Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 15/3 p. 21-23
  • Ko Sehova—ʼE ʼOfa Ki Te Meʼa ʼAē ʼe Totonu Mo Te Faitotonu

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Sehova—ʼE ʼOfa Ki Te Meʼa ʼAē ʼe Totonu Mo Te Faitotonu
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Manavaʼofa Pea Mo Te Faitotonu ʼa Sehova
  • Tou Faʼifaʼitakiʼi Te Faitotonu ʼa Te ʼAtua
  • Tou Tūtū Te Pulapula ʼi Te Meʼa ʼAē ʼe Totonu
  • Ko Sehova—Te Matapuna ʼo Te Faitotonu Moʼoni Pea Mo Te Agatonu
    Te Tule Leʼo—1998
  • Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Sehova—Tou Fakahā Te Faitotonu Pea Mo Te Agatonu
    Te Tule Leʼo—1998
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Te Tule Leʼo—2002
  • Ko Sehova ʼe Ina ‘Fai Anai Ia Te Fakamāu ʼAē ʼe Totonu’
    Te Tule Leʼo—2007
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1996
w96 15/3 p. 21-23

Ko Sehova—ʼE ʼOfa Ki Te Meʼa ʼAē ʼe Totonu Mo Te Faitotonu

ʼE FAI e te taʼahine ʼi Sarajevo te fehuʼi kia ia, pe koe ʼe tonu ke kātakiʼi e te ʼu tamaliki ʼo tona kolo te ʼatu ʼu mamahi. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe mole mātou fai he meʼa ʼe kovi ke tupu ai hamatou tau mo te ʼu mamahi ʼaenī. Neʼe mole mātou fai he meʼa ʼe kovi.” Ko te ʼu faʼe lotomamahi ʼo Alasatine neʼe nātou fakahā tonatou lotomamahi ʼi te ala ʼo Buenos Aires, lolotoga ni ʼu taʼu e 15, ʼuhi ko te kua puli ʼo tanatou ʼu tamasiʼi tagata. Ko te tagata Afelika ʼe higoa ko Emanuele, ʼaē neʼe sio ki te matehi ʼo tana faʼe pea mo ʼona ʼu tuagaʼane e tolu, lolotoga te tau fakamataku ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu lanu, ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE tonu ke foaki ki te hahaʼi fuli te fakapale ʼaē ʼe tau mo nātou. . . . ʼE mātou loto ki te faitotonu.”

Ko te faitotonu ʼe kau ki te ʼu kalitate tāfito ʼa Sehova ʼAtua. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko tona ʼu ala fuli ʼe faitotonu.” ʼIo, ko Sehova “ ʼe ʼofa ki te meʼa ʼaē ʼe totonu pea mo te faitotonu.” (Teutalonome 32:⁠4; Pesalemo 33:5) Ke tou ʼiloʼi lelei te ʼAtua, ʼe tonu ke tou mahino ki te ʼuhiga ʼo tona faitotonu pea ke tou faʼifaʼitakiʼi.​—Osea 2:​19, 20; Efesi 5:1.

ʼE lagi ʼe tou mahino ki te kalitate ʼaē ko te faitotonu ohage pe ko te mahino kiai ʼa te hahaʼi. ʼI ʼihi ʼu potu ʼo te kele, ʼe tau fakatā te faitotonu ʼaki te fafine ʼe haʼi tona ʼu mata, ʼe ina toʼo ʼi tona ʼu nima te heletā pea mo te meʼa fua. ʼE ʼui ʼo ʼuhiga mo te faitotonu ʼe mole fakapalatahi, ko tona faka ʼuhiga, ʼe mole kākāʼi e te paʼaga peʼe fakalotoʼi. ʼE lagi tonu ke ina fakafuafua lelei pea mo ina fakamāu lelei te hala pe ko te mole hala ʼo ia ʼaē ʼe tukugakoviʼi. ʼAki tana heletā, ʼe tonu ke puipui e te faitotonu ia ia ʼaē neʼe mole fai hana hala pea mo fakatūʼa te kau agakovi.

