Ko Te Tuʼulaga ʼe Tāu Mo Te Fafine ʼi Te ʼu ʼUluaki Kaugana ʼa Te ʼAtua
“Pea neʼe ʼui e Sehova ʼAtua: ‘ ʼE mole lelei ke nofo tokotahi te tagata. Tuku ke ʼau fai hona tokoni ke liliu ko hona fakakatoa.’ ”—Senesi 2:18.
1. ʼE fakamatalatala feafeaʼi koa e te tikisionalio faka Tohi-Tapu te gaohi ʼaē ʼo te hahaʼi fafine ʼi te ʼu temi ʼāfea?
“NEʼE mole ʼi ai he koga meʼa ʼi te Metitelanea ʼāfea peʼe ʼi te Proche-Orient neʼe maʼu e te hahaʼi fafine te ʼāteaina ʼaē ʼe nātou maʼu ʼi te temi nei ʼi te sosiete ʼi te Potu Hihifo. ʼI te malamanei ko te meʼa ʼaē ʼe tou fakatokagaʼi tāfito ko te mālalo ʼaē ʼa te fafine ʼi te tagata, ohage ko te kau sinifu ʼaē ʼe mālalo age ʼi he tahi ʼe mole sinifu, pea mo he tūpulaga ki he matuʼa. . . . Neʼe maʼuhiga age te ʼu tamaliki tagata ʼi te ʼu tamaliki fafine, pea ʼi ʼihi temi, neʼe līʼakina te ʼu kiʼi tamaliki fafine meamea ʼo mole kei ʼi ai honatou puipuiʼaga.” Ko te fakamatalatala ʼaia ʼo te tikisionalio faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼa te hahaʼi fafine ʼi te ʼu temi ʼāfea.
2, 3. (a) ʼI te manatu ʼa te tānaki, e feafeaʼi koa te ʼaluʼaga ʼo te tokolahi ʼi te hahaʼi fafine ia ʼaho nei? (b) Ko te ʼu fehuʼi fea ʼaē neʼe malaga ai?
2 Kae ʼe lahi ʼi te ʼu faʼahi ʼo te mālama nei mole heʼeki fetogi te ʼaluʼaga ʼaia ia ʼaho nei. ʼI te taʼu 1994, ʼi tona ʼuluaki fai, ko te tānaki ʼo te département d’État américain des droits de l’homme, neʼe ina fakatokagaʼi te faʼahiga gaohi ʼaē ʼo te hahaʼi fafine. “Ko te ʼu logo mai te ʼu fenua e 193 neʼe nātou fakahā ʼi te ʼaho fuli ko te fakakeheʼi ʼo te hahaʼi fafine ʼe ko he meʼa moʼoni ia,” ko te ʼui ʼaia ʼa te nusipepa ʼo te New York Times ʼi tana vakaʼi te tānaki.
3 ʼUhi ko te fakatahi ʼaē ʼo te ʼu fafine kaugamālie mai te ʼu agaʼi fenua kehekehe mo te ʼu kokelekasio ʼa te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te kele katoa, ʼe malaga ai te ʼu fehuʼi ʼaenī: Ko te faʼahiga gaohi ʼaia, neʼe ko te ʼuluaki fakatuʼutuʼu koa ʼaia ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi fafine? Neʼe feafeaʼi te gaohi ʼo te hahaʼi fafine ʼi te lotolotoiga ʼo te kau atolasio ʼa Sehova, ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu? Pea ʼe tonu anai ke gaohi feafeaʼi te hahaʼi fafine ia ʼaho nei?
Ko “Hona Tokoni” Pea Mo “Hona Fakakatoa”
4. Koteā koa te fakatokaga ʼaē neʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼuluaki tagata ʼaē neʼe nofo tokotahi ʼi te kiʼi moʼi temi ʼi te ʼōloto ʼo Eteni, pea koteā leva ʼaē neʼe fai e Sehova?
4 Hili ki te temi ʼaē neʼe nofo tokotahi ai ia Atama ʼi te ʼōloto ʼo Eteni, neʼe fakatokagaʼi fēnei e Sehova: “ ʼE mole lelei ke nofo tokotahi te tagata. Tuku ke ʼau fai hona tokoni ke liliu ko hona fakakatoa.” (Senesi 2:18) Logope la, ko Atama neʼe ko te tagata haohaoa, neʼe ʼi ai te tahi age meʼa neʼe ʼaoga moʼo fakahoko ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua. Moʼo fakahoko te meʼa ʼaia, neʼe fakatupu e Sehova te fafine pea neʼe ina fakatapuʼi ai te ʼuluaki ʼohoana.—Senesi 2:21-24.
5. (a) Koteā te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu ʼaē “tokoni” ʼe tautau fakaʼaogaʼi e te kau tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu? (b) Koteā ʼaē ʼe hā mai ai ʼi te talanoa ʼaē ʼa Sehova ki te ʼuluaki fafine ohage ko he “fakakatoa”?
5 ʼE hā mai koa ia ʼi te ʼu kupu ʼaē ko te “tokoni” pea mo te “fakakatoa,” ko te tuʼulaga ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ki te hahaʼi fafine ko honatou fakamālaloʼi? Kailoa. Neʼe tautau fakaʼaogaʼi e te kau tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua te kupu faka Hepeleo ʼaenī (ʽeʹzer) ʼaē ko tona fakaliliu ko he “tokoni.” Ohage la, ʼe fakahā e Sehova ia ia ohage ko “hotatou tokoni pea mo hotatou meʼa tali tau.” (Pesalemo 33:20; Ekesote 18:4; Teutalonome 33:7) Ia Osea 13:9, ʼe toe talanoa aipe ia Sehova ʼo ʼuhiga mo ia ohage ko he “tokoni” ʼa Iselaele. ʼO ʼuhiga mo te kupu faka Hepeleo (neʹghedh) ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fakakatoa,” neʼe fakamahinohino fēnei e te tagata poto ʼo te Tohi-Tapu: “Ko te tokoni ʼaē ʼe ʼamanaki ke maʼu ʼe mole ko te tokoni pe ki te gāue ʼaē ʼi te ʼaho fuli peʼe ko tana fānauʼi ʼaē ʼo te ʼu tamaliki . . . kae ko te felagolagoʼaki lelei.”
6. Koteā ʼaē neʼe ʼui ʼi te ʼosi fakatupu ʼo te fafine, pea koteā tona tupuʼaga?
6 Koia, ʼe mole ko he meʼa fakamālaloʼi ia te haga ʼaē ʼa Sehova ʼo faka ʼuhiga ia te hahaʼi fafine ko he “tokoni” pea he “fakakatoa.” ʼE kehe pe te ʼu manatu ʼa te fafine, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina logoʼi ʼi tona loto ʼo toe feiā ki tona natula fakasino. Ko te fafine neʼe ko he hoa lelei pea ʼe ko he fakakatoa ʼe tau mo feʼauga maʼa te tagata. ʼE nā kehekehe, kae ʼe nā ʼaoga toko lua ki te “fakafonu ʼo te kele” ʼo mulimuli pe ki te fakatuʼutuʼu ʼa te Tupuʼaga. ʼE mahino ia, ʼi te ʼosi fakatupu ʼo te tagata pea mo te fafine, “neʼe sio ai te ʼAtua kia meʼa fuli neʼe ina fai pea koʼeni ko te meʼa ʼaia neʼe lelei ʼaupito.”—Senesi 1:28, 31.
7, 8. (a) ʼAki te fakahū ʼo te agahala ʼi Eteni, neʼe lave feafeaʼi ki te hahaʼi fafine? (b) Koteā koa te ʼu fehuʼi ʼaē neʼe malaga ʼo ʼuhiga mo te fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼaē ia Senesi 3:16, ʼi te kau atolasio ʼa Sehova?
7 ʼI te ʼosi fakahū ʼaē ʼo te agahala, neʼe fetogi te maʼuli ʼo te tagata pea mo te fafine. Neʼe tala e Sehova te tūʼa kia nāua toko lua ʼi tanā kua liliu ko te ʼu hahaʼi agahala. ʼAki te meʼa ʼaē neʼe ina fakagafua ke hoko, neʼe fai e Sehova te palalau ohage pe ko ia totonu ʼaē ka ina fai te faʼahi ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei kia Eva: “ ʼE ʼau fakalahi ʼaupito anai te mamahi ʼo tou faitama.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE ke fānauʼi anai he ʼu tamaliki ʼi te mamahi, pea ʼe tuʼu anai tou holi ki tou ʼohoana pea ko ia, ʼe ina puleʼi anai koe.” (Senesi 3:16) Talu mai ai, tokolahi ʼi te ʼu fafine ʼohoana neʼe puleʼi mālohi, pea ʼe tautau gaohi koviʼi pe nātou e tonatou ʼu ʼohoana. ʼO mole ʼui ke faka ʼuhigaʼi nātou ohage ko he kau tokoni pea mo he kau fakakatoa, kae neʼe tautau gaohi nātou ohage ko ni ʼu fafine faifekau peʼe ko ni ʼu sinifu.
8 Kae, koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼaē ia Senesi 3:16 ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine ʼaē ʼe atolasio kia Sehova? Neʼe tuku koa nātou ki he tuʼulaga ʼe mālalo pea mo fakalainoa? Kailoa. Kae koteā te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga leva mo te ʼu agaʼi fenua pea mo te ʼu agaaga ʼaē ʼe malave ki te hahaʼi fafine, ʼaē ʼe hage ʼe mole tali lelei ʼi ʼihi sosiete ia ʼaho nei?
Te ʼu Agaʼi Fenua ʼi Te ʼu Temi Faka Tohi-Tapu
9. Ka tou fakatokagaʼi te ʼu agaʼi fenua ʼaē ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu, koteā anai te ʼu manatu e tolu ʼe tonu ke tou taupau maʼu ʼi totatou ʼatamai?
9 ʼI te ʼu temi faka Tohi-Tapu, neʼe gaohi fakalelei e te kau kaugana ʼa te ʼAtua ia te hahaʼi fafine. ʼE moʼoni, ʼi te vakaʼi ʼo te ʼu agaʼi fenua ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine ʼi te ʼu ʼaho ʼaia, ʼe tokoni kia tatou ke tou sio kia faʼahi kehekehe ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼUluaki, ka talanoa te Tohi-Tapu ki he ʼu ʼaluʼaga ʼe mole lelei neʼe hoko ʼaki te pule ʼa te ʼu tagata agakovi ʼuhi ko tanatou manatu pe kia nātou, ʼaua leva naʼa faka ʼuhigaʼi ko te ʼAtua ʼe ina tali te taʼi gaohi ʼaia ʼo te hahaʼi fafine. Lua, logope la neʼe faka fealagia e Sehova ʼi he temi te ʼu faʼahiga agaʼi fenua neʼe ina fakatotonuʼi te ʼu agaʼi fenua ʼaia moʼo puipui ʼo te hahaʼi fafine. Tolu, ʼe tonu ke tou tokakaga ke ʼaua naʼa tou fakamāuʼi ni ʼu agaʼi fenua ʼo te temi muʼa ʼaki he ʼu lekula ʼo totatou temi. Ko ʼihi agaʼi fenua ʼaē ʼe feala ke mole leleiʼia e te hahaʼi ʼi totatou temi, ʼe mahino ia neʼe mole fakalainoa ia ki te hahaʼi fafine ʼo te temi muʼa. Tou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki.
10. Koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana ʼa he tagata peʼe ʼa he fafine mo he ʼu hoa e tokolahi, pea koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ai neʼe mole ina līaki ʼi he temi tana fakatuʼutuʼu olisinale ʼaē ke ʼohoana mo he tokotahi pe?
10 Ko te polygamie.a ʼO ʼalutahi mo te ʼuluaki fakatuʼutuʼu ʼa Sehova, ko te fafine ʼe mole ina vaevae anai tona ʼohoana mo he tahi age ʼu fafine. Neʼe fakatupu e te ʼAtua te fafine pe e tahi maʼa Atama. (Senesi 2:21, 22) ʼI te hili ʼaē ʼo te talagataʼa ʼi Eteni, neʼe ʼuluaki hā te ʼohoana ʼaē ʼa te tagata mo he ʼu fafine e tokolahi ʼi te hākoga ʼo Kaino. Neʼe liliu ai ko he agaʼi fenua pea mo tali e ʼihi ʼi te kau atolasio ʼa Sehova. (Senesi 4:19; 16:1-3; 29:21-28) Logope la neʼe faka fealagia e Sehova te faʼahiga maʼuli ʼaia mo he ʼu fafine e tokolahi heʼe ʼaki te faʼahi ʼaia neʼe feala ke tuputupu ai te hahaʼi ʼo Iselaele, neʼe ina fakahā tana tokaga ʼaē ki te hahaʼi fafine ʼaki tana fai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga maʼuli ʼaia moʼo puipui ʼo te ʼu fafine ʼohoana pea mo tanatou ʼu fānau. (Ekesote 21:10, 11; Teutalonome 21:15-17) Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe mole heʼeki līaki e Sehova tana fakatuʼutuʼu olisinale ʼo ʼuhiga mo te tagata ke ʼohoana pe mo he fafine e tahi. Ko Noe pea mo tona ʼu foha, ʼaē neʼe toe ʼui age kia nātou te fakatotonu ʼaenī ke ‘koutou fanaunau pea ke koutou fakafonu te kele,’ ko nātou fuli ʼaia neʼe ko ʼonatou ʼu ʼohoana pe e tahi. (Senesi 7:7; 9:1; 2 Petelo 2:5) Neʼe talanoa pe te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo ia totonu ohage ko he tagata ʼe ʼohoana mo he fafine e tahi moʼo fakatātā ʼo tana felogoi ʼaē mo Iselaele. (Isaia 54:1, 5) Koia, ko te fakatuʼutuʼu olisinale ʼaē ʼa te ʼAtua ko he tagata ke ʼohoana pe mo he fafine e tahi neʼe toe fakatuʼu e Sesu Kilisito pea neʼe maʼuliʼi e te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano.—Mateo 19:4-8; 1 Timoteo 3:2, 12.
11. He koe koa neʼe foaki he ʼu koloā ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu, pea neʼe ko he fakamālaloʼi koa ki te hahaʼi fafine?
11 ʼO foaki he koloā: ʼE fakamatala e te tohi Ancient Israel—Its Life and Institutions ʼo fēnei: “Ko te maʼua ʼaē ke foaki he falā, pe ko he meʼa ʼe tau mo te faʼahi ʼaia, ki te famili ʼa te taʼahine, ʼe ʼiloga lelei mai ko te nofo ʼohoana faka Iselaelite neʼe hage ko he meʼa ʼe fakatau. Kae ko te [koloā] neʼe mole tau mo feʼauga ko he totogi ia ʼo he fafine ohage ko he falā neʼe foaki ki te famili ko he fetogi ʼo te taʼahine.” (Ko mātou ʼaē ʼe mātou fakaʼiloga keheʼi.) Koia, neʼe faka ʼuhiga te totogi ʼaia neʼe foaki ki te famili ʼo te fafine, ohage ko he falā moʼo fetogi ia te mole kei maʼu ʼaē e te famili te ʼu lelei ʼo tana ʼu gāue, ʼo toe feiā aipe ki te ʼu faiga pea mo te falā ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te famili moʼo ʼona taupau. ʼO ʼiloga ʼaki ai neʼe mole ina fakamālaloʼi te fafine, kae ko te falā ʼaia ʼe fakahā ʼaki ai tona maʼuhiga ʼaē ki tona famili.—Senesi 34:11, 12; Ekesote 22:16; vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Sanualio 1989, fakafalani, ʼi te ʼu pasina 21 ki te 24.
12. (a) Neʼe koteā koa te ʼu kupu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te ʼu tagata ʼohoana ʼo toe feiā pe ki te ʼu fafine ʼohoana ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu, pea ko te ʼu kupu koa ʼaia neʼe tauʼi ki te hahaʼi fafine? (b) Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ai ke tou fakatokagaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu kupu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ʼi Eteni? (Vakaʼi te kiʼi nota ʼi te lalo pasina.)
12 Ko te ʼu tagata ʼohoana ohage ko te “ ʼu pule”: Ko te meʼa neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo Apalahamo mo Sala lagi ʼi te taʼu 1918 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼe ʼiloga mai ʼi tonā temi neʼe ko he agamāhani ia te faka ʼuhigaʼi ʼo he tagata ʼohoana ohage ko he “pule” (faka Hepeleo, baʹʽal) pea ko te fafine ʼohoana ohage “ko he tahi ʼe puleʼi” (faka Hepeleo, beʽu·lahʹ). (Senesi 20:3) Neʼe fakaʼaoga ki muli age te ʼu faʼahiga palalau ʼaia ʼi ʼihi temi ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe mole ʼi ai he talanoa ʼe hā mai ai ko te hahaʼi fafine ʼi muʼa ʼo te temi ʼa te kau Kilisitiano, neʼe nātou faka ʼuhiga te faʼahi ʼaia ohage ko he meʼa tauʼi ʼo nātou.b (Teutalonome 22:22) Neʼe mole tonu ke gaohi te hahaʼi fafine ohage ko he ʼu meʼa ʼa he tahi ʼe pule katoa kiai. Ko te moʼi kele peʼe ko he ʼu koloā ʼe feala ke totogi, ke fakatau, pea mo maʼu ohage ko he tōfiga, kae neʼe mole tonu ke feiāʼi te fafine ʼohoana. ʼE ʼui fēnei e te tāʼaga lea faka Tohi-Tapu: “Ko te tofiʼa mai te ʼu tāmai ko he ʼapi pea mo he ʼu koloā, kae ko te fafine ʼohoana poto ʼe haʼu ia mai ia Sehova.”—Tāʼaga Lea 19:14; Teutalonome 21:14.
Ko He Tuʼulaga ʼe Tāu
13. Ka muliʼi e te kau tagata aga faka lotu te faʼifaʼitaki ʼa Sehova pea mo nātou fakalogo ki tana Lao, neʼe koteā tona fua ki te hahaʼi fafine?
13 Koia ʼaē, neʼe koteā koa te tuʼulaga ʼo te hahaʼi fafine ʼi te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano? Neʼe feafeaʼi tonatou tokagaʼi pea mo tonatou gaohi? ʼI tona fakahagatonu, ka neʼe muliʼi e te hahaʼi tagata ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua te faʼifaʼitaki ʼa Sehova pea mo nātou fakalogo ki tana Lao, neʼe maʼu e te hahaʼi fafine te aga fakaʼapaʼapa pea neʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fealagia kiai ʼo toe feiā ki ni ʼu pilivilesio.
14, 15. Koteā te ʼu fakamatala ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼapaʼapaʼi ʼo te hahaʼi fafine ʼi Iselaele, pea he koe ʼe matatonu te ʼamanaki ʼaē ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tana kau atolasio tagata ke nātou fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi fafine?
14 Neʼe tonu ke fakaʼapaʼapaʼi te ʼu fafine. Ko te Lao ʼaē ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe foaki kia Iselaele neʼe fakatotonu ke fakaʼapaʼapa ki te ʼu tāmai pea mo te ʼu faʼe. (Ekesote 20:12; 21:15, 17) ʼE ʼui fēnei ia Levitike 19:3: “ ʼE tonu anai ke koutou manavasiʼi takitokotahi ki tana faʼe pea mo tana tāmai.” ʼI te tahi lakaga neʼe fakaōvi age ia Pati-Sepa ki tana tama ko Salomone, “neʼe tuʼu atu aipe te hau ʼo fetaulaki mo ia pea neʼe tulolo ʼi ʼona muʼa” ʼi he aga fakaʼapaʼapa. (1 Hau 2:19) ʼE fakatokagaʼi e te Encyclopaedia Judaica: “Ko te ʼu fakatātā faka polofeta ʼo te ʼofa ʼo te ʼAtua kia Iselaele ʼe hage ia ko te ʼofa ʼa he tagata ʼohoana ki tona hoa neʼe feala pe ke maʼuliʼi ʼi he sosiete neʼe fakaʼapaʼapaʼi ai te hahaʼi fafine.”
15 ʼE ʼamanaki ia Sehova ke fakaʼapaʼapa tana kau atolasio tagata ki te hahaʼi fafine, ohage ko tana fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi fafine. ʼE tou maʼu te ʼu faʼahi ʼaia ʼi te ʼu tohi faka Tohi-Tapu, ʼaē ko Sehova ʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼe hoko ki te hahaʼi fafine ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā, pea ʼe ina fakatatau te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi te loto ʼo te hahaʼi fafine. (Isaia 42:14; 49:15; 66:13) ʼE ko he faʼahi ʼe tokoni ki te kau lautohi ke nātou mahino ki te meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo Sehova. ʼE maʼuhiga ke tou fakatokagaʼi ko te kupu faka Hepeleo ʼaē ko te “manavaʼofa,” peʼe ko te “ ʼofa mamahi,” ʼaē ʼe faka ʼuhiga e Sehova kia ia totonu, ʼe pipiki ki te kupu ʼaē ko te “ ʼalo” pea ʼe feala ke talanoa kiai ohage “ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼa he faʼe.”—Ekesote 33:19; Isaia 54:7.
16. Koteā te ʼu faʼifaʼitaki ʼe hā ʼaki ai neʼe faka maʼuhigaʼi te tokoni ʼa te hahaʼi fafine aga faka lotu?
16 Ko te tokoni ʼa te hahaʼi fafine aga faka lotu ʼe maʼuhiga. ʼI te tahi ʼaluʼaga neʼe lotolotolua ia te tagata aga faka lotu ko Apalahamo peʼe ina tokagaʼi te tokoni ʼo tona ʼohoana aga faka lotu, ʼaē ko Sala, neʼe ʼui fēnei age e Sehova: “Fakalogo ki tona leʼo.” (Senesi 21:10-12) Ko te ʼu ʼohoana Itite ʼo Esau “neʼe ko te ʼu tupuʼaga fakaloto mamahi ki te ʼatamai ʼo Isaake pea mo Lepeka.” ʼE mahino ia neʼe fakahā e Lepeka tana tuʼania ʼaē ka ina logoʼi anai kapau ʼe ʼohoana tonā foha ko Sakopo mo he taʼahine Itite. Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Isaake? ʼE ʼui fēnei e te fakamatala: “Koia neʼe pāui e Isaake ia Sakopo, pea mo ina tapuakina, pea mo ina fakatotonu age ki ai, mo ʼui fēnei: ‘ ʼAua naʼa ke toʼo he ʼohoana ʼi te ʼu taʼahine ʼo Kanaane.’ ” ʼIo, logope la ʼi te temi ʼaia neʼe mole tala fakahagatonu age e Lepeka te tokoni, neʼe fai e tona ʼohoana te tonu neʼe fakahā ai neʼe ina tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo Lepeka. (Senesi 26:34, 35; 27:46; 28:1) Ki muli age, ʼi te fakalogo ʼaē ʼa te Hau ko Tavite ki te kole ʼa Apikaela, neʼe ina tekeʼi ke ʼaua naʼa ina fai he aga fakapō.—1 Samuele 25:32-35.
17. Koteā ʼaē ʼe ʼiloga ai ko te hahaʼi fafine neʼe nātou maʼu he faʼahiga pule ʼi te famili?
17 Neʼe maʼu e te fafine hana faʼahiga pule ʼi te famili. Neʼe fakaloto mālohiʼi te ʼu fānau ʼo fēnei: “Fakalogo, Ê toku foha, ki te akonaki ʼo tau tāmai, pea ʼaua naʼa ke līaki te lao ʼo tau faʼe.” (Tāʼaga Lea 1:8) ʼE fakahā e te fakamatalatala ʼo ʼuhiga mo “te fafine ʼaē ʼe mafai” ia Tāʼaga Lea kapite 31, ko te fafine ʼohoana faʼa gāue ʼaē ʼe mole gata pe ki tana fakatokatokaʼi ʼaē ʼo te loto fale kae ʼe toe feala ke tokaga ki te totogi ʼo te ʼu meʼa ʼaē moʼo fakateuteuʼi te loto fale, ke ina fai he gāueʼaga ʼe fua, ke ina fakatuʼu he kiʼi matagi gāue, pea ke ʼiloa ʼuhi ko tana ʼu palalau fakapotopoto. Ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga ʼaupito ko te vikiʼi ʼaē neʼe tau mo te hahaʼi fafine ʼaē neʼe manavasiʼi faka lotu kia Sehova. ʼE mole fakapuna’maʼuli te maʼuhiga ʼo te taʼi fafine ʼohoana ʼaia ʼaē ʼe “maʼuhiga age ia ʼi he ʼu feo matalelei.” Ko te feo kula maʼuhiga neʼe ko te meʼa gigila neʼe leleiʼia ʼaupito ʼo toe feiā ki hona ʼaluʼaga fakateuteu.—Tāʼaga Lea 31:10-31.
Ko Te Hahaʼi Fafine ʼAē Neʼe Nātou Maʼu Te ʼOfa Makehe ʼa Te ʼAtua
18. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea neʼe fakahā ai e Sehova te ʼofa makehe ki ʼihi ʼu fafine ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu?
18 Ko te tokaga ʼa Sehova ki te hahaʼi fafine neʼe ʼiloga ʼi te ʼofa makehe ʼaē neʼe ina fakahā ki ʼihi ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu. Ko Akale, Sala, pea mo te ʼohoana ʼo Manoa neʼe ʼaʼahi nātou e te kau ʼaselo moʼo fakahoko kia nātou te takitaki fakaʼatua. (Senesi 16:7-12; 18:9-15; Kau Fakamāu 13:2-5) Neʼe ʼi ai “te ʼu fafine kaugana” ʼi te tapenakulo pea mo te ʼu fafine hiva ʼi te malaʼe ʼo te fale hau ʼo Salomone.—Ekesote 38:8; 1 Samuele 2:22; Tagata Tānaki 2:8.
19. ʼI ʼihi temi, ko te ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ai e Sehova te hahaʼi fafine moʼo fakafofoga ʼo ia?
19 Tuʼa lahi ʼi te hisitolia ʼo Iselaele, neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova te hahaʼi fafine moʼo fakafofoga ʼo ia peʼe moʼo talanoa ʼo ʼuhiga mo ia. ʼE tou lau fēnei ʼo ʼuhiga mo te fafine polofeta ko Tepola: “Ko te ʼu foha ʼo Iselaele neʼe nātou hake kia ia ʼo ʼuhiga mo te fai fakamāu.” (Kau Fakamāu 4:5) Hili ʼo te lavāʼi ʼaē ʼo te hau Kananite ko Jabin ʼi te kau Iselaelite, neʼe maʼu e Tepola te pilivilesio makehe. ʼE mahino papau ia neʼe lagi ko ia ʼaē neʼe ina tohi te koga ʼo te hiva ʼo tonatou mālo ʼaē neʼe liliu ʼo kau ki te ʼu Fakamatala ʼaē neʼe haʼu mai ia Sehova.c (Kau Fakamāu, kapite 5) Ko te ʼu sēkulō ki muli age, ʼi te fia fakafehuʼi e te Hau ko Sosiasi ia Sehova, neʼe ina fekauʼi te telekasio ʼaē neʼe kau ai te pelepitelo lahi, ke nātou ʼolo ki te fafine polofeta ko Huldah. Neʼe toe fakamālohi e Huldah: “Koʼeni te meʼa neʼe ʼui e Sehova, ia te ʼAtua ʼo Iselaele.” (2 Hau 22:11-15) ʼI te ʼaluʼaga ʼaia, neʼe fakatotonu e te hau ki te telekasio ke ʼolo ki te fafine polofeta moʼo maʼu ʼo he takitaki mai ia Sehova.—Fakatatau mo Malakia 2:7.
20. Koteā te ʼu faʼifaʼitaki ʼe ʼiloga ai te tokaga ʼaē ʼa Sehova ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te hahaʼi fafine ʼo toe feiā ki tonatou maʼuli fīmālie?
20 Ko te tokaga ʼa Sehova ki te maʼuli fīmālie ʼo te hahaʼi fafine ʼe ʼiloga lelei ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe ina fai he meʼa maʼa tana kau atolasio fafine. Neʼe tuʼa lua tana hāofaki ia te ʼohoana matalelei ʼa Apalahamo, ia Sala, ke ʼaua naʼa fakaʼalikiʼi. (Senesi 12:14-20; 20:1-7) Neʼe fakahā e Sehova tona ʼofa ki te ʼohoana ʼo Sakopo ʼaē neʼe mole ʼofainaʼi, ia Lea, ʼo ina ‘avahi tona ʼalo’ ke ina maʼu he tama. (Senesi 29:31, 32) ʼI te temi ʼaē neʼe feala ai ki te ʼu fafine Iselaelite e toko lua neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼaē neʼe faifānau, ke nā mamate ʼi tana hāofaki te ʼu tamaliki tagata Hepeleo mai te tāmateʼi ʼo te ʼu fānau ʼi Esipito, neʼe leleiʼia e Sehova ʼo “ina foaki age kia nāua tona famili.” (Ekesote 1:17, 20, 21) Neʼe ina toe tali te kole fakamalotoloto ʼa Hannah. (1 Samuele 1:10, 20) Ko te fafine vitua ʼaē neʼe ʼohoana mo te polofeta, ʼi te temi ʼaē neʼe felāveʼi ai mo te tagata tae maʼua ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ke ina toʼo tana ʼu tamaliki moʼo totogi ʼaki tona maʼua, neʼe mole līʼakina ia e Sehova. ʼAki te ʼofa, neʼe faka fealagia e Sehova ki te polofeta ko Eliseo ke ina fakatuputupu te lahi ʼaē ʼo tana moʼi lolo ke feala ai hana totogi tona maʼua. ʼO ina hāofaki ai tona famili pea mo tona ʼuhiga fafine.—Ekesote 22:22, 23; 2 Hau 4:1-7.
21. Koteā te fakamatalatala ʼe fakahā e te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi fafine?
21 ʼO mole lagolago ki he manatu ʼe mole lelei ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine, ʼe fakahā e te ʼu Tohi Faka Hepeleo te fakamatalatala ʼo ʼuhiga mo tonatou ʼaluʼaga ʼi te kau kaugana ʼa te ʼAtua. Logope la ko Sehova neʼe mole ina hāofaki tana kau atolasio fafine mai te fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Senesi 3:16, neʼe gaohi te hahaʼi fafine ʼaki te aga ʼe tāu mo nātou ʼo toe feiā mo te fakaʼapaʼapa ʼa te hahaʼi tagata aga faka lotu ʼaē neʼe nātou muliʼi te faʼifaʼitaki ʼa Sehova pea mo nātou tokagaʼi tana Lao.
22. ʼI te temi ʼaē neʼe haʼu ai Sesu ki te kele, neʼe fetogi koa te tuʼulaga ʼo te hahaʼi fafine, pea koteā te ʼu fehuʼi ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
22 ʼI te ʼu sēkulō ʼaē ʼe hoa ki te fakaʼosi ʼo te ʼu Tohi Faka Hepeleo, ko te tuʼulaga ʼo te hahaʼi fafine neʼe fetogi ʼi te kau Sutea. ʼI te temi ʼaē neʼe haʼu ai Sesu ki te kele, neʼe lahi te ʼu tuʼakoi neʼe fai e te ʼu talatisio faka Lapi ʼo ʼuhiga mo te ʼu pilivilesio faka lotu ʼa te hahaʼi fafine pea mo tonatou maʼuli faka sosiale. Neʼe lave koa ki te aga ʼa Sesu te ʼu talatisio ʼaia ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine? ʼE tonu koa ke feafeaʼi te gaohi ʼo te hahaʼi fafine ia ʼaho nei? ʼE talanoa anai ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te tikisionalio Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary, ʼe ina faka ʼuhiga te kupu ʼaē ko te “polygamie” ki he “nofo ʼohoana ʼe feala ai ki te fafine peʼe ki te tagata ke lahi honā ʼu hoa ʼi te lakaga pe e tahi.” ʼE kehe age leva te kupu ʼaē ko te “polygynie” ʼe faka ʼuhiga ki he “ ʼaluʼaga peʼe ko he agaaga ʼo he maʼu e he tagata hona ʼohoana e tahi peʼe tokolahi.”
b ʼI te ʼu Tohi faka Hepeleo katoa, ʼe nātou talanoa tāfito ki te hahaʼi tagata ʼaē kua ʼohoana ohage ko he “tagata ʼohoana” (faka Hepeleo, ʼish) pea ki te fafine ʼohoana ohage ko he “fafine ʼohoana” (faka Hepeleo, ʼish·shahʹ). Ohage la, ʼi Eteni, neʼe mole fakaʼaogaʼi e Sehova te ʼu kupu ʼaē ko te “pule” pea ko he “tahi ʼe puleʼi,” kae ko te ʼu kupu ʼaē ko te “tagata ʼohoana” pea mo te “fafine ʼohoana.” (Senesi 2:24; 3:16, 17) Neʼe fakakikite e te lea faka polofeta ʼa Osea, ʼi tana ʼosi liliu mai tana ʼaunofo, ko Iselaele, ʼaki te loto fakahemala, neʼe pāui kia Sehova ko “Toku ʼohoana,” kae mole ko “Toku pule.” ʼO hā ʼaki ai ko te kupu ʼaē te “ ʼohoana” ʼe mālū age ia ʼi te kupu “pule.”—Osea 2:16.
c ʼE maʼuhiga ke fakatokagaʼi te fakaʼaogaʼi ʼaē ʼo te kupu “ko ʼau” ʼi te tohi ʼo te Kau Fakamāu 5:7 ʼo ʼuhiga mo Tepola.
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ Koteā ʼaē ʼe hā mai ʼi te ʼu kupu “tokoni” mo “fakakatoa” ʼo ʼuhiga mo te tuʼulaga ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ki te fafine?
◻ ʼI te temi ʼaē ʼe tou vakaʼi ai te ʼu agaʼi fenua ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou taupau maʼu ʼi totatou ʼatamai?
◻ Koteā ʼaē ʼe hā ai ko te hahaʼi fafine neʼe nātou maʼu te tuʼulaga ʼe tāu mo nātou ʼi te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu temi muʼa?
◻ Ko te ʼu ʼaluʼaga feafeaʼi ʼaē neʼe foaki ai e Sehova te ʼofa makehe ki te hahaʼi fafine ʼi muʼa ʼo te ʼu temi faka Kilisitiano?