi age ki Seliko (Sosue 4:19). ʼI te vaeluaʼi leva ʼaē ʼo te fenua, ko te fale lā taputapu ʼaia — ko te koga meʼa tāfito ʼaia ʼo te tauhi ʼa Iselaele — neʼe hiki leva ki Siloh (Sosue 18:1). Neʼe tuʼu ia kilometa e 30 ʼi te potu tokelau ʼo Selusalemi ʼi te ʼu koga fenua moʼugaʼia ʼo Éphraïm. Ko te hahaʼi, tagata mo fafine, mai te potu fuli ʼo Iselaele neʼe nātou fagona ki Siloh; ko te hahaʼi tokolahi neʼe feala hanatou fakatahitahi ki te mafa ʼo te potu toga ʼaē neʼe fakatuʼu ai te tapenakulo (Sosue 22:12). ʼE kau ʼāpe he ʼu tamaliki ʼi te ʼomai ki te ʼu koga meʼa ʼaia?
Neʼe ʼi ai te ʼu tamaliki neʼe nātou ʼomai ki ai. ʼE tou ʼiloʼi tāfito ia Samuele ʼaē neʼe ko te faʼifaʼitaki makehe. Ko tana ʼu mātuʼa ʼaē ko Elcanah pea mo Hannah, neʼe nā maʼuʼuli ʼi te kolo ʼi tuʼa atu ʼo te moʼuga ʼi te potu hihifo. ʼI te taʼu fuli neʼe nātou fagona mai ki heni, ʼi Siloh, ʼe mahalo pe ʼe ʼaumai ai mo te fānau ʼo te tahi ʼohoana ʼo Elcanah. Pea ki muli age neʼe tapuakiʼi e Sehova ia Hannah ʼo ina faʼeleʼi tana tama, ʼaē ʼe higoa ko Samuele. ʼI te temi ʼaia ko tana ʼu mātuʼa neʼe nā ʼave ia ia ki Siloh ke feala ai hana tauhi ʼi te tapenakulo mo te pelepitelo lahi ʼaē ko Eli. — 1 Samuele 1:1–2:11.
Ko te tama ʼaia neʼe ʼi ai tana ʼu gāue ʼi te ʼapi ʼo te ʼAtua, pea neʼe ina maʼu ai tana ʼu fealagia ke fagona ki te ʼu moʼuga ʼe ōvi age (1 Samuele 3:1, 15). Ko ʼihi moʼuga, neʼe gāueʼi pea ʼe lahi ai te ʼakau ʼaē ko te oliveto, ohage ko tana hā ʼi te paki ʼo te pasina 9. ʼE koutou fakatokagaʼi te kiʼi tule leʼo maka. Ko te kau gāue kele pea mo te kau tauhi manu ʼaē ʼe to ʼāteaina neʼe feala hanatou nonofo ʼo lamalama ohage ko he tahi ʼe leʼoleʼo, kae ʼe feala hakotou fakakaukau te tupulaga ʼaē ko Samuele ʼaē ʼi tana kei veliveli neʼe kake ai ʼo mamata (Vakaʼi ia 2 Fakamatala 20:24). Neʼe ko he koga meʼa lelei ia moʼo lama ʼo te ʼu manu fekai.
Ki muʼa atu, neʼe ko he koga meʼa ʼakauʼia ʼe mole hage ko te temi nei; neʼe lahi ai te ʼu vao matuʼa neʼe takaʼi e te ʼu manu fekai (Sosue 17:15, 18). ʼE tou ʼiloʼi te potu ʼaia ʼuhi ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Eliseo ʼi tana liliu ʼaē ko te polofeta tāfito ʼaia ʼa te ʼAtua. Ko Eliseo neʼe fagona mai Seliko ki Petele, pea neʼe tau ki te koga meʼa ʼaia ʼe tuʼu ia kilometa e 16 ʼi te potu toga ʼo Siloh. Koteā te tali neʼe fai kia ia e te hahaʼi ʼo Petele, ʼaē neʼe kua tauhi ki te pipi aulo (1 Hau 12:27-33; 2 Hau 10:29)? ʼE mahino ko te hahaʼi neʼe nātou fakafeagai ki te polofeta ʼa Sehova, pea ko tanatou fānau neʼe nātou toe maʼu pe foki te aga ʼaia, ʼaē ko te fakafeagai.
Ia 2 Hau 2:23, 24 ʼe tou lau ko te tamaliki liliki neʼe nātou manukinuki ki te polofeta ʼo te ʼAtua ʼo nātou ʼui age fēnei kia te ia: “Hake, ʼulu tula! Hake, ʼulu tula!” Pea, neʼe haga age ia Eliseo “kia nātou pea ina tauteaʼi nātou ʼaki te huafa ʼo Sehova. Pea ko te ʼu uluso e lua neʼe hu mai te vao matuʼa pea neʼe nā hae ia nātou ʼaia ko te toko fagofulu-ma-lua tamaliki.” Ko te ʼu faʼahiga uluso kula ʼaia ʼo Silia neʼe feala pe ke nātou kaikai mokā ʼe fakaʼoho nātou peʼe mo kapau ʼe fakamatakuʼi ʼanatou ʼu ʼuhi (2 Samuele 17:8; Tāʼaga Lea 17:12; 28:15). Ko te ʼAtua neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu manu ʼaia moʼo fakahoko tana faitotonu fakaʼatua kia nātou ʼaē ʼe nātou fehiʼa kovi ʼaupito ki tana tagata fakafofoga pea ko tona faka ʼuhiga ʼe nātou fehiʼa kia Sehova totonu.
Ko te tamasiʼi ʼaia neʼe felāveʼi mo te taʼi maʼuli ʼi te vao ʼi te ʼu moʼuga ʼaē ʼe nātou takafoli ia Siloh neʼe feala ke ina tokoniʼi tatou ke tou leleiʼia te tui ʼaē neʼe fakahā e te ʼu mātuʼa ʼa Samuele ʼi tanā ʼave ia ia ke gāue ʼi te tapenakulo.
ʼI muʼa atu, ko te tahi tagata ʼatolasio moʼoni ʼa te ʼAtua neʼe ina fakahā te tui pea mo te tauhi lotu feiā — neʼe ko te tuʼi fakamāu ʼaē ko Sepeteo. Neʼe nofo ʼi te koga fenua moʼugaʼia ʼaē ko Kalaate ʼi te potu hahake ʼo te Solotane. ʼI tana tauhi mālohi ʼaē kia Sehova ʼo fakafeagai ki te kau fili ʼaē ko te kau Amonite, ko Sepeteo neʼe ina fai te fakapapau ko ia anai ʼaē ka ʼuluaki haʼu mai tona ʼapi ʼo faka felāveʼi kia ia ʼe ko ia anai ʼaē ka ina molaga ʼaki ke gāue kia Sehova. Ko tona ʼofafine ʼaē kei tapoʼou neʼe ko ia ʼaē neʼe ʼuluaki haʼu mai tona ʼapi. Koia neʼe ina ʼave ai leva tona ʼofafine ʼulu tokotahi ki te sagatualio ʼo te ʼAtua ʼi Siloh, ʼaē neʼe maʼuli ai pea mo gāue agatonu aipe ki te ʼAtua lolotoga te ʼu taʼu. — Kau Fakamāu 11:30-40.
Ko te tauhi agatonu ʼaē neʼe fakahā e Samuele pea mo te ʼofafine ʼo Sepeteo ʼi te koga meʼa ʼaia ko Siloh ʼe fakahā ʼaki te kehekehe pea mo te faʼifaʼitaki kovi neʼe tuku e te ʼu tamaliki māmio kovi e 42 ʼaē neʼe nātou manukinuki ki te polofeta ʼa te ʼAtua ʼi te koga meʼa pe ʼaia. — Vakaʼi ia 1 Kolonito 10:6, 11.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi te paki neʼe fakalahi ʼi te Calendrier des Témoins de Jéhovah 1992.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 8]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 9]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 9]
Safari Zoo, Ramat-Gan, Tel Aviv