ʼE ʼui e te tohi Right and Reason​—Ethics in Theory and Practice “ ʼe ʼalutahi te faitotonu mo te lao, mo te maʼua, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tau mo te hahaʼi, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai, pea mo te foaki fakafuafua ʼo he ʼu tonu ʼo mole fai ʼaki he fakapalatahi, ka ʼe fai ʼo mulimuli ki te meʼa ʼaē ʼe tau mo te faʼahi ʼaia.” Kae ko te faitotonu ʼa Sehova ʼe laka age ia ʼi te fakamahino ʼaia. ʼE feala hatatou sio ki te faʼahi ʼaia ʼi tatatou vakavakaʼi te ʼu gāue pea mo te ʼu kalitate ʼo Sesu Kilisito, ʼaē ʼe hokohoko lelei ki tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo.​—Hepeleo 1:3.

Ko te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Isaia 42:3 neʼe faka ʼuhiga e te tagata tohi Evaselio ko Mateo kia Sesu, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole ina malaki anai te kaho ʼaē kua volu, pea ʼe mole ina matehi anai te vavaeʼi lino ʼaē ʼe kohu, ʼo kaku ki tana tuku mai te faitotonu ʼo lava lelei.” Neʼe tala e Sesu te logo neʼe fakaloto fīmālie ki te hahaʼi ʼaē neʼe nātou hage ko he kaho kua volu, neʼe pikohi pea mo taʼomia. Neʼe nātou hage ko he vavaeʼi lino ʼe kohu, ohage neʼe kua nātou vave mamate. ʼI hona ʼaluʼaga fakatātā, neʼe mole ina malaki ia te kaho ʼaē kua volu pea mo ina matehi ia te vavaeʼi lino ʼaē ʼe kohu, kae neʼe ʼofa Sesu kia nātou ʼaē neʼe lotomamahi, neʼe ina akoʼi nātou pea mo fakamālōlōʼi nātou, pea neʼe ina fakamahino lelei kia nātou te faitotonu ʼa Sehova ʼAtua. (Mateo 12:​10-​21) Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e te lea faka polofeta ʼa Isaia, ʼe fakatupu e te faʼahiga faitotonu ʼaia he loto ʼamanaki.

Ko Te Manavaʼofa Pea Mo Te Faitotonu ʼa Sehova

Ko te manavaʼofa ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼi te faitotonu ʼa te ʼAtua. Neʼe hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai ia Sesu ʼi te kele. Neʼe ina fakafofoga lelei te ʼu lekula ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te faitotonu pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe totonu. Kae, neʼe kumi e te kau sekelipa Sutea pea mo te kau Faliseo ke nātou aʼu ki te faitotonu, ʼi tanatou mulimuli ki te ʼu lao fefeka​—pea neʼe lahi te ʼu lao neʼe nātou fakatuʼu ʼe nātou totonu. ʼI te agamāhani, ko tanatou faitotonu ʼaē neʼe mulimuli lelei ki tanatou ʼu lao faka lotu, neʼe mole maʼu ai te manavaʼofa. Neʼe lahi te ʼu fihi neʼe hoko ia Sesu pea mo te kau Faliseo ʼo ʼuhiga mo te fehuʼi ʼaenī: Koteā te faitotonu moʼoni pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe totonu?​—Mateo 9:​10-​13; Maleko 3:​1-5; Luka 7:​36-​47.

Neʼe fakatā e Sesu peʼe feafeaʼi te gaohi ʼo te hahaʼi ʼaki he ʼu aga ʼe mulimuli ki te faitotonu pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe totonu. ʼI te tahi lakaga, neʼe fehuʼi kia Sesu e te tagata ʼe poto ʼi te Lao, pe koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina fai ke ina maʼu te maʼuli heʼegata. ʼI tana tali, neʼe fai age e Sesu kia ia te fehuʼi pea neʼe ina ʼui age kia ia ʼe lelei tana tali ʼaē, ko te ʼu lao e lua ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ʼe ko te ʼofa ki te ʼAtua ʼaki te loto katoa, te nefesi katoa, te ʼatamai katoa pea mo te mālohi katoa, pea mo te ʼofa ki tona kāiga ohage pe ko ia totonu. Pea neʼe fehuʼi age e te tagata: “Ko ai toku kāiga?” Neʼe tali age e Sesu ʼo ina fakamatala age te lea fakatātā ʼo te tagata Samalitana lotoʼofa.​—Luka 10:​25-​37.

