Ko Te Fia Foaki—ʼE Ko He Meʼa Koa ʼe Tonu Ke ʼAmanaki Ke Fai?
E LAGI ʼe koutou ʼiloʼi lelei, ʼi te agamāhani, ko te foaki ʼo he ʼu meʼa ʼofa ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼe mulimuli ki he agaʼi fenua. ʼE lahi ʼi te ʼu agaʼi fenua, ʼe ʼi ai te ʼu lakaga ʼe nātou foaki ai te ʼu meʼa ʼofa. Ko te ʼu taʼi meʼa ʼofa ʼaia e lagi fai moʼo fakahā ʼo he fakaʼapaʼapa peʼe ko he ʼofa. ʼE lahi te ʼu meʼa ʼofa ʼe mole fakaʼaogaʼi ʼe ia ʼaē ʼe foaki age ki ai; ko ʼihi ʼu meʼa ʼofa ʼe nātou tokoni ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te maʼuli pea ʼe leleiʼia ʼaupito te ʼu meʼa ʼofa ʼaia.
ʼI Tanemaka, mokā tupu he kiʼi tamasiʼi, ʼe ʼōmai te ʼu kaumeʼa pea mo te hahaʼi ʼo te ʼu vāhaʼa fale ʼo fakasiosio te kiʼi tamasiʼi pea mo nātou foaki he ʼu meʼa ʼofa, ʼo nātou ʼamanaki ʼe ʼaoga anai ki te kiʼi tamasiʼi ʼaia. ʼI te tahi ʼu fenua, ʼe teuteuʼi e te ʼu kaumeʼa he lafeti, pea ʼe foaki ai te ʼu meʼa ʼofa feiā moʼo talitali ki te tupu ʼa he kiʼi tamasiʼi.
ʼI te agamāhani, ko te ʼu lakaga ʼaē ʼe foaki ai he ʼu meʼa ʼofa, ʼi ʼihi temi, ʼe hoko ʼi te lolotoga ʼo te taʼu. Logope la neʼe mole fai te ʼu lafeti ʼaia e te kau ʼuluaki Kilisitiano, neʼe liliu ʼo ʼiloa te ʼu lafeti ʼaia ia nātou ʼaē neʼe nātou lau ko te kau Kilisitiano pea mo nātou ʼaē neʼe mole ko he kau Kilisitiano. Ko te foaki ʼo he ʼu meʼa ʼofa ʼi te ʼu ʼaho tupu, ʼi ʼihi fenua, ʼe mole fai ʼi te temi ʼaē kua lalahi ai te ʼu fānau, kae ko te agaʼi fenua ʼo te kau Keleka ʼe mole feiā tona fai. ʼI Kelesi, ʼe maʼuhiga te fakamanatu ʼo te ʼu ʼaho tupu. ʼE nātou toe foaki foki mo te ʼu meʼa ʼofa ki he tahi ʼi te “ ʼaho ʼo te sagato.” Koteā koa te faʼahi ʼaia? Ko te ʼu agaʼi fenua faka lotu ʼe nātou fakapipiki ki te ʼu ʼaho ʼo te taʼu, te ʼu higoa ʼo te kau “sagato” pea, tokolahi te ʼu hahaʼi ʼe fakahigoaʼi ia nātou ʼaki te ʼu higoa ʼo te ʼu “sagato” ʼaia. ʼI te temi ʼaē ʼe hoko ai te ʼaho ʼo te “sagato” ʼaia, ʼe foaki te ʼu meʼa ʼofa kia nātou ʼaē ʼe higoa ki ai.
ʼO hilifaki ki te ʼu fakamanatu ʼo te ʼaho tupu ʼo tanatou ʼu fānau, ʼe fai e te hahaʼi ʼo Kolea te ʼaho lafeti ʼo te fenua, ʼe higoa ko te ʼAho ʼo te ʼu Fānau. ʼI te ʼaho ʼaia, ʼe ʼolo te ʼu famili ʼo haʼele fakatahi, pea ʼe foaki te ʼu meʼa ʼofa ki te ʼu fānau, tatau aipe peʼe mole ko tonatou ʼaho tupu ʼaia. ʼE toe fai foki e te hahaʼi ʼo Kolea te ʼAho ʼo te ʼu Mātuʼa, ko te temi ʼe foaki ai e te ʼu fānau te ʼu meʼa ʼofa ki tanatou ʼu mātuʼa, pea ʼe toe fai foki mo te ʼAho ʼo te ʼu Hahaʼi Faiako, ko te temi ʼe fakahā ai e te kau ako he fakamālo ki tonatou ʼu hahaʼi faiako pea mo nātou foaki he ʼu meʼa ʼofa kia nātou. ʼO mulimuli ki te agaʼi fenua ʼi Kolea, ka taʼu 60 he tahi, pea ʼe fai he fakafiafia lahi. ʼE fakatahi te famili pea mo te ʼu kaumeʼa, ʼo nātou fai he ʼu fakaʼamu lahi ke fualoa tona maʼuli, pea ke fiafia, pea ʼe foaki te ʼu meʼa ʼofa kia ia ʼaē kua aʼu ki te taʼu ʼaia.
Ko te fai ʼohoana ʼe ko te tahi lakaga ʼaia, ʼe foaki ai te ʼu meʼa ʼofa, ohage ko te meʼa ʼaē ʼe fai māhani e te hahaʼi. ʼI Kenia, mokā ʼohoana he taumatuʼa, ʼe tonu ke foaki e te famili ʼo te tagata ʼohoana he ʼu meʼa ʼofa ki te famili ʼo te taʼahine ʼaē ʼe nā ʼohoana. ʼE toe foaki foki e nātou ʼaē neʼe fakaafe he ʼu meʼa ʼofa. Kapau ʼe mulimuli te taumatuʼa ʼaia ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te agaʼi fenua, ʼe nā heheka anai ʼi he faʼahi ʼe māʼoluga, pea ʼe ʼōmai te hahaʼi ʼaē neʼe fakaafe ʼo foaki kia nāua te ʼu meʼa ʼofa. Ka haʼu he tahi ʼo foaki he meʼa ʼofa, ʼe fakahā tona higoa, ʼo ʼui neʼe ina ʼaumai te meʼa ʼofa ki te taumatuʼa. Tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nātou foaki he ʼu meʼa ʼofa ʼe nātou ʼiʼita anai mo kapau neʼe mole fakahā tonatou higoa pea mo te meʼa ʼofa ʼaē neʼe nātou foaki.
ʼI te kau Lipania, mokā ʼosi fai he ʼohoana ʼa he tahi, hili he ʼu kiʼi ʼaho ʼi te ʼohoana, ʼe ʼōmai te ʼu kaumeʼa pea mo te ʼu hahaʼi ʼo te vāhaʼa fale, māʼia mo ni ʼu hahaʼi ʼe mole feʼiloʼiʼaki lelei mo te taumatuʼa, mo he ʼu meʼa ʼofa. Talu mai tanatou kei veliveli, ʼe akoʼi kia nātou ko te foaki ʼo he ʼu meʼa ʼofa ʼe ko he faʼahi ʼe tonu ke fai, ohage ko te totogi ʼo he maʼua. Neʼe ʼui fēnei e te tagata Lipania: “Kapau ʼe mole ke fai te faʼahi ʼaia, ʼe mole ke nofo fīmālie. ʼE ko he talatisio.”
Kae, ʼi te ʼu lakaga fuli ʼaē ʼe foaki ai he ʼu meʼa ʼofa, ko te Po Tapu ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito. ʼE mole koa la fai te faʼahi ʼaia ʼi te fenua ʼaē ʼe koutou nonofo ai? Neʼe mole heʼeki faʼa fualoa, ʼi te taʼu 1990, neʼe fakafuafua ko te kau Amelika neʼe nātou pulihi ʼi te taʼu, teitei 40 miliale tola ki te ʼu meʼa ʼofa ʼo te Po Tapu. ʼAki he loto katoa, ko te lafeti ʼaia ʼe toe fakamanatuʼi foki e te kau Putisi pea mo te kau Sinitoisi ʼi Saponia, pea ko te ʼu faʼahiga fai ʼo te lafeti ʼaia ʼe kehekehe ʼi Eulopa, ʼi te Potu Toga ʼo Amelika, pea ʼi te ʼu potu ʼo Afelika.
ʼE ʼui ko te Po Tapu ʼe tonu ke fiafia ai te hahaʼi, kae ko te tokolahi ʼe mole nātou fiafia. Pea ko te tokolahi ʼe nātou manatu ko te toʼo fakavalevale ʼo he ʼu meʼa ʼofa, pea mo te tuʼania ʼaē ki te totogi ʼo te ʼu maʼua, ʼe lahi age ia ʼi te ʼu temi fakafiafia ʼaē ʼe lafeti ai te hahaʼi.
Kae, ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼe tou maʼu te fiafia ʼi te loto fia foaki. ʼE moʼoni, ʼe tou maʼu te fiafia ʼaia, kae ʼe fakalogo ki te manatu ʼaē ʼe tou maʼu mokā tou foaki he meʼa ʼofa.—Gāue 20:35.