ʼE Manatuʼi e Sehova Ia Ia ʼe Mahaki Pea Mo Ia ʼAē Kua Matuʼa
KO TE felāveʼi ʼaē mo he “temi malaʼia” ʼe feala ke faigataʼa ʼaupito (Pesalemo 37:18, 19). Ko te taʼi temi ʼaia ʼe feala ko te temi matuʼa pea mo tona ʼu ikuʼaga. Ko ʼihi ʼe nātou nonofo ʼi te temi malaʼia mokā ʼe nātou mamahi ʼaupito ʼi honatou mahaki loaloaga ʼe kovi. ʼE feala ke hage kia nātou ko tonatou mahaki ʼe ina toʼo tonatou maʼuli katoa, ʼo ina puleʼi ʼanatou manatu pea mo ʼanatou ʼu aga.
Kae, ʼe fakaloto fīmālie, ia te manatuʼi ʼaē ko Sehova ʼe tuku ʼona ʼu mata ki tana ʼu kaugana fuli. ʼE fiafia tona loto mokā nofo agatonu pea mo fakapotopoto tana ʼu kaugana logope la te matutuʼa, te mahaki, peʼe ko ʼihi ʼu ʼaluʼaga faigataʼa (2 Fakamatala 16:9a; Tāʼaga Lea 27:11). ʼE fakafimālieʼi tatou e te Hau ko Tavite, ʼo fēnei: “ ʼE ōvi ia Sehova kia nātou ʼaē ʼe fetapā kia te ia, (...) pea ʼe logo anai ki ʼanatou kalaga.” Ei, ʼe ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tau mo nātou; ʼe ina fakamālohiʼi nātou ʼaki tona laumālie. “Pea ʼe ina hāofaki anai nātou.” ʼE ina manatuʼi ia nātou pea ʼe ina tokoni nātou ke nātou loto kātaki aipe (Pesalemo 145:18, 19). Kae ʼe feafeaʼi kia tatou? Ohage pe ko Sehova, ʼe tou manatuʼi koa ia ia ʼaē ʼe mahaki pea mo ʼaē ʼe matuʼa?
Ko te ʼu vaivaiʼaga ʼaē ʼe maʼu mai te mahaki pea mo te matuʼa ʼe ko he ʼu meʼa ʼe hoko moʼoni ʼi te maʼuli ʼo te tuʼu ʼaenī. ʼE ko he ʼu meʼa ia ʼe tonu pe la ke tou kātakiʼi ʼo aʼu ki te temi ʼaē ka haga ai Sehova ʼo fakahoko tona finegalo ʼo ʼuhiga mo te kele pea mo te malamanei. Ia ʼaho nei, kua ʼāsili tokolahi te hahaʼi kua matutuʼa, koia ʼe hahaʼi ai ia nātou ʼaē ʼe nātou mālama ki te ʼu vaivaiʼaga ʼo te faʼahi ʼaia. Pea tahi ʼaē, ko nātou ʼaē kei tūpulaga, tokolahi ʼe tau mo te ʼu mahaki ʼe kovi peʼe ko he ʼu tuʼutāmaki ʼe nātou liliu ai ʼo māʼimoa. ʼO aʼu ki te temi ʼaē ka molehi ai te mālama ʼāfea ʼaenī, ko te mahaki pea mo te matuʼa ʼe nofo anai ko he ʼu faigataʼaʼia lalahi.
ʼE tou leleiʼia ʼatatou ʼu mahaki pea mo ʼatatou ʼu matuʼa ʼaē ʼe haga nonofo ko te kau faʼifaʼitaki “ ʼo ʼuhiga mo te kātakiʼi ʼo te kovi pea mo te nofo falala”! Ei, “ ʼe tou tala fiafia ia nātou ʼaē neʼe faʼa kātaki”. (Sake 5:10, 11.) Tokolahi te kau matutuʼa ʼi te temi nei ʼe mole kei faʼa mālolohi neʼe nātou kau ia taʼu ʼe lauʼi hogofulu ki te fai akonaki, pea mo te fai ako, pea mo tokoni kia nātou ʼaē ʼi te temi nei ʼe nātou takitaki ʼi te kokelekasio. E hahaʼi ʼi te kau matutuʼa ʼaia ʼe nātou toe fiafia ʼi tanatou sisio ki ʼanatou fānau neʼe nātou kau ki te gāue faka minisitelio katoa. — Pesalemo 71:17, 18; 3 Soane 4.