Ko te ʼu aga ʼa Sehova ʼaē ʼe totonu, pea mo tana faitotonu manavaʼofa neʼe hā ʼi te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te tagata Samalitana. ʼI tana tokoni ʼaki he lotolelei ki te tagata ʼaē neʼe lavea neʼe mole ina ʼiloʼi pe ko ai, neʼe fai e te tagata Samalitana te meʼa neʼe totonu ʼaupito, mo faitotonu, pea mo manavaʼofa. Neʼe fakahā e Sesu te taʼi aga ʼaia ʼi tana ʼi te kele. Neʼe totonu tana ʼu aga pea mo faitotonu. Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe ina foaki tona maʼuli ki te hahaʼi māsisiva, ki te malamanei agahala pea mo heʼe haohaoa, ʼaē ʼe tau mo te ʼu mamahi, mo te mahaki, pea mo te mate. Neʼe fakapipiki e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu aga ʼaē ʼe totonu pea mo te fakatuʼutuʼu ʼo te totogi. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼUhi ko te hala e tahi, kua tautea te hahaʼi fuli, ʼo toe feiā aipe ʼaki te fakatonuhia e tahi [peʼe ko “te aga e tahi ʼe totonu,” te kiʼi nota ʼi te lalo pasina, fakapilitānia], ʼe lau kua faitotonu te ʼu faʼahiga hahaʼi kehekehe ki te maʼuli.” (Loma 5:​18) Ko “te aga e tahi ʼe totonu,” neʼe ko te faʼahiga fai ʼa te ʼAtua moʼo hāofaki te mālama fakalogo mai te ʼu fua fakaʼofaʼofa ʼo te agahala ʼo Atama, he neʼe mole nātou kau fakahagatonu ki te agahala ʼaia.

Neʼe kumi e te faitotonu ʼa te ʼAtua ke ina totogi te kau hahaʼi agahala pea mo lagolago ʼi te temi pe ki te ʼu fakatuʼutuʼu faitotonu. Ko te mole tokagaʼi ʼo te agahala neʼe feala ke liliu ko he aga heʼe faitotonu pea mo heʼeʼofa, he ka na ʼaua la ko he fakaloto mālohiʼi ke hoko te manukiʼi ʼo te lao. ʼI te tahi faʼahi, kapau neʼe gata pe te faitotonu ʼa te ʼAtua ki te foaki ʼo he fakapale peʼe ko he tūʼa, ka na ʼaua la neʼe mole feala ke ʼi ai he ʼamanaki ki te ʼaluʼaga ʼo te malamanei. Ohage ko tona ʼui e te Tohi-Tapu, “ko te totogi ʼaē ʼe foaki e te agahala, ko te mate” pea “ ʼe mole he tagata ʼe faitotonu, ʼe mole maʼu pe la he tokotahi.” (Loma 3:​10; 6:​23) Logope neʼe mole ko he meʼa noa kia ia pea mo tona ʼAlo ʼofaina, neʼe foaki e Sehova te sakilifisio faifakalelei ki te ʼu agahala.​—1 Soane 2:​1, 2.

