Ko Te Fakamatalatala ʼo Te Misitelio ʼo Te Huafa Lahi
ʼE lelei he ko te Koran Mahometa pea mo te Tohi-Tapu faka kilisitiano ʼe nā talanoa ki te huafa lahi. Ko te felogoi ʼaenī ʼe ina fakamahino te ʼuhiga pea mo te maʼuhiga ʼo te huafa lahi. ʼE ina toe fakahā peʼe feafeaʼi te malave ʼo te huafa ʼaia ki te hahaʼi fuli pea mo tonatou temi ke haʼu ʼi te kele ʼaenī.
KO TE toko miliona tagata pea mo fafine neʼe nātou maʼuʼuli pea kua nātou mamate ʼi te kele ʼaenī. Tokolahi ia nātou kua nātou mamate mo ʼonatou ʼu higoa, pea ʼe mole kei manatuʼi nātou ia. Kae ko ʼihi higoa lalahi — ohage la ko Avicenne, ko Edison, ko Pasteur, ko Beethoven, ko Gāndhī, pea mo Newton — kei manatuʼi ʼi te temi nei. Ko te ʼu higoa ʼaia ʼe ʼi ai tonatou ʼu ʼuhiga mo te ʼu meʼa neʼe hoko, mo te ʼu meʼa neʼe maʼu, pea mo te ʼu meʼa neʼe faʼu e nātou ʼaē neʼe foaki ʼonatou ʼu higoa ki te ʼu meʼa ʼaia.
Kae, ʼe ʼi ai te tahi higoa ʼe lahi age ia ʼi te ʼu higoa fuli ʼaia. Ko te ʼu meʼa matalelei fuli kua fualoa ʼo feiā mo te temi nei ʼi te ʼatulaulau katoa, ʼe nātou fakahā te huafa ʼaia. Koia, ko te falala ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo he maʼuli fualoa pea mo manuʼia ʼe pipiki ki te higoa ʼaia!
Tokolahi neʼe nātou kumi ke nātou ʼiloʼi te higoa ʼaia. Neʼe nātou fai te ʼu kumi pea mo fai te ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te higoa ʼaia, kae neʼe mole nātou maʼu pe la. Kia nātou ʼaia ʼe ko he misitelio ia te higoa ʼaia. ʼIo, ʼe mole feala ki he tagata ke ina ʼiloʼi te higoa ʼaia gata pe mo kapau ko Ia ʼaē ʼe ina fua te higoa ʼaia ʼe ina fakahā. Meʼa lelei foki, ko te misitelio ʼo te higoa makehe ʼaia kua fakamatalatala lelei. Ko te ʼAtua totonu neʼe ina fai te faʼahi ʼaia koteʼuhi kia nātou ʼaē ʼe tui kia te ia ke nātou ʼiloʼi ia ia. Neʼe ina fakahā tona huafa kia Atama, pea mo Apalahamo, Moisese, pea mo Tana ʼu kaugana agatonu ʼo te temi muʼa.
Ko te kumi ʼo te Huafa Lahi
ʼE talanoa te Koran ki te tahi “neʼe poto lelei ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu”. (27:40.) ʼI tana fakamatala ʼo te vaega ʼaia, ko te fakamatala ʼiloa ohage neʼe fai e Tafsīr Jalālayn ʼe ina ʼui fēnei: “Ko Asafe ko te foha ʼo Pelekia neʼe ko te tagata faitotonu. Neʼe ina ʼiloʼi te huafa lahi ʼo te ʼAtua, pea ʼi te temi fuli pe neʼe fetapā ia ki te huafa ʼaia, ko tana ʼu kole neʼe maʼu tona ʼu tali.” Ko te meʼa ʼaenī ʼe fakamanatuʼi kia tatou te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ko Asafe, ʼaē neʼe ʼui ia Pesalemo 83:18: “Ke feala ke ʼiloʼi e te hahaʼi ia koe, ʼaē ko tou huafa ko Sehova, ko koe tokotahi pe ia te Māʼoluga ʼAupito ʼi te kele katoa.”
ʼI te Koran 17:2, ʼe tou lau fēnei: “Neʼe tuku kia Moisese te Tohi-Tapu pea ko te Tohi-Tapu ʼaia neʼe ina taki te kau Iselaele.” ʼI te ʼu vaega ʼaia, neʼe ʼui maʼa Moisese ki te ʼAtua, ʼo fēnei: “Kapau la ʼe ʼau ʼalu atu nei ki te ʼu foha ʼo Iselaele pea mo ʼui kia nātou: ‘Ko te ʼAtua ʼo takotou ʼu kui neʼe ina fekauʼi mai ʼau kia koutou’, pea ʼe nātou ʼui mai: ‘Ko ai tona huafa?’ Koteā anai ka ʼau ʼui age kia nātou?” Neʼe tali e te ʼAtua kia Moisese, ʼo fēnei: “Koʼeni te meʼa ka ke ʼui age anai ki te ʼu foha ʼo Iselaele: ‘Ko Sehova, ko te ʼAtua ʼo takotou ʼu kui, ko te ʼAtua ʼo Apalahamo, ko te ʼAtua ʼo Isaake pea mo te ʼAtua ʼo Sakopo, neʼe ina fekauʼi mai ʼau kia koutou.’ Koʼena toku huafa ʼo aʼu ki he temi ʼe mole ʼi ai hona gataʼaga.” — Ekesote 3:13, 15.
ʼI te ʼu temi ʼāfea ʼaia, neʼe ʼiloʼi e te kau Iselaele te huafa lahi ʼaia ʼo te ʼAtua. Neʼe toe fakaʼaoga foki ohage ko he koga tāfito ʼo ʼonatou ʼu higoa totonu. Ohage ko te higoa ʼe tou maʼu ʼi te temi nei ko Abdullah, ko tona ʼuhiga “Kaugana ʼa te ʼAtua”, ko te hahaʼi ʼo te Iselaele ʼāfea neʼe nātou fakaʼaogaʼi te higoa ko Obadiah, ʼe faka ʼuhiga “Kaugana ʼa Sehova”. Neʼe higoa te faʼe ʼo te polofeta ko Moisese, ko Jokébèd, lagi ʼe faka ʼuhiga “ko Sehova ʼe kolōlia”. Ko te ʼuhiga ʼaē ʼo te higoa ko Soane “neʼe manavaʼofa ia Sehova”. Pea ko te faka ʼuhiga ʼo te higoa ʼo te polofeta ko Elia “Ko toku ʼAtua ko Sehova”.
Neʼe ʼiloʼi e te kau polofeta te huafa lahi ʼaia pea neʼe nātou fakaʼaogaʼi ʼaki te fakaʼapaʼapa lahi. E 7 000 tupu ia te fakaʼaoga ʼo te higoa ʼaia ʼi te Tohi-Tapu. Neʼe faka maʼuhigaʼi e Sesu Kilisito, te tama ʼa Malia, te higoa ʼaia ʼi tana fai ʼaē ʼo te kole ʼaenī ki te ʼAtua: “Neʼe ʼau fakaʼilo tou huafa ki te hahaʼi ʼaē neʼe ke foaki mai kia te ʼau (...). Neʼe ʼau fakahā age kia nātou tou huafa pea ʼe ʼau fakahā anai, koteʼuhi ko te ʼofa ʼaē neʼe ke ʼofa kia te ʼau ke toe nofo ia nātou.” (Soane 17:6, 26). ʼO ʼuhiga mo tana fakamatalatala ʼe ʼiloa ʼi te Koran, ʼe fakamatala e Bayḍāwī ʼo ʼuhiga mo te Koran 2:87, ʼi te agamāhani ko Sesu neʼe ina “fakamaʼuli te kau mate ʼaki te huafa lahi ʼo te ʼAtua”.
Koteā ʼaē neʼe hoko ʼo liliu ai te huafa ʼaia ko he misitelio? Koteā te pikipikiga ʼo te huafa ʼaia mo totatou maʼuli ka haʼu?
Neʼe feafeaʼi te liliu ʼo te Huafa ko te misitelio?
ʼI te manatu ʼa ʼihi ko te fakaliliu faka hepeleo ʼo “Sehova” ko “Allah” (ʼAtua). Kae ko te kupu ʼaē “Allah” ʼe tau mo te kupu faka hepeleo ʼaē ko ʼElohim, ko te faka ʼuhiga lahi ʼo te māʼoluga ʼo te kupu ʼaē ’élôhah (ʼatua). Ko te mataku noa neʼe malaga ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Sutea, ʼo mole nātou toe puaki ai leva te huafa taputapu, ʼaē ko Sehova. Koia, ka nātou lau te ʼu Tohi Taputapu pea mo nātou sio ki te huafa ʼo Sehova, neʼe kua māhani ia kia nātou hanatou ʼui ʼAdhonay, ko tona fakaliliu “ ʼAliki”. ʼI ʼihi koga, neʼe nātou toe fetogi te ʼuluaki vaega faka hepeleo ʼo te kupu ko “Sehova” ki te kupu ʼaē ko ʼAdhonay.
Ko te kau takitaki lotu ʼo te keletiate neʼe nātou toe mulimuli aipe ʼi ai. Neʼe nātou fetogi te huafa ʼo Sehova ʼaki te kupu ʼaē “ ʼAtua” (“Allah” ʼi te lea faka alape) pea mo te kupu ʼaē “ ʼAliki”. Neʼe lagolago ai leva te manatu ʼaia ki te tuputupu ʼo te akonaki hāla ʼaē ʼo te Tahitolu, akonaki ʼe mole maʼu ʼi te Tohi-Tapu. ʼUhi ko te akonaki ʼaia, ko te toko miliona ʼe nātou hēhē ʼo tauhi ia Sesu pea mo te laumālie maʼoniʼoni ohage ʼe nā tatau mo te ʼAtuaa.
a Ke koutou ʼiloʼi ko te Tahitolu ʼe mole ko he akonaki mai te Tohi-Tapu, koutou vakaʼi ʼi te kaupepa Doit-on croire à la Trinité? neʼe tā ʼi te taʼu 1989 e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Koia, ko te kau takitaki Sutea pea mo nātou ʼo te keletiate neʼe nātou kau ki te toe laukovi ʼaē ʼe mafola ʼo ʼuhiga mo te meʼa noaʼi ʼaē ʼo te huafa lahi. Kae neʼe fakakikite e te ʼAtua: “ ʼE mahino papau ia ʼe ʼau tāpuhā anai toku huafa lahi, (...) pea ʼe mahino ia ʼe ʼiloʼi anai e te ʼu puleʼaga ko ai ia Sehova.” Ei, ko Sehova ʼe ina fai anai he meʼa ke ʼiloʼi tona huafa ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga fuli. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe mole ʼAtua pe ia ki te kau Sutea peʼe ki he faʼahiga hahaʼi pe. Ko Sehova ko te ʼAtua ʼo te malamanei katoa. — Esekiele 36:23; Senesi 22:18; Pesalemo 145:21; Malakia 1:11.
Ko te huafa lahi pea mo totatou temi ka haʼu
ʼE ʼui e te Tohi-Tapu, ʼo fēnei: “Ko ʼaē ia ʼe pāui ki te huafa ʼo Sehova ʼe fakamaʼuli anai ia.” (Loma 10:13). Ko totatou hāofaki ʼi te ʼaho ʼo te fakamāu ʼe fakaʼiloga ai anai tatatou ʼiloʼi ʼaē ʼo te huafa ʼo te ʼAtua. ʼE ʼaoga moʼo ʼiloʼi tona huafa, ke mālama ki tona ʼu ʼulugaaga, tana ʼu gāue, pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu, pea moʼo mulimuli ki tana ʼu fakatuʼutuʼu māʼoluga. Ohage la, ko Apalahamo neʼe ina ʼiloʼi te huafa ʼo te ʼAtua pea neʼe fetapā ki te huafa ʼaia. Ko tona fua kia ia, neʼe ina maʼu te felogoi lelei mo te ʼAtua, ʼo ina fakahā tana tui kia te ia, ʼo falala kia te ia, pea mo fakalogo kia te ia. ʼO liliu ai leva ia Apalahamo ko te kaumeʼa ʼo te ʼAtua. Pea ko te mālama ʼaē ki te huafa ʼo te ʼAtua ʼe ina haga ʼo fakaōvi ia tatou kia te ia pea mo tokoni kia tatou ke tou maʼu he felogoi lelei mo ia, ke tou pipiki maʼu ki tona ʼofa. — Senesi 12:8; Pesalemo 9:10; Tāʼaga Lea 18:10; Sake 2:23.
ʼE tou lau ʼi te Tohi-Tapu, ʼo fēnei: “Neʼe tokaga ia Sehova pea mo fakalogo. Pea neʼe ʼi ai te tohi fakamanatu neʼe kamata tohi ʼi ʼona muʼa maʼa nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova pea mo nātou ʼaē ʼe fakaanau ki tona huafa.” (Malakia 3:16). He koʼe koa ʼe tonu ke tou “fakaanau” ki te huafa lahi? Ko te ʼuluaki faka ʼuhiga ʼo te huafa ʼaē ʼo Sehova ʼe fēnei “ ʼE ina fakaliliu”. ʼE ʼiloga ai ko Sehova ko Ia ʼaē ʼe ina fakaliliu totonu ʼo ina Fakahoko te ʼu fakapapau. ʼE ina fakahoko tuʼumaʼu pe tana ʼu fakapapau. Ko ia ko te ʼAtua māfimāfi, te Tupuʼaga e tahi, ʼe ina maʼu te ʼu ʼulugaaga fuli ʼe lelei. ʼE mole maʼu pe la he kupu ke ina fakamatalatala fakalelei te natula maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua. Kae ko te ʼAtua neʼe ina fili totonu te huafa lahi — Sehova — pea ʼe ina fakahā tona ʼu ʼulugaaga fuli, tona ʼu kalitate, pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu.
ʼE fakahā mai e te ʼAtua ʼi te Tohi-Tapu tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼo ʼuhiga mo te malamanei. Neʼe fakatupu e Sehova ʼAtua te tagata ke ina maʼu te maʼuli heʼegata, te maʼuli manuʼia ʼi te Palatiso. Ko te finegalo ʼo te ʼAtua ke liliu te hahaʼi fuli ko he famili e tahi, logo tahi ʼi te ʼofa pea mo te tokalelei. ʼE fakahoko anai e te ʼAtua ʼofa te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼi te temi kua ōvi mai pe. — Mateo 24:3-14, 32-42; 1 Soane 4:14-21.
ʼE fakamahino e te ʼAtua te ʼu tupuʼaga ʼo te mamahi ʼo te malamanei pea mo ina fakahā ʼe feala pe hatatou hāo mai ai (Fakahā 21:4). Ia Pesalemo 37:10, 11, ʼe tou lau ʼo fēnei: “Pea kei toe siʼisiʼi pe te temi, pea pulihi anai te tagata agakovi; pea ʼe mahino papau ia ʼe ke tokaga anai ki tona potu, ka kua puli anai ia. Kae ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele, pea ʼe nātou fiafia anai ʼi te tokalelei ʼaupito.” — Vakaʼi ia Koran 21:105.
ʼIo, ʼe ʼiloʼi anai te ʼAtua ʼuhi ko tona huafa lahi. ʼE mahino ia ʼe ʼiloʼi anai e te ʼu puleʼaga, pe ko ai ia Sehova. ʼE ko he pilivilesio taulekaleka ia te ʼiloʼi ʼaē ʼo te huafa lahi, ʼo fakamoʼoni kiai, pea mo fakamatalatala te huafa ʼaia! ʼO mulimuli ki te faʼahi ʼaia, ko te fakatuʼutuʼu fakafiafia ʼa te ʼAtua ʼe ina fakahoko anai kia tatou fuli, ʼo fēnei: “Koteʼuhi neʼe ina tuku kia te ʼau tona ʼofa, ʼe ʼau foaki age anai kia ia ke hāo. ʼE ʼau taupau anai ia ʼuhi he neʼe ina ʼiloʼi toku huafa. ʼE fetapā mai anai, pea ʼe ʼau tali age anai. (...) ʼI te loa ʼo te ʼu ʼaho ʼe ʼau tokaga anai ki ai, pea mo ʼau fakahā anai ki ai taku hāofakiʼaga.” — Pesalemo 91:14-16.
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼI te kiʼi fuʼu ʼakau ʼaē ʼe ulo, neʼe fakahā e te ʼAtua ia ia totonu kia Moisese ko ‘Sehova, ko te ʼAtua ʼo Apalahamo’.
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Moses and the Burning Bush, by W. Thomas, Sr.