ʼE Tāu Mo Te Fafine Kilisitiano Ia Te Faka Maʼuhiga Pea Mo Te Fakaʼapaʼapa
“Kia koutou tagata, . . . koutou haga nonofo mo nātou ʼo mulimuli pe ki te ʼatamai mālama, ʼo tuku kia nātou te faka maʼuhiga ohage ki he ipu ʼe vaivai age, te ipu fakafafine.”—1 Petelo 3:7.
1, 2. (a) Koteā ʼaē neʼe malaga ʼi te fai palalau ʼa Sesu mo te fafine Samalitana, pea koteā tona tupuʼaga? (Vakaʼi te kiʼi nota ʼi te lalo pasina.) (b) ʼI tana fai faka mafola ki te fafine Samalitana, koteā ʼaē neʼe fakahā e Sesu?
ʼI TE vai keli ʼāfea ʼaē ʼe ōvi age ki te kolo ʼo Sisale, ʼi te fakaōvi ki te fakaʼosi ʼo te taʼu 30 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼo te fetapā, neʼe fakahā e Sesu pe koteā tana manatu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga gaohi ʼaē ʼo te hahaʼi fafine. ʼI te uhu, neʼe fai e Sesu te fagona loa pea mo faigataʼa ʼi tana fakalaka ʼi te kolo moʼugaʼia ʼo Samalia, pea neʼe tau ki te vai keli, kua gaʼegaʼe, kua fia kai, pea mo fia ʼinu. ʼI tana heka ʼo ōvi age ki te vai keli, neʼe fakaōvi age te fafine Samalitana ʼo ʼohu vai. Pea neʼe ʼui age e Sesu ʼo fēnei: “Mai he meʼa ke ʼau ʼinu.” Neʼe lagi punamaʼuli te fafine. Neʼe ina fehuʼi age: “He koe ko koe ʼaenā, ko te Sutea, ʼe ke kole mai kia ʼau hau meʼa ʼinu, kia ʼau ʼaenī ko te fafine Samalitana?” Ki muli age, ʼi te liliu mai ʼa tana kau tisipulo mai tanatou toʼo meʼa kai, neʼe nātou punamaʼuli, ʼo nātou feʼekeʼaki pe koʼe ʼe “palalau [Sesu] mo te fafine.”—Soane 4:4-9, 27.
2 Koteā ʼaē neʼe tupu ai te fehuʼi ʼa te fafine pea mo te fia ʼiloʼi ʼa te kau tisipulo? Neʼe ko ia ko te fafine Samalitana, pea neʼe mole felogoi lelei te kau Sutea pea mo te kau Samalitana. (Soane 8:48) Kae, ʼe mahino papau ia, neʼe toe ʼi ai te tahi tupuʼaga ʼo tanatou fia ʼiloʼi. ʼI te temi ʼaia, neʼe fakakoviʼi e te talatisio faka Sutea te palalau ʼa te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine ia muʼa ʼo te kaugamālie.a Kae logope te faʼahi ʼaia, neʼe faka mafola fakahagatonu pe ia Sesu ki te fafine fakamalotoloto ʼaia, ʼo ina fakahā age kia ia neʼe ko ia ko te Mesia. (Soane 4:25, 26) ʼAki te meʼa ʼaia, neʼe fakahā e Sesu ʼe mole ko ni ʼu talatisio ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu ʼaē ka nātou taki anai ia ia, ʼo kau ai mo te ʼu talatisio ʼaē ʼe nātou fakamālaloʼi te hahaʼi fafine. (Maleko 7:9-13) Kae, ʼaki te meʼa ʼaē neʼe ina fai pea mo te meʼa ʼaē neʼe ina akoʼi, neʼe fakahā e Sesu ʼe tonu ke faka maʼuhiga pea mo fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi fafine.
Te Aga ʼa Sesu Ki Te Hahaʼi Fafine
3, 4. (a) Neʼe feafeaʼi te tali ʼa Sesu ki te fafine ʼaē neʼe fāfā ki tona kofu? (b) Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku e Sesu ki te kau Kilisitiano tagata, tāfito ki te kau tagata taupau?
3 Ko te manavaʼofa ʼa Sesu ki te hahaʼi neʼe hā ʼi tana faʼahiga aga ʼaē ki te ʼu fafine. ʼI te tahi lakaga, ko te fafine neʼe mamahi ʼi te ʼalu ʼo te toto ia te ia lolotoga taʼu e 12, neʼe ina kumi ia Sesu ʼi te hahaʼi tokolahi. ʼUhi ko tona mahaki, neʼe liliu ia ko he tahi ʼe heʼemaʼa ʼi te lao, pea neʼe mole tonu ia ke ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi. (Levitike 15:25-27) Kae ʼi tona lotomamahi ʼaupito neʼe ina muliʼi fakafūfū ia Sesu. ʼI tana fāfā ki te kofu ʼo Sesu, neʼe mālōlō atu aipe! Logope te haʼele ʼa Sesu ʼo ʼalu ki te ʼapi ʼo Sailusi he neʼe mahaki kovi tona ʼofafine, neʼe tuʼu ia Sesu. ʼI tana logoʼi ʼaē neʼe mavae ia te ia te mālohi, neʼe ina kumi ia ia ʼaē neʼe fāfā mai kia te ia. Koia, neʼe haʼu te fafine ʼo tō ki ʼona vaʼe pea mo tete. ʼE munaʼi anai koa ia ia e Sesu ʼi tana ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi peʼe ko tana fāfā mai ki tona kofu kae neʼe heʼeki ina fakagafua age? Kailoa, kae neʼe manavaʼofa pea mo agalelei ʼaupito kia ia. Neʼe ina ʼui age: “ ʼOfafine, kua fakamālōlō koe e tau tui.” Neʼe ko te lakaga pe ʼaia e tahi neʼe palalau fakahagatonu ai ia Sesu ki te fafine ʼaki te kupu “ ʼofafine.” E lagi ko te kupu ʼaia neʼe malave fakafimālie ki tona loto!—Mateo 9:18-22; Maleko 5:21-34.
4 Neʼe mole gata pe te sio ʼa Sesu ki te tohi ʼaē ʼo te Lao. Neʼe sio ia ki tona ʼuhiga moʼoni pea mo te ʼaoga ʼaē ke maʼu he loto fakamolemole pea mo manavaʼofa. (Vakaʼi ia Mateo 23:23.) Neʼe tokagaʼi e Sesu te ʼu ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo te mahaki ʼo te fafine pea neʼe mahino kia te ia neʼe ko te tui ʼa te fafine ʼaē neʼe ina uga ai ia ia ke ina fāfā mai kia te ia. ʼAki te faʼahi ʼaia, neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei ki te kau tagata Kilisitiano, tāfito ki te kau tagata taupau. Kapau ko he tuagaʼane Kilisitiano ʼe tau pea mo he ʼu fihifihia peʼe ko he ʼaluʼaga faigataʼa, ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu anai ke ʼaua naʼa gata pe tanatou sisio ʼaki pe te ʼu palalau peʼe ko te ʼu gāue ʼaē ʼe fai ʼi te lakaga pe ʼaia kae ke nātou tokagaʼi te ʼu ʼaluʼaga pea mo te ʼu tupuʼaga ʼaē neʼe nātou uga ai ia ia ke ina ʼui peʼe fai te meʼa ʼaia. ʼAki te taʼi fakasiosio tonu ʼaia ʼe hā ʼaki ai ko te loto faʼa kātaki, ko te lotomahino, pea mo te manavaʼofa ʼe ʼaoga age ʼi he ʼu tokoni peʼe ko he fakatonutonu.—Tāʼaga Lea 10:19; 16:23; 19:11.
5. (a) Neʼe feafeaʼi te faka tuʼakoi ʼo te hahaʼi fafine ʼi te ʼu talatisio faka Sutea? (Vakaʼi te kiʼi nota ʼi te lalo pasina.) (b) Ko ai koa ʼaē neʼe sio mata pea mo fakamoʼoni ki te fakatuʼuake ʼaē ʼa Sesu?
5 Popūla ʼi te ʼu talatisio faka Sutea, ko te hahaʼi fafine ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te kei nofo ʼa Sesu ʼi te kele neʼe faka tuʼakoi tonatou fakaʼaogaʼi ohage ko ni kau fakamoʼoni ʼi he fai fakamāu.b Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te hili pe ʼo te fakatuʼuake ʼo Sesu mai te mate ʼi te ʼaho 16 ʼo Nisani ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi. Ko ai ʼaē ka ʼuluaki sio anai kia Sesu ʼaē kua fakatuʼuake pea mo ina fakamoʼoni ki te ʼu tisipulo kua tuʼuake tonatou ʼAliki? ʼE mahino papau ia neʼe ko te kau fafine ʼaē neʼe nātou tutuʼu ōvi ʼi te koga meʼa ʼaē neʼe haʼi ai ia ia ʼi te pou ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe mate ai.—Mateo 27:55, 56, 61.