ʼE fakahā e te totogi ko te ʼofa ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼu pelesepeto (ʼi te faka Keleka, a·gaʹpe) ʼe pipiki ki te faitotonu fakaʼatua. ʼIo, ko te faitotonu ʼa te ʼAtua ʼe ko te gāue ʼo tona ʼu pelesepeto ʼaē ʼe totonu​—ko he fakahā ʼaia ʼo te ʼu lekula ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Koia, mokā fakahā e te ʼAtua tona ʼofa, ko te agaʹpe, ʼe ko te ʼofa ʼaē ʼe fakatafito kiai te faitotonu fakaʼatua. (Mateo 5:​43-​48) Koia, kapau ʼe tou mahino lelei ki te faitotonu ʼa Sehova, ʼe tou falala katoa anai ki tana ʼu faifakamāu. ʼI tona ʼuhiga “Tuʼi Fakamāu ʼo te kele katoa,” ʼe ina fai tuʼumaʼu te meʼa ʼaē ʼe totonu.​—Senesi 18:25; Pesalemo 119:75.

Tou Faʼifaʼitakiʼi Te Faitotonu ʼa Te ʼAtua

ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e te Tohi-Tapu ke tou “liliu ko he kau faʼifaʼitaki ʼo te ʼAtua.” (Efesi 5:⁠1) Ko tona faka ʼuhiga ke tou faʼifaʼitakiʼi tona faitotonu pea mo tona ʼofa. Kae, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou heʼe haohaoa, ko totatou ʼu ala ʼe mole lahi ake ia ʼi te ʼu ala ʼa Sehova ʼAtua. (Isaia 55:​8, 9; Esekiele 18:⁠25) Koia, ʼe lava feafeaʼi hatatou fakamoʼoni ʼe tou ʼoʼofa ki te meʼa ʼaē ʼe totonu pea mo te faitotonu? ʼI tatatou kofuʼi “te ʼuhigaʼi tagata foʼou ʼaē neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi he faitotonu pea mo he agatonu moʼoni.” (Efesi 4:⁠24) ʼE tou ʼoʼofa anai ki te meʼa ʼaē ʼe ʼofa kiai te ʼAtua, pea mo tou fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe fehiʼa kiai. Ko “te faitotonu moʼoni” ʼe fakamamaʼo mai te agamālohi, te ʼu aga heʼeʼaoga, te ʼu aga heʼemaʼa, pea mo te ʼapositasia, koteʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe nātou ʼulihi te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼoniʼoni. (Pesalemo 11:5; Efesi 5:​3-5; 2 Timoteo 2:​16, 17) Ko te faitotonu fakaʼatua ʼe ina toe uga tatou ke tou fakahā he tokaga fakamalotoloto ki te hahaʼi.​—Pesalemo 37:21; Loma 15:​1-3.

Pea tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe tou leleiʼia te natula faka manavaʼofa ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua, ʼe mole tou loto anai ke tou fakamāuʼi totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE lava feafeaʼi hatatou mahino kia nātou ohage ko Sehova? ʼE mole tonu anai ke tou fakamāu nātou ʼaki tatatou ʼu manatu fakapalatahi. Neʼe fakatokagaʼi fēnei e Sesu: “Tuku takotou fakamāu, koteʼuhi ke ʼaua naʼa fakamāuʼi koutou; heʼe fakamāuʼi anai koutou ʼaki te fakamāu ʼaē ʼe koutou fakamāuʼi ʼaki; pea ʼe fua anai maʼa koutou ʼaki te fua ʼaē ʼe koutou fua ʼaki. He koʼe ia ʼe ke sioʼi koe te mohuku ʼaē ʼe ʼi te mata ʼo tou tēhina, ka mole ke tokaga koe ki te lalago ʼaē ʼe ʼi tou mata ʼo koe? Peʼe feafeaʼi hau faʼa ʼui age ki tou tēhina: ‘Tuku ke ʼau toʼo te mohuku mai tou mata,’ ka koʼeni ia, ʼe ʼi ai te lalago ʼi tou mata ʼo koe? Malualoi! Toʼo muʼa te lalago ʼi tou mata, pea hoki ke sio lelei ai leva ke ke toʼo ia te mohuku mai te mata ʼo tou tēhina.” (Mateo 7:​1-5) Ko he fakafuafua lelei ʼo totatou ʼu mele, ʼe ina tāʼofi anai tatou mai te fai ʼo he ʼu fakamāu, ʼe feala ke mole totonu kia mata ʼo Sehova.

Ko te kau tagata ʼāfea ʼaē neʼe fakanofo ʼi te ʼu kokelekasio, ʼe maʼua ke nātou fakamāu te ʼu agahala mamafa. (1 Kolonito 5:​12, 13) ʼI te temi ʼaē ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia, ʼe nātou manatuʼi anai ʼe kumi e te faitotonu ʼa te ʼAtua ke lahi te fakahā ʼo te manavaʼofa mo kapau ʼe feala. Kapau ʼe mole ʼi ai he meʼa ke tupu ai te fakahā ʼo te manavaʼofa​—ohage ko te mole fakahemala ʼo nātou ʼaē neʼe agahala—​ʼe mole feala ke fai kia nātou he faka manavaʼofa. Kae ʼe mole fakamavae anai e te kau tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio ia ia ʼaē neʼe hala ʼaki te manatu ʼaē ko he liufaki ʼo te kovi ʼaē neʼe ina fai. ʼE nātou ʼamanaki ko te fakamavae ʼo he tahi ʼe ina faka fealagia kia ia ke toe fakakaukau lelei. (Vakaʼi ia Esekiele 18:23.) ʼI te pule ʼa Kilisito, ʼe lagolago te kau tagata ʼāfea ki te faitotonu, pea ʼe kau ki te faʼahi ʼaia tanatou liliu ohage “ko he nonoʼaga mokā matagi.” (Isaia 32:​1, 2) Koia ʼe mole tonu ke nātou fakapalatahi, kae ke nātou aga fakapotopoto.​—Teutalonome 1:​16, 17.

Tou Tūtū Te Pulapula ʼi Te Meʼa ʼAē ʼe Totonu

Logope la ʼe tou talitali ki te mālama foʼou pea mo faitotonu ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke tou “kumi te meʼa ʼaē ʼe totonu” ke tou maʼu ai te ʼofa fakaʼatua. (Sofonia 2:⁠3; 2 Petelo 3:​13) Ko te manatu ʼaia ʼe fakahā ʼi hona ʼaluʼaga fakatalakitupua ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼaē ʼe tou maʼu ia Osea 10:12: “Koutou tūtū maʼa koutou ʼi te meʼa ʼaē ʼe totonu; koutou utu ʼo mulimuli ki te lotoʼofa. Koutou gāueʼi maʼa koutou he kele maʼuli, mo kapau ʼe ʼi ai he temi moʼo kumi ia Sehova ʼo aʼu ki tana haʼu pea mo foaki atu te fakatotonu ʼi te meʼa ʼaē ʼe totonu.”

ʼI totatou maʼuli ʼi te ʼaho fuli, ʼe tou maʼu te ʼu fealagia ke tou ‘tūtū te pulapula ʼi te faitotonu,’ ohage pe ko tona fakahā e Sesu ʼi tana lea fakatā ʼo te Samalitana lotoʼofa. ʼE tokaga anai ia Sehova ke tou “utu ʼo mulimuli ki te lotoʼofa.” Kapau ʼe tou haga haʼele ʼi te “ala foufou ʼo te faitotonu,” ʼe tou haga maʼu anai te fakatotonu ʼi te meʼa ʼaē ʼe totonu ʼi te pule ʼo te Puleʼaga. (Isaia 40:14) ʼI te fakalaka ʼo te temi, ʼe mahino papau ia ʼe tou leleiʼia anai ʼi hona ʼaluʼaga ʼe lahi age te ʼofa ʼo Sehova, ki te meʼa ʼaē ʼe totonu pea mo te faitotonu.​—Pesalemo 33:⁠4, 5.

[Paki ʼo te pasina 23]

Neʼe fakahā e te Samalitana lotoʼofa te faitotonu ʼa Sehova

[Paki ʼo te pasina 23]

Neʼe ʼofa ia Sesu ki te hahaʼi lotomamahi, ʼaē neʼe nātou hage ko he kafo kua volu

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae