Te Tohi-Tapu—Ko He Takitaki ʼAoga Ki Te Tagata ʼo Te Temi Nei
“Ko te Tohi-Tapu katoa ʼe haʼu ia mai te ʼAtua pea ʼe ʼaoga mo akoʼi fakalelei (...) moʼo taki te maʼuli ʼo te hahaʼi.” — 2 Timoteo 3:16, “Te Tohi-Tapu ʼo Selusalemi”.
KO TE vaega ʼaenī ʼe ina fakamahino te tupuʼaga tāfito ʼo te ʼaoga ʼo te Tohi-Tapu ki totatou temi. Ko te Tohi-Tapu ʼe haʼu mai te ʼAtua. Koteʼuhi ko te ʼAtua neʼe ina fakatupu tatou, ʼe mole he tahi ia ia ʼe ina ʼiloʼi lelei age totatou sino, totatou fakakaukau, te meʼa ʼe tou logoʼi pea mo te meʼa ʼe ʼaoga kia tatou. Ko te hau ʼo Iselaele ko Tavite neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼAtua: “Ko tou ʼu mata neʼe sio ia ki toku sino ka heʼeki katoa, pea neʼe tohi ʼi tau tohi tona ʼu koga fuli.” (Pesalemo 139:16). Kapau ko totatou Tupuʼaga ʼe ina ʼiloʼi lelei tatou, pea ʼe mahino papau ia ko tana tokoni ke fealagia hatatou fiafia pea ke mo maui mālie totatou maʼuli ʼe ʼaoga ke vakaʼi.
Ko te maʼuli ʼe ina fakahā ko te ʼu fakatuʼutuʼu tāfito ʼa te Tohi-Tapu ʼe ʼaoga pea mo moʼoni. ʼE nātou toe matala lelei pe foki. Ko te fakamatala ʼaē ʼe hoa mai ko te ʼu fakahāʼaga e fā ʼe ina fakamahinohino te ʼaoga ʼo te Tohi-Tapu ki te maʼuli ʼo te ʼaho fuli.
Ko te ʼu felogoi fakatagata pea mo te agaaga takitokotahi: Ko te Tohi-Tapu ʼe ina ʼekenaki he aga ʼe tonu ke fai takitokotahi ʼe feala ke ina taki ki he ʼu felogoi haohaoa pea mo maui mālie pea mo niʼihi. Ohage la, neʼe fēnei te fakatotonu neʼe fai ki te hahaʼi ʼo Iselaele: “ ʼE mole tonu anai ke ke lagavaka, peʼe ke ke fakaʼoʼola (...) pea ʼe tonu anai ke ke ʼofa ki tou kāiga ohage pe ko koe totonu.” (Levitike 19:18). ʼE logope ʼe mole kei tou fakalogo ki te Lao ʼo Iselaele, ko te mulimuli ki tana ʼu fakatuʼutuʼu faka tohi-tapu ʼe feala ke ina tokoniʼi tatou ke tou tokalelei mo totatou kaugā fagona. Koutou fakakaukauʼi muʼa peʼe ko fihifihia e fia ʼe feala ke pulihi mo kapau neʼe tahi faigaʼi te maʼuliʼi ʼo te ʼu kalitate fakalaumālie ʼe maʼu ia Kalate 5:22, 23: “Kae, ko te fua ʼo te laumālie, ko te ʼofa, te fiafia, te tokalelei, te manavaʼofa, te finegaloʼofa, te agalelei, te tui, te agamālū, te lotoʼutaki. Ki he ʼu meʼa fēnei ʼe mole he lao.” — Vakaʼi ia Loma 8:5, 6.
Ko tona kiʼi koviʼaga, ka hake te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli, pea ko te ʼu fihifihia pea mo te ʼu hoha e nātou tau malaga. ʼI te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga, ko te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu palalau ia Tāʼaga Lea 29:11 neʼe feala ke ina hāofaki tatou mai te ʼu faigataʼaʼia lahi. “Ko tona ʼatamai katoa, ko te meʼa ʼaia ʼe faka haʼu ki tuʼa e te vale, kae ko ia ʼaē ʼe poto ʼe ina fai ke tokanoa ʼo aʼu ki tona gataʼaga.” — Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 15:1; Mateo 7:12; Kolose 3:12-14.
Ko he tokoni lelei — kae ʼe kei ʼaoga moʼoni koa? Koutou fakatokagaʼi te faʼahi ʼo te tagata ʼi Falani neʼe ʼi ai tona faigataʼaʼia maʼuhiga ʼaki tana aga. Ko tana ʼu gāue neʼe fakaʼosiʼosi kovi pea hoko ai mo tana pilisoniʼi, ʼuhi ko tana kau ʼi te ʼu fuhu. Ko te ʼaluʼaga ʼo te maʼuli neʼe ʼāsili kovi, koteʼuhi ko ia ko te tagata fai fuhu faiva. ʼI te tahi lakaga, neʼe fihi ia ia mo tana tāmai. Pea puna’maʼuli pe ia, ʼi muʼa ʼo he mahino ki ai, neʼe ina hokaʼi tana tāmai ʼo foʼohake. Neʼe gata ai mo tanā felogoi.
ʼI te temi ʼaia, ko te tagata ʼaia neʼe felāveʼi mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea neʼe kamata tana ako ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu faka tohi-tapu. Ko te meʼa neʼe fakatupu ai tana fakasiosio lelei ki te aga neʼe ina fai ki te hahaʼi. ʼAki te ʼu faiga mālohi, ko tana aga neʼe kamata fetogi pea neʼe faka ʼaluʼalu ʼo agalelei. Koia ʼi te tahi ʼaho neʼe toe liliu ki tana tāmai ʼo fai fakalelei. Ko tana tāmai neʼe puna’maʼuli ʼi te ʼu fetogi ʼo tona foha pea ko tanā felogoi kua tokalelei.
Ko te faʼifaʼitaki pe ʼaenī e tahi ʼi te ʼu tuʼuga faʼifaʼitaki ʼaē e nātou fakamoʼoni ki te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaenī ʼa Paulo: “Ko te folafola ʼa te ʼAtua ʼe maʼuli pea ʼe fakaʼiloga tana gāue, pea ʼe māsila age ia ʼi he heletā ʼe mata lua (...), pea ʼe feala ke ina ʼiloʼi te ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼe holi ki ai te loto.” — Hepeleo 4:12.
Ko te maʼuli faka famili: ʼE fiafia koa tokotou famili? Tokolahi te ʼu famili ʼe mole nātou ʼiloʼi te potu ʼaia. “Kua ʼiloʼi papau ia ko te maʼuli faka famili ʼi tona ʼuhiga fakatuʼutuʼu kua ʼalu kovi” ko te fakamatala ʼaia ʼo te nusipepa (The Natal Witness) ʼo te potu Toga ʼo Afelika, ʼo ina toe ʼui “ko te tamaliki ʼo te temi nei e nātou tutupu ʼi te maveuveu faka sosiale.
Kae, ko te Tohi-Tapu ʼe fonu ʼi te ʼu tokoni ʼaoga ki te famili ke manuʼia tonatou maʼuli tatau aipe peʼe malaga he ʼu faigataʼaʼia. Ohage la, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maʼua ʼo te ʼu tagata ʼohoana: “ ʼE tonu ke (...) ʼofa nātou tagata ki ʼonatou ʼohoana, ohage pe ko ʼonatou sino totonu.” Kapau ʼe fai lelei e te tagata te maʼua ʼaenī, ʼe ko he meʼa fakafiafia ki te fafine hana “fakaʼapaʼapa loloto ki tona ʼohoana”. (Efesi 5:25-29, 33.) ʼE fēnei te fakatokagaʼi te felogoi ʼa te ʼu mātuʼa mo te fānau ia Efesi 6:4: “Ko koutou, ʼu tāmai, koutou haga ako ʼakotou ʼu tamaliki ʼi te akonaki pea mo te ako faka ʼatamai ʼa Sehova.” Ko te meʼa ʼaia ʼe fakatupu ʼaki ai he maʼuli faka famili ʼe faigafua leva ki te fānau tanatou fakalogo ki te fakatotonu ʼa te Tohi-Tapu pea mo talagafua ki ʼanatou ʼu mātuʼa. — Efesi 6:1.
Ko te meʼa ʼaē neʼe hoki ʼosi ifo tona lau ʼe ko he kiʼi koga pe ʼo te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli faka famili. ʼI tanatou tali te takitaki ʼa te ʼAtua, neʼe fua manuʼia ki te tokolahi pea neʼe nātou fakafiafia ki te fīmālie ʼi tonatou loto fale. Ko Edward, ko te tāmai ʼo tamaliki e lua, ʼe ina fakamatala tana fakafiafia ʼi tana mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu faka tohi-tapu. E kei na manatuʼi: “Ko tomā ʼohoana neʼe lolotoga tahi ʼalu. Neʼe mole ʼi ai hoku temi ke ʼau felogoi lelei mo taku fānau. Ko te meʼa pe e tahi neʼe ina fakatahiʼi mātou neʼe ko te maʼuliʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli faka famili.” — Tāʼaga Lea 13:24; 24:3; Kolose 3:18-21; 1 Petelo 3:1-7.
Ko te maʼuli faka ʼatamai, fakasino pea mo te ʼu meʼa ʼe ʼi te loto: Ko te kumi neʼe ina fakahā, ʼi he faʼahiga ʼaluʼaga pe, ko te maʼuli haohaoa fakasino ʼe felogoi mo te agaaga ʼo te ʼatamai pea mo te ʼu meʼa ʼi te loto. ʼE ʼui fēnei e te encyclopédie (The World Book Encyclopedia), “ ʼi te ʼu fakaʼiloga māhani ʼo te ‘stress’ ʼe kau ai mo te ʼu pamu vave ʼo te mafu, te hiki ʼo te tosio ʼo te toto, te mafao ʼo te ivi, ko he ʼatamai lotovaivai, pea mo he fealagia ʼo he fakakaukauʼi ʼo he meʼa”. Kae ki ʼihi, ko te fakaū ʼaki he ʼu gāue ʼaki he agamālohi ʼe ko he faʼahiga fai ʼaia moʼo fakafimālieʼi ʼo te “stress”. ʼE ʼui fēnei e te nusipepa (The Star) ʼo te potu Toga ʼo Afelika, “ko te fuhu ʼe ko he meʼa lahi ia moʼo fakasiʼisiʼi ʼo te ‘stress’ ”. Ko te nusipepa ʼaia ʼe ina fakatokagaʼi te ʼu palalau ʼa Jannie Claasens, te fafine fai tokoni faiva ʼo ʼuhiga mo te maʼuli haohaoa: “Kapau neʼe gāue kinakina ʼaupito he fafine, ʼe feala pe hana fakafimālieʼi tana tosio ʼo hoka he kato.”
Kae ʼe mole lelei age koa la ia he ako ʼo te faka ʼaluʼalu ʼo te tupuʼaga tāfito ʼo te kinakina? ʼI te nusipepa Stress — The Modern Scourge, ko te tōketā ko Michael Slutzkin ʼe ina ʼui ko te “fakamoʼoni ki te ‘stress’ (...) ʼe maʼuhiga, koteʼuhi ʼe lahi te ʼu tupuʼaga ʼe feala tona fakamālōlō”. ʼE ina toe ʼui ko te “faka ʼaluʼalu ʼo te ‘stress’ (...) ʼe toe feala pe ke ina fakaneke te fakamālōlō ʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga”.
Ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakamahino te faʼahiga meʼa ke fai ke lelei te faka ʼaluʼalu ʼo te “stress”: “ ʼAua naʼa koutou tuʼaniaʼi he meʼa, kae ia meʼa fuli (...) koutou fakahā takotou ʼu kole ki te ʼAtua; pea ko te tokalelei ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe māʼoluga age ʼi te ʼu manatu fuli, ʼe ina taupau anai tokotou ʼu loto pea mo ʼakotou ʼu fealagia fakakaukau ʼaki ia Kilisito Sesu.” (Filipe 4:6, 7). Ko te faka ʼaluʼalu ʼo te “stress” ʼi tona faʼahiga fai ʼaia ʼe lahi tona ʼu ʼaluʼaga lelei, hoko ai ki te faʼahi fakasino. Ko te tāʼaga lea faka tohi-tapu ʼe ina ʼui fēnei: “Ko he loto fakatokatoka ko he maʼuli ia ʼo te kakano, ka ko te maheka ʼe ko he meʼa popo ia ki te ʼu hui.” (Tāʼaga Lea 14:30). ʼE ʼui fēnei e te tahi tāʼaga lea: “Ko he loto ʼe fiafia ko he meʼa lelei ia ohage ko he faitoʼo, kae ko he laumālie kua vaivai ʼe ina fakamoamoa te ʼu hui.” — Tāʼaga Lea 17:22.
ʼI te faiga ke hola mai te “stress” pea mo te ʼu faigataʼaʼia, tokolahi e nātou falala ki te suluka, ki te kava, pea mo te ʼu toloke. Ko te ʼu tuʼutāmaki ʼe tupu mai te ʼu potu ʼaia ʼe tuʼuga. Kae, ko te Tohi-Tapu neʼe ina ʼui tuʼumaʼu pe ke “tou fakamaʼa ia tatou mai te meʼa ʼuli fuli pe ʼo te kakano”. (2 Kolonito 7:1; vakaʼi ia Tāʼaga Lea 23:29-35.) ʼE moʼoni, ko te fakamamaʼo mai te ʼu faʼahiga gāue fakatupu lavea ʼaia ʼe ko he hāofaki ʼaoga ia ʼi te mālama ʼo te temi nei.
Ko te gāue, te falā, pea mo te agatonu: Ko te piko ʼe mole maʼu ai he lelei ki he tahi. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 20:4: “ ʼUhi ko te nive, ko ia ʼaē ʼe fakapikopiko ʼe mole fuli kele anai ia; ʼe aokai anai ia ʼi te temi taʼukai, kae ʼe mole ina maʼu anai hana meʼa.” ʼI te tahi faʼahi, ko te gāue kinakina ʼe ko he meʼa ʼaoga. ʼE ʼui ia Efesi 4:28: “Ki te tagata kaihaʼa ke tuku tana kaihaʼa.” Ko te vaega ʼaia ʼe ina toe ʼui foki “ke gāue kinakina ke fai ʼaki ʼona nima he gāue lelei, ke maʼu hana meʼa ke ina foaki ki ʼaē ʼe nofo ʼi te faigataʼaʼia”. — Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 13:4.
Neʼe koutou ʼiloʼi koa ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu ʼe feala tona fakaʼaogaʼi ʼi te fale gāue? Ko te kau gāue, ohage ko te kau “kaugana” ʼi te ʼu temi faka tohi-tapu, ʼe ko he meʼa lelei tanatou “talagafua ia meʼa fuli ki [ʼonatou] ʼu pule ʼi te kakano”. ʼI te tahi faʼahi, ko te ʼu patolo, peʼe ko te ʼu “pule” ʼe tonu ke nātou “haga foaki te meʼa ʼaē ʼe tonu pea mo tāu” ki ʼanatou ʼu kau gāue. — Kolose 3:22-24; 4:1; vakaʼi ia 1 Petelo 2:18-20.
E lahi te talanoa ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu felogoi agatonu ʼi te ʼu matani gāue. Logope ko he potu ʼe mole kei maʼu ʼi te temi nei, ko te agatonu ʼe fakamoʼoni tuʼumaʼu aipe ia ko he kalitate ʼe kumi, pea ʼe leleiʼia. Ko te meʼa ʼaia ʼe faka maʼuhiga e te Tohi-Tapu. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ʼaē ʼe agatonu ʼi te ʼu meʼa liliki ʼe toe agatonu pe foki ʼi te ʼu meʼa lalahi, pea ko ʼaē ʼe heʼe faitotonu ʼi te ʼu meʼa liliki ʼe toe heʼe faitotonu pe ʼi te ʼu meʼa lalahi.” — Luka 16:10; vakaʼi ia Tāʼaga Lea 20:10; 22:22, 23; Luka 6:31.
ʼI te fenua ʼo Afelika, ʼi te matani gāue ʼo te taimani neʼe lahi ai te kaihaʼa pea mo te fakahehema. Neʼe fakatotonu ai leva ke ʼai he tagata kehe ke pule. Neʼe faka ʼui ki te ʼu minisi ʼo te puleʼaga ke nātou tohi te ʼu higoa ʼo he tahi e nātou manatu ʼe tau anai mo te tuʼulaga ʼaia. ʼI te hoko ʼo te temi ʼaē ʼe fili ai, ko te ʼu higoa neʼe molehi takitahi, ʼuhi pe ko te fakahehema. Pea neʼe nātou kaku ki te higoa fakamuli ʼi te lisi, ko te tagata neʼe fili e te pelesitā.
“Kae ʼe mole ko he tahi ʼo te faʼahi faka politike!” ko te ʼui ʼaia ʼa te minisi.
Neʼe tali e te pelesitā ʼe mole ko he tuʼulaga faka politike.
“Ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova”, ko te tali ʼaia ʼa te tahi.
“Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo tana maʼu te gāue”, ko te ʼui ʼaia ʼa te pelesitā. Koia neʼe ina toe ʼui ai: “ ʼE tou ʼiloʼi ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe ko te ʼu hahaʼi agatonu, pea ko te faʼahiga tagata ʼaia ʼe tou kumi. ʼE tou ʼiloʼi ʼe feala tatatou falala ki ai.”
ʼIo, ko nātou ʼaē e nātou maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu faka tohi-tapu e nātou tau maʼu pe te meʼa ʼaē ʼe lelei kia nātou feiā aipe ʼi te mālama ʼaenī.
Tou taupau fakalelei te poto ʼaoga
Neʼe tou vakaʼi pe te kiʼi koga siʼisiʼi ʼo te faka ʼuhiga ʼo te “maʼu te ʼiloʼi ʼo te ʼAtua”. (Tāʼaga Lea 2:1-9.) Ko he koloā ʼo te ʼu tokoni ʼaoga pea mo feʼauga ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu. Ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼa, mo te gāue, mo te felogoi, mo te felāveʼi fakasino, mo te mavete faka taumatuʼa, mo te totogi ʼo te ʼu tukuhau, mo te felogoi mo te ʼu ʼuhigaʼi tagata kehekehe, pea mo te hage ʼaē ki te masiva ʼe ko he ʼu koga ʼo te maʼuli ʼe talanoa ki ai te Tohi-Tapu. Ko te miliona hahaʼi e nātou fakamoʼoni anai te vaha ʼo te fua manuʼia mo te fua kovi ʼo tanatou maʼuli neʼe fakalogo pe ki te ʼaluʼaga ʼo tanatou fakaʼaogaʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te Tohi-Tapu.
Koteʼuhi ko te ʼaoga ʼo te Tohi-Tapu ʼi te moʼi temi pe ʼaia ʼe moʼoni ia, ʼe ina toe foaki foki mo te ʼamanaki ʼaki ʼona ʼu lelei loaloaga. Ohage la, ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakapapau ko te ʼu tupuʼaga tāfito ʼo te kinakina mo te mamahi ʼo te mālama ʼo te temi ʼaenī kua vave pe anai tonatou pulihi e te ʼAtua. — Taniela 2:44; 2 Petelo 3:11-13; Fakahā 21:1-5.
Koia, ʼe mātou fakaloto mālohiʼi koutou ke lahi takotou ako te Tohi-Tapu. Kapau ʼe mole ʼi ai hakotou Tohi-Tapu, koutou faigaʼi ke koutou maʼu. Ko nātou ʼaē e nātou tā te nusipepa ʼaenī e nātou fiafia anai ʼi hanatou tokoniʼi koutou. Ohage ko te tokolahi neʼe nātou maʼu te ʼu lelei ʼi tanatou maʼuliʼi te fakatuʼutuʼu ʼaoga faka tohi-tapu, ʼo toe feiā aipe ʼe feala ke tokoniʼi atu ke koutou leleiʼia te maʼuhiga ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, ki te temi nei ʼo feiā ai pe mo te temi ka haʼu.
[Paki ʼo te pasina 7]
Ko te Tohi-Tapu ʼe ko he takitaki ʼaoga ʼi te faʼufaʼu ʼo he maʼuli faka famili fiafia.