Manuʼia Ia Nātou ʼe Agavaivai
“Ko te ʼAtua ʼe fakafeagai kia nātou ʼe fialahi, kae ʼe ina tuku tana agalelei makehe ki te kau agavaivai.” — 1 Petelo 5:5.
1, 2. Neʼe fakapipiki feafeaʼi e Sesu ia te manuʼia pea mo te agavaivai ʼi tana Akonaki ʼaē ʼi te moʼuga?
ʼE ʼI AI koa he pikipikiga ʼo te manuʼia pea mo te agavaivai? ʼI tana akonaki ʼiloa, ko Sesu Kilisito, te tagata lahi ʼo te ʼu temi, ʼe ina fakahā te ʼu meʼa fakatupu manuʼia e hiva (Mateo 5:1-12). Neʼe fakahā koa e Sesu ʼe ʼi ai he pikipikiga ʼo te manuʼia pea mo te agavaivai? Ei, heʼe ko te agavaivai ʼe ʼaoga ki te maʼu ʼo ʼihi ʼu manuʼia neʼe talanoa kiai. Pea ʼe ʼaoga ke kita maʼu te agavaivai ke feala ai leva hakita ʼiloʼi te maʼuhiga ʼo takita ʼu meʼa fakalaumālie. Ko te kau agavaivai pe ʼaē ʼe nātou fia kakai pea mo fia ʼiʼinu ki te faitotonu. Kae ko te kau fialahi ʼe mole nātou agamālū pea ʼe mole nātou manavaʼofa, pea ʼe mole nātou fia maʼuli tokalelei.
2 Kapau ʼe manuʼia te kau agavaivai koteʼuhi e totonu pea mo agatonu te agavaivai. Pea tahi foki, ʼe manuʼia te kau agavaivai koteʼuhi ʼe fakapotopoto te agavaivai; ʼe toe fakahoko e te agavaivai te ʼu felogoi lelei mo Sehova ʼAtua pea mo te ʼu kaugā fagona kilisitiano. Pea tahi ʼaē, ʼe manuʼia te hahaʼi agavaivai koteʼuhi ʼe nātou fakahā tonatou ʼofa ʼi tanatou agavaivai.
3. He koʼe ko te agatonu ʼe ina fakamaʼua tatou ke tou agavaivai?
3 He koʼe koa ʼe fakamaʼua e te agatonu kia tatou ke tou agavaivai? Koteʼuhi ʼe tou agahala fuli pea ʼe mole tou hāo mo fai ʼo he ʼu hāla. Neʼe ʼui e te ʼapositolo ʼo ʼuhiga mo ia, ʼo fēnei: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe ia te ʼau, ko tona faka ʼuhiga ʼi toku kakano, ʼe mole nofo ai he meʼa ʼe lelei; heʼe ko te fealagia ʼaē ki te fakaʼamu ʼe nofo ia ia te ʼau, kae ko te fealagia ʼaē ʼo te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼe mole nofo ia ia te ʼau.” (Loma 7:18). ʼIo, ko tatou fuli neʼe tou agahala pea mole tou aʼu ki te kolōlia ʼo te ʼAtua (Loma 3:23). ʼE taupau anai tatou e te lotolelei mai te fialahi. ʼE tonu ke tou agavaivai ke feala hatatou fakahā tatatou ʼu hāla, pea ko te agatonu ʼe tokoni anai kia tatou ke tou tali ʼi te ʼu temi fuli pe te fakatotonu mokā neʼe tou fai he hāla. ʼUhi heʼe faigataʼa tatatou aʼu ki te meʼa ʼaē ʼe tou faiga kiai, ʼe ko he tupuʼaga tāfito ʼaia ke tou agavaivai ai.
4. ʼO mulimuli ki te manatu ia 1 Kolonito 4:7, he koʼe ʼe tonu ke tou agavaivai?
4 ʼE foaki mai e te ʼapositolo ko Paulo te tahi age tupuʼaga ʼaē ko te agatonu ʼe ina fakaliliu anai tatou ke tou agavaivai. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko ai ʼaē ʼe ina fakakeheʼi koe mai he tahi? ʼIo, koteā te meʼa neʼe ke maʼu neʼe mole foaki atu? Pea kapau la ia neʼe foaki atu, he koʼe koa ʼe ke laupisi ia koe ohage neʼe mole foaki atu?” (1 Kolonito 4:7). ʼE mole he lotolotolua ki te faʼahi ʼaia, ko hatatou faka kolōlia ʼo tatou totonu, hatatou fialahi ʼi ʼatatou ʼu koloā, mo ʼatatou ʼu fealagia, ʼe mole ko he agatonu anai ia. ʼE faka fealagia e te agatonu ke tou maʼu he leʼo ʼo loto ʼe lelei ʼi muʼa ʼo te ʼAtua, ke feala hatatou “fai he aga ʼe agatonu ia meʼa fuli pe”. — Hepeleo 13:18.
5. ʼE tokoni feafeaʼi anai te agatonu kia tatou mokā tou fai he hāla?
5 Ko te agatonu ʼe tokoni kia tatou ke tou agavaivai mokā ʼe tou fai he hāla. ʼE ina teuteuʼi tatou ke tou tali tatatou hāla, kae ʼaua naʼa tou fia faka lākatonuʼi ia tatou totonu peʼe mo tuku te hāla ki he tahi age. Koia, neʼe tuku e Atama te hāla kia Eva, kae ko Tavite ia neʼe mole ina tuku te hāla kia Pati-Sepa, ʼaki hana ʼui: ‘Neʼe mole tonu ke maʼanu fakahāhā ia. Neʼe mole feala ke ʼau tekeʼi te fakahala.’ (Senesi 3:12; 2 Samuele 11:2-4). ʼE feala pe ke tou ʼui ko te agatonu ʼe tokoni kia tatou ke tou agavaivai; pea ko te agavaivai ʼe tokoni ki tatatou agatonu.
Ko te tui kia Sehova ʼe tokoni kia tatou ke tou agavaivai
6, 7. He koʼe ko tatatou tui ʼaē ki te ʼAtua ʼe tokoni kia tatou ke tou agavaivai?
6 Ko te tui ʼaē kia Sehova ʼe toe tokoni anai kia tatou ke tou agavaivai. Ko te mahino ʼaē ki te lahi ʼo te Tupuʼaga, te Tuʼi ʼo te ʼatulaulau, ʼe ina tāʼofi anai tatou mai hatatou fia faka maʼuhiga fau ia tatou. Ko te faʼahi ʼaia ʼe fakamanatuʼi lelei mai e te polofeta ko Isaia ia Isaia 40:15, 22, ʼe tou lau fēnei: “Koʼeni! Ko te ʼu puleʼaga ʼe nātou hage ko he toʼi ʼi he pākete, pea neʼe faka ʼuhiga nātou ohage he efu ʼi te meʼa fua. (...) ʼE ʼi ai te Tahi ʼe maʼuli ʼi ʼoluga ʼo te fuga kele takafuafua, ko nātou ʼaē ʼe nātou nonofo ʼi ai ʼe nātou hage he ʼu heʼe.”
7 Ko te tui ʼaē kia Sehova ʼe ina toe tokoni anai kia tatou mokā ʼe tou lotomamahi ʼuhi ko he aga ʼe mole tau mo kita neʼe fai mai. ʼAua naʼa tou tuʼania fau te faʼahi ʼaia, ʼaki te agavaivai tou tuku tatatou falala kia Sehova, ohage ko tona fakamanatuʼi mai e te tagata fai pesalemo ia Pesalemo 37:1-3, 8, 9. ʼE toe maʼu e te ʼapositolo ko Paulo te manatu ʼaia: “ ʼAua naʼa ia koutou he loto ki te kami, kau ʼofaina, kae koutou fakaʼātea te ʼita; koteʼuhi neʼe tohi fēnei: ‘Ko te kami ʼaʼaku; ʼe ʼau liufaki anai te totogi’, ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.” — Loma 12:19.
Ko te agavaivai — Ko te aga ʼo te fakapotopoto
8. He koʼe ʼe faka fealagia e te agavaivai ke tou felogoi lelei mo Sehova?
8 ʼE lahi te ʼu tupuʼaga ko te agavaivai ko te ala ʼaia ʼo te fakapotopoto. Ko tona tupuʼaga, ohage ko te meʼa kua tou ʼosi talanoa kiai, ko te agavaivai ʼe tokoni kia tatou ke tou felogoi lelei mo totatou Pule. ʼE fakahā fakalelei e te Folafola ʼa te ʼAtua ia Tāʼaga Lea 16:5: “Ko ʼaē ʼe fialahi ʼe ko he meʼa fakalialia ia kia Sehova.” ʼE tou toe lau ia Tāʼaga Lea 16:18: “ ʼI muʼa ʼo te hoholo, ʼe ʼi ai te fialahi, pea ʼi muʼa ʼo te hāla, ʼe ʼi ai te fiatuʼu.” ʼI te temi nei peʼe ki muli age, ko te hahaʼi fialahi ʼe nātou utu te ʼu mamahi. Ko tona pe ʼaenā ikuʼaga heʼe tou lau ia 1 Petelo 5:5: “Ke koutou kofuʼi te loto fia mālalo ia koutou fuli, heʼe ko te ʼAtua ʼe fakafeagai kia nātou ʼaē ʼe fialahi, kae ʼe ina tuku tana agalelei makehe ki te kau agavaivai.” ʼE koutou toe maʼu anai te puani ʼaenī ʼi te fakatātā ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te faikole ʼa te Faliseo pea mo te tagata tānaki tukuhau. Neʼe faitotonu age te tagata tānaki tukuhau agavaivai ia. — Luka 18:9-14.
9. ʼI te ʼu temi mamahi, koteā te tokoni ʼe maʼu mai te agavaivai?
9 Ko te agavaivai ko te ala ʼo te fakapotopoto koteʼuhi ʼe ina faka fealagia kia tatou ke tou muliʼi te tokoni ʼaē ia Sake 4:7: “Koutou fakalogo foki ki te ʼAtua.” Kapau ʼe tou agavaivai, ʼe mole tou fakatutuʼu anai mokā tuku e Sehova ia tatou ke tou maʼuli mamahi ʼi te fakataga. ʼE faka fealagia anai e te agavaivai ke tou tali te meʼa ʼaē ʼe hoko kia tatou pea ke tou kātakiʼi. Ko he tahi ʼe fialahi ʼe mole fīmālie ia, ʼe holi pe ia ki ʼihi age ʼu meʼa, pea ʼe muna ia mokā ʼe ʼi ai he ʼu fihifihia. Kae ko ia ʼaē ʼe agavaivai ʼe ina ʼutaki te ʼu fakataga pea mo te ʼu ʼahiʼahi, ohage pe ko tona fai ʼaē e Sopo. Neʼe mamahi ia Sopo ʼi te puli fuli ʼo tona ʼu koloā pea mo te mahaki fakamataku ʼaē neʼe tau mo ia, pea neʼe toe mafuli age pe mo tona ʼohoana ʼo fakaneke ia ia ki te loto fialahi, ʼo ʼui maʼana: “Laukovi ki te ʼAtua ka ke mate!” Koteā tana tali? ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu, ʼo fēnei: “Neʼe ina ʼui age kia ia: ‘Ohage ko te palalau ʼa te ʼu fafine vavale, ʼe ke toe feiā mo koe. ʼE tou tali anai pe koa mai te ʼAtua moʼoni te meʼa ʼaē ʼe lelei kae mole tou tali leva tatou te meʼa ʼaē ʼe kovi?’ Ia meʼa fuli ʼaia neʼe mole agahala ia Sopo ʼaki tona ʼu laugutu.” (Sopo 2:9, 10). ʼUhi he ko Sopo neʼe agavaivai, koia ʼaē neʼe mole fakatutuʼu ai ia kae ʼaki te aga fakapotopoto neʼe mulimuli pe ia ki te meʼa ʼaē neʼe tuku e Sehova ke hoko kia te ia. Pea ki muli age neʼe ina maʼu te fakapale lahi. — Sopo 42:10-16; Sake 5:11.
ʼE fakatupu e te agavaivai te ʼu vāhaʼa lelei mo niʼihi
10. E feafeaʼi te haga ʼa te agavaivai ʼo hikihiki tatatou ʼu vāhaʼa mo ʼotatou ʼu kaugā fagona kilisitiano?
10 Ko te agavaivai ko te ala ʼo te fakapotopoto koteʼuhi ʼe ina faka fealagia ke tou maʼu he ʼu felogoi lelei mo ʼotatou ʼu kaugā fagona kilisitiano. ʼE tokoni te ʼapositolo ko Paulo kia tatou, ʼo fēnei: “ ʼAua naʼa koutou [fai] he meʼa ʼaki he manatu fakataupiepie, ʼaki he manatu ʼe vaʼiganoa, kae ʼaki te loto fia mālalo, koutou faka ʼuhiga ia nātou ʼaē ohage ʼe nātou māʼoluga age ia koutou, ʼo mole gata ʼaki pe te tokaga ki ʼakotou ʼu meʼa ʼa koutou pe, kae ki te ʼu meʼa ʼaē ʼa ʼihi.” (Filipe 2:3, 4). Ko te agavaivai ʼe ina taupau fakalelei anai tatou ke ʼaua naʼa tou fai he ʼu aga fakataupiepie mo niʼihi peʼe ko hatatou faiga ke tou popoto age ʼi ʼihi. Ko te ʼu taʼi fakakaukau ʼaia ʼe fakatupu fihifihia kia tatou pea mo ʼotatou ʼu kaugā fagona kilisitiano.
11. He koʼe koa ko te agavaivai ʼe tokoni kia tatou ke ʼaua naʼa tou fai he ʼu hāla?
11 ʼE lahi te ʼu ʼaluʼaga, ko te agavaivai ʼe tokoni kia tatou ke tou tekeʼi he ʼu hāla. ʼO feafeaʼi? Koteʼuhi ko te agavaivai ʼe ina tāʼofi anai tatou ke ʼaua naʼa tou falala fau kia tatou totonu pe. Kae, ʼe tou muliʼi anai te tokoni ʼa Paulo ia 1 Kolonito 10:12: “Ko ʼaē ʼe mahalo ia ʼe tuʼu ke tokaga naʼa toka.” Ko ia ʼaē ʼe fialahi ʼe falala fau ia kia ia totonu, koia ʼaē ko te ʼu fakahala peʼe ko tona ʼu vaivaiʼaga ʼe feala pe ke ina fai he ʼu hāla.
12. Koteā te maʼua faka tohi-tapu ʼaē ʼe faka fealagia e te agavaivai ke tou fai?
12 ʼE tokoni te agavaivai kia tatou ke tou fakalogo. Ia Efesi 5:21, ʼe tokoniʼi tatou fēnei: “Koutou fefakalogoʼaki pe ʼi te manavasiʼi kia Kilisito.” ʼE mole ʼaoga koa ia kia tatou fuli ke tou fakalogo? ʼE ʼaoga ke fakalogo te ʼu fānau ki tanatou ʼu mātuʼa, te ʼu fafine ki ʼonatou ʼu ʼohoana, pea ko te ʼu tagata ʼohoana kia Kilisito (1 Kolonito 11:3; Efesi 5:22; 6:1). Koia, ʼi te ʼu kokelekasio fuli faka kilisitiano, ko tatou fuli, ʼo kau ai mo te ʼu tagata faifekau faka minisitelio, ʼe tonu ke nātou fakalogo ki te ʼu tagata ʼāfea. ʼE mole fakalogo koa la te kau tagata ʼāfea ki te tagata kaugana agatonu mo poto, tāfito la heʼe fakafofoga ia e te tagata taupau fakakolo? Pea ko te tagata taupau fakakolo ʼe toe ʼaoga pe la mo ia ke fakalogo ki te tagata taupau faka tisitilike, pea ko te tagata taupau faka tisitilike ʼe fakalogo ki te Komite ʼo te filiale ʼo te fenua ʼaē ʼe gāue kiai. E feafeaʼi leva ia nātou ʼaē ʼo te Komite ʼo te filiale? ʼE tonu ke nātou “fefakalogoʼaki pe” pea mo toe fakalogo ki te Kolesi pule ʼaē ʼe ina fakafofoga te tagata kaugana agatonu mo poto, pea mo Sesu, te Hau kua fakanofo (Mateo 24:45-47). ʼI te ʼu kolesi fuli pe ʼaē ʼo te kau tagata ʼāfea, ko nātou ʼaē ʼo te Kolesi pule ʼe nātou fakaʼapaʼapa ki te ʼu manatu ʼa nātou ʼaē. Ohage la, ʼe feala ke manatu he tahi ʼe nofo ia mo he manatu ʼe lelei. Kae kapau ʼe tokosiʼi ia nātou ʼaē ʼe lagolago ki tana manatu, ʼe mole ina taupau leva tana manatu. ʼIo, ʼe ʼaoga kia tatou fuli ke tou agavaivai, heʼe ko tatou fuli ʼe tonu ke tou fakalogo ki he tahi.
13, 14. a) Koteā te ʼaluʼaga tāfito ʼaē ʼe tokoni ai te agavaivai kia tatou? b) ʼO ʼuhiga mo te tali ʼaē ʼo te ʼu tokoni, koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku e Petelo?
13 Kapau ʼe faka ʼuhigaʼi te agavaivai ohage ko te ala ʼo te fakapotopoto, koteʼuhi heʼe ina faka fealagia kia tatou ke tou tali te ʼu tokoni pea mo te akonaki. ʼI ʼihi temi ʼe ʼaoga ke akonakiʼi tatou, pea ʼe tonu ke tou tokagaʼi te tokoni ʼaē ia Tāʼaga Lea 19:20: “Fakalogo ki te tokoni pea ke ke tali te akonaki, koteʼuhi ke ke liliu ʼo poto ʼi te temi ka haʼu.” Pea neʼe kua ʼosi fakahā fakalelei pe, ko te agavaivai ʼe ina fakamaʼamaʼa te mamahi ʼo te fakatonutonu peʼe ko te akonaki. Pea tahi ʼaē, ko te tokoni ʼaē ʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo ia Hepeleo 12:4-11, ʼe ʼiloga mai te maʼuhiga ʼaē ʼo te fakalogo ʼaki te agavaivai ki te akonaki. ʼI te ʼaluʼaga pe ʼaia ʼe feala ai leva ke tou falala ʼe tou taki fakapotopoto totatou maʼuli pea mo tou maʼu ai te maʼuli heʼegata. ʼE ko he ikuʼaga fakafiafia ia!
14 ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, tou fakatokagaʼi age muʼa te faʼifaʼitaki ʼa te ʼapositolo ko Petelo. Ko te ʼapositolo ʼaē ko Paulo neʼe ina haga ʼo tokoniʼi mālohi ia ia, ko te manatu ʼaia ʼe tou lau ia Kalate 2:14: “Kae ʼi taku sio ʼaē ʼe mole nātou haʼele totonu ʼo mulimuli ki te moʼoni ʼo te logo lelei, neʼe ʼau ʼui age kia Sefasi [Petelo] ʼi muʼa ʼo nātou fuli ʼaē: ‘Kapau ko koe ko te Sutea, ʼe ke maʼuli ohage ko te ʼu aga ʼa te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga kae mole hage ko te aga ʼa te kau Sutea, he koʼe ʼe ke fakamaʼua ki te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga ke nātou maʼuli ohage ko te ʼu aga ʼa te kau Sutea?’ ” Neʼe lave kovi koa ki te ʼapositolo ko Petelo? Neʼe mole faʼa fualoa, ohage ko tana ʼui ʼi tana talanoa fakamuli ki “totatou tēhina ʼofaina ko Paulo” ia 2 Petelo 3:15, 16.
15. Koteā te pikipikiga ʼo te agavaivai pea mo te manuʼia?
15 ʼE toe ʼi ai foki mo te manatu ʼaē ke tou fakafeauga pe ʼaki te ʼu meʼa ʼaē kua tou maʼu. ʼE mole feala ke tou maʼuli fiafia mo kapau ʼe mole tou fīmālie ʼi totatou maʼuli, ʼi ʼatatou ʼu pilivilesio, pea mo te ʼu tapuakina ʼaē ʼe tou maʼu. Ko te kilisitiano agavaivai ʼaē ʼe ina maʼu te manatu ʼaenī: “Kapau ʼe fakagafua e te ʼAtua, ʼe feala ke ʼau tekeʼi”, ʼaē ko he fakaliliu ʼaia ʼo te manatu ʼa te ʼapositolo ko Paulo ia 1 Kolonito 10:13: “ ʼE mole he ʼahiʼahi kua hoko kia koutou neʼe mole heʼeki hoko ki he tagata, kae ko te ʼAtua ʼe agatonu, ʼe mole ina tuku anai ke fakahalaʼi koutou ʼo laka age ʼi te meʼa ʼaē ʼe koutou lavaʼi tona tali, kae ʼaki te fakahala ʼe ina toe teuteuʼi ai foki mo tona ikuʼaga, ke feala ai hakotou kātakiʼi.” ʼE tou toe sio aipe ko te agavaivai ko te ala ia ʼo te poto, heʼe tokoni kia tatou ke tou manuʼia logope te ʼu faigataʼaʼia.
Ko te ʼofa ʼe tokoni kia tatou ke tou agavaivai
16, 17. a) Ko te faʼifaʼitaki faka tohi-tapu fea ʼaē ʼe ina fakahā te kalitate lahi ʼaē ka tokoni anai kia tatou ke tou agavaivai? b) Koteā te tahi age faʼifaʼitaki ʼe ina fakatā te manatu ʼaia?
16 ʼO maʼuhiga age ia meʼa fuli, ko te ʼofa ʼaē ʼe mole ʼamanaki ki he totogi, te ʼofa agapê, ʼe tokoni anai kia tatou ke tou agavaivai. He koʼe koa neʼe feala ke ʼutaki e Sesu tona pou fakamamahi ʼaē neʼe talanoa kiai Paulo ki te kau Filipe (Filipe 2:5-8)? He koʼe koa neʼe mole fia tatau ia mo te ʼAtua? Ohage ko tana ʼui: “ ʼE ʼau ʼofa ki te Tāmai.” (Soane 14:31). Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tana foaki tuʼumaʼu te kolōlia pea mo te fakaʼapaʼapa kia Sehova, tana Tāmai ʼe ʼi selo. Koia, ʼi te tahi ʼaluʼaga neʼe ina tala fakahagatonu ko tana Tāmai tokotahi pe ʼaē ʼi selo neʼe agalelei. — Luka 18:18, 19.
17 Moʼo fakatā ʼo te puani ʼaia, tou talanoa muʼa ki te meʼa neʼe hoko ki te tagata Amelika fai tuketuke, ko John Greenleaf Whittier. ʼI tana kei veliveli neʼe gaoʼi mo tona kiʼi kaumeʼa fafine pe ko ai anai ka poto ia nāua ʼi te sipela ʼo te ʼu faʼahiga kupu, pea neʼe poto leva te kiʼi taʼahine ʼi te sipela ʼo te kupu neʼe mole ina faʼa ʼiloʼi lelei tona sipela. Neʼe mole leleiʼia e te kiʼi taʼahine te meʼa ʼaē neʼe hoko. Koteā tona tupuʼaga? Ohage ko tona manatuʼi e te tagata fai tuketuke, neʼe ʼui e te taʼahine fēnei: “Fakalelei age pe la ʼi taku haga ʼaē ʼo sipela fakalelei te kupu ʼaia. ʼE mole ʼau loto ke ʼau māʼoluga age ia koe (...) koteʼuhi, ʼe ʼau ʼofa ia koe.” ʼIo, kapau ʼe tou ʼofa ʼi he tahi, ʼe tou loto anai ke māʼoluga age ia ia tatou, kae ʼaua naʼa ko nātou ʼaē ʼi lalo ʼo tatou, koteʼuhi ko te ʼofa ʼe agavaivai.
18. Ko te agavaivai ʼe tokoni kia tatou ke tou maʼu te ʼu tokoni fea ʼo te Tohi-Tapu?
18 Ko he ako lelei ʼaia ki te kau kilisitiano fuli, tāfito la ki te ʼu tēhina. ʼE tou fiafia koa mokā maʼu e totatou tēhina he pilivilesio, peʼe tou lotokovi pea mo fakaʼamu he neʼe mole fili tatou ia? Kapau ʼe tou ʼofa moʼoni ki totatou tēhina, ʼe tou fiafia anai ʼi tana maʼu ʼo te tuʼulaga ʼaia peʼe ko te pilivilesio ʼaia. ʼIo, ʼe faka fealagia anai e te agavaivai ke tou tokagaʼi te tokoni ʼaenī: “ ʼO ʼuhiga mo takotou fefakaʼapaʼapaʼaki, koutou tuku he faʼifaʼitaki.” (Loma 12:10). ʼE ʼui e te tahi fakaliliu, ʼo fēnei: “Koutou tuku tuʼumaʼu ia ia ʼaē ke māʼoluga age ia koutou pea ke koutou fakaʼapaʼapa kia ia ohage ʼe māʼoluga age ia koutou.” (New International Version). Pea ʼe toe tokoniʼi tatou e te ʼapositolo ko Paulo, ʼo fēnei: “ ʼAki te ʼofa, koutou fekauganaʼaki.” (Kalate 5:13). ʼIo, kapau ʼe ia tatou te ʼofa, ʼe tou fiafia anai ʼi hatatou gāue maʼa ʼotatou ʼu tēhina, ohage ko ni ʼu kaugana, ʼo tou fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai ʼo toe feiā aipe mo tonatou fīmālie ia tatou totonu, pea ko he faʼahi ia ʼe tonu ke maʼu te agavaivai. Ko te agavaivai ʼe ina taupau anai tatou mai te fia hā pea mo hatatou fakaneke ʼo niʼihi ke nātou lotokovi peʼe mo maheka. Neʼe tohi e Paulo ko te ʼofa “ ʼe mole laupisi, ʼe mole fialahi”. He koʼe ʼe mole fakahoko e te agavaivai te ʼu meʼa ʼaia? Koteʼuhi ko te tupuʼaga ʼaē ʼo te fia hā pea mo te fialahi, ko te manatu pe kia kita, ko te aga nekenekea, kae ko te ʼofa ia ʼe mole manatu pe kia kita totonu. — 1 Kolonito 13:4.
19. Ko te ʼu faʼifaʼitaki fea ʼi te Tohi-Tapu ʼe nātou fakahā te pikipikiga ʼaē ʼo te agavaivai pea mo te ʼofa, te fialahi pea mo te manatu pe kia kita totonu?
19 Ko te ʼu vāhaʼa ʼaē ʼo Tavite mo te hau ko Saulo pea mo tona foha ko Sonatane, ʼe ʼiloga mai te pikipikiga ʼaē ʼo te ʼofa pea mo te agavaivai, te fialahi pea mo te manatu pe kia kita. ʼAki te ʼu mālo ʼaē ʼa Tavite ʼi te ʼu tau, neʼe hiva te ʼu fafine ʼo Iselaele, ʼo fēnei: “Neʼe matehi e Saulo te toko lauʼi afe, pea ko Tavite ia ko te toko lauʼi hogofulu afe.” (1 Samuele 18:7). Neʼe mole agavaivai Saulo, kae neʼe malaga ia ia te fialahi, neʼe tuputupu ʼi tona loto te fehiʼa fakapō kia Tavite. ʼE kehekehe ʼosi ia mo te manatu ʼaē neʼe maʼu e tona foha ko Sonatane! ʼE tou lau ko Sonatane neʼe ʼofa kia Tavite ohage ko tona nefesi totonu (1 Samuele 18:1). Koia neʼe feafeaʼi te aga ʼaē ʼa Sonatane ʼi te temi ʼaē neʼe ʼiloga lelei ai leva ʼaē ko Sehova neʼe ina tapuakina ia Tavite pea ko ia ʼaē ka hoa atu kia Saulo ʼi te tuʼulaga hau ʼo Iselaele, ka mole ko Sonatane? Neʼe lotokovi koa ia Sonatane pe neʼe maheka? Kailoa ia! Ko tona ʼofa lahi ʼaē kia Tavite, neʼe feala ke ina ʼui, ohage ko tatatou lau ia 1 Samuele 23:17: “ ʼAua naʼa ke mataku; heʼe ko te nima ʼo Saulo taku tāmai ʼe mole ina maʼu anai koe, pea ko koe, ʼe ke hau anai ki Iselaele, pea ko ʼau, ʼe ʼau tuʼulaga lua anai kia koe; pea ko Saulo taku tāmai ʼe ina ʼiloʼi lelei pe.” Ko te ʼofa lahi ʼo Sonatane kia Tavite neʼe faka fealagia kia te ia ʼaki te agavaivai ke ina tali te meʼa ʼaē neʼe ina ʼiloʼi ko te finegalo ʼo te ʼAtua heʼe ko Tavite ʼaē ka hoa ki tana tāmai, ko te hau ʼo Iselaele.
20. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu te felogoi lelei ʼa te ʼofa pea mo te agavaivai?
20 ʼE toe ʼiloga te pikipikiga ʼo te ʼofa pea mo te agavaivai, ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te po fakaʼosi ʼa Sesu mo tana kau ʼapositolo ʼi muʼa ʼo tona mate. Ia Soane 13:1, ʼe tou lau ko Sesu, ʼaē neʼe “ ʼofa ki tona ʼu kāiga ʼaē neʼe ʼi te malamanei, neʼe ʼofa kia nātou ʼo aʼu ki te fakaʼosi”. ʼO mulimuli pe ki te meʼa ʼaia, ʼe tou lau ko Sesu neʼe ina fufulu te ʼu vaʼe ʼo tana kau ʼapositolo, ohage ko he kaugana. ʼE ko he faʼifaʼitaki mālohi ʼo ʼuhiga mo te agavaivai! — Soane 13:1-11.
21. Moʼo fakanounou, he koʼe koa ʼe tonu ke tou agavaivai?
21 ʼIo, ʼe lahi te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou agavaivai. Ko te agavaivai ko te ala ʼaia ʼo te faitotonu pea mo te agatonu. Ko te ala ʼaia ʼo te tui. ʼE tokoni te agavaivai kia tatou ke taupau he ʼu vāhaʼa lelei mo Sehova ʼAtua pea mo ʼotatou ʼu kaugā fagona. Ko te agavaivai ko te ala ʼaia ʼo te fakapotopoto. Kae tāfito ko te ala ia ʼo te ʼofa pea ʼe ina taki ki te manuʼia moʼoni.
ʼE feafeaʼi anai takotou tali?
◻ Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe tokoni ai te agatonu kia tatou ke tou agavaivai?
◻ He koʼe koa ko te tui ʼaē kia Sehova ʼe feala ke tokoni kia tatou ke tou agavaivai?
◻ Koteā ʼaē ʼe ʼiloga ai ko te agavaivai ko te ala ʼaia ʼo te fakapotopoto?
◻ He koʼe koa ko te ʼofa ʼe ina tokoni tāfito tatou ke tou agavaivai?
[Paki ʼo te pasina 21]
ʼAki te agavaivai neʼe fakalogo ia Sopo kia Sehova. Neʼe mole “laukovi ki te ʼAtua”.
[Paki ʼo te pasina 23]
ʼAki te agavaivai neʼe fakalogo Petelo ʼi te haga ʼaē ʼa Paulo ʼo tokoniʼi ia ia ʼi te muʼa ʼo te kaugamālie.