Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w95 1/9 p. 19-21
  • ʼE Feala Koa Ke Lahi Age Takotou Fakatuputupu Te Fakasiosio Tonu?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Feala Koa Ke Lahi Age Takotou Fakatuputupu Te Fakasiosio Tonu?
  • Te Tule Leʼo—1995
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Mole Maʼu e Iselaele Te Fakasiosio Tonu
  • Tou Maʼu Te Fakasiosio Tonu Fakalaumālie
  • Ko Te Fakasiosio Tonu Pea Mo Te Fakasiosio Loloto
  • Fakafalele Tou Loto Ki Te Fakasiosio Tonu
    Te Tule Leʼo—1997
  • Ko Te Fakasiosio Tonu ʼe Ina Puipui Koutou
    Te Tule Leʼo—1997
  • “ʼE Foaki e Sehova Totonu Te Poto”
    Te Tule Leʼo—1999
  • Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Te Lototoʼa Mo Te Fakasiosio Tonu ʼa Sesu
    Te Tule Leʼo—2015
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1995
w95 1/9 p. 19-21

ʼE Feala Koa Ke Lahi Age Takotou Fakatuputupu Te Fakasiosio Tonu?

KO TE fakasiosio tonu ʼe ko “te mālohi peʼe ko te fealagia ʼo te ʼatamai ʼaē ʼe ina fakakeheʼi he meʼa mai he tahi age meʼa.” ʼE feala foki ke ʼui ko te “poto ʼi te fai fakamāu” peʼe ko te “mālohi ʼi te mahino ki te ʼu meʼa kehekehe peʼe ko te ʼu manatu.” Ko te ʼui ʼaia ʼa te tikisionalio Webster’s Universal Dictionary. ʼE hā mai ai, ko te fakasiosio tonu ʼe ko he kalitate ʼe tonu ke tou holi kiai. ʼE hā lelei mai tona maʼuhiga ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa Salomone: “Ka ʼulu anai te poto ki tou loto pea ko te ʼatamai mālama ʼe liliu anai ʼo leleiʼia e tou nefesi, . . . ko te fakasiosio tonu ʼe ina taupau anai koe, mo hāofaki koe mai te ala ʼaē ʼe kovi.”—Tāʼaga Lea 2:10-12.

ʼIo, ko te fakasiosio tonu ʼe tokoni anai kia tatou ke tou tekeʼi “te ala ʼaē ʼe kovi,” ʼaē ʼe lahi ʼaupito ia ʼaho nei. Pea ʼe ina foaki mai ʼihi ʼu fua lelei ʼe lahi ʼaupito. Ohage la, ʼe tautau logo te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau ʼe nātou ʼui fēnei, ‘ ʼE mole koulua mahino!’ ʼAki he tokaga fakalelei, ko te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe ia nātou te fakasiosio tonu ʼe nātou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi hanatou faka palalauʼi tanatou fānau ke nātou ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼe ʼi tonatou loto pea mo felogoi mo nātou ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tupu ai tanatou lotohoha. (Tāʼaga Lea 20:5) Ko te tagata ʼohoana ʼaē ʼe ina maʼu te fakasiosio tonu ʼe fagono anai ki tona ʼohoana pea ʼe mahino anai ki tana ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi tona loto, ka mole ina fai fakavilivili he palalau ka mole ina ʼiloʼi ia te ʼu meʼa fuli. ʼO toe feiā aipe mo te aga ʼa te fafine ki tona ʼohoana. Koia, “ ʼe mālohi anai he loto fale ʼaki te poto, pea ʼe tuʼu mālohi anai ʼaki te fakasiosio tonu.”—Tāʼaga Lea 24:3.

Ko te fakasiosio tonu ʼe tokoni ki he tahi ke ina fakatokatoka fakalelei te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē ʼe hoko. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 17:27: “Ko ʼaē ʼe ina tāʼofi tana ʼu palalau, ʼe ina maʼu te ʼatamai mālama, pea ko he tagata ʼe fakasiosio tonu ʼe fīmālie tona ʼatamai.” Ko he tahi ʼe fakasiosio tonu, ʼe mole ina ʼohoʼi fakavilivili he meʼa, ʼe mole ina fakatokatoka he ʼu faigataʼaʼia ka mole heʼeki fakakaukau kiai. ʼE ina fakakaukauʼi fakalelei te ikuʼaga ʼo te meʼa ʼaē ʼe feala ke hoko ʼi muʼa ʼo hana fai he meʼa. (Luka 14:28, 29) ʼE ina toe maʼu te ʼu felogoi lelei ʼo lahi age mo niʼihi koteʼuhi ko te “gutu ʼo te poto” ʼe ina taki ia ia ke ina filifili fakalelei tana ʼu palalau. (Tāʼaga Lea 10:19; 12:8) Kae, ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga age, ko he tahi ʼe fakasiosio tonu ʼe ina ʼiloʼi pe tona ʼu gataʼaga pea ʼe falala ia ki te takitaki ʼa te ʼAtua kae mole falala ia ki te takitaki ʼa te tagata. Ko te faʼahi ʼaia ʼe leleiʼia e Sehova pea ʼe ko te tahi ʼaia tupuʼaga ʼo tatatou fakatuputupu te fakasiosio tonu.—Tāʼaga Lea 2:1-9; Sake 4:6.

Neʼe Mole Maʼu e Iselaele Te Fakasiosio Tonu

Ko te tuʼutāmaki ʼo te mole maʼu ʼo te fakasiosio tonu neʼe hā lelei ʼi te meʼa neʼe hoko ʼi te kamataʼaga ʼo te hisitolia ʼo Iselaele. ʼI tana manatu ki te temi ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “Pea ki ʼotatou ʼu kui ʼi Esipito, neʼe mole nātou fakahā te fakasiosio loloto ʼo ʼuhiga mo tau ʼu gāue taulekaleka. Neʼe mole kei nātou manatuʼi te mahu ʼo tou lotoʼofa, kae neʼe nātou agatuʼu ʼi te fakaōvi atu ʼaē ki te tai, ʼi te kauvai ʼo te Tai Kula.”—Pesalemo 106:7.

ʼI te fakahāo ʼaē e Moisese te kau Iselaelite mai Esipito, kua ʼosi fakahā e Sehova tona mālohi pea mo tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina faka ʼāteaina tana hahaʼi ʼaki tana fakahoko te ʼu malaʼia e hogofulu ki te mālohi ʼo te mālama ʼo te temi ʼaia. ʼI te hili ʼo te faʼahi ʼaia, pea fakagafua age e Falaone ki te kau Iselaelite ke nātou ʼolo, ʼo taki nātou e Moisese ki te kauvai ʼo te Tai Kula. Kae, neʼe tuli nātou e te kautau ʼo Esipito. Neʼe hage pe kua tō ia te kau Iselaelite ki he hele pea ko tonatou ʼāteaina ʼaē neʼe kua nātou toe maʼu neʼe mole fualoa. Koia ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te ʼu foha ʼo Iselaele neʼe lahi tanatou matataku pea neʼe nātou kalaga kia Sehova.” Pea neʼe nātou maliu kia Moisese, ʼo ʼui maʼa nātou: “Koteā te meʼa neʼe ke fai ʼi tau toʼo mātou mai Esipito? . . . Heʼe lelei age ia hamatou kaugana ki te kau Esipito ʼi hamatou mamate ʼi te toafa.”—Ekesote 14:10-12.

ʼE feala ke mata faigataʼa kia tatou tanatou matataku, ʼuhi heʼe tou manatu neʼe kua nātou mamata pe ki te ʼu tautea fakaofoofo e hogofulu ʼo ʼuhiga mo te mālohi ʼaē ʼo Sehova. Neʼe nātou ʼiloʼi lelei te meʼa ʼaē neʼe fakamanatuʼi age e Moisese kia nātou ʼi te ʼu taʼu e 40 ki ʼamuli: “Neʼe fakamavae mai e Sehova ia tatou mai Esipito ʼi he nima mālohi pea mo he nima kua faoʼi, ʼaki te mālohi lahi pea mo fakamataku, pea ʼaki te ʼu fakaʼiloga pea mo te ʼu milakulo.” (Teutalonome 26:8) Koia, ohage ko te tohi e te tagata fai pesalemo, ʼi te fakafeagai ʼa te kau Iselaelite ki te takitaki ʼa Moisese, “neʼe mole nātou fakahā he fakasiosio loloto.” Kae, neʼe agatonu aipe ia Sehova ʼo fakahoko tana fakapapau ʼaki te tautea fakamataku ʼaē ki te kautau ʼo Esipito.—Ekesote 14:19-31.

ʼE feala ke toe vaivai feiā tatatou tui mo kapau ʼe tou tauʼi ʼotatou ʼu fihifihia ʼaki he ʼu manatu lotolotolua. Ko te fakasiosio tonu ʼe tokoni anai kia tatou ke tou faka ʼuhigaʼi tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaki he loto ʼamanaki, ʼo tou manatuʼi ʼe lahi maumau age ia Sehova, ia ia ʼaē ʼe fakafeagai kia tatou. Ko te fakasiosio tonu ʼe toe tokoni anai kia tatou ke tou manatuʼi te meʼa ʼaē neʼe kua fai e Sehova maʼa tatou. ʼE tokoni anai kia tatou ke ʼaua naʼa galo ia tatou ko Ia “ ʼe ina taupau ia nātou fuli ʼaē ʼe ʼoʼofa kia te ia.”—Pesalemo 145:18-20.

Tou Maʼu Te Fakasiosio Tonu Fakalaumālie

Ko te fakasiosio tonu ʼe mole tou maʼu fakafuanoa pe ʼaki te taʼu. Ko te kalitate ʼaia ʼe tonu ke tou fakatuputupu. Ko te Hau poto ko Salomone, ʼaē neʼe logona ʼuhi ko tana fakasiosio tonu, neʼe ina ʼui fēnei: “Manuʼia te tagata ʼaē kua ina maʼu te poto, pea mo te tagata ʼaē ʼe ina maʼu te fakasiosio tonu, heʼe ko tona maʼu ohage ko he totogi ʼe lelei age ia ʼi te maʼu ʼo te paʼaga ohage ko he totogi, pea ko tona maʼu ohage ko he meʼa ʼe lelei age ia ʼi te aulo.” (Tāʼaga Lea 3:13, 14) Neʼe maʼu koa ʼifea e Salomone tana fakasiosio tonu? Mai ia Sehova. ʼI te fehuʼi age e Sehova kia Salomone pe koteā te tapuakina ʼaē ʼe loto kiai, neʼe tali age e Salomone: “ ʼE tonu ke ke foaki ki tau tagata kaugana he loto talagafua moʼo fakamāu ʼo tau hahaʼi, moʼo fakasiosio tonu ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (1 Hau 3:9) ʼIo, neʼe faka ʼuhigaʼi e Salomone ia Sehova ohage ko hona tokoniʼaga. Neʼe ina kole ia te fakasiosio tonu, pea neʼe foaki age e Sehova kia ia te fakasiosio tonu ʼe mole maʼu hona fakatatau. Koteā tona fua? “Ko te poto ʼo Salomone neʼe lahi age ia ʼi te poto ʼo te hahaʼi ʼo te Potu Hahake pea mo te poto ʼo te hahaʼi fuli ʼo Esipito.”—1 Hau 4:30.

Ko te faʼifaʼitaki ʼo Salomone ʼe hā mai ai kia tatou pe ko ai ʼaē ʼe tou kumi kiai te fakasiosio tonu. Ohage ko Salomone, ʼe tonu ke tou haga kia Sehova. ʼO feafeaʼi? Neʼe tuku mai e Sehova tana Folafola, te Tohi-Tapu, moʼo faka fealagia ai kia tatou ke tou maʼu he fakasiosio loloto ʼo ʼuhiga mo tana ʼu manatu. ʼI te temi ʼaē ʼe tou lau ai te Tohi-Tapu, ʼe tou lolotoga ako ia te matapuna maʼuhiga ʼo te ʼatamai mālama ʼaē ʼe ina foaki anai te tafitoʼaga ʼo te fakasiosio tonu ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE tonu anai ke tou metitasioʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou lau ʼi te Tohi-Tapu. Pea, ʼe feala leva ke tou fakaʼaogaʼi moʼo fai ʼo he ʼu puleʼaki ʼe lelei. ʼAki te temi, ko tatatou ʼu fealagia fakakaukau ʼe tuputupu ʼo aʼu ai ki hatatou liliu ko ni “hahaʼi lalahi ʼi te ʼu fealagia ki te mahino,” ʼo feala ai hatatou “ ʼiloʼi [peʼe, ko te fakasiosio tonu] te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.”—1 Kolonito 14:20; Hepeleo 5:14; vakaʼi ia 1 Kolonito 2:10.

ʼE ko he meʼa lelei foki, ʼe kei feala pe ke tou toe maʼu te fakasiosio tonu ʼaē neʼe foaki e Sehova kia Salomone. ʼO feafeaʼi? Neʼe faiva ia Salomone ʼi te fakaliliu ʼo tona poto ʼaki tana fai te ʼu tāʼaga lea, ʼi tona fakahagatonu neʼe ko he ʼu fakaʼiloga pe ʼaia ʼo te poto ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua. ʼE lahi te ʼu lea ʼo te ʼu tāʼaga lea ʼaia neʼe taupau fakalelei ʼi te tohi Tāʼaga Lea ʼo te Tohi-Tapu. Ko te ako ʼo te tohi ʼaia ʼe tokoni ai kia tatou ke tou maʼu te fakasiosio tonu ʼa Salomone pea ke toe tuputupu foki ia tatou te fakasiosio tonu.

Moʼo tokoni kia tatou ʼi tatatou ako te Tohi-Tapu, ʼe feala ke tou fakaʼaogaʼi te ʼu tohi faka Tohi-Tapu, ohage la ko te ʼu nusipepa ʼaē ko Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous! Ia taʼu e 116 tupu, ko Te Tule Leʼo neʼe ina kalagaʼi te Puleʼaga ʼo Sehova ki te hahaʼi fakamalotoloto. Ko te nusipepa ʼaē ko te Réveillez-vous! ʼaē ki muʼa atu neʼe higoaʼi ko te LʼAge dʼOr pea mo te Consolation neʼe nātou talanoa ki te ʼu ʼaluʼaga ʼo te mālama talu mai te taʼu 1919. Ko Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous! ʼe nā fakamahinohino te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu pea ʼe nā foaki māmālie te mālama fakalaumālie ʼaē ʼe tokoni kia tatou ke tou mahino ki te ʼu hala, peʼe ko te ʼu hala ʼe akonakiʼi e te Keletiate peʼe ko he ʼu manatu hala pe ʼe tou maʼu.—Tāʼaga Lea 4:18.

Ko te tahi tokoni moʼo fakatuputupu ʼo te fakasiosio tonu ko te fakakaugā ʼaē ʼe lelei. ʼE ʼui fēnei e te tāʼaga lea ʼa te Hau ko Salomone: “Ko ʼaē ʼe haʼele mo te kau poto ʼe liliu anai ia ʼo poto, kae hoko anai he malaʼia kia ia ʼaē ʼe fakatahi mo te kau vale.” (Tāʼaga Lea 13:20) ʼI meʼa fakaʼofaʼofa ʼo ʼuhiga mo te foha ʼo Salomone ko Lopoame, ʼi tana mole manatuʼi te tāʼaga lea ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe hoko ai te faigataʼaʼia ki tona maʼuli. ʼI te ʼosi mate ʼo tana tāmai, neʼe ʼōmai te ʼu telepi ʼo Iselaele ʼo kole age ki ai ke ina fakamaʼamaʼa tanatou ʼu kavega. ʼUluaki, neʼe kumi tokoni ia Lopoame kia nātou ʼaē kua fotufotuʼa tagata, pea neʼe ʼiloga neʼe ia nātou te fakasiosio tonu ʼi tanatou tokoni ki ai ke fagono ki tana hahaʼi fakalogo. ʼOsi ʼaia pea toe ʼalu ia ki te ʼu tagata kei tūpulaga. Neʼe ʼiloga ʼi te ʼu tokoni ʼa te ʼu tagata ʼaia tanatou mole maʼu he aga fakapotopoto pea mo tanatou mole maʼu te fakasiosio tonu, ʼi tanatou fakaneke ia Lopoame ke ina tali ki te kau Iselaelite ʼaki he ʼu palalau fakamataku. Neʼe fakalogo ia Lopoame ki te ʼu tagata ʼaē ʼe kei tūpulaga. Koteā tona fua? Neʼe agatuʼu ia Iselaele, pea neʼe puli ai te koga lahi ʼo te puleʼaga ʼo Lopoame.—1 Hau 12:1-17.

Ko te koga tāfito ʼo te fakatuputupu ʼo te fakasiosio tonu ʼe ko te kumi ʼo te tokoni ʼa te laumālie maʼoniʼoni. ʼI tana toe vakaʼi te felogoi ʼa Sehova mo te kau Iselaelite ʼi tonatou ʼosi hāofaki ʼaē mai tanatou ʼaunofo ʼi Esipito, neʼe ʼui fēnei e te tagata fai Tohi-Tapu ko Nehemia: “Neʼe ke foaki age kia nātou tou laumālie lelei ke feala ai hanatou nonofo tokaga.” (Nehemia 9:20) Ko te laumālie ʼo Sehova ʼe feala pe foki ke tokoni kia tatou ke tou nonofo tokaga. Mokā ʼe koutou kole ki te laumālie ʼo Sehova ke ina foaki atu he fakasiosio tonu, koutou kole ʼaki he loto falala koteʼuhi ko Sehova ʼe ina “foaki ki te hahaʼi fuli ʼaki te manavaʼofa pea ʼe mole ina lau.”—Sake 1:5; Mateo 7:7-11; 21:22.

Ko Te Fakasiosio Tonu Pea Mo Te Fakasiosio Loloto

Neʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo te fakasiosio tonu ʼi tana faka mafola te moʼoni ki te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga. Ohage la ʼi te tahi ʼaho, ʼi tana nofo ʼaē ʼi Ateni, neʼe “fakalaka pea [neʼe ina] fakatokagaʼi” tanatou ʼu meʼa tauhi. Neʼe ʼā takatakai ia Paulo e te ʼu tamapua, pea neʼe ʼita ia ʼi tona loto. ʼI te temi ʼaia neʼe ina fai leva te puleʼaki. ʼE tonu anai koa ke hoko atu tona fagona pea mo nofo fakalogologo? Peʼe tonu koa ia ke palalau fakahagatonu ʼo ʼuhiga mo te tauhi tamapua ʼaia kua mafola ʼo fakatupu ʼaki ai tona toe ʼita lahi, tatau aipe peʼe feala ke hoko ai he tuʼutāmaki?

Neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ia te fakasiosio tonu. Neʼe sio ia ki te ʼaletale ʼe tohi ai te meʼa ʼaenī: “Ki te ʼAtua ʼe mole ʼiloʼi.” ʼAki te aga fakapotopoto, neʼe ʼiloʼi e Paulo tanatou tauhi mālohi ʼaē ki te ʼu tamapua pea neʼe ina fakaʼaogaʼi te meʼa ʼaē ʼe tohi ʼi te ʼaletale moʼo kamata ʼaki tana palalau ʼo ʼuhiga mo “te ʼAtua ʼaē neʼe ina fai te kele pea mo te ʼu meʼa fuli ʼi ai.” ʼIo, ko Sehova ʼe ko te ʼAtua ʼaē neʼe mole nātou ʼiloʼi! ʼAki te meʼa ʼaia, neʼe mahino ia Paulo ki te meʼa ʼaē ʼi tonatou loto pea neʼe feala ai tana fai he fagonogono taulekaleka. Neʼe koteā tona ikuʼaga? Ko te hahaʼi e tokolahi neʼe nātou tali te moʼoni, ʼo kau ai la ia “Denys, ko he tuʼi fakamāu ʼo te telepinale ʼo te Aréopage, pea mo te fafine neʼe higoa ko Damaris, pea mo ʼihi neʼe ʼi ai.” (Gāue 17:16-34) ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku mai e Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakasiosio tonu!

ʼE mahino ia, ko te fakasiosio tonu ʼe mole faigafua tona maʼu peʼe ko he kalitate ʼe tou maʼu ʼi tatatou tutupu age. Kae ʼaki te faʼa kātaki, te faikole, te faiga fakamalotoloto, te ʼu fakakaugā poto, te ako ʼo te Tohi-Tapu pea mo tona metitasioʼi, pea mo te falala ki te laumālie maʼoniʼoni ʼo Sehova, ʼe feala ai foki ke koutou maʼuliʼi te fakasiosio tonu.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae