Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w92 15/11 p. 13-18
  • ʼE Mole ʼAoga Ke Tukuga Koviʼi Ia Sehova

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Mole ʼAoga Ke Tukuga Koviʼi Ia Sehova
  • Te Tule Leʼo—1992
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “Te ʼu hāla — ko ai ʼaē ʼe feala ke ina ʼiloʼi?”
  • Ko te hāla ʼaē ko te tukuga koviʼi ʼo te ʼAtua
  • Te tuʼutāmaki ʼe tau pe foki ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua
  • ʼAua naʼa koutou ʼiʼita ʼi he temi kia Sehova!
  • ʼAua Naʼa Tou Iita Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—2013
  • ʼE Feala Koa Ke Leleiʼia Moʼoni Tatou e Te ʼAtua?
    Te Tule Leʼo—2015
  • Neʼe Sio Te ʼOhoana ʼo Lote Ki Muli
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
  • ʼE Tokaga Moʼoni Te ʼAtua Kia Koutou
    Te Tule Leʼo—2004
Te Tule Leʼo—1992
w92 15/11 p. 13-18

ʼE Mole ʼAoga Ke Tukuga Koviʼi Ia Sehova

“Ohage ko he tāmai ʼe manavaʼofa ki tana ʼu foha, ko Sehova ʼe manavaʼofa kia nātou ʼaē ʼe nātou manavasiʼi kia ia. Heʼe ko ia, ʼe ina ʼiloʼi lelei totatou faʼahiga faʼufaʼu, ʼo ina manatuʼi ko tatou ʼe tou efu.” — Pesalemo 103:13, 14.

1, 2. Ko ai koa ia Apalahamo, pea he koʼe neʼe haʼu tana fakafotu ko Lote ʼo maʼuli ʼi te kolo agakovi ko Sotoma?

ʼE MOLE tukuga koviʼi Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe tou maʼu, ʼuhi ko ʼatatou ʼu hāla. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, tou vakaʼi age muʼa te meʼa ʼaē neʼe hoko ia taʼu e 3 900 kua hili atu. Ko te kaumeʼa ʼo te ʼAtua ko Apalahamo pea mo tana fakafotu ko Lote neʼe nā maʼu koloā (Sake 2:23). ʼI te lahi ʼaē ʼo tanā ʼu koloā pea mo tanā ʼu manu, ‘neʼe mole feʼauga hanā nofo fakatahi ʼi te fenua’. Pea tahi foki, neʼe hoko leva te fihi ʼi tanā ʼu tagata tauhi ōvi (Senesi 13:5-7). Koteā te meʼa ʼaē neʼe fai ki te fihi ʼaia?

2 Moʼo fakagata te fihi ʼaia, neʼe tala e Apalahamo ke fai he fakamavae, pea neʼe ina tuku ke ʼuluaki fili e Lote te koga meʼa ʼaē ke nofo ai. Logope la ko Apalahamo kua fotufotuʼa neʼe tonu pe ke tuku age e tana fakafotu te koga meʼa ʼaē ʼe lelei, kae neʼe fili pe e Lote te koga meʼa ʼaē ʼe lelei ʼaupito — ko te tisitilike katoa ʼo te solotane neʼe fakavai lelei. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe hā ʼe kākā ia, he neʼe liliu leva te hahaʼi ʼo te ʼu kolo ʼo Sotoma mo Komola ʼo nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga. Pea neʼe nonofo foki ia Lote mo tana famili ʼi Sotoma, pea neʼe ko he meʼa neʼe feala ke nātou tuʼutāmaki fakalaumālie ai. Pea tahi foki ʼaē, neʼe nātou ʼaunofo leva ʼi te temi ʼaē neʼe mālo ai te hau ko Kitaleoma pea mo tana kaugā fagona tau ʼi te pule ʼa Sotoma. Ko Apalahamo pea mo tana ʼu hahaʼi neʼe nātou hāofaki, kae ko Lote pea mo tona famili neʼe nātou liliu ki Sotoma. — Senesi 13:8-13; 14:4-16.

