ʼU Tagata ʼĀfea—Koutou Fakatonutonuʼi Nātou ʼAki He Agamālū
ʼE FEALA pe ke fakatatau te loto ʼo te kilisitiano ʼaē ʼe fakamalotoloto ki he ʼōloto fakalaumālie ʼe fua ai te ʼu fua matamatalelei. Ko te ʼofa, te fiafia, te tokalelei, te manavaʼofa, te finegaloʼofa, te agalelei, te tui, te agamālū, te lotoʼutaki ʼe maʼuli lelei ʼi ai. Kaea koa la? Ei, ko te ʼu fua ʼaia ʼe ko te ʼu fua ʼa te laumālie maʼoniʼoni neʼe foaki e Sehova ʼAtua ki tana kau kaugana (Kalate 5:22, 23). Kae, ko te kilisitiano fuli ʼaē ʼe ina fia taupau maʼu te ʼōloto ʼo tona loto ko he potu ʼe leleiʼia e tana Tāmai ʼe ʼi selo, ʼe tonu ke ina tauʼi te ʼu holi kovi ʼo te agahala neʼe ina maʼu ʼi tana tupu. — Loma 5:5, 12.
ʼI ʼihi lakaga, ko te meʼa kovi ʼe kamata tuputupu ʼi te loto heʼe haohaoa ʼo he tagata peʼe ʼo he fafine aga faka lotu. ʼE lagi ko te tagata ʼaia peʼe ko te fafine ʼaia, ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe tau mo he maʼuli lelei. Kae, malaga leva te fihifihia, lagi tupu mai tana ʼu fakatatahi ʼe mole lelei peʼe ko he tonu neʼe ina fai ʼe mole lelei. ʼE feafeaʼi anai he tokoni ʼa te kau tagata ʼāfea ki te faʼahiga tagata peʼe fafine ʼaia ʼi te faʼahi fakalaumālie?
Ko he tokoni faka apositolika
Moʼo tokoniʼi he tahi neʼe hēhē, ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou mulimuli ki te tokoni ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼU tēhina, kapau ʼe ʼi ai he tagata ʼe fai hana lākahala ia muʼa ʼo hana ʼiloʼi, ko koutou ʼaē ʼe koutou maʼu ia te ʼu kalitate fakalaumālie, koutou faigaʼi te fakatonutonuʼi ʼo te tagata ʼaia ʼaki he agamālū, ʼo ke tokaga kia koe totonu, talie naʼa ke toe holi mo koe totonu ki te fai ʼo te meʼa ʼaia.” (Kalate 6:1). Ka neʼe “fai hana lākahala [ʼe he kilisitiano] ia muʼa ʼo hana ʼiloʼi”, ko te maʼua ʼo te kau tagata ʼāfea ʼe ko te tuku age fakavilivili ʼo he tokoni.
ʼE talanoa ia Paulo ki “te tagata” neʼe lakāhala. Kae ko te kupuʼi palalau faka keleka ʼaia (anthropos), ʼe fakaʼaogaʼi ʼi heni ki he tagata peʼe ki he fafine. Kae koteā te faka ʼuhiga ʼo te “fakatonutonuʼi” ʼo he tahi? Ko te kupuʼi palalau faka keleka ʼaia (katartizo) ʼe faka ʼuhiga “ko te fakaliliu ki te laini totonu”. Ko te kupuʼi palalau ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi ki te ʼonoʼono ʼo te ʼu kupega (Mateo 4:21). ʼE toe fakaʼaogaʼi ki te fakamālōlōʼi ʼo he koga ʼa he tahi neʼe fasi. Ko he tōketā ʼe ina gaohi fakaʼeteʼete naʼa mamahi te mahaki (ia ia ʼaē neʼe fasi tona koga). ʼO toe feiā aipe, ko te tokoni ki he tēhina peʼe ki he tuagaʼane ʼe tonu ke ʼi ai te tokaga, pea mo te ʼaveʼave fakalelei, pea mo te manavaʼofa.
Ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou fakahā tonatou ʼuhiga fakalaumālie ʼo nātou fakaʼaogaʼi te agamālū mokā nātou faigaʼi ke nātou fakatonutonuʼi he tahi. ʼE moʼoni, ko Sesu ʼaki te agamālū neʼe ina fakahoko he ʼu meʼa feiā (Mateo 11:29). Ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou fakahā te kalitate ʼaia ki te kaugana ʼa Sehova ʼaē neʼe lākahala koteʼuhi he mole heʼeki nātou hāo mai te agahala, ʼo mole hage ko te manatu ʼo tonatou loto. Ko te meʼa ʼaia ʼe feala pe ke malaga ʼi te ʼu ʼaho ka haʼu mo kapau neʼe mole heʼeki fai ia.
ʼAki te ʼofa, ko te ʼu tagata ʼaia ʼe nātou tau mo te ʼu kalitate fakalaumālie feʼauga ʼe nātou “fua [anai] te ʼu kavega” ʼo tonatou kaugā ʼatolasio. ʼE moʼoni, ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe tau mo te loto katoa ke nātou tokoni ki tonatou tēhina peʼe tuagaʼane ki te tauʼi ʼo Satana, peʼe tauʼi te ʼu fakahāla, peʼe ko te ʼu vaivaiʼaga ʼo te kakano, peʼe ko te ʼu lotomamahi ʼuhi ko te agahala. ʼE fai feiā anai e te ʼu taupau kilisitiano moʼo “fakahoko te lao ʼa Kilisito”. — Kalate 6:2.
Ko te ʼu tagata ʼaē tau mo te ʼu kalitate fakalaumālie moʼoni ʼe nātou agavaivai, ʼo nātou ʼiloʼi papau “kapau ko he tahi ʼe manatu ia ko ia ko he meʼa aoga ia kae ko ia ʼe noa ia, ʼe ina kakaʼi tona ʼatamai”. (Kalate 6:3.) Logope te faʼahi ʼaē ʼi te faiga ʼa te kau tagata ʼāfea te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe tonu pea ke nātou loto tokoni, ʼe mole pe feala ke nātou kaku ki te tuʼulaga haohaoa ʼi te ʼofa pea mo te manavaʼofa ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ia Sesu Kilisito. Kae ʼe mole faka ʼuhiga leva ki te kau tagata ʼāfea ke nātou liaki tonatou faiga ʼi tanatou loto katoa.
Ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou ʼiloʼi ʼe kovi te fakahā ʼo te hāla ʼo he tēhina peʼe ʼo he tuagaʼane ʼaki te fia māʼoluga, ʼaki he aga faka lotu malualoi! Neʼe mole feiā ia Sesu. Kailoa ia, koteʼuhi neʼe mole ina foaki tona maʼuli maʼa tana ʼu kaumeʼa ʼāteaina pe, kae ʼo hoko atu ki tona ʼu fili! ʼE faigaʼi te kau tagata ʼāfea ke nātou fakahā te ʼofa ʼe tatau mokā nātou faigaʼi te tokoniʼi ʼo tonatou ʼu tēhina peʼe tuagaʼane ke mavae mai te faigataʼaʼia pea ke fakaōvi ki tanatou Tāmai ʼe ʼi selo feiā aipe mo tana ʼu fakatuʼutuʼu faitotonu. Koteā te ʼu meʼa ʼe tokoni anai ki te ʼu tagata ʼāfea ʼi tanatou fakatonutonu tanatou kaugā ʼatolasio?
Te ʼu ʼaluʼaga lelei ʼaupito
Koutou falala kia Sehova mokā koutou palalau pea fai ʼaki te agamālū. Ko Sesu neʼe agamālū, pea neʼe faikole fakamalotoloto ki tana Tāmai ʼe ʼi selo moʼo taki ʼo ia, pea neʼe ina fai tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼe leleiʼia e tana Tāmai (Mateo 21:5; Soane 8:29). Ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou fai feiā mokā nātou faigaʼi ke nātou fakatonutonuʼi he tahi neʼe lākahala. Ohage ko he tagata tauhi manu agamālū, ko te tagata ʼāfea ʼe tonu ko he tahi ʼe fakaloto mālohi pea ko he tahi ʼe poto ʼi te hikihiki, kae mole tonu ia ko he tahi ʼe ina fakamatakuʼi. ʼE ina faigaʼi anai ke mauʼi mālie te fai palalau pea mo te kilisitiano ʼaē ʼe ʼaoga ki ai te tokoni, ke feala ai hana fakahā tana ʼu manatu. ʼI te kua ava ʼo tona loto, ko te faikole ko he tokoni lahi ʼi te lakaga ʼaia. Ko ia ʼaē ʼe tokoniʼi ʼi te agamālū ʼe feala anai hana fakahā te meʼa ʼi tona loto mo kapau ʼe mahino kiai, ohage ko tona fai ʼaē e Sesu, ko ia ʼaē ʼe fai tokoni ʼe ina fia fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua. Ko te fakaʼosi ʼaki te kole ʼe hage ko he ʼui kia ia ʼaē ʼe tokoniʼi ke ina fakaʼaogaʼi te tokoni neʼe foaki age ʼi te ʼofa pea mo te agamālū.
Hili ʼaia ʼo te faikole, koutou foaki he fakatotonu maʼoniʼoni. ʼE lagi ʼe ʼaoga anai ki te ʼu hahaʼi ʼaia ia te ʼu kalitate ohage ko te agalelei, ko te falala peʼe ko te lotofaiga. ʼE feala anai ke fakamanatuʼi age tana gāue agatonu ʼaē kia Sehova, ʼe mahalo pe kua hili kiai te temi loaloaga. ʼAki te taʼi fai ʼaia, ʼe tou fakahā ai ʼe tou tokaga pea mo tou maʼu te faʼahiga manatu ʼa Kilisito ʼo ʼuhiga mo te kilisitiano ʼaia. Ko Sesu ʼe ina kamata tana logo ʼaē ki Thyatire ʼaki te fakaloto mālohiʼi, ʼo ʼui maʼana: “ ʼE ʼau ʼiloʼi tau ʼu gāue, pea mo tou ʼofa, pea mo tau tui, pea mo tau gāue faka minisitelio pea mo tau faʼa kātaki, pea ʼe ʼau ʼiloʼi ʼe lahi age tau ʼu gāue ʼi te ʼu temi pe ʼaenī ʼi te lakaga ʼaē.” (Fakahā 2:19). Ko te ʼu palalau ʼaia ʼe nātou fakaloto mālohiʼi nātou ʼaē ʼo te kokelekasio ko Sesu ʼe mole haga noa ki te gāue lelei neʼe nātou fai. ʼE logope ko te kokelekasio neʼe ʼi ai tana ʼu lākahala — ko te tali ʼo te agakovi ʼa “Sesapele” ʼi te kokelekasio — kae neʼe ko he kokelekasio lelei ʼi te tahi ʼu faʼahi, pea neʼe fia fakahā e Sesu ki te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaia ko tanatou gāue ʼaki te faiga fakamalotoloto ʼe mole ʼalu noa ia, ʼe fakatokagaʼi (Fakahā 2:20). ʼO toe feiā aipe, ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou tuku anai he ʼu palalau fakaloto mālohi ʼi te faʼahi ʼaē ʼe feala ke fai ai.
ʼAua naʼa koutou fakatotonu fakamālohi he hāla ʼaki he faʼahi mole tau mo ia. Ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou hāofaki te faga ōvi ʼa te ʼAtua pea mo taupau maʼu te maʼa ʼo tana kautahi. Kae ki ʼihi lākahala ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼaē ʼe maʼua ki ai he tokoni mālohi, ʼe feala ke foaki ʼi te fakapotopoto ʼe he tagata ʼāfea e tahi peʼe ko he ʼu tagata e lua kae ʼe mole ʼi ai he felogoi faifakamāu. ʼE lahi te ʼu faʼahi, ko te vaivaiʼaga ʼo te tagata kae mole ko he agakovi neʼe fai ʼaki te loto katoa ʼe haʼu mai te lākahala ʼa te kilisitiano. Ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou gaohi fakalelei te faga ōvi pea mo manatuʼi te tokoni ʼaenī: “Ko te fakamāu ʼe mole fai anai ʼaki te manavaʼofa ki ʼaē neʼe mole manavaʼofa. ʼE mālo te manavaʼofa ʼi te fakamāu.” (Sake 2:13; Gāue 20:28-30). ʼE mole fakalahilahi anai te fihifihia e te kau tagata ʼāfea, kae ʼe nātou felogoi anai ʼaki te agamālū mo ia ʼaē ʼe fakahemala, ohage ko tatatou Tāmai ʼofa ʼaē ʼe manavaʼofa, ʼaē ko Sehova. — Efesi 4:32.
Koutou fakamahino te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe feala ai ke ina taki ki te lākahala. Ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou fakalogo fakalelei mokā ʼe fakahā faʼifaʼitaliha e tanatou kaugā tauhi te meʼa ʼaē ʼi tona loto. Koteʼuhi ‘ko te ʼAtua ʼe mole fehiʼa ki he loto lāvea mo taʼomia’. (Pesalemo 51:17.) ʼE mahalo ko te mole ʼi ai ʼo he tokoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu manatu ʼo te ʼohoana ko te tupuʼaga ʼo te fihifihia. Ko te lotomamahi ʼa he tahi ʼe feala pe ke ina gāu mamalie he tahi, ʼi te agamahani ko he tahi ʼe mālohi, pea fakatupu ai ia ia te faigataʼa ʼaupito ʼo te fai he tonu ʼe fakapotopoto. ʼAki te ʼofa, ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou fakatokagaʼi anai te ʼu faʼahi ʼaia, koia ʼi te tokoni ʼaē ʼa Paulo ki te ʼu tēhina ke nātou “akonakiʼi te kau talagataʼa”, neʼe fēnei tana fakatotonu age: “Ke koutou maʼu he ʼu palalau fakafimālie ʼo ʼuhiga mo te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotovaivai.” (1 Tesalonika 5:14). Koteʼuhi ko te kau tagata ʼāfea ʼe mole nātou molehi te mālohi ʼo te ʼu fakatotonu faitotonu ʼa te ʼAtua, ʼe tonu anai ke nātou fakatokagaʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼe nātou fakasiʼisiʼi te faʼahi ʼaia, ʼohage ko tona fai e te ʼAtua. — Pesalemo 103:10-14; 130:3.
ʼAua naʼa koutou fakaveliveliʼi te ʼuhiga ʼo takotou kaugā fagona faka kilisitiano. ʼE mole tou fia meʼa noaʼi te ʼuhiga ʼo he tēhina peʼe tuagaʼane peʼe tou fai he meʼa ke hage ia ʼe mole hona ʼuhiga. Kailoa ia, koutou fakamoʼoni age ʼe tou falala ko tana ʼu kalitate pea mo tona ʼofa ʼaē ki te ʼAtua ʼe fakaloto mālohiʼi anai ia ia ke ina fakatokatoka tana hāla. ʼO toe feiā aipe, neʼe tokoniʼi te kau Kolonito ke nātou agaʼofa ʼi te ʼui age e Paulo neʼe ina viki nātou ʼi te kua “nātou teuteu” pea mo tanatou “faiga fakamalotoloto” ʼi te faʼahi ʼaia. — 2 Kolonito 9:1-3.
Koutou fakahā ʼe feala te fakatokatoka te fihifihia ʼaia ʼi te falala ʼaē kia Sehova. Ei, koutou faigaʼi fakamalotoloto te tokoni ki te tagata peʼe ko te fafine ʼaia ke sio ko te falala ʼaē kia Sehova pea mo te maʼuliʼi ʼo te tokoni ʼe haʼu mai tana Folafola ʼaē ʼe maʼu ai anai te fakatonutonuʼi feʼauga. ʼUhiga mo he fai he fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo he fakatonutonuʼi, ko te tonu ʼaē ka tou fai ʼe maʼua ke fakatafito ki te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka tohi-tapu. ʼE tou faigaʼi ki te ʼu potu e lua: 1) ke tou tokoni ki ʼaē ʼe tau mo te fihifihia ke sio pea mo mahino ki te manatu ʼa Sehova 2) ke tou fakahā kia ia pe neʼe feafeaʼi tana mole tokagaʼi peʼe ko tana hāla mo muliʼi te takitaki fakaʼatua.
Koutou fakatahiʼi te tokoni faka tohi-tapu pea mo te ʼofa logope ko he ʼu fehuʼi faigataʼa. ʼE feala ke lelei ia te faigaʼi ke lave ʼi te loto. ʼAki te polofeta ko Malakia, ko Sehova neʼe ina fakaʼaogaʼi te fehuʼi moʼo fakamahino ki Tana hahaʼi peʼe neʼe feafeaʼi tanatou hēhē. “ ʼE kaihaʼa anai koa te ʼAtua e te tagata?” ko tana fehuʼi ʼaia, pea neʼe fēnei tana fakahoko atu: “Kae ʼe koutou kaihaʼa ia ʼau.” (Malakia 3:8). Ko te hāla ʼaē ʼa Iselaele ʼi te faʼao ʼo te vahe ko te tahi ki te hogofulu ʼo te ʼu taʼukai fuli pea mo te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe fakamaʼua e te Lao ʼa Moisese neʼe fakatatau ki te kaihaʼa ʼo Sehova. Moʼo fakatokatoka te faʼahi ʼaia, neʼe tonu ke fakahoko e te kau Iselaele tanatou ʼu maʼua ki te tauhi maʼa ʼaki te falala ʼaē ʼe lahi anai te tapuakina ʼo nātou e te ʼAtua. ʼAki te fakahoko ʼo he manatu pea mo he fai fehuʼi, ʼe toe feala pe ki te kau tagata ʼāfea ke nātou fakamahino ko te fai ʼaē ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼe maʼua ki ai ia te falala ʼaē ki tatatou Tāmai ʼe ʼi selo pea mo fakalogo kia ia (Malakia 3:10). Ko te fakahoko ʼo te manatu ʼaia ke lave ʼi te loto, ʼe ʼi ai tona ʼaoga lahi ki to kita tēhina ‘ke ina fakatotonuʼi tona ala’. — Hepeleo 12:13.
Koutou fakahā age te ʼu lelei ʼe maʼu ʼi te tali ʼo te tokoni. Ke fua he tokoni ʼe maʼua ke akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu fua kovi ʼo te ala ʼaē ʼe kovi pea mo te fakamanatu ʼo te ʼu lelei ʼe maʼu mai te fakatokatoka ʼo te ʼu faʼahi ʼaia. ʼI tana fai age te valoki, ko Sesu neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼo te kokelekasio ʼo Laotisea ʼaē ʼe mahaki ʼi te faʼahi fakalaumālie mo kapau ʼe fakahemala ʼi tana aga ʼāfea pea mo liliu ko he ʼu tisipulo faiga fakamalotoloto, ʼe nātou maʼu anai he ʼu pilivilesio makehe, pea mo kau ki te fakatuʼutuʼu ʼaē ko te kaugā hau mo ia ʼi te lagi. — Fakahā 3:14-21.
Koutou fakahā age te maʼuhiga ʼo te fakaʼaogaʼi ʼo te tokoni. Ohage ko he tōketā lelei ʼe ina vakaʼi putuputu pe ko te foʼi hui ʼaē neʼe fasi ʼaē neʼe ina gaohi peʼe kua lelei, ʼo toe feiā aipe ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe nātou faigaʼi anai ke nātou ʼiloʼi pe ʼe fakaʼaogaʼi te tokoni ʼaē neʼe foaki peʼe kailoa. ʼE tonu anai ke nātou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī: ʼE ʼaoga koa ke fai he tahi tokoni? ʼE lagi ʼe tonu koa ke fetogi te ʼaluʼaga ʼo te toe fakahā age te tokoni? Ko Sesu neʼe tuʼa lahi tana tokoni ki tana kau tisipulo ki te maʼuhiga ʼo te agavaivai. Lolotoga te temi ʼaia, ko Sesu neʼe kātaki aipe ʼo faigaʼi te fakatonutonuʼi ʼo tanatou ʼu manatu ʼaki te ʼu tokoni, pea mo lea fakatātā age, pea mo fai age te ʼu faʼahiga akonaki (Mateo 20:20-28; Maleko 9:33-37; Luka 22:24-27; Soane 13:5-17). ʼO toe feiā pe, ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou faiga ke katoa te fakatonutonuʼi ʼo tonatou tēhina peʼe tuagaʼane ʼo nātou fakahoahoa tanatou ʼu fai palalau faka tohi-tapu moʼo ʼeke te faiga ʼo te kilisitiano ʼaia ke aʼu ki te maʼuli haohaoa fakalaumālie.
Koutou viki ki te faiga fuli pe. Kapau ko ia ʼaē neʼe lākahala ʼe loto faiga ke ina maʼuliʼi te tokoni faka tohi-tapu, koutou viki ia ia. Ko te meʼa ʼaia ʼe ina fakaloto mālohiʼi anai te tokoni ʼuluaki pea ʼe ina uga anai ke hoko te faiga. ʼI te ʼuluaki tohi ʼa Paulo ki te kau Kolonito, neʼe maʼua ke ina tuku age he tokoni ʼe mālohi ki te ʼu fihi ʼe tokolahi. ʼI te foimo fakahā e Tito kia Paulo te tali leleiʼi ʼo tona tohi, ko Paulo neʼe ina haga viki nātou. Neʼe fēnei tana ʼui age kia nātou: “ ʼI te temi nei, kua fiafia toku loto, koteʼuhi he neʼe mole koutou lotomamahi noa pe, kae neʼe koutou lotomamahi ʼo koutou fakahemala; koteʼuhi neʼe koutou lotomamahi ʼi te faʼahi ʼe alu tahi mo te finegalo ʼo te ʼAtua.” — 2 Kolonito 7:9.
Ko he meʼa fakatupu fiafia
Ei, neʼe fiafia ia Paulo ʼi tana logoʼi ʼaē ko tana tokoni neʼe ʼaoga ki te kau Kolonito. ʼO toe feiā aipe mo te kau tagata ʼāfea ʼo te temi nei, ʼe lahi tanatou fiafia mokā ko tanatou kaugā tauhi ʼe toe liliu mai tana hāla koteʼuhi neʼe ina tali lelei tanatou tokoni ʼaē neʼe fai ʼaki te ʼofa. ʼE moʼoni, ʼe nātou fiafia ʼi te tokoni ki he kilisitiano ʼaē ʼe fakahemala ki te taʼaki ʼo te vao talaʼia ʼi tona loto ke feala ki te ʼu fua ʼaē ʼe ʼalu tahi mo te finegalo ʼo te ʼAtua ke fua ai ʼo mahu.
Kapau ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou maʼu te ʼu lelei ʼi te fakatonutonuʼi ʼo he tahi neʼe lākahala, ko te tagata peʼe ko te fafine ʼaia ʼe maliu mai te ala ʼaē neʼe feala pe ke iku ai ki te malaʼia fakalaumālie (Vakaʼi ia Sake 5:19, 20). Ki te faʼahiga tokoni ʼaia, ʼe tonu kia ia ʼaē neʼe tau mo te tokoni ke fakamālo ki te ʼAtua. Ko he ʼu palalau ʼo tana leleiʼia te tokoni ʼaē neʼe fai ʼaki te ʼofa, pea mo te manavaʼofa, pea mo te lotomahino ʼa te kau tagata ʼāfea ʼe ʼaoga (ʼe tau). Pea mokā kua katoa te toe liliu ʼo te kilisitiano ki tona maʼuli haohaoa fakalaumālie, ko nātou fuli ʼaē neʼe kau ki te fakatonutonuʼi ʼe nātou fiafia koteʼuhi heʼe neʼe fai ʼaki te agamālū.