Ko Te Laupapa Fea ʼAē ʼe Koutou Kakai Ai?
“ ʼE mole feala ke koutou kau ʼi te ‘laupapa ʼa Sehova’ pea mo te laupapa ʼa te kau temonio.”—1 Kolonito 10:21.
1. Koteā te ʼu laupapa ʼaē ʼe tuku mai ʼi ʼotatou muʼa, pea koteā te fakatokaga neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu laupapa ʼaia?
KO TE ʼu palalau ʼaia mai te ʼAtua neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo, ʼe hā ʼaki mai, ko te ʼu laupapa fakatā e lua ʼe tuku ia muʼa ʼo te tagata. ʼE ʼiloga pe te kehekehe ʼo te ʼu laupapa takitahi ʼaia ʼaki te ʼu meʼa kai fakatā ʼaē ʼe hilihili ʼi ai, pea ko tatou fuli ʼe tou fili he laupapa ʼi te ʼu laupapa ʼaia e lua ke tou kai ai. Kae, kapau ʼe tou loto ke leleiʼia tatou e te ʼAtua, ʼe mole feala ke tou kakai ʼi tona laupapa pea mo te laupapa ʼaē ʼa te kau temonio. Neʼe fakatokagaʼi e te ʼapositolo ko Paulo, ʼo fēnei: “Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe sakilifisioʼi e te ʼu puleʼaga, ʼe nātou sakilifisioʼi ki te kau temonio kae mole ki te ʼAtua; pea ʼe mole ʼau loto ke koutou kaugā gāue mo te kau temonio. ʼE mole feala ke koutou ʼinu ki te ipu ʼa Sehova pea mo te ipu ʼa te kau temonio; ʼe mole feala ke koutou kau ki te ‘laupapa ʼa Sehova’ pea mo te laupapa ʼa te kau temonio.”—1 Kolonito 10:20, 21.
2. (a) Koteā te laupapa ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te temi ʼo te Iselaele ʼāfea, pea ko ai ʼaē neʼe kau ki te ʼu sakilifisio faka komunio? (b) Koteā te faka ʼuhiga ia ʼaho nei ʼo te kai ʼaē ʼi te laupapa ʼa Sehova?
2 ʼE fakamanatuʼi e te ʼu palalau ʼa Paulo te ʼu sakilifisio faka komunio ʼaē neʼe fai e te kau Iselaelite ʼi te temi muʼa, ʼo mulimuli pe ki te Lao ʼa Sehova. Ko te ʼaletale ʼo te ʼAtua neʼe higoaʼi ko te laupapa, pea ko ia ʼaē neʼe haʼu mo te manu ʼaē ke sakilifisioʼi ʼi ai neʼe ʼui ʼe komunio ia pea mo Sehova pea mo te kau pelepitelo. ʼO feafeaʼi? ʼUluaki, neʼe kau ia Sehova ki te sakilifisio koteʼuhi ko te toto ʼo te manu neʼe liligi ki tona ʼaletale pea ko te gako neʼe tutu ki te afi. Lua, neʼe kau te pelepitelo (pea mo tona famili) ki te kai ʼo te fatafata ʼaē neʼe taʼo pea mo te alaga mataʼu ʼo te manu ʼaē neʼe sakilifisioʼi. Pea tolu, ko ia ʼaē neʼe failaulau neʼe toe kau pe foki mo ia ki te sakilifisio ʼaia ʼaki tana kai ʼaē ʼo te ʼu faʼahi ʼo te manu ʼaē neʼe toe mai. (Levitike 7:11-36) Ia ʼaho nei, ko te kai ʼaē ʼi te laupapa ʼa Sehova ʼe faka ʼuhiga ke kita foaki age kia te ia te tauhi ʼaē ʼe loto kiai, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu pea mo tana kau ʼapositolo. Moʼo fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke tou kakai ki te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe foaki mai e Sehova ʼaki tana Folafola pea mo tana kautahi. Ko te kau Iselaelite ʼaē neʼe nātou maʼu te komunio makehe ʼi te laupapa ʼo Sehova, neʼe tapuʼi kia nātou te mōlagaʼi ʼo he ʼu sakilifisio ki te kau temonio ʼi tonatou laupapa. Ko te kau Iselaelite fakalaumālie pea mo tonatou ʼu kaumeʼa ʼaē ko te “tahi ʼu ōvi” ʼe toe tuku pe foki kia nātou te fakatotonu ʼaia.—Soane 10:16.
3. Ia ʼaho nei ʼe lava feafeaʼi ki he tahi ke lākahala ʼi tana kai ʼi te laupapa ʼa te kau temonio?
3 Ia ʼaho nei ʼe lava feafeaʼi ki he tahi ke faka lākahala ʼi tana kau ki te laupapa ʼa te kau temonio? Mo kapau ʼe lagolago ki he ʼu faʼahiga meʼa pe ʼe fakafeagai kia Sehova. ʼE kau ki te laupapa ʼa te kau temonio te ʼu agaaga fakatemonio fuli ʼaē ʼe fakatuʼutuʼu moʼo fakahalaʼi pea mo fakahēhē mai ia Sehova. Ko ai anai koa ʼe ina fia fafaga tona loto pea mo tona ʼatamai ʼaki he meʼa kona feiā? Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe mole nātou fia kau ki te ʼu sakilifisio ʼaē ʼe momoli e te tokolahi ia ʼaho nei ki te ʼu ʼatua ʼo te tau pea mo te koloā.—Mateo 6:24.
Koutou Tekeʼi “Te Laupapa ʼa Te Kau Temonio”
4. Koteā te fehuʼi ʼe felāveʼi mo tatou fuli, pea he koʼe koa ʼe mole tou loto anai foki ke tou punamaʼuli ʼe tou lolotoga kakai ʼi te laupapa ʼa te kau temonio?
4 ʼE tou felāveʼi fuli mo te fehuʼi ʼaenī, Ko te laupapa fea koa ʼaē ʼe ʼau kai ai? ʼE mole puli kia tatou fuli, ʼe tonu ke tou kakai, ʼi he laupapa pe ʼi te ʼu laupapa ʼaia e lua. (Vakaʼi ia Mateo 12:30.) ʼE mole tou loto anai foki ke tou punamaʼuli ʼe tou lolotoga kakai ʼi te laupapa ʼa te kau temonio. ʼO fakatupu ʼaki ai anai hatatou mole maʼu ia te ʼofa ʼo te ʼAtua moʼoni e tahi, ʼaē ko Sehova. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te kai ʼaē ki te meʼa kai ʼe hili ʼi te laupapa ʼa Sehova ʼe ina taki ki te maʼuli manuʼia ʼe heʼegata! (Soane 17:3) ʼE ʼi ai te talanoa ʼe ina ʼui fēnei, ʼe fakalogo pe te ʼaluʼaga ʼo he tahi ki te meʼa ʼaē ʼe ina kai. Koia ko he tahi ʼe mole fia mahaki ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakaʼatamai ʼe tonu ke tokaga ki te fakaʼaluʼalu ʼo tana kai. Ohage pe ko te fakatupu mahaki ʼa te ʼu meʼa kai gakogako ki totatou sino ʼe toe feiā aipe anai ʼo ʼuhiga mo te ʼu manatu fakatemonio ʼaē ʼe lagolago kiai te mālama, ʼe nātou fakahehemaʼi anai totatou ʼatamai.
5. ʼE lava feafeaʼi koa hatatou tekeʼi te ʼu akonaki fakatemonio ʼaē ia ʼaho nei?
5 Neʼe fakakikite e te ʼapositolo ko Paulo ʼi te lolotoga ʼo te ʼu ʼaho fakamuli, ʼe hēhē anai te hahaʼi ʼuhi ko te ʼu “akonaki ʼa te kau temonio.” (1 Timoteo 4:1) ʼE mole gata ʼaki pe te ʼu akonaki fakatemonio ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu tauhi hala kae ʼe toe ʼi ai pe foki mo te tahi age ʼu faʼahi ʼe kua lahi ʼaupito ai te faka mafola ʼo te ʼu akonaki ʼa te kau temonio. Ohage la, ʼe tonu ke tou vakaʼi pea mo fakafuafua te ʼu tohi pea mo te ʼu nusipepa ʼaē ʼe tou lau pea mo ʼatatou ʼu fānau, te ʼu polokalama televisio ʼaē ʼe tou sioʼi, te ʼu gaoʼi ʼo toe feiā ai pe mo te ʼu ʼata ʼaē ʼe tou sioʼi. (Tāʼaga Lea 14:15) Kapau ʼe tou lau ni ʼu tohi ʼi ʼotatou ʼu temi mālōlō, ʼe talanoa koa te ʼu tohi ʼaia ki te agamālohi, te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga peʼe ki te meʼa fakatemonio? Kapau ʼe tou lau he ʼu tohi ke tou maʼu ai he faʼahiga ako, ʼe lagolago koa te ʼu tohi ʼaia ki he filosofia peʼe ko he faʼahiga maʼuli “ ʼe mole mulimuli kia Kilisito”? (Kolose 2:8) ʼE fakamatala ai koa he ʼu meʼa ʼe mole honatou ʼaoga ki te maʼuli, peʼe nātou fakatonuhia koa te pipiki ʼaē ki te ʼu gāue faka sosiale ʼo te mālama ʼaenī? ʼE ina uga koa te holi ʼaē ke kita liliu ʼo paʼaga? (1 Timoteo 6:9) ʼE ko he tohi koa ʼe talanoa fakafūfū ki ni ʼu akonaki ʼe fakatupu maveuveu ʼe mole fakatafito ki te ʼu akonaki faka Kilisitiano? Kapau ʼe hoholo atu pe takita lau peʼe ko takita sioʼi ʼo te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe feala pe ke tou kakai ʼi te laupapa ʼa te kau temonio. Ia ʼaho nei, ko te ʼu tohi ʼe lauʼi teau afe ʼe talanoa ki te ʼu filosofia faka malamanei ʼaē ʼe hage mai ko he meʼa ʼe ʼaoga pea mo foʼou. (Tagata Tānaki 12:12) ʼE mole pe la he meʼa ʼi te ʼu tohi ʼaia ʼe foʼou; peʼe gāue ki te manuʼia pea mo te fīmālie, ohage pe ko te haga ʼaē ʼa Satana ʼo kākāʼi ia Eva ʼi tana ʼui age ʼaē, neʼe gāue ki tona fīmālie.—2 Kolonito 11:3.
6. Kapau ʼe fakaafe tatou e Satana ke tou ʼahiʼahiʼi tana ʼu meʼa kai fakatemonio, koteā anai hatatou tali kiai?
6 Koia la ʼaē, ka fakaafe tatou e Satana ke tou ʼahiʼahiʼi tana ʼu meʼa kai fakatemonio, koteā anai hatatou tali kiai? ʼE tou fai age pe anai te tali ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi te temi ʼaē neʼe fakahalaʼi ai e Satana ia ia ke ina fakaliliu te ʼu maka ko he ʼu pane. Neʼe fēnei te tali ʼa Sesu: “ ʼE tohi fēnei: ‘Ko te tagata ʼe mole tonu ke maʼuli ʼaki pe te pane, kae ʼaki te folafola fuli pe ʼe haʼu mai te gutu ʼo Sehova.’ ” Pea ʼi te temi ʼaē neʼe fia foaki age e te Tevolo kia Sesu “te ʼatu puleʼaga katoa ʼo malamanei mo tonatou kolōlia” mo kapau ʼe punou age pea mo fai ʼi ʼona muʼa he atolasio, neʼe toe tali maʼa Sesu ki ai: “ ʼAlu, Satana, heʼe tohi fēnei: ‘Ko Sehova, tou ʼAtua, ʼaē ʼe maʼua ke ke atolasio ki ai, pea ko ia tokotahi pe ʼe maʼua ke ke tauhi ki ai ʼaki he tauhi tapu.’ ”—Mateo 4:3, 4, 8-10.
7. He koʼe koa ʼe tou kākāʼi pe ia tatou totonu mo kapau ʼe tou manatu ʼe feala pe ke tou kakai ʼi te laupapa ʼa Sehova pea mo te laupapa ʼaē ʼa te kau temonio?
7 Ko te laupapa ʼa Sehova pea mo te laupapa ʼo tona ʼu fili ʼaē ko te kau temonio ʼe mole feala ke felogoi ʼi he temi! ʼIo, neʼe kua faigaʼi te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē. Koutou manatuʼi te kau Iselaele ʼo te temi ʼo te polofeta ko Eliseo. Neʼe ʼui e te hahaʼi ʼe nātou tauhi kia Sehova, kae neʼe nātou toe falala pe foki ki ʼihi age ʼu ʼatua, ohage la ko Paale, ʼaē neʼe fakapapau age te fīmālie. Neʼe fakaōvi ia Eliseo ki te hahaʼi pea mo ina ʼui fēnei: “ ʼE kaku anai ki ʼafea takotou lotolotolua ki ni ʼu manatu kehekehe e lua? Kapau ko Sehova ko te ʼAtua moʼoni ʼaia, koutou ʼolo ai; kae kapau ko Paale, koutou ʼolo ai.” ʼE ʼiloga ia, ko te kau Iselaelite neʼe nātou ketu “ ʼuluaki ki te vaʼe ʼaē pea lua ki te tahi age vaʼe.” (1 Hau 18:21; La Bible de Jérusalem) Neʼe fakafihiʼi e Eliseo te kau pelepitelo ʼo Paale ke nātou fakahā age he fakamoʼoni ʼo te ʼuhiga ʼatua ʼaē ʼo tonatou ʼu ʼatua. Ko te ʼAtua ʼaē ʼe feala anai hana fakahifo he afi mai lagi ki te sakilifisio ʼe ko he fakamoʼoni anai ʼaia ko ia ko te ʼAtua moʼoni. Logope la te ʼu faiga fakamalotoloto ʼaē ʼa te kau pelepitelo ʼa Paale, neʼe mole lava ke hoko te faʼahi ʼaia. ʼOsi ʼaia pea faikole ia Eliseo, ʼo fēnei: “Tali mai, Ê Sehova, tali mai ke ʼiloʼi e te hahaʼi ko koe Sehova, te ʼAtua moʼoni.” Mole tuai pea tuku mai e Sehova te afi mai te lagi ʼo ina tutu te manu ʼo te sakilifisio ʼaē neʼe palapalaʼi ʼaki te vai. ʼUhi ko tanatou fakamoʼoni ki te ʼuhiga ʼAtua ʼo Sehova ʼaki te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe fakalogo te hahaʼi kia Eliseo ʼo nātou matematehi te kau polofeta fuli e toko 450 ʼo Paale. (1 Hau 18:24-40) Koia ia ʼaho nei, ʼe tonu ke tou fakamoʼoni ko Sehova ia te ʼAtua moʼoni pea mo tou maliu fakalelei ʼo kakai ʼi tona laupapa mo kapau ʼe mole heʼeki tou fai te faʼahi ʼaia.
‘Ko Te Tagata Kaugana Agatonu’ ʼe Tauhi Ki Te Laupapa ʼo Sehova
8. Ko te kaugana fea ʼaē neʼe fakakikite e Sesu ʼe ina fakaʼaogaʼi anai moʼo tufaki ia te meʼa kai fakalaumālie ki tana kau tisipulo ʼi te temi ʼaē ʼe ʼafio ai, pea ko ai koa te tagata kaugana ʼaia?
8 Neʼe fakakikite e te ʼAliki ko Sesu Kilisito ʼi te temi ʼaē ʼe ʼafio ai, ʼe tufaki anai e he “tagata kaugana agatonu mo poto” te meʼa kai fakalaumālie ki tana kau tisipulo: “Manuʼia te tagata kaugana ʼaia, mo kapau ko tona pule, ʼi tana tau mai, ʼe ina maʼu mai ʼe fai feiā! ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou: ʼE ina fakanofo anai ia ke pule ki ʼana meʼa fuli.” (Mateo 24:45-47) Ko te kaugana ʼaia neʼe ina fakahā ʼaki ni ʼu fakamoʼoni, ko ia ʼe mole ko he tagata tokotahi pe, kae ko he kalasi ia ʼe faʼufaʼu ʼaki te ʼu hahaʼi kua nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova, ko te kau Kilisitiano fakanofo. Ko te kalasi ʼaia neʼe ina hili ki te laupapa ʼa Sehova te toe meʼa kai fakalaumālie ʼe lelei maʼa nātou ʼaē kei toe ʼi te kau Kilisitiano fakanofo pea mo te “hahaʼi tokolahi.” ʼI te temi nei ʼaki te toko fā miliona tupu, ko te hahaʼi tokolahi ʼe nātou kau mo te toe ʼo te kau fakanofo ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova ʼAtua ʼi te ʼatulaulau ʼo toe feiā ki tona Puleʼaga ʼaē ka ina fakaʼaogaʼi anai moʼo tāpuhā tona huafa maʼoniʼoni.—Fakahā 7:9-17.
9. Koteā te meʼa gāue neʼe fakaʼaogaʼi e te kalasi ʼo te kaugana moʼo tufaki te meʼa kai fakalaumālie ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe feafeaʼi te fakakikite ʼaē ʼo tanatou fakafiafia fakalaumālie?
9 Ko te kalasi ʼaia ʼo te tagata kaugana agatonu ʼe ina fakaʼaogaʼi te Watch Tower Bible and Tract Society moʼo tufaki te meʼa kai fakalaumālie ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova fuli. Logope la te pakupaku ʼaē ʼi te Keletiate pea mo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī ʼuhi ko tanatou mole maʼu te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe ina foaki te maʼuli, ko te hahaʼi ia ʼa Sehova ʼe nātou lolotoga fakafiafia pe nātou. (Amosi 8:11) Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina fakahoko te fakakikite ʼaē tuʼu ia Isaia 25:6: “Pea ʼe mahino papau ko Sehova ʼo te kautau ʼe ina fai anai ki te ʼu fenua fuli, ʼi te moʼuga ʼaia, he kātoaga meʼa kai kua loloʼi lelei, he kātoaga ʼo te vino mātuʼa neʼe kua fakamaʼa lelei, he ʼu meʼa kai kua loloʼi lelei kua fonu ʼi te gako ʼo te ʼu hui, te ʼu vino matuʼa neʼe kua fakamaʼa lelei.” Ohage ko tona fakahā e te ʼu vaega 7 pea mo 8, ko te kātoaga ʼaia ʼe hoholo anai ʼo heʼegata. ʼE ko he tapuakina ia ki te hahaʼi fuli ʼo te kautahi fakahāhā ʼa Sehova ʼi te temi nei, pea ʼe ko he tapuakina ia ʼe hoholo atu anai ʼi te temi ka haʼu!
Koutou Tokakaga Ki Te Meʼa Kai Kona ʼAē ʼe Hilihili ʼi Te Laupapa ʼa Te Kau Temonio
10. (a) Ko te faʼahiga meʼa kai feafeaʼi ʼaē ʼe tufa e te kalasi ʼo te kaugana agakovi, pea koteā ʼaē ʼe ina uga ia nātou? (b) ʼE gaohi feafeaʼi koa e te kalasi ʼo te kaugana agakovi tonatou ʼu ʼuluaki kaugā kaugana ʼāfea?
10 Ko te meʼa kai ʼaē ʼe hilihili ʼi te laupapa ʼa te kau temonio ʼe fakatupu mate. Tou vakaʼi age muʼa, te meʼa kai ʼaē neʼe tufa e te kalasi ʼo te tagata kaugana agakovi pea mo te kau ʼaposita. ʼE mole ko he meʼa kai ia ʼe ʼaoga ki te tuputupu; ʼe mole ina foaki ia te maʼuli. ʼE mole lava ke ina fakahoko te faʼahi ʼaia, koteʼuhi ko te kau ʼaposita ʼe mole kei nātou kakai ʼi te laupapa ʼa Sehova. Ko tona fua, tatau aipe pe neʼe kua nātou fakatupu te natula foʼou ki muʼa atu, ʼi te temi nei kua toe puli ia. Ko te meʼa ʼaē ʼe ina uga nātou, ʼe mole ko te laumālie maʼoniʼoni kae ko he lotokovi ʼe kona ʼaupito. Ko te meʼa pe e tahi ʼe nātou manatu kiai—ke nātou tā tonatou ʼu kaugā kaugana ʼāfea, ohage pe ko te meʼa neʼe fakakikite e Sesu.—Mateo 24:48, 49.
11. Koteā te meʼa neʼe tohi e C. T. Russell ʼo ʼuhiga mo te filifili ʼaē ʼo te meʼa kai fakalaumālie ʼa he tahi, pea neʼe koteā koa tana fakamatalatala ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe situʼa ki te laupapa ʼa Sehova?
11 Ohage la ʼi te taʼu 1909, ko te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower ʼo te temi ʼaia, ko C. T. Russell, neʼe ina tohi ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe maliu mai te laupapa ʼa Sehova ʼo nātou kamata gaohi koviʼi tonatou ʼu kaugā kaugana ʼāfea. Neʼe ʼui fēnei ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼOketopeli 1909 (fakapilitānia): “Ko nātou fuli ʼaē ʼe mavae ʼi tonatou loto faʼitaliha mai te Sosiete pea mo tana gāue, ʼe mole nātou hikihiki nātou tonatou ʼaluʼaga, peʼe nātou fakatuputupu la te tui ʼa niʼihi, peʼe nātou maʼuliʼi te ʼu fua ʼo te laumālie, kae ʼe nātou fai nātou te aga ʼaē ʼe fakafeagai ki te faʼahi ʼaia—ʼe nātou fakakoviʼi te Gāue ʼaē neʼe nātou ʼuluaki kaugana pe kiai, pea ʼaki he meʼa ʼe ʼiloga lelei peʼe kailoa, ʼe nātou tafea mamalie pe ʼo kaku ki te galoʼi ʼosi ʼo nātou, ʼo fakatupu mamahi pe kia nātou totonu pea mo nātou ʼaē ʼe nātou toe maʼu te taʼi manatu fakafeagai ʼaia. . . . Kapau ki te manatu ʼa ʼihi ʼe feala hanatou maʼu he meʼa kai ʼe lelei age ʼi he tahi age ʼu laupapa, peʼe feala pe hanatou fakatupu totonu he meʼa kai ʼe tatau peʼe lelei age kia nātou—koutou tuku ke nātou faʼitaliha. . . . Kae ʼi tatatou tuku ʼaia ia nātou ke nātou ʼolo ki he potu pe ke nātou maʼu ai te meʼa kai pea mo te mālama ʼaē ʼe nātou leleiʼia, ʼe hoko foki te meʼa faikehe, ko nātou ʼaia ʼe liliu ʼo fakafeagai kia tatou, ʼo fetogi ʼosi tonatou maʼuli. ʼO mole ʼui ke nātou tala pe ohage ko te aga māhani ʼa te mālama, ‘Koʼeni kua ʼau maʼu te meʼa ʼaē ʼe ʼau loto kiai; nonofo la!’ Ko nātou ʼaia ʼe tou maʼu ai te ʼita, te kākā, te fehiʼa, te kē ʼaē ‘ko te ʼu gāue ʼa te kakano pea mo ʼaē ʼa te Tevolo,’ ko ni ʼu agaaga ia mole heʼeki tou sio ki ni hahaʼi ʼo te mālama ʼaenī ʼe nātou fai. ʼE hage ia kua nātou ʼuluvale, kua ulusino ia nātou te agaʼi manu ʼa Satana. Ko ʼihi ia nātou ʼaia ʼe nātou gaohi koviʼi tatou pea ʼosi ʼaia ʼe nātou ʼui ko tatou ʼaē ʼe tou fai te faʼahi ʼaia. ʼE nātou ʼamanaki pe ke nātou talanoa pea mo tohi ni ʼu loi fakalialia pea mo fai te meʼa ʼaē ʼe kovi.”
12. (a) E feafeaʼi te tā e te kau ʼaposita tonatou ʼu kaugā kaugana? (b) He koʼe koa ʼe fakatupu tuʼutāmaki te fia ʼiloʼi ʼaē ʼo te ʼu meʼa ʼe tohi e te kau ʼaposita?
12 ʼIo, ʼe tā e te kau ʼaposita te ʼu tohi ʼe nātou talanoa fakakoga pe ki te ʼu moʼoni, peʼe nātou fai ni ʼu fakamatala loi. Neʼe toe fai pe foki e te kau ʼaposita te ʼu lakeleve ʼi muʼa ʼo te ʼu fakatahi ʼa te kau Fakamoʼoni, ʼo nātou faigaʼi ke nātou fakahalaʼi ia he tahi ʼe mole nofo tokaga. Koia ʼe ko he meʼa fakatupu tuʼutāmaki anai mo kapau ʼe tou tuku tatatou fia ʼiloʼi meʼa fuli ke ina uga tatou ke tou fafaga totatou ʼatamai ʼaki he ʼu tohi feiā, peʼe tou fakalogo ki tanatou ʼu akonaki loi! Māʼiape la mo kapau ʼi tatatou manatu ʼe mole ko he meʼa ʼe feala ke tou tuʼutāmaki ai, ʼe mole tou ʼiloʼi foki! Koteā tona tupuʼaga? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē, ko ʼihi tohi ʼa te kau ʼaposita ʼe nātou talanoa ki te ʼu loi ʼaki he ʼu “palalau ʼe mālie” pea mo te ʼu “palalau kākā.” (Loma 16:17, 18; 2 Petelo 2:3) ʼE mole koa la ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe feala ke tou maʼu ʼi te laupapa ʼa te kau temonio? Kae ʼe feala pe foki ke fakahā atu e te kau ʼaposita ni ʼu faʼahiga meʼa neʼe hoko, ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe nātou toʼo kehe mai tonatou ʼaluʼaga totonu ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke nātou fakahēhē niʼihi mai te laupapa ʼa Sehova. Ko te meʼa pe ʼaē ʼe tou maʼu ʼi tanatou ʼu tohi, ko te fai fatufatu pea mo te fakatupu lotovaivai! ʼE mole pe la he meʼa ʼe fakatupu lotomālohi.
13, 14. Koteā koa te ʼu fua ʼa te kau ʼaposita pea mo tanatou faka mafola?
13 Neʼe ʼui e Sesu fēnei: “ ʼE koutou ʼiloʼi ia nātou ʼi tonatou ʼu fua.” (Mateo 7:16) ʼI te temi nei koteā te ʼu fua ʼa te kau ʼaposita pea mo tanatou ʼu tohi? Ko meʼa e fā ʼe fakaʼiloga ʼaki tanatou faka mafola ʼo te faʼahi ʼaia. (1) Ko te poto. ʼE fakahā ia Efesi 4:14 ʼe nātou “poto ʼi te gaohi ʼaē ʼo te kākā.” (2) Ko he ʼatamai ʼe fiatuʼu. (3) ʼE mole ia nātou te ʼofa. (4) ʼE nātou aga fakakākā ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe. Ko te ʼu meʼa tāfito ʼaia moʼo fai ʼo te meʼa kai ʼaē ʼe hili ʼi te laupapa ʼa te kau temonio, ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼi tona ʼaluʼaga takitahi neʼe fakatuʼutuʼu moʼo maumauʼi te tui ʼa te hahaʼi ʼa Sehova.
14 Pea ʼe ʼi ai te tahi age faʼahi. Ko te faʼahi fea koa ʼaē neʼe toe liliu kiai te kau ʼaposita? Ko te tokolahi, neʼe toe liliu ki te fakapōʼuli ʼo te Keletiate pea mo tana ʼu akonaki, ohage la ko te akonaki ʼaē ʼe ina ʼui ko te kau Kilisitiano fuli ʼe ʼolo ki selo. Tahi ʼaē meʼa, tokolahi ʼe mole kei nātou taupau maʼu te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te toto, te mole kau ki te ʼu tau pea mo te ʼu meʼa faka politike, pea mo te maʼuhiga ʼaē ʼo te faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Kae ko tatou, neʼe tou feholaki mai te fakapōʼuli ʼo te Papiloni Lahi, pea ʼe mole tou toe fia liliu ʼi he temi kiai. (Fakahā 18:2, 4) ʼI totatou ʼuhiga kaugana agatonu ʼa Sehova, he koʼe koa ʼe mole tou fia fai pe he kiʼi fakasiosio fakavilivili ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe faka mafola ʼe nātou ʼaē neʼe nātou situʼa ki te laupapa ʼa Sehova pea mo nātou laukoviʼi ia nātou ʼaē ʼe tokoni kia tatou ke tou maʼu “te ʼu palalau maʼuli”?—2 Timoteo 1:13.
15. Ko te pelesepeto fea koa ʼo te Tohi-Tapu ʼe tokoni kia tatou ke tou fai he puleʼaki poto mokā tou logo ki ni ʼu laukovi ʼa he kau ʼaposita?
15 E lagi ʼe feala pe ke punamaʼuli niʼihi ki te ʼu tukugakovi ʼaē ʼe fai e te kau ʼaposita. Kae ʼe tonu anai ke tou tokagaʼi fakalelei te pelesepeto ʼaē tuʼu ia Teutalonome 12:30, 31. ʼI henī ʼaki ia Moisese ʼe fakatokagaʼi age e Sehova ki te kau Iselaelite ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe tonu anai ke nātou tekeʼi ʼi te hili ʼaē ʼo tonatou mālo ʼi te kau pagani ʼaē neʼe nonofo ʼi te Kele ʼo te Fakapapau. “Ke ke tokaga kia koe totonu naʼa fokifā pe ʼe ke tō ki te hele ohage pe ko nātou, ʼi te hili pe ʼo te kua fakaʼauha ʼo nātou ʼi ʼou muʼa, ʼi hau kumi ke ke ʼiloʼi tonatou ʼu ʼatua, ʼo ke ʼui ʼi tou loto, ‘Neʼe feafeaʼi koa te tauhi ʼa te ʼu puleʼaga ʼaenī ki tonatou ʼu ʼatua? Pea kia ʼau, ei, ʼe ʼau faʼifaʼitakiʼi pe anai.’ ʼE mole tonu anai ke ke fai feiā kia Sehova tou ʼAtua.” ʼIo, ʼe ʼiloʼi e Sehova peʼe feafeaʼi te ʼu gāue ʼo te fia ʼiloʼi meʼa fuli ʼa te tagata. Koutou manatuʼi ia Eva pea mo te ʼohoana ʼo Lote! (Luka 17:32; 1 Timoteo 2:14) ʼAua naʼa tou fakalogo ʼi he temi ki he ʼu palalau peʼe ki he ʼu meʼa ʼe fai e te kau ʼaposita. Kae, ke tou maʼumaʼua ʼo fakaloto mālohiʼi te hahaʼi pea mo fafaga fakalelei ia nātou ʼi te laupapa ʼo Sehova!
Ko Te Laupapa Pe Anai ʼa Sehova ʼAē Ka Tuʼu Maʼu
16. (a) Koteā koa te meʼa ka ʼamanaki hoko fakafokifā kia Satana, pea mo tana kau temonio, pea mo te laupapa fakatā ʼaē neʼe kakai ai te ʼu puleʼaga ʼo te malamanei? (b) Koteā anai te meʼa ka hoko kia nātou ʼaē neʼe hoholo atu pe tanatou kakai ʼi te laupapa ʼa te kau temonio?
16 Kua vave pe te ʼamanaki hoko fakafokifā ʼo te mamahi lahi, ʼo hoa mai pe kiai “te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua Māfimāfi.” (Fakahā 16:14, 16) ʼE hoko anai te kalaga leʼolahi ʼi te temi ʼaē ka fakaʼauha ai e Sehova te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī pea mo te laupapa fakatā ʼaē neʼe kakai ai te ʼu puleʼaga ʼo te malamanei. ʼE toe mālo anai ia Sehova ʼi te kautahi fakapulipuli ʼa Satana ia te Tevolo pea mo tana kaugā gāue ʼaē ko te kau temonio. Ko nātou ʼaē neʼe hoholo atu pe tanatou kakai ʼi te laupapa fakalaumālie ʼa Satana, te laupapa ʼa te kau temonio, ʼe tonu anai ke nātou sisio ki te taumafa, ʼo mole nātou kai kiai, kae ko nātou totonu ʼaē ka liliu ko te meʼa kai tāfito ʼo te taumafa ʼaia—ʼe fakaʼauha nātou!—Vakaʼi ia Esekiele 39:4; Fakahā 19:17, 18.
17. Koteā te ʼu tapuakina ʼe maʼu ʼe nātou ʼaē ʼe nātou kakai tuʼumaʼu ʼi te laupapa ʼa Sehova?
17 Ko te laupapa pe anai ʼa Sehova ʼaē ka tuʼu. Ko nātou ʼaē neʼe nātou kakai fakafiafia ʼi te laupapa ʼaia ʼe nātou hāo anai pea ʼe nātou maʼu anai te pilivilesio ʼaē ko te kakai ʼi ai ʼo kaku ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga. ʼE mole toe ʼi ai anai he ʼu hoge ʼe fakatupu mamahi kia nātou. (Pesalemo 67:6; 72:16) ʼE nātou kaugana anai kia Sehova ʼAtua ʼi te Palatiso ʼaki he maʼuli haohaoa! Ko te ʼu palalau fakaofoofo fakamuli ʼo te tohi ʼo te Fakahā 21:4 ʼe hoko moʼoni anai ia: “ ʼE ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai ia; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he tagilāulau, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea kua puli ia.” ʼI te mole kei ʼi ai leva he fakafeagai, ko te pule faʼitaliha ʼa Sehova ʼi te ʼatulaulau ʼe tuʼu anai ʼo heʼegata ʼi te potu fuli pe pea ko tona ʼofa fakaʼatua heʼegata ʼe tuku anai ki te mālama foʼou ʼaē ka tuʼu ʼi te Palatiso fakakelekele. Ke feala hatatou maʼu te fakapale ʼaia, tou pipiki fakalelei ki te laupapa ʼa Sehova, ʼaē ʼe tapuke ai te meʼa kai kano lelei fakalaumālie!
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ ʼE lava feafeaʼi koa hatatou tekeʼi te ʼu akonaki fakatemonio?
◻ He koʼe koa ʼe mole tonu ke tou manatu ʼe feala pe ke fua manuʼia hatatou kakai ʼi te laupapa ʼa Sehova pea mo te laupapa ʼa te kau temonio?
◻ Ko te faʼahiga meʼa kai feafeaʼi ʼaē ʼe tufa e te kau ʼaposita?
◻ He koʼe koa ʼe fakatupu tuʼutāmaki te fia ʼiloʼi meʼa fuli ʼo ʼuhiga mo te ʼu talanoa ʼa te kau ʼaposita?
◻ Koteā te ʼu fua ʼa te kau ʼaposita?
[Paki ʼo te pasina 10]
Ko te laupapa ʼa Sehova ʼe tapuke ai te ʼu meʼa kai ʼaē ʼe lelei age ʼi te faʼahi fakalaumālie