3, 4. Koteā ʼaē neʼe hoko kia Lote pea mo tana famili ʼi te faka ʼauha ʼaē e te ʼAtua ia Sotoma pea mo Komola?

3 Neʼe fakatotonu e Sehova ke ina faka ʼauha ia Sotoma pea mo Komola ʼuhi ʼaē ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga pea mo te kua puli ia nātou te agapoto ʼaē ʼo ʼuhiga mo te maʼuli. ʼI tona manavaʼofa neʼe ina fekauʼi te ʼu ʼaselo e lua ke nā taki ia Lote, mo tona ʼohoana pea mo tona ʼu ʼofafine ki tuʼa ʼo Sotoma. Neʼe mole tonu ke nātou sisio ki muli, kae neʼe mole fakalogo te ʼohoana ʼo Lote ki te fakatotonu ʼaia, neʼe lagi kei mānumānu pe ia ki te ʼu meʼa fakamālama ʼaē neʼe ina tuku. ʼAki tana aga ʼaia, neʼe liliu leva ia ko te maka masima. — Senesi 19:1-26.

4 ʼE ko he meʼa mamahi neʼe tau mo Lote pea mo tana ʼu ʼofafine! Neʼe tuku e te ʼu taʼahine te ʼu tagata ʼaē neʼe tonu ʼe ʼohoana mo nāua. ʼI te temi ʼaia ʼe mole kei ʼi ai leva he ʼohoana ʼo Lote feiā mo tana ʼu koloā fakamālama. Neʼe liliu ia ʼo maʼuli mo tana ʼu ʼofafine ʼi te ʼana (Senesi 19:30-38). Ko te meʼa ʼaē neʼe ina sio ʼe lelei neʼe liliu ia ko te meʼa fakafeagai kia ia. Logope la te ʼu hāla maʼuhiga ʼaē neʼe fai e Lote, ki muli age neʼe higoaʼi ia ia ko “Lote faitotonu”. (2 Petelo 2:7, 8.) Pea ʼe mole ko Sehova foki ʼaē ʼe tukuga koviʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu hāla ʼaē ʼa Lote.

“Te ʼu hāla — ko ai ʼaē ʼe feala ke ina ʼiloʼi?”

5. Neʼe feafeaʼi te manatu ʼa Tavite ʼo ʼuhiga mo tana ʼu hāla pea mo tana ʼu gāue fia hā?

5 ʼI te ʼuhiga heʼehaohaoa pea mo agahala, ko tatou fuli pe ʼe tou fai te ʼu hāla (Loma 5:12; Sake 3:2). Ohage ko Lote, ʼe feala ke fakahālaʼi tatou ʼe he ʼu meʼa ʼe ʼiloga ʼe lelei pea ke hāla tatatou fakasiosio. Koia, ko te tagata tohi pesalemo ko Tavite neʼe fēnei tana tagi: “Ko te ʼu hāla — ko ai ʼaē ʼe feala ke ina ʼiloʼi? Ke ke fakamaʼa ʼau mai he ʼu agahala fufū. Ke ke toe tāʼofi mamaʼo foki mo tau kaugana mai te ʼu gāue fia hā; ke ʼaua naʼa nātou puleʼi ʼau! Heʼe ʼau liliu anai ko he tagata katoa, pea ʼe ʼau maʼa anai mai te ʼu agahala lahi.” (Pesalemo 19:12, 13.) Neʼe ʼiloʼi pe e Tavite neʼe feala pe ke ina fai te ʼu agahala ʼe mole ina ʼiloʼi anai. Koia ʼaē, neʼe ina kole ai ke fakamolemole ki tana ʼu agahala ʼaē ʼe feala ke fufū ia te ia. ʼI tana fai ʼaē ʼo he agahala mamafa ʼuhi ko te mālohi ʼaē ʼo tona kakano heʼehaohaoa, neʼe ina loto ʼaupito ki te tokoni ʼa Sehova. Neʼe ina loto ke tāʼofi mamaʼo e te ʼAtua ia ia mai te ʼu gāue fia hā. Neʼe mole loto e Tavite ke liliu te faʼahi ʼaia ʼo puleʼi ia ia. Kae, ko tona loto ke katoa tana tauhi ʼaē kia Sehova ʼAtua.

6. Koteā te fakafimālie ʼe tou maʼu ia Pesalemo 103:10-14?

6 ʼO toe feiā aipe mo te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼo te temi nei, ʼe mole tou haohaoa pea koia ʼaē ʼe tou fai aipe te ʼu hāla. Ohage ko Lote, ʼe feala pe ke tou fai he tonu ʼe mole lelei ʼo ʼuhiga mo totatou nofoʼaga. ʼE lagi ʼe tou fakafisi ki he folahi ʼo tatatou tauhi taputapu ki te ʼAtua. Kae ko Sehova ʼe sio ki te ʼu hāla ʼaia, ʼe ina ʼiloʼi ia nātou ʼaē ʼe holi ki te heʼefaitotonu. Pea kapau ʼe tou fai he agahala mamafa kae ʼe tou fakahemala, ʼe fakamolemole tatou e Sehova pea mo ina tokoniʼi tatou pea mo ina gaohi pe tatou ohage ko ni hahaʼi lotu. Neʼe fēnei te tala ʼa Tavite: “Neʼe mole ina fai he meʼa ʼo fakaʼutaʼuta ki ʼatatou ʼu agahala; pea neʼe mole ina tuku mai he tautea ʼe tau mo ʼatatou ʼu agahala. Ohage ko te māʼoluga ʼo te lagi ʼi te kele, ko tona lotoʼofa ʼe māʼoluga age ia kia nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia ia. Ohage pe ko te mamaʼo ʼo te hopoʼaga ʼo te laʼā ʼi tona toʼaga, neʼe ina toe fakamamaʼo ʼo feiā pe tatatou ʼu agahala ia tatou. Ohage ko he tāmai ʼe manavaʼofa ki tana ʼu foha, ko Sehova ʼe manavaʼofa kia nātou ʼaē ʼe nātou manavasiʼi kia ia. Heʼe ko ia, ʼe ina ʼiloʼi lelei totatou faʼahiga faʼufaʼu, ʼo ina manatuʼi ko tatou ʼe tou efu.” (Pesalemo 103:10-14). ʼE lava pe foki ki tatatou Tāmai manavaʼofa ʼi selo ke ina fakatotonuʼi tatatou ʼu hāla peʼe mo foaki kia tatou he tahi fealagia moʼo fai tatatou gāue taputapu mo ʼona fakavikiviki.

Ko te hāla ʼaē ko te tukuga koviʼi ʼo te ʼAtua

7. Koteā te tupuʼaga ʼo tatatou felāveʼi ai mo te ʼu meʼa fakafeagai?

7 Ka kovi he ʼu meʼa, ʼi te agamahani ʼa te tagata ʼe ina tukuga koviʼi he tahi peʼe ko he meʼa ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe hoko. Ko ʼihi pe la foki ʼe nātou tukuga koviʼi te ʼAtua. Kae ko Sehova ʼe mole ina fakataga feiā tana hahaʼi. Ko tana ʼu meʼa ʼe lelei kae ʼe mole fakatupu mamahi. Koia ʼaē, “ ʼe ina fakahopo ake tona laʼā ki te kau agakovi pea mo te kau agalelei, pea ʼe ina fakatō te ʼua ki te kau agatonu pea mo te kau heʼe agatonu”! (Mateo 5:45.) Ko te tupuʼaga ʼuluaki ʼaē ʼo tatatou mamahi ʼi te ʼu fakataga heʼe tou maʼuʼuli ʼi te mālama ʼe haʼele ʼaki te ʼu fakatuʼutuʼu heʼeʼaoga pea mo taki e te pule ʼa Satana te Tevolo. — 1 Soane 5:19.

8. Koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e Atama ʼi te temi ʼaē neʼe haʼele kovi ai te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo ia?

8 Ko te tukuga koviʼi ʼo Sehova ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu hāla ʼaē ʼe tou fai ʼe kovi pea mo fakatupu tuʼutāmaki. Ko te meʼa ʼaia ʼe feala ke fua kovi ki totatou maʼuli. Ko te ʼuluaki tagata ko Atama, neʼe tonu ke ina tuku ia meʼa fuli ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli neʼe ina maʼu. ʼIo, neʼe tonu pe ke loloto te fakafetaʼi ʼa Atama kia Sehova ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te ʼu tapuaki ʼaē neʼe ina maʼu ʼi te ʼōloto ʼo Eteni ko hona koga meʼa maʼuli (Senesi 2:7-9). Koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e Atama ʼi te temi ʼaē neʼe haʼele kovi ai te ʼu meʼa ʼuhi pe ko tana talagataʼa kia Sehova pea mo ina kai te fua ʼo te fuʼu ʼakau ʼaē neʼe tapuʼi? Neʼe fēnei te tagi ʼa Atama ki te ʼAtua: “Ko te fafine ʼaē neʼe ke foaki mai ke maʼuli mo ʼau, neʼe ina foaki mai te fua ʼo te fuʼu ʼakau pea neʼe ʼau kai leva foki ʼau.” (Senesi 2:15-17; 3:1-12). ʼE ʼiloga ia, ke ʼaua naʼa tou tukuga koviʼi ia Sehova ohage ko tona fai ʼaē e Atama.

9. a) Kapau ʼe tou felāveʼi mo he ʼu fakataga ʼuhi ko ʼatatou ʼu gāue kovi, koteā te tokoni ʼaē ʼe feala ke tou maʼu? b) ʼO ʼuhiga mo te Tāʼaga Lea 19:3, koteā te meʼa ʼe fai ʼe ʼihi mo kapau ʼe nātou fai he ʼu fihifihia ʼe nātou totonu pe?

9 Kapau ʼe tou felāveʼi mo he ʼu faigataʼaʼia koteʼuhi ko ʼatatou ʼu gāue ʼe mole lelei, ʼe feala ke tou maʼu he fīmālie ʼi hatatou ʼiloʼi ʼaē ko Sehova ʼe mahino lelei ki totatou ʼuhiga mo ʼatatou ʼu vaivaiʼaga pea mo ina taupau anai tatou mai tatatou ʼu ʼaluʼaga mo kapau ʼe tou gāue mo he loto katoa kia te ia. ʼE tonu anai ke tou leleiʼia te tokoni fakaʼatua ʼaē ʼe tou maʼu, kae ʼaua naʼa tou tukuga koviʼi te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga kovi pea mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe tou fai ʼe tatou totonu. ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaia, neʼe tala fēnei ia Tāʼaga Lea: “Ko te vale ʼaē ʼa te tagata neʼe faʼu mai te kele ʼaē ʼe ina fakapikopiko tona ala, pea koia leva ʼaē ʼe hāūhāū ai tona loto kia Sehova totonu.” (Tāʼaga Lea 19:3). ʼE fēnei te tahi fakaliliu ʼo te ʼu palalau ʼaia: “Ko te hahaʼi ʼe nātou maumauʼi pe ia nātou ʼaki tanatou ʼu gāue vavale pea ʼe nātou tukuga koviʼi ai leva ia te ʼALIKI.” (Today’s English Version). Ko te tahi tala ʼe fēnei: “Ko te fakapōʼuli ʼa he tagata ʼe ina fakafihi tana ʼu meʼa pea ʼe ina fakafifihi leva kia Sehova.” — Byington.