ʼO mulimuli pe kiai, ʼe tou leleiʼia ia nātou ʼaē ia tatou ʼe mahahaki kovi kae logope la ʼonatou ʼu mamahi ʼaia, ʼe nātou faiga aipe ke nātou fakaloto mālohiʼi tatou ʼaki tanatou nonofo agatonu. ʼI tanatou tuku moʼoni te ʼu fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo tanatou falala, ʼe nātou ʼeke pea mo fakaloto mālohiʼi ʼosi tatatou tui. Ko te tokalelei ʼo tonatou ʼatamai pea mo tanatou leleiʼia pe ia meʼa fuli ʼe fakahā ʼaki te tui ʼe tau lelei ke faʼifaʼitakiʼi.
Ko he tahi ʼe tau fakafokifā ki ai te mahaki ʼaē ko te kosea, ʼe ko he meʼa faigataʼa, peʼe ko he tahi ʼaluʼaga ʼe ina fetogi ʼosi te maʼuli ʼo he tahi, ʼe ko he meʼa fakatupu ʼoho ki te loto. ʼE ko he tahi ʼahiʼahi faigataʼa ki te ʼu mātuʼa hanatou sio ki tanatou fānau ʼe tau mo he mahaki peʼe mamahi tupu mai he tuʼutāmaki. Koteā te meʼa ʼe feala ke fai e ʼihi moʼo tokoni ki te ʼu faʼahiga hahaʼi ʼaia? Ko te taʼi temi malaʼia ʼaia ʼe ko he ʼahiʼahiʼi ʼo te famili katoa ʼo te kau kilisitiano. ʼE ko he temi ʼaia moʼo fakahā ai ko te ‘kaumeʼa moʼoni ʼe ko he tēhina ʼi te temi ʼaē ʼe ʼi ai te tuʼania’. (Tāʼaga Lea 17:17.) ʼIo, ʼe mole feala leva ke fakaʼamu te kau mahaki fuli pea mo te kau matutuʼa fuli ki he tokoni takitokotahi ʼa te hahaʼi takitahi ʼo te kokelekasio. Kae ko Sehova ʼe tokaga anai ʼaki tona laumālie ʼo uga he tokolahi ke nātou tokoni ʼi he ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe. Pea ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe nātou tokakaga anai ke mole tōtō he tahi. — Vakaʼi ia Ekesote 18:17, 18.
Koutou faiga ke koutou mahino
Ka tou fia tokoni ki he tahi, ʼe maʼuhiga ke ʼi ai he felogoi lelei, pea ʼe fakamaʼua ki he temi, he loto faʼa kātaki, pea mo he lotomahino. Ohage ko he tagata fai tokoni, ʼe koutou loto pe foki ke koutou ‘fakamālohi ʼaki he ʼu palalau’; kae ke koutou fagono fakalelei ia muʼa ʼo hakotou palalau peʼe mo fai ʼo he meʼa, naʼa feala ke koutou liliu ko he ‘tahi ʼe fakapelepele hohaʼa’. — Sopo 16:2, 5.
Ko nātou ʼe mahahaki pea mo nātou ʼe matutuʼa ʼe faigataʼa anai kia nātou ʼi ʼihi temi ia te fufū ʼo ʼonatou ʼu mamahi. Tokolahi neʼe nātou fakapelepeleʼi tanatou ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te toe mamahi lahi, pea ʼi te temi nei ʼe nātou tau mo te maʼuli ʼaē ʼo te temi, ko te maʼuli ʼe mole nātou ʼiloʼi papau peʼe nātou mālo ai anai. Pea, ko tonatou ʼaluʼaga ʼe tautau fakatupu gaʼegaʼe kia nātou pea mo fakatuʼania. Ko te taupau ʼo he tui ʼe maʼuli pea mo mālohi, ʼe ko he tau ia, tāfito la mokā ko he tahi ʼe mole kei feala hana mulimuli ki te holi ʼo tona loto ʼaē ko te kau katoa ki te minisitelio faka kilisitiano. Ko te tagata ʼāfea kilisitiano neʼe ʼaʼahi ki te tuagaʼane kua finematuʼa; ʼi tana faikole mo ia, neʼe ina kole ke haga Sehova ʼo fakamolemole ʼatatou ʼu agahala. ʼI tana ʼosi faikole neʼe ina fakatokagaʼi ko te tuagaʼane ʼe tagi. Neʼe ina fakahā age ʼe ina ʼiloʼi neʼe ʼaoga tāfito kia ia te fakamolemole ʼa Sehova koteʼuhi ʼe mole kei feala hana kau ʼaupito ki te faka mafola ʼi te ʼu ʼapi. Ei, ko te manatu ʼaē ʼe mole kei lavaʼi peʼe mole kei tau mo kita, māʼiape la ʼe mole tau maʼu hona faka tonuhia, ʼe feala ke tuku ki he tahi he lotomamahi ʼaupito.
Ke koutou mahino ko te tuʼania pea mo te gaʼegaʼe ʼe feala ke malave ki te fakaʼaluʼalu ʼo te fakakaukau ʼi te ʼatamai. Koteʼuhi ko te ʼu vaivaiʼaga ʼo te matuʼa peʼe ko te hoha ʼo he mahaki ʼe fakatupu gaʼegaʼe, ko he tahi ʼe feala ke manatu kua lituʼa Sehova ia ia, ʼe feala ke ina ʼui fēnei: “Koteā te meʼa neʼe ʼau fai? He koʼe koa ko ʼau?” Koutou manatuʼi te ʼu palalau ia Tāʼaga Lea 12:25: “Ko te tuʼania ʼi te loto ʼo he tagata, koʼena te meʼa ʼaē ʼe ina fakatūlolo tona loto, kae ko he palalau lelei, koʼena te meʼa ʼaē ʼe fakafiafia kia ia.” Koutou faiga ke koutou maʼu te ʼu palalau lelei ʼaē ʼe fakafimālie anai. Ko te kau matutuʼa ʼaē ʼe nātou lotomamahi ʼe feala pe, ohage ko Sopo, ke nātou fakahā he manatu fia mate. ʼE mole ko he faʼahi ʼe tonu ke tou punamaʼuli kiai; koutou faiga ke koutou mahino kia nātou. Ko te ʼu taʼi lāuga ʼaia ʼe mole ko he fakahā ia ʼo he kua puli te tui peʼe ko te falala. Ko Sopo neʼe faikole ke ‘tanu ia ia ki te Seole’, kae ko tana ʼu palalau ki muli age ʼo tana talanoa ʼaenī, ʼe fakahā ʼaki tana tui mālohi ʼaē ki te fakatuʼuake ʼaē ka fai anai e Sehova. Ko te tui mālohi ʼe ina faka fealagia ke fakalaka ʼi he ʼu temi tuʼania pea mo he ʼu temi mamahi pea mo nofo agatonu aipe kia Sehova. — Sopo 14:13-15.
Ko te fakahā ʼo te fakaʼapaʼapa ki te kau mahaki pea mo te kau matutuʼa
ʼE maʼuhiga tāfito ke gaohi te kau mahahaki pea mo te kau matutuʼa ʼaki te fakaʼapaʼapa pea mo te aga ʼaē ʼe tau mo nātou (Loma 12:10). Kapau ʼe mole kei tatau tanatou aga ohage ko te temi muʼa peʼe mole kei feala hanatou fai ʼo he ʼu tuʼuga meʼa, ʼaua naʼa koutou lotovaivai. ʼAua naʼa koutou fakagaohaʼa vave pea mo fai he ʼu tonu maʼa nātou. Logope la ni ʼatatou ʼu faʼahiga manatu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo nātou, kapau ʼe tou fiapule peʼe mo fakamālohi, ʼe puli moʼoni ia nātou tanatou falala ʼaē kia nātou totonu pe. Ko te talanoa faka tōketā neʼe fai ʼi te taʼu 1988, ko te fafine kumi, ko Jette Ingerslev, neʼe ina fakamatala peʼe koteā te ʼu meʼa neʼe faka maʼuhigaʼi ki te haʼele lelei ʼo te maʼuli e te kūtuga neʼe nātou taʼu 85: “Neʼe nātou fakamuʼamuʼa te ʼu faʼahi e tolu: ko tanatou fakatahi mo tonatou famili; ko he maʼuli mālōlō; pea fakamuli kae ʼe toe maʼuhiga pe mo ia, ke nātou faʼa fai te ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo nātou.” Koutou fakatokagaʼi ko te pateliaka ko Sakopo neʼe mole fehiʼaʼinaʼi e tona ʼu foha ʼi tona temi matuʼa; ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe loto ki ai neʼe mulimuli aipe nātou kiai. — Senesi 47:29, 30; 48:17-20.
Ko te kau mahahaki ʼe tonu ke gaohi ʼaki te aga ʼaē ʼe tau mo nātou. Ko te tagata ʼāfea neʼe mole kei faʼa fai palalau, fai lautohi, pea mo faitohi ʼuhi ko te hāla faka tōketā. Neʼe ko he meʼa faigataʼa ʼaupito, kae ko te ʼu tagata ʼāfea neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou fai te meʼa ʼaē ʼe nātou fealagia ki ai moʼo lolomi ia ia he ʼu manatu ohage la ʼe mole kei ʼi ai hona ʼaoga. ʼI te temi nei ʼe nātou lau age te ʼu tohi fuli ʼo te kokelekasio pea mo fai ke kau ki ʼihi ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te kokelekasio. ʼI te ʼu fono ʼa te kau tagata ʼāfea, ʼe nātou faiga aipe ke nātou maʼu tana manatu ki te faʼahi ʼaia. Ko hanatou fakahā ʼaia kia ia kei nātou tokagaʼi pe tona ʼuhiga tagata ʼāfea pea kei nātou leleiʼia tana fakatahi ʼaē mo nātou. ʼI te kokelekasio faka kilisitiano, ko tatou fuli ʼe feala ke tou faiga ke ʼaua naʼa ʼui e te kau mahaki peʼe ko te kau tagata matutuʼa ʼe ‘līaki’ peʼe tuku kehe nātou. — Pesalemo 71:9.
Ko te tokoni moʼo maʼu te mālohi fakalaumālie
ʼE ʼaoga kia tatou fuli he meʼa kai fakalaumālie moʼo taupau ʼo tatatou tui ke maʼuli pea mo mālohi. Koia ʼaē ʼe fakaloto mālohiʼi ai tatou ke tou lau te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka tohi-tapu ʼi te ʼaho fuli, pea ke tou kau mālohi ki te ʼu fono faka kilisitiano pea mo te ʼu gāue faka mafola. ʼI te fai māhani, ko te kau mahahaki pea mo te kau matutuʼa ʼe ʼaoga kia nātou he tokoni moʼo fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia, pea ʼe maʼuhiga ke fai te meʼa ʼaē ʼe tau mo tonatou ʼaluʼaga. Meʼa lelei foki, tokolahi ʼe kei feala pe ke nātou kau ki te ʼu fono mo kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe haʼu ʼo ʼave nātou kiai pea mokā ʼe feala ke nātou maʼu he kiʼi tokoni ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga. Ko tanatou kau ki te ʼu fono ʼe ko he toe meʼa fakaloto mālohi ki te kokelekasio. Ko tanatou loto faʼa kātaki ʼe ko he meʼa faka ʼeke pea mo fakamālohi ki te tui.
E lahi te ʼu ʼaluʼaga, ko te kau mahahaki pea mo te kau matutuʼa, ʼe kei feala pe ke nātou lagolago ki te minisitelio faka kilisitiano. ʼE feala pe ke tou ʼave ʼihi ʼi tatatou motokā, pea ʼe mahino papau ia ʼe ko he meʼa fakafimālie kia nātou, tanatou kei fealagia ʼaē ʼo kau ki te fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi. Kapau ʼe mole kei fealagia te faʼahi ʼaia, ʼe feala ke nātou fiafia ʼi te faka mafola faigamālie ki te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe felāveʼi mo nātou. Ko te tuagaʼane neʼe tau mo te mahaki ʼaē ko te kosea, neʼe ina fakatotonu ke ina fakaʼaoga tona maʼuli kei toe moʼo hikihiki te logo lelei. Ko tana faka mafola lototoʼa neʼe ko he fakaloto mālohi ki te hahaʼi fuli. Neʼe ina toe fai foki mo te fakatuʼutuʼu ki tona ʼavaifo koteʼuhi ke tuku he faka mafola lelei ki tana ʼu mātuʼa, pea mo tana ʼu kaugā gāue, pea mo te ʼu vāhaʼa fale ʼaē ʼe mole tui kia Sehova. Koia ko te ʼu temi mamahi ʼaia neʼe “maui malie ki te fakahaʼele ʼo te logo lelei”, pea ko tana faiga fakamalotoloto ʼaē moʼo fakahā ʼo tana tui pea mo tana falala, neʼe tuku ki te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼo tona maʼuli te ʼuhiga makehe. — Filipe 1:12-14.
ʼE ko he meʼa lelei ia te tokoni ʼo te kau mahahaki pea mo te kau matutuʼa ke nātou mālolohi fakalaumālie. Ko te ʼu famili ʼe feala ke nātou fakaafe ia nātou ʼaia ʼi he ʼu afiafi, peʼe ke nātou ʼomai ki tanatou ako faka famili ʼaē ʼe feala pe ke fai ki te ʼapi ʼo ia ʼaē ʼe mole feala ke haʼu. Ko te faʼe, neʼe ina ʼave tana ʼu tamaliki e lua kei liliki ki te ʼapi ʼo te tuagaʼane kua finematuʼa koteʼuhi ke nātou lau fakatahi te tohi ʼaē ko te Recueil d’histoires bibliques. Ko he meʼa neʼe fiafia ai te tuagaʼane, pea ko te ʼu tamaliki neʼe nā fiafia ki te tokaga ʼaē ʼo te tuagaʼane kia nāua.
Kae ko ʼihi pe ʼu temi, mokā ko he tahi kua matuʼa pea ʼe mahaki ʼe mole tonu ke fakagaohaʼa ki ai, ʼe lagi lelei anai ke ʼaua naʼa faʼa fualoa te lautohi. Kae ke koutou manatuʼi, kapau ko he tahi ʼe gaʼegaʼe fau ke kau ki he fai palalau, e lagi kei ina fia maʼu hona fakakaugā fakalaumālie. ʼE feala ke tou faikole mo nātou, ke tou lautohi mo nātou, pea mo fakamatala he ʼu meʼa neʼe hoko; kae ʼe tonu ke tou mulimuli pe ki te temi ʼaē ʼe feʼauga mo nātou.
ʼE ʼi ai te gāue taputapu kei feala pe ke fai e te kau mahaki pea mo te kau matutuʼa: ko te faikole ʼaē maʼa ʼihi. Ko te kau tisipulo ʼo te temi muʼa neʼe maʼuhiga ʼaupito kia nātou te faʼahi ʼaia. ʼI te tahi ʼaluʼaga neʼe nātou vaevae te ʼu maʼua ʼi te kokelekasio koteʼuhi ke fealagia ki te kau ʼapositolo hanatou ʼāteaina ki te faikole. Neʼe talanoa ki te tagata agatonu ko Epaphras ohage ‘ ʼe tau tuʼumaʼu maʼa ʼihi ʼi tana ʼu faikole’. (Kolose 4:12; Gāue 6:4.) Ko te ʼu faikole ʼaia ʼe maʼuhiga age ia pea mo fua manuʼia. — Luka 2:36-38; Sake 5:16.
ʼE manatuʼi e Sehova te mahaki pea mo te matuʼa pea ʼe tokaga kia nātou ʼi te ʼu temi malaʼia. Koia ʼe ʼamanaki ai Sehova ke tou fakasiosio ki te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo tokoni pea mo lagolago kia nātou ʼaia. Ko tatatou tokaga ʼaē kia nātou ʼaia ʼe fakahā ʼaki ai tatatou faiga fakamalotoloto ke tou agatonu. Pea ʼe tou fiafia ʼi hatatou manatuʼi te ʼu palalau ʼa te Hau ko Tavite: “Ko Sehova ʼe mālama ki te ʼu ʼaho ʼo te tagata ʼe haohaoa, pea ko tanatou tofiʼa ʼe nofo anai ʼo aʼu ki te ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.” — Pesalemo 37:18.
[Talanoa ʼo te pasina 30, 31]
Ko te tokoni ʼaoga ʼaki te loto manavaʼofa
KO TE ʼu kaumeʼa pea mo te ʼu kāiga ʼe tonu anai ke nātou maʼu he mālama kae ko he mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga tokaga ʼaē ki te hahaʼi matutuʼa. Ia meʼa fuli, ʼe feala ke nātou fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼaia ke nātou taupau he manatu e lelei ʼo ʼuhiga mo te maʼuli, ke nātou logoʼi ʼe ʼi ai tonatou ʼaoga pea ʼe leleiʼia nātou, pea ke nātou maʼu honatou ʼuhiga. Koia ko te kalitate ʼo tonatou maʼuli ʼe fakalogo anai ki he fakatuʼutuʼu ʼe ina taupau anai tanatou fiafia ia Sehova, logope la tonatou ʼu mamahi pea mo tonatou ʼu lavea. Neʼe fakatokagaʼi e tokolahi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou maʼuli fualoa. Ko te meʼa tāfito ʼaē ʼe lagolago ki ai, ʼe mahino papau ia ko tanatou falala fakamalotoloto, te fiafia ʼo tanatou fakakaukau, pea mo tanatou kau ki te gāue ʼo te Puleʼaga mokā fealagia. Ko te pelesitā faka muli ʼo te Sosiete Watch Tower ko Frederick W. Franz, ʼaē neʼe mate fīmālie ʼi tona taʼu 100, ʼi te kua ʼosi ʼo tona maʼuli fakafiafia pea mo fua manuʼia, neʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ia. — Vakaʼi ia 1 Fakamatala 29:28.
ʼI te agamahani, ko te tokaga ʼaē ki te ’ u meʼa tāfito ʼo te ʼaho fuli ʼe feala ke maʼuhiga ʼaupito: ko he maʼuli fakasino e lelei; ko he meʼa kai e lelei, ko te meʼa ʼinu pea mo te ʼu meʼa kona fakafeauga, ko te ʼu faigaoʼi fakapotopoto, ko te ʼaele lelei, ko te lomilomi fakatokatoka pea mo te felogoi fakaloto mālohi. Ko he meʼa kai lelei e feala ke lagolago ki he fagono lelei ʼo te taliga, pea mo he sio lelei, feiā aipe mo te ʼuto, pea mo he faʼa tekeʼi ʼo he mahaki. Ko te kai fakapotopoto feiā aipe mo te ʼinu fakafeauga ʼa te hahaʼi matutuʼa, ʼe feala ke faka keheʼi ai mai he ʼaluʼaga lelei pea mo he lei matuʼa. ʼE lagi lelei anai ke fakakaukauʼi te faʼahiga faigaoʼi ʼaē ʼe tau mo ia. Ko te tuagaʼane ʼe tau tatuʼu ʼo lautohi ki te finematuʼa e teitei kivi, ʼe ina kamata pea mo fakaʼosi tana ʼu ʼaʼahi fuli ʼaki hana meʼe mamalie mo te finematuʼa ʼaia ʼi te koga fale. Ko te foʼi fime kua tuku teuteu pe mo te musika ʼaē neʼe kua tuku ki te faʼahi ʼaia, pea ko nāua ʼe nā fiafia ʼi tana ʼu “temi” ʼaia.
ʼE lahi te ʼu fenua, ko te ʼu kautahi tokoni ʼe feala ke nātou foaki he tokoni maʼuhiga pea mo he ʼu fakatotonu pea mo he ʼu tokoni ki te ʼu mahaki pea mo te faʼahiga aga ʼaē ke fai ki te faʼahi ʼaia. (ʼIo, ko he kilisitiano ʼe tonu ke tokaga tuʼumaʼu ke ʼaua naʼa maliu ki he ʼu gāue ʼe fakagaohaʼa kia ia mai tatatou minisitelio kilisitiano moʼoni.) ʼI ʼihi temi, ʼe ʼi ai te ʼu faʼahiga tokoni ʼe fai moʼo tokoni kia nātou ʼaia: ko te foaki age ʼo he palepale, ko he ʼu meʼa moʼo tokoni kia ia ʼaē ʼe mahaki, ko he hekaʼaga toho, pea mo he meʼa e tokoni ki tana fagono, pea mo ʼihi atu ʼu meʼa. Koteʼuhi tokolahi te kau matutuʼa ʼe nātou logoʼi ʼe mole he meʼa ʼe ʼaoga kia nātou peʼe mole ʼi ai he ʼuhiga ʼo hanatou maʼu ʼo te ʼu meʼa foʼou ʼaia, ko ʼonatou ʼu kāiga ʼe tonu ke nātou fakahā age tanatou ʼu manatu pea mo fai he palalau ke iku te faʼahi ʼaia. Ko he faʼahiga fai ʼo te matapā ʼo te fale maʼanu ʼe feala ke maʼu ai he fiafia moʼoni ʼi he foʼi teu.
Ko te ʼofa ʼaē ki te kau matutuʼa ʼe feala ke fakatupu he toe hoha fakaloto, tāfito la mo kapau ko he tahi kua lei matuʼa. Ko te lei matuʼa ʼe feala ke hoko kae ʼe mole tou ʼiloʼi. ʼE feala ke tou tāʼofi te faʼahi ʼaia ʼaki hatatou fai he meʼa ke ʼaua naʼa nofo noa ia ia ʼaē ʼe mahaki. Ko he tahi e lei matuʼa ʼe feala pe ke ʼita fakafokifā ki he tahi neʼe ʼofa mamahi ki ai. Ko tona ʼu kāiga ʼe tonu ke nātou mahino ko he tahi kua matuʼa ʼe feala ke tautau galo kia ia hana fai ʼo he meʼa ʼo ʼuhiga mo te moʼoni — ko te ikuʼaga fakaʼofaʼofa ʼaia ʼo te vaivai fakasino, kae ʼe mole ko he puli ʼaia ʼo tana tui.
Kapau ko ia ʼaē ʼe mahaki ʼe ʼi lopitali peʼe ʼi he fale taupau, ko he felogoi lelei mo te hahaʼi ʼaē ʼe gāue ʼi ai ʼe maʼuhiga, koteʼuhi ke nātou ʼiloʼi te meʼa ʼaē ke fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho tupu, pea mo te Potapu, peʼe ko ʼihi atu ʼu ʼaho lalahi ʼo te malamanei. Kapau ko he tafa ʼaē ʼe ʼaoga, ko te ʼu famili ʼe feala ke nātou fakamahino pea mo tuku age te ʼu kaupepa ʼo ʼuhiga mo te ʼu manatu ʼo ia ʼaē ʼe mahaki ʼo ʼuhiga mo te toto.