6, 7. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu ki te ʼu fafine ʼaē neʼe ʼōmai ki te falemaka? (b) Neʼe koteā te tali ʼa te kau tisipulo tagata ʼa Sesu ki te fakamatala ʼa te kau fafine, pea koteā te ako ʼaē ʼe feala ke tou maʼu mai ai?
6 ʼI te kei hegihegi ʼo te ʼuluaki ʼaho ʼo te vāhaʼa, ko Malia Maketalena pea mo ʼihi ʼu fafine neʼe nātou ʼolo ki te falemaka mo te ʼu ʼakau fakamagoni moʼo takai ʼaki te sino ʼo Sesu. ʼI tanatou maʼu atu ʼe gaʼasi te falemaka, neʼe lele ia Malia ʼo fakahā kia Petelo mo Soane. Kae ko te ʼu fafine ʼaē, neʼe nonofo nātou ʼi ai. Mole tuai, mo te hā age ʼa te ʼaselo kia nāua pea mo ina ʼui age kua fakatuʼuake ia Sesu. “Koulua foimo ʼolo ʼo ʼui age ki ʼana tisipulo,” ko te fakatotonu ʼaia ʼa te ʼaselo. Logope la te fia mavae fakavilivili ʼa te ʼu fafine moʼo tala te logo, neʼe hā totonu ia Sesu kia nāua. Neʼe ʼui maʼana kia nāua: “Koulua ʼolo ʼo tala te logo ki ʼoku tēhina.” (Mateo 28:1-10; Maleko 16:1, 2; Soane 20:1, 2) ʼI tana puli ʼaē ʼi te temi ʼaē neʼe hā ai te ʼaselo pea ʼi tana mole kei faʼa kātakiʼi tona lotomamahi, neʼe toe liliu ia Malia Maketalena ki te falemaka gaʼasi. ʼI te temi leva ʼaia neʼe hā Sesu kia ia, pea ʼi tana kua ʼiloʼi ʼaē ko ia, neʼe ʼui age e Sesu: “ ʼAlu ki toku ʼu tēhina pea ke ʼui age kia nātou, ‘ ʼe ʼau hake ki taku Tāmai pea ko takotou Tāmai, pea ki toku ʼAtua pea ko tokotou ʼAtua.’ ”—Soane 20:11-18; fakatatau mo Mateo 28:9, 10.
7 Neʼe feala pe ke ʼuluaki hā ia Sesu kia Petelo, kia Soane, peʼe ko he tahi ʼi te kau tisipulo tagata. Kae, neʼe ina fili ke ina faka maʼuhigaʼi te ʼu fafine ʼaia ʼaki hanatou ʼuluaki sisio ki tona fakatuʼuake pea mo tana fekauʼi ʼaē nātou ke nātou ʼolo ʼo fagonogono ki tana kau tisipulo tagata. Neʼe feafeaʼi tanatou tali te faʼahi ʼaia? ʼE fakamatala fēnei e te tohi: “Kae, kia nātou neʼe matafaikehe te ʼu palalau ʼaia pea neʼe mole nātou tui ki te ʼu fafine.” (Luka 24:11) Neʼe feala koa ia ke mata faigataʼa kia nātou te tali ʼo te fakamoʼoni ʼaia ʼuhi he neʼe haʼu ia mai he ʼu fafine? Kapau koia, neʼe nātou maʼu, ʼi tona temi totonu, he fakamoʼoni lahi kua fakatuʼuake Sesu mai te mate. (Luka 24:13-46; 1 Kolonito 15:3-8) Ia ʼaho nei, ʼe aga fakapotopoto te kau tagata Kilisitiano ʼi te temi ʼaē ʼe nātou tokagaʼi ai te ʼu tokoni ʼa tonatou ʼu tuagaʼane ʼi te faʼahi fakalaumālie.—Vakaʼi ia Senesi 21:12.
8. ʼAki tana ʼu faʼahiga aga ʼaē ki te hahaʼi fafine, koteā ʼaē neʼe fakahā e Sesu?
8 ʼE ko he meʼa fakaloto fīmālie moʼoni te fakatokagaʼi ʼaē ʼo te faʼahiga aga ʼaē neʼe fai e Sesu ki te hahaʼi fafine. Neʼe manavaʼofa tuʼumaʼu pea mo agalelei ʼi tana felogoi mo te ʼu fafine, pea neʼe mole ina fakamālaloʼi nātou peʼe mo manukiʼi nātou ʼi he temi. (Soane 2:3-5) Neʼe mole ina fakaʼaogaʼi pe la te ʼu talatisio faka Sutea ʼaē ʼe nātou fakamālaloʼi te aga ʼaē ʼe tāu mo te hahaʼi fafine pea mo nātou fakanoaʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. (Vakaʼi ia Mateo 15:3-9.) ʼAki te fai ʼo te aga ʼaē ʼe tāu mo te hahaʼi fafine ʼo toe feiā ki tonatou fakaʼapaʼapaʼi, neʼe fakahā lelei e Sesu te manatu ʼa Sehova ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga gaohi ʼo nātou. (Soane 5:19) Neʼe toe tuku foki e Sesu te faʼifaʼitaki lelei ke muliʼi e te kau tagata Kilisitiano.—1 Petelo 2:21.
Ko Te ʼu Akonaki ʼa Sesu ʼo ʼUhiga Mo Te Hahaʼi Fafine
9, 10. Neʼe feafeaʼi te mole tali e Sesu te ʼu talatisio faka Sutea ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine, pea koteā ʼaē neʼe ina ʼui ʼi te ʼosi fai e te kau Faliseo tanatou fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te mavete ʼohoana?
9 Neʼe mole tali e Sesu te ʼu talatisio faka Sutea pea neʼe ina faka maʼuhigaʼi te hahaʼi fafine ʼaki tana ʼu aga ʼo toe feiā mo tana fai akonaki. Ohage la, tou fakatokagaʼi muʼa te meʼa ʼaē neʼe ina akoʼi ʼo ʼuhiga mo te mavete ʼohoana pea mo te tono.
10 ʼO ʼuhiga mo te mavete, neʼe fai kia Sesu te fehuʼi ʼaenī: “ ʼE gafua koa ki he tagata ke mavete mo tona ʼohoana ʼi he faʼahiga meʼa pe?” ʼO mulimuli ki te fakamatala ʼa Maleko, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ʼaē ʼe mavete mo tona ʼohoana [gata pe mokā ko he folonikasio] pea toe ʼohoana ia mo he tahi fafine, ʼe tono ia ki tona ʼuluaki ʼohoana, pea kapau ʼe mavete he fafine mo tona ʼohoana ʼo toe ʼohoana ia mo he tahi tagata, ʼe tono ia.” (Maleko 10:10-12; Mateo 19:3, 9) Ko te ʼu palalau nounou ʼaenī ʼe fakahā ʼaki ai te fakaʼapaʼapa ʼaē ke fai ʼo ʼuhiga te aga ʼaē ʼe tāu mo te hahaʼi fafine. ʼO feafeaʼi?
11. Koteā ʼaē ʼe fakahā e Sesu ʼo ʼuhiga mo te noʼo ʼo te ʼohoana ʼaki tana ʼu palalau ʼaenī “gata pe mokā ko he folonikasio”?
11 ʼUluaki, ko te ʼu palalau ʼaenī “gata pe mokā ko he folonikasio” (ʼaē ʼe tuʼu ʼi te fakamatala ʼo te Evaselio ʼo Mateo), neʼe fakahā e Sesu ko te ʼu noʼo ʼo te ʼohoana ʼe mole tonu ke meʼa noaʼi peʼe ke maumauʼi gafua. ʼAki te mafola ʼo te akonaki faka Sutea neʼe ina fakagafua he mavete ʼi he ʼu kiʼi meʼa noa pe, ohage la mo kapau neʼe hala he fakamoho ʼo he meʼa kai ʼa he fafine peʼe neʼe palalau mo he tagata kehe. Pea neʼe toe fakagafua pe foki he mavete ʼohoana mo kapau neʼe sio te tagata ʼohoana ki he fafine ʼe finelelei age. Neʼe tohi fēnei e te tagata ako faka Tohi-Tapu: “ ʼI te temi ʼaē neʼe fai ai e Sesu tana ʼu palalau, neʼe ina . . . foaki tana tokoni ki te hahaʼi fafine ʼo ina kumi ke toe tuʼu te nofo ʼohoana ki tona tuʼulaga māhani.” ʼIo, ko te nofo ʼohoana neʼe tonu ko he noʼo ʼe tuʼumaʼu pea mo feala ai ki te fafine ke ina maʼu he fīmālie.—Maleko 10:6-9.
12. ʼAki te ʼu palalau “ ʼe tono ia ki tona ʼuluaki ʼohoana,” koteā te manatu neʼe fakatuʼu e Sesu?
12 Lua, ʼaki te kupusiga palalau ʼaē “ ʼe tono ia ki tona ʼuluaki ʼohoana,” neʼe fakatuʼu e Sesu te manatu neʼe heʼeki fakamoʼoni ki ai te ʼu fai fakamāu faka Sutea—te manatu ʼaē ʼe tono te ʼohoana tagata ki tona ʼohoana. ʼE fakamahino fēnei e te tohi (The Expositor’s Bible Commentary): “ ʼI te Lotu Faka Sutea faka lapi, ko te fafine ʼaē ʼe heʼe agatonu neʼe feala pe ke ʼui ʼe tono ki tona ʼohoana; pea ko te tagata, ʼaē ʼe ina fai he ʼu felāveʼi fakasino mo he ʼohoana ʼa he tahi tagata, ʼe tono ia ki te tagata ʼohoana ʼaia. Kae, neʼe mole feala ke ʼui ʼe tono he tagata ki tona ʼohoana, logope la he meʼa neʼe ina fai. ʼAki te haga ʼaē ʼa Sesu ʼo fakatatau te maʼua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai ki te tagata ke toe fai feiā pe ki te fafine, neʼe ina faka maʼuhigaʼi te tuʼulaga pea mo te aga ʼaē ʼe tāu mo te hahaʼi fafine.”
13. ʼO ʼuhiga mo te mavete ʼohoana, neʼe feafeaʼi te fakahā e Sesu, ʼi te tuʼu faka Kilisitiano, ʼe ko te lekula pe anai e tahi ki te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine?
13 Tolu, ʼaki te ʼu palalau ʼaenī “ ʼe mavete he fafine mo tona ʼohoana,” neʼe fakahā e Sesu ʼe tāu mo he fafine ke mavete mo hona ʼohoana ʼe heʼe agatonu—ko te aga neʼe ʼiloa kae neʼe mole maʼuliʼi ʼi te lao faka Sutea ʼi te ʼu ʼaho ʼaia.c Neʼe ʼui fēnei “tatau aipe peʼe loto pe mole loto te fafine kae neʼe feala pe ki te tagata tana mavete mo ia, kae ki te fafine ʼaē ʼe fia mavete neʼe tonu muʼa ia ke tali e te tagata.” Kae, ʼo mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe fakatuʼu e Sesu, ʼi te fakatuʼutuʼu faka Kilisitiano, ʼe faka ʼuhiga anai pe te lekula ʼaia ki te hahaʼi fafine ʼo toe feiā pe ki te hahaʼi tagata.
14. ʼAki tana ʼu akonaki, koteā ʼaē neʼe fakahā e Sesu?
14 ʼI te ʼu akonaki ʼa Sesu neʼe hā lelei ai tana tokaga lahi ki te maʼuli fīmālie ʼa te hahaʼi fafine. Koia ʼaē, ʼe faigafua hakita mahino peʼe koʼe neʼe ʼofa ʼaupito te hahaʼi fafine kia Sesu ʼaki hanatou tokakaga ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia te ia ʼo nātou fakaʼaogaʼi tonatou ʼu koloā ki te faʼahi ʼaia. (Luka 8:1-3) Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te meʼa ʼaē ʼe ʼau akonakiʼi ʼe mole haʼu ia mai ia ʼau, kae ʼe ʼa ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ʼau.” (Soane 7:16) ʼAki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina akonakiʼi, neʼe fakahā e Sesu te manavaʼofa ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine.
“Ke Tuku Kia Nātou Te Faka Maʼuhiga”
15. Koteā ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Petelo ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga gaohi e te ʼu tagata ʼohoana tonatou ʼu hoa?
15 Neʼe mamata ia te ʼapositolo ko Petelo ki te faʼahiga agaaga ʼaē ʼa Sesu ki te hahaʼi fafine. Ia taʼu e 30 tupu ki muli age, neʼe foaki e Petelo te tokoni ʼofa ki te ʼu fafine ʼohoana pea mo ina tohi fēnei: “Kia koutou tagata, ke koutou toe feiā pe, koutou haga nonofo mo nātou ʼo mulimuli pe ki te ʼatamai mālama, ʼo tuku kia nātou te faka maʼuhiga ohage ki he ipu ʼe vaivai age, te ipu fakafafine, heʼe ko koutou, ʼe koutou fakatahi mo nātou ko he kau maʼu tōfiga ʼo te ʼofa ʼe mole hona tau ʼaē ʼo te maʼuli, ke ʼaua naʼa tāʼofi ʼakotou faikole.” (1 Petelo 3:7) Koteā ʼaē neʼe fia fakahā e Petelo ʼi tana ʼui ʼaē “ke tuku kia nātou te faka maʼuhiga”?
16. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu ko te “faka maʼuhiga”? (b) Neʼe feafeaʼi te faka maʼuhigaʼi e Sehova ia Sesu lolotoga tana fetogi, pea koteā te ako ʼe tou maʼu mai ai?
16 ʼO mulimuli ki te ʼui ʼa te tagata ʼi te tikisionalio, ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu ʼaē ko te “faka maʼuhiga” (ti·meʹ) ʼe faka ʼuhiga ki he “totogi, ki he meʼa maʼuhiga, ki he faka maʼuhiga, ki he fakaʼapaʼapa.” ʼE fakaliliu te kupu faka Keleka ʼaia ʼaki te ʼu kupu ʼaenī “ko te ʼu meʼa ʼofa” pea mo “he meʼa maʼuhiga.” (Gāue 28:10; 1 Petelo 2:7) ʼE tou mahino loloto ki te faka ʼuhiga ʼaē ʼo te faka maʼuhiga ʼo he tahi, mo kapau ʼe tou vakaʼi te faʼahiga kupu ʼe fakaʼaogaʼi e Petelo ʼo ʼuhiga mo te kupu ʼaia ia 2 Petelo 1:17. ʼE ina ʼui ai ʼo ʼuhiga mo te fetogi ʼa Sesu: “Neʼe ina maʼu te faka maʼuhiga pea mo te kolōlia mai te ʼAtua te Tāmai, ʼi te temi ʼaē neʼe aʼu ai kia te ia, ʼaki te kolōlia, te ʼu palalau ʼaenī: ‘Ko ia nei ko toku ʼAlo, toku ʼofaina, ʼaenī kua ʼau fiafia ʼaupito ai ia te ia.’ ” ʼI te fetogi ʼa Sesu, neʼe faka maʼuhigaʼi e Sehova ia tona ʼAlo ʼaki tana fakahā ʼo tana fiafia ʼaupito ia Sesu, pea neʼe fai e te ʼAtua te palalau ʼaia ke logoʼi e ʼihi. (Mateo 17:1-5) Ko te tagata ʼaē ʼe ina faka maʼuhigaʼi tona ʼohoana, ʼe mole tonu ia ke ina fakalainoaʼi peʼe ke ina fakamālaloʼi ia ia. Kae, ʼe ina fakahā ʼaki tana ʼu palalau pea mo tana ʼu aga—ʼi he temi ʼe nā ʼāteaina ai pea ʼi te kaugamālie—ʼe ina faka maʼuhigaʼi ia ia.—Tāʼaga Lea 31:28-30.
17. (a) He koe ʼe tāu mo te fafine Kilisitiano te faka maʼuhiga? (b) He koe ʼe mole tonu ke manatu te tagata ʼe maʼuhiga age ia kia mata ʼo Sehova ʼi te ʼu gāue ʼaē ʼe fai e he fafine?
17 ʼE ʼui e Petelo, ko te faka maʼuhiga ʼaia, ʼe tonu anai ke ‘tuku’ e te ʼu tagata ʼohoana Kilisitiano ki ʼonatou ʼu ʼohoana. ʼE mole tonu ke fai te faʼahi ʼaia ohage ko he meʼa ʼofa, kae ohage ko he meʼa ʼe tāu ke maʼu e tonatou ʼu ʼohoana. He koʼe ʼe tau mo feʼauga ke maʼu e te ʼu fafine ʼohoana te taʼi faka maʼuhiga ʼaia? Koteʼuhi, ohage ko tona fakamahino e Petelo “ ʼe koutou fakatahi mo nātou ko he kau maʼu tōfiga ʼo te ʼofa ʼe mole hona tau ʼaē ʼo te maʼuli.” ʼI te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ko te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine ʼaē neʼe nātou maʼu te tohi ʼa Petelo neʼe pāui nātou fuli ke nātou maʼu te tōfiga mo Kilisito. (Loma 8:16, 17; Kalate 3:28) Neʼe mole tatau te ʼu maʼua ʼaē neʼe nātou maʼu ʼi te kokelekasio, kae ʼe nātou kaugā hau anai mo Kilisito ʼi Selo. (Fakahā 20:6) Ia ʼaho nei pe foki, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe kaugamālie ia nātou ʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe nātou ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe faihala anai he tagata Kilisitiano mo kapau ʼi tana manatu ʼe maʼuhiga age leva ia kia mata ʼo te ʼAtua ʼi te meʼa ʼaē ʼe fai e te hahaʼi fafine, ʼuhi ko te ʼu pilivilesio ʼaē ʼe feala ke ina maʼu ʼi te kokelekasio. (Vakaʼi ia Luka 17:10.) ʼI muʼa ʼo te ʼAtua, ko te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine ʼe tatau tonatou tuʼulaga ʼi te faʼahi fakalaumālie, heʼe ko te mate faka sakilifisio ʼa Sesu neʼe ina avahi te fealagia ʼe tatau ki te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine—ko te fealagia ʼaē ke ʼāteaina mai te fakatūʼa ʼo te agahala pea mo te mate, ke feala ai te maʼu ʼo te maʼuli heʼegata.—Loma 6:23.
18. Koteā te tupuʼaga tāfito ʼo te tokoni ʼa Petelo ki te tagata ʼohoana ke ina faka maʼuhigaʼi tona ʼohoana?
18 ʼE foaki e Petelo te tahi tupuʼaga tāfito ʼo te fakamaʼua ʼaē ki he tagata ʼohoana ke ina faka maʼuhigaʼi tona ʼohoana, “ke ʼaua naʼa tāʼofi [tana] ʼu faikole.” Ko te kupuʼi palalau ʼaē “naʼa tāʼofi” ʼe haʼu mai te kupu faka Keleka (en·koʹpto) ʼaē ʼe faka ʼuhiga ko he “tuʼusi.” ʼO mulimuli ki te tohi Expository Dictionary of New Testament Words ʼa Vine, “neʼe fakaʼaogaʼi te hahaʼi ʼaē ʼe fakatupu tuʼutāmaki moʼo maumauʼi ʼo he ala, peʼe moʼo gaohi ʼo he meʼa fakatupu tūkia ʼi te ala.” Koia, ko te tagata ʼohoana ʼaē ʼe galo ia ia ke ina faka maʼuhigaʼi tona ʼohoana ʼe feala ke hage kia ia ʼe ʼi ai he meʼa ʼe ina tāʼofi tana ʼu faikole pea mo te fagono mai ʼa Sehova. ʼE feala ke logoʼi e te tagata ʼe mole tāu pea mo ia ke fakaōvi ki te ʼAtua, peʼe ko Sehova ʼaē ʼe feala ke mole fagono mai kia ia. ʼE ʼiloga lelei mai, ʼe tokaga ʼaupito ia Sehova ki te faʼahiga aga ʼaē ʼe fai e te hahaʼi tagata ki te hahaʼi fafine.—Vakaʼi ia Tagilāulau 3:44.
19. ʼE lava feafeaʼi ki te ʼu tagata mo te ʼu fafine ʼi te kokelekasio ke nātou kaugā gāue fakatahi ʼaki he fefakaʼapaʼapaʼaki?
19 ʼE mole ko te kau tagata ʼohoana pe ʼaē ʼe fakamaʼua kiai ke nātou fakahā ia te faka maʼuhiga. Logope la ʼe tonu ke faka maʼuhigaʼi e te tagata tona ʼohoana ʼaki hana gaohi ia ia mo he lotoʼofa pea mo fakahā ki ai te aga ʼaē ʼe tāu mo ia, ʼe tonu ki he fafine ʼohoana ke faka maʼuhigaʼi tona ʼohoana, ʼaki hana fakalogo ki ai pea mo ina fakahā he fakaʼapaʼapa loloto. (1 Petelo 3:1-6) ʼO hilifaki kiai, neʼe fakaloto mālohiʼi e Paulo te kau Kilisitiano ‘ke nātou fefakaʼapaʼapaʼaki.’ (Loma 12:10) Ko he fakamanatuʼi ʼaia ki te ʼu tagata mo te ʼu fafine ʼi te kokelekasio ke nātou kaugana fakatahi tuʼumaʼu ʼaki hanatou fefakaʼapaʼapaʼaki. Mokā ʼe ʼi ai he faʼahiga manatu, ʼe mole tonu anai ki te kau fafine Kilisitiano ke nātou fai he palalau ʼe ina fakamālaloʼi ai te pule ʼo nātou ʼaē ʼe nātou takitaki te kokelekasio. Kae, ʼe nātou lagolago anai ki te kau tagata ʼāfea pea mo nātou kaugā gāue fakatahi mo nātou. (1 Kolonito 14:34, 35; Hepeleo 13:17) Pea ki te kau tagata ʼāfea Kilisitiano, ʼe nātou gaohi anai “te ʼu fafine fotufotuʼa ohage ko he ʼu faʼe, ko te kau finemui ohage ko he ʼu tuagaʼane, ʼaki he aga maʼa katoa.” (1 Timoteo 5:1, 2) ʼAki he aga fakapotopoto, ʼe tokakaga anai te kau tagata ʼāfea ki te ʼu manatu ʼaē ʼo tonatou ʼu tuagaʼane. Koia, mokā fakahā e he tuagaʼane tana manatu ʼo ʼuhiga mo te takitaki faka teokalatike pea mo fai he fehuʼi fakaʼapaʼapa, peʼe ina fakahā he meʼa ʼe maʼua ke fakatokagaʼi, ʼe lotolelei anai te ʼu tagata ʼāfea ke nātou tokagaʼi tana fehuʼi peʼe ko tona fihifihia.
20. ʼO mulimuli ki te ʼu fakamatala ʼo te ʼu tohi ʼo te Tohi-Tapu, ʼe tonu ke gaohi feafeaʼi te fafine?
20 Talu mai te tupu ʼa te agahala ʼi Eteni, ko te hahaʼi fafine mai te ʼu agaʼi fenua kehekehe neʼe tuku ia nātou ki te tuʼulaga fakalainoa. Kae, neʼe mole loto ia Sehova ke gaohi feiāʼi nātou talu mai te kamataʼaga. Māʼiape la mo te ʼu agaʼi fenua ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine, ʼe fakahā lelei mai e te ʼu Tohi Faka Hepeleo pea mo te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano, ko te hahaʼi fafine aga faka lotu ʼe tonu anai ke faka maʼuhigaʼi pea mo fakaʼapaʼapaʼi. ʼE ko te maʼua ʼaia neʼe foaki e te ʼAtua.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a ʼE fakamahino fēnei e te The International Standard Bible Encyclopedia: “Neʼe mole tonu ki te hahaʼi fafine ke nātou kakai mo te hahaʼi tagata ʼaē neʼe fakaafe, pea neʼe fakakoviʼi te palalau ʼa he tagata mo he fafine. . . . Neʼe ko he meʼa fakaufiufi ʼaupito te fai palalau mo he fafine ʼi te kaugamālie.” Ko te tohi faka Sutea te Mishna ʼaē neʼe tuʼu ai te ʼu akonaki faka Sutea, ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa koutou faʼa palalau mo te hahaʼi fafine. . . . Koia ʼaē ʼe lahi fau tana palalau mo te hahaʼi fafine ʼe ina faka tuʼutāmakiʼia pe ia ia totonu pea ʼe lotonoa ki te ako ʼaē ʼo te Lao pea ki ʼamuli ʼe ʼalu anai ia ki te Seʼeni.”—Aboth 1:5.
b ʼE fakamatala fēnei e te tohi Palestine in the Time of Christ: “ ʼI ʼihi ʼaluʼaga, neʼe teitei pe te fafine ko he kaugana. Ohage la, neʼe mole feala ke ina foaki he fakamoʼoni ʼi he telepinale, gata pe mokā ko hana fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te mate ʼo tona ʼohoana.” ʼAki te manatu ʼaē ia Levitike 5:1, ʼe fakamahinohino fēnei e te tohi The Mishnah: “[Ko te Lao ʼo ʼuhiga] mo ‘he fuakava ʼo he fakamoʼoni’ ʼe faka ʼuhiga pe ki te hahaʼi tagata kae mole ki te hahaʼi fafine.”—Shebuoth 4:I.
c ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe tala e te tagata fai hisitolia Sutea ko Josèphe, ko te tuagaʼane ʼo te hau ko Helote ia Salome neʼe ina ʼave ki tona ʼohoana “te pepa neʼe molehi ai tonā nofo ʼohoana, ʼaē ko he meʼa neʼe mole ʼalutahi mo te lao faka Sutea. Heʼe gata pe ki te tagata neʼe mātou fakagafua ki ai ke ina fai te faʼahi ʼaia.”—Jewish Antiquities, 15, 259 [vii, 10].
Koteā Takotou Tali?
◻ Koteā te ʼu faʼifaʼitaki ʼe hā ʼaki ai neʼe gaohi e Sesu te hahaʼi fafine ʼaki te faka maʼuhiga pea mo he fakaʼapaʼapa?
◻ Neʼe feafeaʼi te fakahā e te ʼu akonaki ʼa Sesu te fakaʼapaʼapa ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tāu mo te hahaʼi fafine?
◻ He koʼe koa ʼe tonu ke tuku e he tagata ʼohoana he faka maʼuhiga ki tona ʼohoana Kilisitiano?
◻ Koteā te maʼua ʼe maʼu e te kau Kilisitiano fuli ʼo ʼuhiga mo te fakahā ʼaē ʼo te faka maʼuhigaʼi?
[Paki ʼo te pasina 17]
Neʼe ʼuluaki sisio te hahaʼi fafine aga faka lotu ki te fakatuʼuake ʼo Sesu, ʼo nātou fiafia ai pea mo nātou fakamoʼoni ai ki tana ʼu tēhina