10. Neʼe feafeaʼi te haga ʼa te agavale ʼa Atama ʼo ‘fakahehema tona ala’?

10 ʼAki te fakatuʼutuʼu ʼaenī ia Tāʼaga Lea, ko Atama neʼe manatu pe kia ia totonu pea ko tana agavale ʼaē neʼe ina ‘fakahehema tona ala’. Ko tona loto neʼe lituʼa kia Sehova ʼAtua, pea neʼe ina kumi pe tona lelei ʼo ia, he maʼuli faʼifaʼitaliha. ʼI te mole loloto ʼo te fakafetaʼi ʼa Atama neʼe ina tukuga koviʼi tona Tupuʼaga pea mo liliu ko te fili ʼo te Māʼoluga! Ko te agahala ʼa Atama neʼe ina taki tona ala feiā aipe mo tona famili ki te faka ʼauha. ʼE ko he fakatokaga ʼaia kia tatou! Ko nātou ʼaē ʼe nātou tau tukuga koviʼi ia Sehova ʼo ʼuhiga mo he ʼu ʼaluʼaga ʼe mole lelei ʼe feala hanatou fakakaukauʼi te manatu ʼaenī: ʼE ʼau fakamoʼoni koa ko te ʼAtua ʼaē ʼe maʼu ai te ʼu meʼa lelei? ʼE ʼau fakafetaʼi koa ki te ʼu meʼa maʼuli ʼaē neʼe ina fakatupu? ʼE mole koa la ko taku ʼu hāla totonu ʼaē neʼe ʼau fai ʼaē ʼe ʼau fihifihia ai? ʼE tau koa mo ʼau te ʼofa ʼo te ʼAtua peʼe ko tana tokoni koteʼuhi ʼe ʼau maʼuliʼi tana takitaki, ʼaē ʼe tuʼu ʼi tana Folafola ko te Tohi-Tapu?

Te tuʼutāmaki ʼe tau pe foki ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua

11. ʼO ʼuhiga mo te ʼAtua, koteā ʼaē neʼe lākahala ai te kau takitaki lotu?

11 Ko te kau takitaki lotu Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi neʼe nātou tala ʼe nātou tauhi te ʼAtua kae ʼe nātou meʼa noaʼi tana folafola moʼoni pea ʼe nātou ako tanatou ʼu akonaki fakatagata pe (Mateo 15:8, 9). ʼI te haga ʼaē ʼa Sesu Kilisito ʼo tala tanatou ʼu manatu kovi, neʼe nātou haga ai leva ʼo matehi ia ia. Ki muli age, neʼe nātou fakahā tanatou fakafeagai ʼaupito ki tana kau tisipulo (Gāue 7:54-60). ʼI te hāla ʼaupito ʼo te ala ʼa te ʼu tagata ʼaia neʼe nātou fakafeagai lahi ai leva kia Sehova. — Vakaʼi ia Gāue 5:34, 38, 39.

12. Ko te faʼifaʼitaki fea ʼe ʼiloga mai ko ʼihi neʼe fakatahi mo te kokelekasio faka kilisitiano neʼe nātou tukuga koviʼi ia Sehova ʼi tanatou ʼu fihifihia?

12 ʼO toe feiā aipe mo ni hahaʼi ʼi te kokelekasio faka kilisitiano neʼe nātou maʼu te ʼu manatu tuʼutāmaki, ʼo nātou tukuga koviʼi te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe felāveʼi mo nātou. Ohage la, ko te tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio neʼe maʼuhiga kia ia ke ina foaki ki he fafine ʼohoana kei finemui he tokoni agalelei pea mo mālohi ʼaki te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo tana fakatahi mo te tagata ʼo te mālama. ʼI te ʼuluaki felogoi, neʼe ina tukuga koviʼi te ʼAtua ʼi tana mole haga ʼaē ʼo tokoniʼi ia ia ke ina tekeʼi te fakahāla ʼo tana fakatahi ʼaē mo te tagata. Neʼe ina toe ʼui foki ʼe ʼita ki te ʼAtua! Ko te ʼu tokoni pea mo te ʼu gāue faka tohi-tapu mo ʼona tokoniʼi neʼe mole ʼi ai hona fua, pea ki muli age neʼe fakamavae leva ia ʼi te kokelekasio faka kilisitiano ʼuhi ko tana aga heʼeʼaoga ʼaia.

13. He koʼe koa ʼe tonu ke tekeʼi he aga fakaʼigo?

13 ʼE feala pe ki he tahi ʼe tau meo ke ina tukuga koviʼi ia Sehova. “Ko te tagata ʼaposita” neʼe nofo ʼi te kokelekasio ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe ina maʼu te faʼahiga manatu ʼe kovi, neʼe toe kau ki ai ʼihi ʼu manatu fakahehema fakalaumālie. Ohage ko te ʼui ʼa te tisipulo ko Suta, ko te ʼu tagata ʼaia neʼe “nātou fetogi te agalelei makehe ʼo totatou ʼAtua moʼo fufū tanatou fai agahala pea mo kakaʼi totatou Pule e tahi pea mo ʼAliki, ko Sesu Kilisito”. Neʼe toe tala e Suta ʼo fēnei: “Ko te ʼu hahaʼi ʼaia ʼe nātou muhumuhu, ʼe nātou fakaʼigo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe hoko kia nātou ʼi te maʼuli.” (Suta 3, 4, 16). Ko te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova ʼe nātou faikole fakapotopoto anai ke nātou maʼu he ʼatamai leleiʼia, kae ʼe mole ko he aga fakaʼigo ʼaē ʼe feala leva ke tupu ia nātou he puli ʼo tanatou tui ʼaē ki te ʼAtua mo fakahālaʼi tanatou felogoi pea mo ia.

14. ʼE feafeaʼi koa he aga ʼa he tahi mo kapau neʼe kovi mai he kaugā fagona kilisitiano, kae he koʼe koa ʼe mole ko he aga ʼaia ke fai?

14 ʼE lagi ʼe koutou ʼui anai ʼe ko he meʼa ia ʼe mole heʼeki hoko kia koutou. Kae, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe haʼele kovi koteʼuhi ko tatatou ʼu hāla peʼe ko he ʼu hāla ʼa ʼihi, ʼe feala ke nātou uga tatou ke tou tukuga koviʼi te ʼAtua. Ohage la, ko he tahi ʼe feala ke mamahi ʼi he meʼa neʼe ʼui pe neʼe fai ʼe hona kaugā fagona kilisitiano. Ko ia ʼaē neʼe mamahi — ʼe lagi ko he tahi neʼe tauhi agatonu kia Sehova ʼi te ʼu taʼu kua fualoa — ʼo feala ke ina ʼui fēnei: ‘Kapau ʼe nofo ia ia ʼaia ʼi te kokelekasio, ʼe mole ʼau toe kau anai ʼi te ʼu fono.’ ʼI he mamahi ʼaupito ʼa he tahi ʼe feala ke ina ʼui fēnei ʼi tona loto: ‘Kapau ʼe feiā te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu meʼa, ʼe mole ʼau kei fia kau ki te kokelekasio.’ Kae ʼe tonu koa ke maʼu e te kilisitiano he manatu feiā? Kapau neʼe ko hona mamahi mai he tahi pe tagata heʼehaohaoa, he koʼe leva ʼe to tona ʼita ki te hahaʼi katoa ʼo te kokelekasio ʼaē ʼe nātou tali te ʼAtua pea mo tauhi agatonu kia ia? Koteā te tupuʼaga ʼe tuku anai ʼe he tahi tana fai te finegalo ʼo te ʼAtua feiā aipe mo hana ʼita ki te ʼAtua? Ko te poto fea ʼaē ʼe ina taki peʼe mo fai ki he tahi he ʼu ʼaluʼaga ke pulihi ai tana ʼu felogoi lelei mo Sehova? ʼE lagi, ʼe ko he meʼa vale pea mo agahala anai te tuku ʼo te ʼatolasio kia Sehova ʼi he faʼahiga meʼa pe. — Sake 4:17.

15, 16. Koteā te hāla ʼa Tiotelefe, kae neʼe feafeaʼi te aga ʼa Kaiusi?

15 Koutou fakakaukauʼi age muʼa hakotou kau fakatahi ʼi te kokelekasio ʼaē ʼa te kilisitiano ʼofa ko Kaiusi. Neʼe “gāue agatonu aipe” ʼi tana tali kāiga ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼu kaugā ʼatolasio — ʼaē ko ni hahaʼi ʼe mole nātou ʼiloʼi! Kae ʼi te kokelekasio pe ʼaia ʼa Kaiusi, neʼe kau ai te tagata fialahi ko Tiotelefe. Neʼe mole ina tali fakaʼapaʼapa he meʼa mai ia Soane, ʼaē ko te tisipulo ʼa Sesu Kilisito. Neʼe ʼave haʼele e Tiotelefe te ʼu palalau heʼeʼaoga ʼo ʼuhiga mo Soane. Neʼe fēnei te ʼui ʼa te ʼapositolo: “ ʼO mole gata ʼaki pe ʼi te ʼu meʼa ʼaia, ʼe mole ina [Tiotelefe] tali te ʼu tēhina ʼaki he fakaʼapaʼapa, pea ko nātou ʼaē ʼe nātou fia tali ia nātou ʼaia, ʼe ina haga ʼo tāʼofi nātou pea mo fakamavae ia nātou ʼi te kokelekasio.” — 3 Soane 1, 5-10.

16 Kapau ʼe haʼu ia Soane ki te kokelekasio, ʼe ina fakamanatuʼi age kia nātou te aga ʼaē neʼe fai e Tiotelefe. ʼI te temi ʼaia, neʼe feafeaʼi te aga ʼa Kaiusi pea mo ʼihi atu kau kilisitiano tali kāiga ʼi te kokelekasio ʼaia? ʼE mole maʼu ʼi te Tohi-Tapu he talanoa ʼa he tahi ia nātou fēnei: ‘Ko te temi fuli pe ʼe nofo anai ia Tiotelefe ʼi te kokelekasio, ʼe mole ʼau toe fia kau ʼi te kokelekasio. ʼE mole koutou toe sio anai kia ʼau ʼi te ʼu fono.’ ʼE lagi ko Kaiusi pea mo ʼihi ʼe hage ko ia neʼe nātou nonofo mālohi aipe. Neʼe mole nātou fakagafua ki he meʼa ke nātou lituʼa ki te fai ʼo te finegalo fakaʼatua, pea mahalo pe foki neʼe mole nātou ʼiʼita nātou kia Sehova. Kailoa ia, neʼe mole nātou to ki te ʼu hele kākā ʼa Satana te Tevolo, ʼaē ʼe fiafia anai mo kapau ʼe tou liliu ʼo heʼeagatonu kia Sehova pea mo tukuga koviʼi te ʼAtua. — Efesi 6:10-18.

ʼAua naʼa koutou ʼiʼita ʼi he temi kia Sehova!

17. ʼE tonu anai ke feafeaʼi tatatou aga mo kapau ko ʼihi peʼe ko he ʼaluʼaga neʼe tou mamahi ai pea mo faka lotovaivai ai tatou?

17 Māʼia pe mo kapau ko ni ʼihi peʼe ko he ʼu ʼaluʼaga ʼi te kokelekasio ʼe lave kovi peʼe mo fakatupu mamahi ki he kaugana ʼa te ʼAtua, ko ia ʼaē ʼe tau mo te mamahi ʼe fetogi moʼoni anai tona ala mo kapau ʼe ina tuku tana fakatahi ʼaē mo te hahaʼi ʼa Sehova. ʼAua naʼa falala pe he tahi ki tana ʼu fealagia ʼo ia totonu (Hepeleo 5:14). Koia ʼaē ʼe tonu ke koutou fakafeagai mālohi ai ki te ʼu fakahāla fuli ohage ko he tagata taupau ʼo te agatonu. Koutou taupau takotou agatonu kia Sehova ʼAtua, mo Sesu Kilisito, pea mo te kokelekasio faka kilisitiano (Hepeleo 10:24, 25). Ko te moʼoni ʼaē ʼe ina taki ki te maʼuli heʼegata ʼe mole feala ke maʼu ʼi te ʼu faʼahi fuli.

18. Logope la, ʼe mole tou mahino tuʼumaʼu ki te ʼu taki fakaʼatua, koteā te meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi papau ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼAtua?

18 Koutou toe manatuʼi, ko Sehova ʼe mole ina ʼahiʼahiʼi he tahi ʼaki he ʼu meʼa ʼe kovi (Sake 1:13). Ko te ʼAtua, ʼaē ko te faʼifaʼitaki moʼoni ʼo te ʼofa, ʼe ina fai te ʼu meʼa lelei tāfito maʼa nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia ia (1 Soane 4:8). Logope la, ʼe mole tou mahino tuʼumaʼu ki te ʼu taki fakaʼatua, ʼe feala ke tou falala ko Sehova ʼe ina fai anai te meʼa ʼaē ʼe lelei ki tana ʼu kaugana. Ohage ko te ʼui ʼaenī ʼa Petelo: “Koutou agavaivai ʼi te nima mālohi ʼa te ʼAtua ke feala hana hiki ia koutou ʼi tona temi faigamalie, pea mo koutou vevete kia te ia takotou kavega fuli, heʼe tokaga ia kia koutou.” (1 Petelo 5:6, 7). ʼIo, ko Sehova ʼe tokaga moʼoni ki tana hahaʼi. — Pesalemo 94:14.

19, 20. ʼE tonu ke feafeaʼi tatou aga, logope la mo kapau ko ʼatatou ʼu fakataga ʼe faka lotomamahi ʼi ʼihi lakaga?

19 Pea tahi foki ʼaē, ʼaua naʼa koutou fakagafua ki he meʼa peʼe ko he tahi ke ina fakahiga ia koutou. Ohage ko te ʼui ʼaenī ʼa te tagata tohi pesalemo: “ ʼE pipiki te mahu ʼo te tokalelei kia nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa ki tau lao, pea kia nātou ʼaia ʼe mole he maka tūkia.” (Pesalemo 119:165). Ko tatou fuli kua tou felāveʼi mo te ʼu ʼaʼahi, pea ʼe ko he ʼu meʼa ʼe feala ke tou lotomamahi pea mo lotovaivai ʼi ʼihi temi. Kae ʼaua naʼa koutou tuku he manatu kovi ke tuputupu ʼi tokotou loto, tāfito kia Sehova (Tāʼaga Lea 4:23). ʼAki tana tokoni pea mo te Tohi-Tapu, ʼe feala ke koutou mālo ʼi te ʼu fihifihia ʼaē ʼe koutou fakatokatoka feiā mo hakotou kātakiʼi te ʼu fihifihia ʼaē ʼe faigataʼa. — Mateo 18:15-17; Efesi 4:26, 27.

20 ʼAua naʼa koutou tuku te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto ke nātou fakahālaʼi koutou pea mo fetogi ai tokotou ala. Koutou palalau pea mo fai he faʼahiga aga ʼe fiafia ai anai te loto ʼo Sehova (Tāʼaga Lea 27:11). Koutou pāuʼi kia Sehova ʼaki he faikole fakamalotoloto, heʼe koutou ʼiloʼi ʼe tokaga moʼoni kia koutou ohage ko hana ʼu kaugana pea mo ina foaki atu anai he mālama ʼe ʼaoga moʼo taupau ia koutou ʼi te ala ʼo te maʼuli mo tana hahaʼi (Tāʼaga Lea 3:5, 6). ʼI te ʼu meʼa fuli, ʼaua naʼa koutou ʼiʼita ki te ʼAtua. Kapau ʼe haʼele kovi he ʼu meʼa, koutou manatuʼi tuʼumaʼu ko Sehova ʼe mole tonu ke tukuga koviʼi.

ʼE feafeaʼi anai takotou tali?

◻ Koteā te hāla ʼaē neʼe fai e Lote, kae koteā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo ia?

◻ Koteā te manatu ʼa Tavite ʼo ʼuhiga mo tana ʼu hāla pea mo tana ʼu gāue fia hā?

◻ ʼI te temi ʼaē ʼe mole haʼele lelei ai te ʼu meʼa, he koʼe koa ʼe mole tonu ke tukuga koviʼi ai te ʼAtua?

◻ Koteā anai ʼaē ka tokoni kia tatou ke tekeʼi ai hatatou ʼiʼita kia Sehova?

[Paki ʼo te pasina 15]

ʼI te mavae ʼaē ʼa Lote mai ia Apalahamo, neʼe mole lelei te nofoʼaga ʼaē neʼe ina fili.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae