Ko Te Mālo Fakaʼosi ʼa Mikaele, Te Pilinise Lahi
“Lolotoga te temi ʼaia ʼe malaga anai Mikaele, ia te pilinise lahi ʼaē ʼe ina hāofaki te ʼu foha ʼo tau hahaʼi.” — Taniela 12:1.
1. Koteā te aga neʼe fakahā e te kau takitaki ʼo te malamanei ki te tuʼi pule faʼitaliha ʼa Sehova, pea he koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko te hau ʼo te potu tokelau neʼe mole nofo noa ki te faʼahi ʼaia?
“KO AI ia Sehova ke ʼau fakalogo ki tona leʼo ʼo fakamavae ia Iselaele?” (Ekesote 5:2). Ko te ʼu palalau nekenekea ʼaia neʼe fai e Falaone kia Moisese. ʼI tana mole fia fakamoʼoni ki te natula ʼatua māʼoluga ʼo Sehova, ko te fakatuʼutuʼu ʼa Falaone ke ina fakapōpula ia Iselaele. Ko ʼihi hau neʼe nātou maʼu te taʼi aga nekenekea ʼaia kia Sehova, pea ko te ʼu hau ʼaē ʼi te lea faka polofeta ʼo Taniela neʼe nātou aga pauʼu mo nātou (Isaia 36:13-20). Ohage la ko te hau ʼo te potu tokelau neʼe kovi ʼosi tana ʼu aga pauʼu. ʼE ʼui e te ʼaselo, ʼo fēnei: “ ʼE ina hiki anai ia ia totonu pea māʼoluga age anai ia ʼi te ʼu ʼatua fuli; ʼe ina puʼaki anai te ʼu palalau pauʼu ki te ʼAtua ʼo te ʼu ʼatua. (...) Pea ʼe mole fakaʼapaʼapa anai ia ki te ʼAtua ʼo tana ʼu tāmai; pea ʼe mole fakaʼapaʼapa anai ia ki te ʼu loto ʼo te ʼu fafine, ʼo toe feiā aipe ki he tahi age ʼatua, kae ʼe māʼoluga anai ia ia nātou fuli.” — Taniela 11:36, 37.
2, 3. He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui neʼe situʼa te hau ʼo te potu tokelau ki te “ ʼAtua ʼo tana ʼu tāmai” pea neʼe ina atolasioʼi ia te tahi “ ʼatua”?
2 Moʼo fakahoko ʼo te ʼu palalau faka polofeta ʼaia, ko te hau ʼo te potu tokelau neʼe situʼa ia “ki te ʼAtua ʼo tana ʼu tāmai” (peʼe ko te “ ʼu ʼatua ʼo tana ʼu kui”, The New English Bible), ko te ʼu ʼatua pagani ʼi Loma peʼe ko te Tahitolu ʼaē ʼo te keletiate. Neʼe fakaʼaogaʼi e Hitler te keletiate ke gāue ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai, kae neʼe ko tana fakatuʼutuʼu ke ina fetogi te keletiate ʼaki he ’Ēkelesia foʼou faka siamani. Ko te hau ʼaē neʼe hoa mai kiai neʼe ina fakatuʼu te politike mālohi ʼe faka ʼuhiga ʼe mole tui ki te ʼAtua. Koia ko te hau ʼo te potu tokelau neʼe ina fakaʼatua pe ia ia totonu, ʼo ‘māʼoluga age ia ia nātou fuli’.
3 ʼE toe ʼui e te lea faka polofeta: “ ʼE ina tuku anai te kolōlia ki te ʼatua ʼo te ʼu tule mālohi; pea ki te ʼatua neʼe mole ʼiloʼi e tana ʼu tāmai, ʼe ina faka kolōliaʼi anai ʼaki te aulo, ʼaki te paʼaga, ʼaki te ʼu maka matalelei, pea ʼaki te ʼu meʼa lelei.” (Taniela 11:38). ʼIo, ko te hau ʼo te potu tokelau neʼe ina tuku tana falala ki te ʼu faʼu mahafu tau solia ʼo te temi nei, “ko te ʼatua ʼo te ʼu tule mālohi”. Lolotoga ʼo te temi fakaʼosi, neʼe falala pe ia ki te “ ʼatua” ʼaia ʼo ina sakilifisioʼi te ʼu koloā lahi ki tona ʼaletale.
4. Koteā te fua lelei neʼe maʼu e te hau ʼo te potu tokelau?
4 “ ʼE ina fai anai te puleʼaki lelei moʼo fakafeagai ki te ʼu tule mālohi ʼaki te ʼatua matāpule. Ko ʼaē pe ka fakamoʼoni anai kiai, ʼe ina hikihiki anai ia ia ʼaia, pea mo fakanofo ki te tuʼulaga pule ʼi te lotolotoiga ʼo he tokolahi; pea ko te kele, ʼe ina vaevae anai ʼo mulimuli ki tona totogi.” (Taniela 11:39). ʼI tana falala ki tana “ ʼatua matāpule” faka solia, ko te hau ʼo te potu tokelau neʼe ina fai te puleʼaki “lelei” ʼi tana fakahā ʼaē ʼe ina maʼu te mālohi faka solia lahi ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli”. (2 Timoteo 3:1.) Ko nātou ʼaē neʼe nātou lagolago ki tana ʼu manatu neʼe nātou maʼu te fakapale ʼi te faʼahi faka politike pea mo te falā, pea ʼi ʼihi temi ko te lagolago faka solia.
“ ʼI te temi fakaʼosi”
5, 6. Neʼe feafeaʼi te ‘faka fehōkosi’ ʼa te hau ʼo te potu toga mo te hau ʼo te potu tokelau, pea neʼe feafeaʼi te tali ʼa te hau ʼo te potu tokelau ki te faʼahi ʼaia?
5 ʼE fakahā ia Taniela 11:40a: “ ʼI te temi fakaʼosi, ko te hau ʼo te potu toga ʼe fakafeagai anai kia ia ʼaki te ʼu fehōkosi.” Ko te vaega ʼaia pea mo ʼaē ʼe hoa mai neʼe faka ʼuhiga ko he ʼu meʼa ʼe fakahoko ki he temi ki ʼamuli. Kae, kapau ko te “temi fakaʼosi” ʼaenī ʼe ʼalutahi mo te temi fakaʼosi ʼaē ʼe talanoa ia Taniela 12:4, 9, ʼe tonu anai ke tou kumi te temi fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼaia ʼi te ʼu ʼaho fakamuli. Neʼe ‘faka fehōkosi’ koa te hau ʼo te potu toga ki te hau ʼo te potu tokelau ʼi te temi ʼaenī? Ei. ʼI te ʼosi ʼo te ʼUluaki Tau faka malamanei, ʼe mahino ia ko te fuakava ʼo ʼuhiga mo te tokalelei ʼaē neʼe tuku kia nātou neʼe lavā, neʼe ko he ‘faka fehōkosi’, ko honatou fakaneke ʼaia ke nātou fai he lagavaka. ʼI tana mālo ʼaē ʼi te Lua Tau faka malamanei, neʼe fakahaga e te hau ʼo te potu toga tana ʼu mahafu tau mālohi ki tona fili pea ina fakatuʼu ki te faʼahi pe ʼaia te fuakava faka solia mālohi, O.T.A.N. ʼI te fakaʼaluʼalu ʼo te temi, ko tana ʼu “fehōkosi” neʼe fai ʼaki he felamalamaʼaki fakapotopoto ʼo toe feiā aipe mo te ʼu ʼohofi ʼi te faʼahi fakaʼatamai pea mo faka solia.
6 Koteā te meʼa neʼe fai e te hau ʼo te potu tokelau? “Ko te hau ʼo te potu tokelau ʼe fakafeagai anai kia ia ohage ko he tuʼani matagi, ʼaki te ʼu saliote, pea mo te kau heka hōsi, pea mo te ʼu atu vaka; pea ʼe mahino ia, ʼe hū anai ia ki te ʼu fenua, ʼo ina lōmakiʼi anai, pea mo fakalaka anai.” (Taniela 11:40b). Ko te hisitolia ʼo te ʼu ʼaho fakamuli neʼe fakaʼiloga ʼaki te mafola ʼo te politike ʼo te hau ʼo te potu tokelau. Lolotoga ʼo te Lua Tau faka malamanei, ko te “hau” nasi neʼe ina lōmakiʼi te ʼu fenua ʼaē ʼi te ʼu tuʼakoi ʼo tona fenua. ʼI te fakaʼosi ʼo te tau ʼaia, ko te “hau” ʼaē neʼe hoa mai kiai, neʼe ina fakatuʼu te puleʼaga mālohi neʼe fakalaka ki tuʼa ʼo tona ʼu tuʼakoi. Lolotoga ʼo te tau momoko, neʼe tau te hau ʼo te potu tokelau mo tona fili ʼi tana tauʼi ʼaē ʼihi ʼu fenua, he ko te ʼu fenua ʼaia neʼe lagolagoʼi e te ʼu hau ʼaia e lua, ohage ko te ʼu fihi pea mo te ʼu fakafeagai ʼi Afelika, Asia, pea mo Amelika Latina. Neʼe ina fakatagaʼi te kau kilisitiano moʼoni, ʼo nātou faka tuʼakoi tanatou fai faka mafola (kae neʼe mole tuku tanatou faka mafola). Pea ko tana ʼu kautau faka solia pea mo faka politike neʼe nātou faka fealagia ke ina puleʼi te ʼu fenua ʼaupito. Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ohage pe ko tona fakakikite ʼaē e te ʼaselo, ʼo fēnei: “ ʼE hū anai ia ki te fenua Matalelei [ko te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua], pea e lahi te ʼu fenua ʼe higa anai.” — Taniela 11:41a.
7. Neʼe hoko feafeaʼi te ʼu tuʼakoi ʼo te mafola ʼo te hau ʼo te potu tokelau?
7 Tatau aipe mo kapau — ʼi te manatu ʼo tona fili — neʼe ko ia ko he meʼa faka tuʼutāmaki tuʼumaʼu, neʼe mole pe feala ʼi he temi ke mālo te hau ʼo te potu tokelau ʼi te malamanei. “Neʼe hāo mai tona nima: ia Edom mo Moab, pea mo te koga tāfito ʼo te ʼu foha ʼo Amone.” (Taniela 11:41b). ʼI te ʼu temi ʼāfea, ko Edom, Moab, pea mo Amone neʼe tuʼu ʼi te vaha ʼo Esipito pea mo Silia. Neʼe fakaʼaogaʼi te ʼu fenua ʼaia moʼo fakatā ʼo te ʼu puleʼaga pea mo te ʼu kautahi ʼaē ia ʼaho nei ʼe fia tauʼi e te hau ʼo te potu tokelau kae neʼe mole ina lava puleʼi.
‘ ʼE mole hāo anai Esipito’
8, 9. Neʼe malave feafeaʼi te mālohi ʼo te hau ʼo te potu tokelau, ʼo toe feiā aipe ki tona fili tāfito?
8 ʼE toe ʼui e te ʼaselo, ʼo fēnei: “Pea ʼe toe faoʼi atu anai tona nima ki te ʼu fenua; pea ko te fenua ʼo Esipito, ʼio ʼe mole hāo anai ia. Pea ʼe pule moʼoni anai ia ki te ʼu koloā fakalilo ʼo te aulo, pea mo te paʼaga, pea mo te ʼu meʼa lelei fuli ʼo Esipito. Pea ko te kau Lipea mo te kau Etiopea ʼe nātou mulimuli anai ʼi tona ʼu ala.” (Taniela 11:42, 43). Māʼiape la mo te hau ʼo te potu toga, ko “Esipito”, neʼe mole hāo ia ʼi te ʼu ikuʼaga ʼo te mafola ʼaē ʼo te politike ʼo te hau ʼo te potu tokelau. Neʼe mamahi te hau ʼo te potu toga, ohage la ko tana lavā ʼaē ʼi Viêt-nam. Pea feafeaʼi “te kau Lipea pea mo te kau Etiopea”? Ko te ʼu fenua ʼaia neʼe tuʼu feōvi age ki te Esipito ʼāfea, neʼe feala ke fakatā ia nātou ʼaia ki te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe tuʼu feōvi age ki te “Esipito” ʼo te temi nei ʼaē neʼe nātou tautau ‘muliʼi te ʼu ala’ ʼo te hau ʼo te potu tokelau.
9 Ko te hau ʼo te potu tokelau neʼe pule moʼoni koa ia ki te ʼu ‘koloā fakalilo ʼo Esipito’? Neʼe mole mālo ia ʼi te hau ʼo te potu toga, pea ko te ʼaluʼaga ʼo te malamanei ʼi te taʼu 1993 ʼe hā ʼaki mai ʼe mole mālo anai ia. Kae neʼe lahi te fakahala ʼa te hau ʼo te potu toga ki te faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼaē ʼo te ʼu koloā ʼa te hau ʼo te potu toga. ʼI tana mataku ʼaē ki tona fili, neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te taʼu fuli e te hau ʼo te potu toga te toe paʼaga moʼo taupau he foʼi kautau, he ʼu vaka, pea mo he foʼi kautau vakalele. Koia ʼaē ʼe feala ai ke tou ʼui, neʼe ‘puleʼi’, pea mo lamalama e te hau ʼo te potu tokelau te faʼahiga fakaʼaoga ʼaē ʼo te ʼu koloā ʼa te hau ʼo te potu toga.
Ko te tau fakaʼosi ʼa te hau ʼo te potu tokelau
10. E feafeaʼi te fakamatalatala e te ʼaselo te fakaʼosi ʼo te fakafeagai ʼaē ʼi te ʼu hau e lua?
10 Ko te fefakafeagai ʼaē ʼa te ʼu hau e lua ʼe hoholo aipe koa ia? Kailoa. Neʼe ʼui e te ʼaselo ko Taniela, ʼo fēnei: “Ko te ʼu logo mai te potu hahake pea mo te potu tokelau ʼe fakatuʼania anai kia ia [hau ʼo te potu tokelau], pea ʼe mahino ia, ʼe hū anai ia ʼaki he hāūhāū lahi moʼo molehi pea mo fakaʼauha he tokolahi. Pea ʼe ina fakatuʼu anai tona ʼu fale lā ohage ko he ʼu fale ʼaliki ʼi te vaha ʼo te tai lahi pea mo te moʼuga maʼoniʼoni ʼo te Matalelei; pea ʼe aʼu anai ia ki tona fakaʼosi, pea ʼe mole ʼi ai anai he tahi ke tokoni kia ia.” — Taniela 11:44, 45.
11, 12. Koteā te ʼu meʼa faka politike neʼe hoko ʼe pikipiki ki te fakafeagai ʼaē ʼa te hau ʼo te potu tokelau pea mo te hau ʼo te potu toga, pea koteā te tahi age meʼa kei toe ke tou ako?
11 Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe ʼamanaki hoko ki he temi ki ʼamuli, koia ʼe mole feala ke tou talanoa fakalelei peʼe feafeaʼi anai te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼaia. Mole heʼeki faʼa fualoa, ko te ʼaluʼaga faka politike ʼo te ʼu hau ʼaia e lua neʼe fetogi. Ko te fakafeagai mālohi ʼaē ʼe hoko ʼi te Atu fenua ʼo Amelika pea mo te ʼu fenua ʼo te potu hahake ʼo Eulopa kua siʼisiʼi ia. Pea tahi ʼaē, neʼe mavetevete ia Lusia ʼi te taʼu 1991, pea kua puli la ia. — Vakaʼi ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo malesio 1992, ʼu pasina 4, 5.
12 Ko ai te hau ʼo te potu tokelau ia ʼaho nei? ʼE faka ʼuhiga koa ia ki he fenua ʼi te ʼu fenua ʼaē neʼe pipiki ki te Lusia ʼāfea? Peʼe kua fetogi ʼosi pe koa ia tona ʼuhiga, he neʼe tuʼa lahi pe tana fai ʼo te faʼahi ʼaia ʼi muʼa atu? ʼE mole maʼu he tali kiai. Ko ai anai te hau ʼo te potu tokelau mokā fakahoko anai ia Taniela 11:44, 45? Ko te fakafeagai ʼaē ʼi te ʼu hau e lua ʼe toe hoko anai koa ia? Pea koteā te meʼa ka hoko ki te toe mahafu nukeleʼea ʼaē kei maʼu e ʼihi ʼu fenua? Ko te temi pe ʼaē ka tuku mai he ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia.
13, 14. Koteā te meʼa ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te meʼa ka hoko ki te ʼu hau e lua?
13 Ko te meʼa e tahi ʼe tou ʼiloʼi. Ko te hau ʼo te potu tokelau ʼe ʼamanaki ke ina taki te foʼi kautau ʼe uga anai e te ʼu “logo mai te potu hahake pea mo te potu tokelau ʼe fakatuʼania anai kia ia”. Hili pe anai kiai pea hoko tona temi “fakaʼosi”. ʼE feala ke tou mahino lelei ki te ʼu “logo” ʼaia mo kapau ʼe tou vakaʼi ʼihi age ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu.
14 Kae ʼuluaki, koutou fakatokagaʼi ko te ʼu gāue ʼaia ʼa te hau ʼo te potu tokelau neʼe mole ʼui ia ʼe fakafeagai ki te hau ʼo te potu toga. ʼE mole fakaʼauha ia e tona fili mālohi. ʼO toe feiā aipe ki te hau ʼo te potu toga neʼe mole fakaʼauha ia e te hau ʼo te potu tokelau. Ko te hau ʼo te potu toga (ʼe fakatā ʼi ʼihi ʼu lea faka polofeta ko te tala fakaʼosi ʼaē ʼe hā ʼi te manu fekai) neʼe fakaʼauha ia e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua kae “mole ko he nima [ʼo he tagata]”. (Taniela 7:26; 8:25.) Ko te ʼu hau fuli ʼo te kele ʼe fakaʼauha e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te tau ʼo Halamaketone, ʼo toe kau ai pe foki mo te hau ʼo te potu tokelau (Taniela 2:44; 12:1; Fakahā 16:14, 16). ʼE fakahā ia Taniela 11:44, 45 te ʼu meʼa ka hoko ʼo iku ki te tau fakaʼosi ʼaia. ʼE mole fakapuna’maʼuli te “mole ʼi ai ʼo he tahi ke tokoni kia ia” mokā fakaʼauha anai te hau ʼo te potu tokelau!
15. Koteā te ʼu fehuʼi maʼuhiga ʼe tonu ke tou talanoa kiai?
15 Kae koteā ʼihi age ʼu lea faka polofeta ʼe tokoni kia tatou ke tou mahino ki te ʼu “logo” ʼaē ka nātou uga te hau ʼo te potu tokelau ke ina “fakaʼauha he tokolahi”. Pea ko ai te “tokolahi” ʼaia ka ina fia fakaʼauha anai?
Ko te logo mai te potu hahake
16. a) Koteā te meʼa maʼuhiga ʼe tonu ke hoko ʼi muʼa ʼo Halamaketone? b) Ko ai “te ʼu hau ʼaē ʼe ʼōmai mai te potu ʼe mafuta ai te laʼā”?
16 ʼI muʼa ʼo te tau fakaʼosi, ko te fili lahi ʼo te tauhi moʼoni ʼe tonu ke fakaʼauha — ko te paomutu ʼaē ko te Papiloni Lahi, ko te puleʼaga faka malamanei ʼo te lotu hāla (Fakahā 18:3-8). ʼE fakatā te fakaʼauha ʼaia e te ono ipu ʼo te hāūhāū ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe huaʼi ki te liuʼa fakatā ko Efalata. ʼE mamaha te liuʼa koteʼuhi “ke feala he teuteuʼi ʼo te ala ki te ʼu hau ʼaē ʼe ʼōmai mai te potu ʼe mafuta ai te laʼā”. (Fakahā 16:12.) Ko ai koa te ʼu hau ʼaia? Ko Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisitoa!
17. a) Koteā ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo te Papiloni Lahi? b) Koteā koa te logo ʼaē “mai te potu hahake”?
17 Ko te fakaʼauha ʼo te Papiloni Lahi ʼe fakamatalatala lelei ʼi te tohi Fakahā: “Pea ko te ʼu tala e hogofulu ʼaē neʼe ke sio ki ai [ko te ʼu ‘hau’ ʼe pule ʼi te temi fakaʼosi] mo te manu fekai [ko te manu fekai lanu kula, ʼe fakatā ki te Kautahi ʼo te Atu ʼu Puleʼaga] — ko nātou ʼaia ʼe nātou fehiʼa anai ki te paomutu pea ʼe nātou maumauʼi anai ia ia pea tuku telefua pea ʼe nātou kai anai ki tona ʼu kakano, pea ʼe nātou tutu anai ia ia ʼi te afi ʼo pulinoa ʼosi.” (Fakahā 17:16). ʼE moʼoni, ko te ʼu puleʼaga ʼe nātou ‘fakaʼauha te ʼu kakano e lahi ʼaupito’. (Taniela 7:5.) Kae he koʼe koa ʼe fakaʼauha anai e te ʼu pule, ʼo kau ai te hau ʼo te potu tokelau ia te Papiloni Lahi? Koteʼuhi ‘ko te ʼAtua neʼe ina ai ki tonatou ʼu loto ke nātou fakahoko tana manatu’. (Fakahā 17:17.) Ko te logo ʼaē “mai te potu hahake” ʼe feala ke faka ʼuhiga ki te gāue ʼaia ʼa Sehova, heʼe mulimuli pe ki te meʼa ʼaē kua ina fakatuʼutuʼu kiai, ʼe ina tuku anai ki te loto ʼo te ʼu tagata takitaki ke nātou matehi te paomutu lahi faka lotu. — Taniela 11:44.
Ko te logo mai te potu tokelau
18. Koteā te tahi fakatuʼutuʼu ʼe ʼamanaki kiai te hau ʼo te potu tokelau, pea ka aʼu ki tona temi fakaʼauha, ʼe tou faka ʼuhiga koa ʼe tuʼu ʼifea?
18 Kae ko te hāūhāū ʼa te hau ʼo te potu tokelau ʼe fakatuʼutuʼu ki te tahi age meʼa. ʼE ʼui e te ʼaselo, ʼe ina “fakatuʼu anai tana ʼu fale lā ʼi te vaha ʼo te tai lahi pea mo te moʼuga maʼoniʼoni ʼo te Matalelei”. (Taniela 11:45.) ʼI te temi ʼo Taniela, ko te tai lahi neʼe ko te tai ʼo Metitelane, pea ko te moʼuga maʼoniʼoni neʼe ko Sione, ko te tuʼuʼaga ʼāfea ʼo te fale lotu ʼo te ʼAtua. Koia, ʼo mulimuli ki te lea faka polofeta, ʼi te ʼita ʼo te hau ʼo te potu tokelau ʼe ina fakahaga tana kautau solia ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua! ʼI hona faka ʼuhiga fakalaumālie, ia ʼaho nei ko te fasiga palalau ʼaenī “ ʼi te vaha ʼo te tai lahi pea mo te moʼuga maʼoniʼoni”, ʼe ina fakahā ko te hau ʼo te potu tokelau ʼe nofo ʼi te nofoʼaga fakalaumālie ʼo te ʼu kaugana fakanofo ʼo te laumālie ʼa te ʼAtua, heʼe kua nātou mavae mai “te tai” ʼo te malamanei ʼe mamaʼo ʼi te ʼAtua pea ʼe nātou falala ʼe nātou ʼafio mo Sesu Kilisito ʼi te Moʼuga ʼo Sione ʼi selo. — Isaia 57:20; Hepeleo 12:22; Fakahā 14:1.
19. Ohage ko tona fakahā e te lea faka polofeta ʼa Esekiele, e feafeaʼi hatatou ʼiloʼi te logo ʼaē ʼe ina fakatupu te ʼohofi ʼa Gog? (vakaʼi te nota ʼaē ʼi te lalo pasina.)
19 Mo Esekiele ʼaē neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo Taniela, neʼe ina toe fakakikite te ʼohofi ʼaē ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua “ ʼi te temi fakamuli ʼo te ʼu ʼaho”. Neʼe ina fakahā te ʼu fakafeagai ʼe fakatupu anai e Gog ʼo Magog, ʼe fakatā kia Satana te Tevolo (Esekiele 38:16). Ko te faʼahi fea ʼaē ʼe haʼu ai ia Gog? Neʼe fakahā e Sehova kia Esekiele, ʼo fēnei: “ ʼE mahino ia ʼe ke haʼu anai mai tou koga meʼa, ko te ʼu potu mamaʼo ʼo te potu tokelau.” (Esekiele 38:15). Koia, ko te logo “mai te potu tokelau” ʼe feala pe ko he ʼu gāue ʼa Satana moʼo fakaneke te hau ʼo te potu tokelau pea mo te ʼu hau fuli ke nātou ʼohofi te hahaʼi ʼa Sehovab. — Vakaʼi ia Fakahā 16:13, 14; 17:14.
20, 21. a) He koʼe ʼe uga anai e Gog te ʼu puleʼaga, ʼo kau mo te hau ʼo te potu tokelau, ke nātou ʼohofi te hahaʼi ʼa te ʼAtua? b) ʼE fua lelei anai koa tana ʼohofi?
20 ʼE fai e Gog te puleʼaki ʼaia koteʼuhi ko te koloaʼia ʼo “te Iselaele ʼo te ʼAtua”, ʼaē ʼe fakatahi ki te hahaʼi tokolahi ʼo te tahi ʼu ōvi, ʼe mole nātou kau ki te malamanei (Kalate 6:16; Soane 10:16; 17:15, 16; 1 Soane 5:19). ʼE mole leleiʼia e Gog te “hahaʼi ʼaē ʼe tānaki mai te ʼu puleʼaga, ko te hahaʼi ʼe nātou fakamāʼopoʼopo te koloā [fakalaumālie] pea mo te ʼu lelei”. (Esekiele 38:12; Fakahā 5:9; 7:9.) ʼI te fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼaia, ko te hahaʼi ʼa Sehova kua ʼāʼāsili ʼosi tanatou koloaʼia ʼi te temi nei. E lahi te ʼu fenua ʼi Eulopa, Afelika, pea mo Asia, neʼe tapuʼi ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼi te temi nei kua toe fakagafua kia nātou ke nātou tauhi ʼāteaina. ʼI te taʼu 1987 ki te taʼu 1992, ʼe fakalaka ʼi te tahi miliona “te ʼu meʼa lelei” ʼe ʼōmai mai te ʼu puleʼaga ki te fale ʼo Sehova, koga meʼa ʼe fai ai te tauhi moʼoni. ʼI te ʼaluʼaga fakalaumālie, ʼe nātou koloaʼia pea mo fīmālie. — Asea 2:7; Isaia 2:2-4; 2 Kolonito 8:9.
21 ʼI tana fakaʼaogaʼi te nofoʼaga fakalaumālie ʼo te kau kilisitiano ohage “ko he fenua ʼo ni ʼu kolo vao ʼe ava”, ʼe faigafua tona ʼohofi, ʼe faiga fakamalotoloto ia Gog ke ina molehi te meʼa ʼaē ʼe fakafeagai ki tana pule katoa ki te malamanei (Esekiele 38:11). Kae ʼe lavā ia. ʼI te temi ʼaē ʼe ʼohofi ai anai e te ʼu hau te hahaʼi ʼa Sehova, ʼe nātou ‘aʼu anai ki tonatou fakaʼauha’. ʼO feafeaʼi?
Ko te tolu hau
22, 23. Mokā hoko anai te ʼohofi ʼa Gog, ko ai ʼaē ka malaga anai maʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea koteā anai tona fua?
22 ʼE fakahā e Esekiele ko te ʼohofi ʼa Gog ko te fakaʼiloga ʼaia kia Sehova ʼAtua ke ina puipui tana hahaʼi pea mo fakaʼauha te ʼu mālohi ʼa Gog ʼaē “ ʼi te moʼuga ʼo Iselaele”. (Esekiele 38:18; 39:4.) Ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼe ina fakamanatuʼi mai te meʼa ʼe ʼui e te ʼaselo kia Taniela, ʼo fēnei: “Lolotoga te temi ʼaia ʼe malaga anai Mikaele, ia te pilinise lahi ʼaē ʼe ina hāofaki te ʼu foha ʼo tau hahaʼi. ʼE mahino ia, ʼe hoko anai he temi mamahi ʼe mole heʼeki hoko talu mai te tuʼu ʼo he puleʼaga ʼo aʼu ki te temi ʼaia. Pea ʼi te temi ʼaia, ʼe hāo anai tau hahaʼi, ia ia ʼaē ʼe maʼu anai ʼe tuʼu tona higoa ʼi te tohi.” — Taniela 12:1.
23 ʼI te taʼu 1914, ko Sesu — te tagata tau ʼi selo ko Mikaele — kua liliu ko te Hau ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo (Fakahā 11:15; 12:7-9). Talu mai ai, ‘ ʼe ina hāofaki te ʼu foha ʼo te hahaʼi ʼa Taniela’. Kae kua vave pe, ʼe “tuʼu” anai ia ʼo ʼuhiga mo te huafa ʼo Sehova ohage ko he Hau-Tau, ʼo ina fakahoko “te kami kia nātou ʼaē ʼe mole nātou ʼiloʼi te ʼAtua pea mo nātou ʼaē ʼe talagataʼa ki te logo lelei ʼo ʼuhiga mo totatou ʼAliki ko Sesu”. (2 Tesalonika 1:8.) Ko te ʼu puleʼaga fuli ʼo te kele, ʼo toe feiā mo te ʼu hau ʼo te lea faka polofeta ʼa Taniela, ʼe nātou “tuki fatafata ai anai mo fetagihi”. (Mateo 24:30.) ʼI te lahi ʼaē ʼi ʼonatou ʼu loto te ʼu manatu ʼe mole lelei ki te “hahaʼi ʼa Taniela”, ʼe nātou mamate anai ʼo talu ʼosi ʼi te nima ʼo ‘Mikaele, te pilinise lahi’. — Fakahā 19:11-21.
24. ʼE tonu koa ke malave feafeaʼi kia tatou te ako ʼaē ʼo te lea faka polofeta ʼa Taniela?
24 ʼE tou fia mamata koa ki te mālo lahi ʼaia ʼa Mikaele pea mo tona ʼAtua, ko Sehova? Ki te kau kilisitiano moʼoni ʼe faka ʼuhiga anai te mālo ʼaia “ko te hāofaki”, ko te maʼuli (vakaʼi ia Malakia 4:1-3). Koia, tou sio fakatomuʼa ki te temi ka haʼu ʼaki he toe ʼamanaki lahi, pea ʼaua naʼa galo ia tatou te tokoni ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Faka mafola te folafola, fai ʼaki te lotomālohi ʼi te temi faigamālie pea mo te temi faigataʼa.” (2 Timoteo 4:2). Tou pipiki maʼu ki te Folafola ʼo te maʼuli pea ke tou kumi tuʼumaʼu te ʼu ōvi ʼa Sehova heʼe kei maʼu te temi faigamālie. ʼE tou nofo nei ʼi te temi fakaʼosi ʼo te lele ʼaē ki te maʼuli. ʼE tuʼu mai muʼa te fakapale. ʼOfa pe ke tou faiga fuli ʼo nofo ʼutaki ʼo aʼu ki te temi fakaʼosi, ke feala hatatou kau ia nātou ʼaē ka hāofaki anai. — Mateo 24:13; Hepeleo 12:1.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi Te Fakahā — Tona ikuʼaga lahi kua ōvi mai! neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., ʼu pasina 229 ki te 230.
b Tahi ʼaē meʼa, neʼe feala ko te logo ʼaē “mai te potu tokelau” ʼe haʼu mai ia Sehova, he neʼe ʼui maʼana kia Gog, ʼo fēnei: “ ʼE mahino ia (...) ʼe ʼau ʼai anai te ʼu ukamea ki tou ʼu kaugao, pea ʼe ʼau tuku anai koe ki tuʼa.” “ ʼE ʼau faka hake anai koe ki te ʼu potu mamaʼo ʼo te potu tokelau, pea ʼe ʼau fakahū anai koe ki te ʼu moʼuga ʼo Iselaele.” — Esekiele 38:4; 39:2; vakaʼi ia Pesalemo 48:2.
ʼE koutou mahino koa?
◻ Neʼe feafeaʼi te faka fehōkosi ʼa te hau ʼo te potu toga ki te hau ʼo te potu tokelau lolotoga ʼo te temi fakaʼosi?
◻ Koteā te tahi age meʼa ke tou ako ʼo ʼuhiga mo te ikuʼaga ʼaē ʼo te fakafeagai ʼa te ʼu hau e lua?
◻ ʼI muʼa ʼo Halamaketone, koteā te ʼu meʼa ʼaē e lua ʼe tonu ke hoko ʼe kau tāfito anai kiai te hau ʼo te potu tokelau?
◻ ʼE puipui anai feafeaʼi e ‘Mikaele, te pilinise lahi’, te hahaʼi ʼa te ʼAtua?
◻ Koteā te meʼa ʼe tonu anai ke fakatupu ia tatou mokā tou ako te ʼu lea faka polofeta ʼa Taniela?
[Paki ʼo te pasina 19]
Neʼe atolasio te hau ʼo te potu tokelau ki te ʼatua ʼe mole tatau mo te ʼu ʼatua ʼaē ʼo tana ʼu kui.
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Top left and middle: UPI/Bettmann; bottom left: Reuters/Bettmann; bottom right: Jasmin/Gamma Liaison