Ko Temi e Fia ʼe Feala Ke Koutou Maʼuʼuli Ai?
TOKOLAHI ia tatou ʼe tou ʼio ko te ʼu faigataʼaʼia ʼe ko te ʼaluʼaga ia ʼo te maʼuli. Kae, ʼe tou fiafia koteʼuhi heʼe tou maʼuʼuli. ʼE mole tou fīmālie pe ʼuhi ʼi totatou kei veliveli peʼe ko te nounou ʼo te maʼuli; ʼe tou fia maʼuʼuli anai ʼi he ʼu taʼu ʼe loaloaga. Kae, ko te mate ʼe mole feala ke tou hāo mai ai. Kaeā koa?
ʼE feala koa he fakatuai ʼo te mate? Ko totatou maʼuli ʼe feala koa hona fakaloaloaga?
Ko te fakaloaloaga ʼo te maʼuli?
Neʼe fai te fakamatala foʼou ʼi te taʼu 1990 ʼo ʼuhiga mo te fealagia ʼo te fakaloaloaga ʼo te maʼuli ʼo te tagata ia “taʼu e teau hogofulu”. ʼE mahalo ia neʼe ʼalutahi te manatu ʼaia mo te ʼu talanoa ʼa Moisese ʼi te Tohi-Tapu ia pesalemo: “Ko te ʼu ʼaho ʼo totatou ʼu taʼu ʼe fitugofulu; pea kapau ʼaki he mālohi ʼe loaloaga ia ia taʼu e valugofulu, kae ko te mālohi ʼaia ʼe mamahi; heʼe vave tana fakalaka, pea ʼe tou pulinoa.” (Pesalemo 90:10, King James Version). Koia ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakahā ko te loaloaga ʼo te maʼuli ʼo te tagata ʼe fakaʼaluʼalu ko taʼu e 70 peʼe 80. Kae ko taʼu koa e fia ʼe feala ke maʼuliʼi e he tahi ia ʼaho nei?
Ko he talanoa neʼe fai ʼi te taʼu 1992 e te O.M.S. (Organisation mondiale de la santé) ʼo fakatuʼutuʼu ko te fakaʼaluʼalu ʼo te maʼuli faka malamanei ko taʼu e 65. ʼI te manatu ʼa te O.M.S., ko te faʼahi ʼaia neʼe “ ʼamanaki ke tuputupu ʼaki te ʼu māhina e fā ʼi te taʼu, ʼo te ʼu taʼu e nima ka haʼu, koteʼuhi kua siʼisiʼi te mamate ʼo te ʼu tamaliki”. Tatau aipe peʼe ʼi ai he faitoʼo faka milakulo moʼo fakahāo ʼo he tahi mai te mate ia muʼa ʼo te taʼu 50, kae, ʼe ʼui fēnei e te sulunale (Time) ʼi Amelika, “ko te tuputupu ʼo te maʼuli ʼe gata pe anai ia, ia taʼu e 3 vaelua”.
He koʼe koa ʼe nounou ia te maʼuli?
Ko te tōketā ko Jan Vijg ʼo te Institut de gérontologie ʼi Holani neʼe ʼui maʼana kapau ko ʼihi ʼu mahaki ʼe pipiki ki te heʼe haohaoa ʼaē ʼi te faʼufaʼu ʼo te ʼu selule ʼo te sinoʼi tagata, koia ko te gāue fakamataku ʼo te vaivai ʼo te sino ʼe hage ko te agaaga ʼaia ʼo te ʼu faʼahiga meʼa neʼe tou maʼu mai ʼotatou ʼu mātuʼa. Ko te ʼu hahaʼi ʼe nātou kumi te faʼahi ʼaia ʼe nātou tui ʼe feala hatatou maʼuli fualoa mokā neʼe feala he fetogi ʼo he “kiʼi uta ʼo te ʼu gènes ʼaē ʼe pule” ʼo mulimuli pe ki tatatou liliu ʼo matutuʼa. Ko ʼihi ʼe nātou fakahigoaʼi te meʼa ʼaia ko te fakatuʼutuʼu “ ʼe mole ina tokagaʼi ʼihi ʼu ʼaluʼaga faigataʼa”.
Kae, ʼe fakamoʼoni te ʼu tagata poto ko te meʼa ʼaia ʼe “hage ko he faʼahiga faka tuʼakoi faka biologique ʼe polokalamaʼi ʼi te ʼu selule ʼo te sinoʼi tagata”, ko te fakamatala ʼaia ʼa te sulunale (Time). Māʼia mo nātou ʼaē ʼe faiga ʼo nātou ʼui ko tatou neʼe “polokalamaʼi ke tou maʼuʼuli” ʼe nātou ʼio ʼe ʼi ai te “meʼa ʼe mole totonu”. Koia, ʼi te taʼu 65, 70, peʼe 80 peʼe ko ni ʼu taʼu, ko totatou maʼuli kua “vave pe tona pulihi” e te mate, ko te ʼui ʼaia ʼa te Tohi-Tapu.
Kae ʼi te ʼuluaki sēkulō neʼe fakakikite e te ʼapositolo ko Paulo te ʼamanaki ʼaē: “Ko te fili fakaʼosi, ia te mate ʼe tonu ke fakaʼauha.” (1 Kolonito 15:26). ʼE feafeaʼi koa ia te fakaʼauha ʼo te mate? Tatau aipe mo kapau ko he meʼa ʼe feala, koteā te meʼa ʼe feala ke koutou fai mo kapau ʼe mate ni hahaʼi ʼe koutou ʼoʼofa ai ʼi te temi nei?