Ko Te Fakapapau ʼo He Mālama ʼe Mole Toe ʼi Ai He Aga Fakahehema
KO TE aga fakahehema kua hū ia ki te ʼu potu fuli ʼo te sosiete. Peʼe ko te loto puleʼaga, peʼe ko te poto fakatagata, mo te ʼu faigaoʼi, mo te lotu, ʼe hage ia ʼe mole feala he puleʼi ʼo te aga fakahehema.
ʼI te malamanei katoa, ko te ʼu logo ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga fakahehema ʼe hā ʼi te ʼu tala logo pea mo te ʼu nusipepa. Tokolahi ia nātou ʼaē neʼe nātou fai te ʼu fakapapau ke nātou gāue maʼa te hahaʼi, ʼe maʼu toka ʼe nātou gāue pe maʼa nātou totonu, ʼo nātou tali te aga fakahehema kae totogi fakafūfū ia nātou. Ko te ʼu aga fakalialia ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe gāue pilō kua mafola ia. Tokolahi te hahaʼi ʼe nātou maʼu tuʼulaga ʼi te faʼahi faka sosiale pea mo te faʼahi faka ekonomike ʼe nātou lākahala ki te ʼu aga mamafa ʼe mole totonu ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu gāue māhani.
ʼE ʼi ai te tuʼania ʼe lolotoga tuputupu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe fakamatalatala e te nusipepa ʼo Eulopa “ ‘ko te aga fakahehema ʼo te ʼu tagata maʼu tuʼulaga’—ko te aga ʼaia ko te hahaʼi maʼu tuʼulaga, mo te kau minisi, pea tāfito, te ʼu pelesita ʼe nātou fakamaʼua he ʼu paʼaga ʼi muʼa ʼo he ʼu fakatau maʼuhiga peʼe ko he ʼu faʼahiga fakatuʼutuʼu maʼuhiga.” ʼI te sivi neʼe fakahā ai “ko te ʼu taʼu e lua ʼo te kumi ʼo te kau polisi pea mo te ʼu puke ʼe fai ʼi te ʼaho fuli neʼe mole pe la heʼeki ina tāʼofi te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo he aga fakahehema ʼaē ʼe mole he puleʼaki moʼona fakatonutonuʼi,” ko te fakamatala ʼaia ʼo te nusipepa Pilitania, The Economist.
Mai tona ʼaluʼaga ʼaē kua lahi te mafola ʼo te taʼi aga fakahehema ʼaia, tokolahi ʼi te temi nei ʼe nātou ʼui ʼe mole kei feala ke nātou falala ki he tahi. ʼE nātou manatu tahi mo te tagata faitohi faka Tohi-Tapu ko Tavite ʼi te temi ʼaē neʼe ina ʼui ai: “Kua nātou fakamamaʼo fuli, tahi ʼaē meʼa kua nātou aga fakalialia fuli; ʼe mole ʼi ai he tahi ʼe ina fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, kailoa ʼe mole ʼi ai pe la he tahi.”—Pesalemo 14:3.
E feafeaʼi te maui mālie ʼo tokotou maʼuli logo aipe te mafola ʼo te aga fakahehema? Tokolahi te hahaʼi ʼi te temi nei ʼe nātou fakatotonu ke ʼaua naʼa nātou tokagaʼi. Kae tatau aipe peʼe mole koutou tokagaʼi te aga fakahehema, kae ʼe malave anai ia kia koutou. ʼO feafeaʼi?
Ko Te Aga Fakahehema ʼe Malave Kia Koutou
Ko te aga fakahehema peʼe fai fakalahi peʼe fai fakaveliveli, ʼe ina fakaʼāʼāsili te totogi kovi ʼo te maʼuli, pea ʼe ina fakasiʼisiʼi te lelei ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatau, pea ʼe ina fakatupu ʼaki ai te veliveli ʼo te ʼu gāue pea mo te veliveli ʼo te ʼu totogi. Ohage la, ʼe fakafuafua ko te ʼu aga kovi ohage ko te kaihaʼa ʼo te paʼaga pea mo te aga fakakākā ʼe laka age ʼo tuʼa hogofulu tona totogi ʼi te ʼu kaihaʼa, pea mo te ʼohofi ʼo te ʼu koloā. ʼE tala fēnei e te encyclopédie, The New Encyclopædia Britannica (1992), “ko te totogi ʼo te ʼu aga fakakākā ʼo te ʼu sosiete fakatau koloā ʼi te ʼAtu Fenua ʼo Amelika, neʼe fakafuafua ko te 200 miliale tola ʼi te taʼu—ʼe tuʼa tolu age tona lahi ʼi te ʼu fakapō ʼaē ʼe fakatuʼutuʼu. ʼE fakamahino e te encyclopédie ʼaia, e logope e lagi mole heʼeki ʼiloʼi te ʼu ikuʼaga ʼo te aga ʼaia, kae “ ʼe ʼi ai te ikuʼaga maʼuhiga ʼo te ʼu aga ʼaia ki te maʼuli ʼo te kau gāue, mo te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼaia, pea mo te faʼahi ʼaē ʼe hoko ai te aga ʼaia.”
Ko te ʼu fua fakatupu mamahi ʼo te aga fakahehema ʼe ina fakamanatuʼi mai kia tatou te ʼu palalau ʼo te Hau ko Salomone: “Neʼe ʼau mafuli ke ʼau vakaʼi te ʼu gāue faka taʼomia fuli ʼaē neʼe fai ʼi te lalo laʼā, pea koʼeni, te ʼu loʼimata ʼo nātou ʼaē neʼe maʼuʼuli taʼomia, neʼe mole ʼi ai honatou tagata fakaloto fīmālie; pea ʼi te faʼahi ʼo nātou ʼaē ʼe nātou faka taʼomia te hahaʼi neʼe ʼi ai te mālohi, ʼo mole maʼu ai hanatou tagata fakaloto fīmālie.”—Tagata Tānaki 4:1.
ʼE tonu koa ke tou mulimuli ki te aga fakahehema? Ko he meʼa koa ʼe mole feala ke tou hāo mai ai? Ko he mālama ʼe mole ʼi ai he aga fakahehema, ko he meʼa koa ia ʼe mole feala ke hoko? Kailoa! ʼE akoʼi mai kia tatou e te Tohi-Tapu kua vave pe anai te pulihi ʼo te heʼe faitotonu pea mo te meʼa noaʼi ʼo te lao.
Te Meʼa ʼAē ʼe Akoʼi Mai e Te Tohi-Tapu Kia Tatou
ʼE ʼui mai e te Tohi-Tapu kia tatou ko te aga fakahehema neʼe kamata ʼi te temi ʼaē neʼe agatuʼu ai te ʼaselo mālohi ki te ʼAtua pea neʼe ina fakalotoʼi te ʼuluaki taumatuʼa ke nā kau age ki ai. (Senesi 3:1-6) Neʼe mole he meʼa lelei neʼe maʼu mai tanā agakovi. Kae, talu mai pe te ʼaho ʼaē neʼe agahala ai ia Atama pea mo Eva kia Sehova ʼAtua, neʼe nā kamata felāveʼi mo te ʼu ikuʼaga kovi ʼo te aga fakahehema. Neʼe kamakamata hifo tonā ʼu sino, ʼo iku ai ki te mate ʼaē neʼe mole feala ke nā hāo mai ai. (Senesi 3:16-19) Talu mai ai mo te fonu ʼo te hisitolia ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu aga fakakākā. Pea tahi ʼaē meʼa, tokolahi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fai te ʼu aga ʼaia ʼe hage ʼe nātou hāo mai te tautea ʼaē ʼe tonu ke fai kia nātou.
ʼO mole hage ko te kau tagata fai fakapō māhani, ko te hahaʼi aga fakahehema ʼaē ʼe maʼu tuʼulaga ʼi te puleʼaga pea mo nātou ʼaē ʼe fai politike, ʼe tahitahiga te pilisoniʼi ʼo nātou peʼe nātou liufaki te toe paʼaga ʼaē neʼe nātou maʼu. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe fai fakafūfū ʼonatou ʼu aga fakakākā, pea mo te maʼu e nātou te ʼu totogi maʼuhiga, ʼe tau faigataʼa te puke ʼo te ʼu aga fakahehema ʼaē ʼe fai e te ʼu hahaʼi maʼu tuʼulaga. Kae ʼe mole faka ʼuhiga ʼaki ai ko he mālama ʼe mole ʼi ai he aga fakahehema, ʼe ko he meʼa ʼe mole feala ke hoko.
Ko te hāofaki mai te aga fakahehema ʼe haʼu anai ia mai te Tupuʼaga ʼo te tagata, ia Sehova ʼAtua. Ko te kau mai ʼa te ʼAtua ki te ʼu meʼa ʼa te tagata ʼe ko te puleʼaki pe ʼaia e tahi. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te fakafeagai fakapulipuli ʼo te malamanei, ia Satana te Tevolo, ʼe ina haga fakahēʼi te malamanei. Ohage ko te meʼa ʼaē ʼe tou lau ia 1 Soane 5:19, “ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” Koteā he tahi age meʼa ʼe feala ke ina fakamahino te tuputupu ʼo te aga fakahehema—pea ʼe lahi te fai ʼo te aga ʼaia kae hāo mai te tūʼa?
ʼE mole he faiga fakatagata ʼe fai fakalahi ʼe feala ke ina puleʼi ia Satana mo tana kau temonio. ʼE gata pe ki te hoki kau mai ʼa te ʼAtua ki te ʼu meʼa ʼa te tagata ʼe feala ai leva ke maʼu moʼoni e te hahaʼi fakalogo “te ʼāteaina faka kolōlia ʼo te fānau ʼa te ʼAtua.” (Loma 8:21) ʼE fakapapau e Sehova kua vave pe te tāʼofi ʼa Satana ke ʼaua naʼa toe feala hana kākāʼi te hahaʼi. (Fakahā 20:3) ʼI te temi nei, kapau ʼe tou loto ke tou maʼuʼuli ʼi te mālama foʼou ʼa te ʼAtua ʼaē ka hāo anai ʼi te aga fakahehema, ʼe tonu ke tou līaki te ʼu aga fakahehema ʼo te mālama ʼaenī.
ʼE Feala Ke Fetogi Te Hahaʼi
ʼI te temi ʼo Sesu Kilisito, neʼe ʼi ai ia nātou ʼaē neʼe nātou fakaʼaogaʼi fakakākā tonatou mālohi peʼe nātou faka taʼomia te ʼu hahaʼi ʼo te temi ʼaia. Ohage la, neʼe ʼiloa te ʼu tagata tānaki tukuhau ki tanatou ʼu aga fakakākā. Neʼe fai te aga ʼaia logo aipe la te fakamahinohino ʼa te lao ʼa te ʼAtua: “ ʼE mole tonu anai ke ke tali he totogi fakafūfū, koteʼuhi ko te totogi fakafūfū ʼaia ʼe ina fakakiviʼi te hahaʼi ʼaē ʼe sio lelei pea ʼe feala ke ina fakahalaʼi te ʼu palalau ʼa te kau agatonu.” (Ekesote 23:8) Ko Sakeo, te pule ʼa te kau tagata tānaki tukuhau, neʼe ina fakamoʼoni neʼe ina fai te aga fakakākā ʼo ina fai ʼaki te ʼu fakakoviʼi loi. Neʼe mole haga ia Sesu ʼo uga he fetogi faka sosiale fakalahi, kae neʼe felogoi mo te hahaʼi moʼo ʼaumai ʼo nātou ke nātou fakahemala pea ke nātou līaki tanatou ʼu aga fakahehema. Ko te meʼa neʼe hoko ai, ko te ʼu tagata tānaki tukuhau neʼe ʼiloa ʼo ʼuhiga mo tanā ʼu aga fakakākā, ohage ko Mateo pea mo Sakeo, neʼe nā līaki tanā faʼahiga maʼuli ʼāfea.—Mateo 4:17; 9:9-13; Luka 19:1-10.
ʼE toe feala pe foki kia nātou ʼaē neʼe nātou fai te ʼu aga heʼe faitotonu ke nātou līaki te aga fakahehema ʼo nātou kofuʼi “te ʼuhigaʼi tagata foʼou ʼaē neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi he faitotonu pea mo he agatonu moʼoni.” (Efesi 4:24) E lagi mole faigafua te totogi fakalelei ʼo te ʼu tukuhau peʼe ko te tuku ʼaē takita kau ki te ʼu fakatuʼutuʼu fakakākā. Kae ʼe maʼuhiga ʼaupito te ʼu lelei ʼaē ʼe maʼu mai te ʼu faiga ʼaia.
ʼI te mole kei maʼuliʼi e nātou te ʼu aga ʼo te mālama aga fakahehema ʼaenī, ko nātou ʼaē ʼe nātou tokakaga ki te maʼuli fīmālie ʼa ʼihi, ʼe nātou maʼu he fīmālie ʼi ʼonatou loto. ʼE mole ʼi ai te tuʼania ʼaē naʼa puke kita ʼi he aga kovi neʼe fai. Kae, ʼe nātou fakafiafia ki he leʼo ʼo loto ʼe lelei. ʼE nātou muliʼi te faʼifaʼitaki ʼi te Tohi-Tapu, ʼo Taniela te polofeta. ʼE fakahā e te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu, neʼe kumi tuʼumaʼu e te kau tagata maʼu tuʼulaga he takuʼaki moʼo fakafeagai kia Taniela. “Kae neʼe mole nātou lava maʼu he takuʼaki peʼe ko he aga heʼe faitotonu, koteʼuhi neʼe tāu mo te falala pea neʼe mole pe la he meʼa neʼe mole faʼa tokaga kiai peʼe ko he meʼa neʼe mole fai fakahagatonu neʼe maʼu ia ia.”—Taniela 6:4.
Ko Te Fakapapau ʼa Sehova
ʼE fakapapau e Sehova “tatau aipe peʼe fai e te tagata agahala te kovi ʼo tuʼa teau pea mo maʼuli faʼifaʼitaliha lolotoga he temi fualoa, kae, ʼe ʼau toe ʼiloʼi pe foki ʼe fua lelei anai kia nātou ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, koteʼuhi neʼe nātou manavasiʼi kia te ia. Kae ʼe mole fua lelei anai ki te tagata agakovi, pea ʼe mole ina fakaloaloa anai ʼona ʼu ʼaho, ʼaē ʼe hage he malū, koteʼuhi ʼe mole manavasiʼi ki te ʼAtua.”—Tagata Tānaki 8:12, 13.
ʼE ko he toe fīmālie anai mokā puli te aga fakahehema ʼaē ʼe ina fakatupu te lotomamahi! ʼE ko he tapuakina anai te maʼuli ʼo heʼegata ʼi he mālama ʼe mole ʼi ai te aga fakahehema! Ko he meʼa ʼe feala ke hoko. ʼE palalau te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo “te ʼamanaki ʼo te maʼuli heʼegata ʼaē neʼe fakapapau ʼi muʼa ʼo te ʼu temi loaloaga e te ʼAtua, ʼaē ʼe mole feala ke loi.” (Tito 1:2) Kapau ʼe koutou fehiʼa ki te aga fakahehema pea mo koutou ʼofa ki te faitotonu, ʼe lagi feala anai ke koutou sio ki te fakahoko ʼo te fakapapau ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo he mālama ʼe mole toe ʼi ai anai he aga fakahehema.
[Paki ʼo te pasina 4]
Ko te aga fakahehema ʼe mafola ʼi te loto puleʼaga pea mo te ʼu gāue fakatau koloā
Paki ʼo te pasina 5]
ʼE tau pikisia te kau maʼu tuʼulaga ʼi te puleʼaga ʼi te aga fakahehema