Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 1/8 p. 7-12
  • Ko Sehova—Te Matapuna ʼo Te Faitotonu Moʼoni Pea Mo Te Agatonu

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Sehova—Te Matapuna ʼo Te Faitotonu Moʼoni Pea Mo Te Agatonu
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Fakaloto Fīmālie Te Faitotonu ʼa Sehova
  • Tou Mālama Lelei Ki Te ʼUhiga ʼo Te Faitotonu
  • ʼE Fakafeagai Te Faitotonu ʼa Te ʼAtua Pea Mo Te Faitotonu Hala
  • ʼE Fakahoko Te Faitotonu Ki Te Hahaʼi Fuli
  • Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Sehova—Tou Fakahā Te Faitotonu Pea Mo Te Agatonu
    Te Tule Leʼo—1998
  • Ko Sehova—ʼE ʼOfa Ki Te Meʼa ʼAē ʼe Totonu Mo Te Faitotonu
    Te Tule Leʼo—1996
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Te Tule Leʼo—2002
  • ʼE Hoko Anai Te Faitotonu Ki Te Hahaʼi Fuli
    Te Tule Leʼo—1998
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1998
w98 1/8 p. 7-12

Ko Sehova​—Te Matapuna ʼo Te Faitotonu Moʼoni Pea Mo Te Agatonu

“Ko te Maka, ʼe haohaoa tana gāue, heʼe ko tona ʼu ala fuli ʼe faitotonu. Ko te ʼAtua agatonu, ʼaē ʼe mole ia te ia te heʼe faitotonu.”​—Teutalonome 32:4.

1. He koʼe ʼe tou maʼu te holi ʼaē ki te faitotonu?

KO TE hahaʼi fuli neʼe tutupu ake ʼaki te holi ʼaē ke ʼofainaʼi nātou, pea ʼe tou toe loto fuli foki ke gaohi tatou ʼaki he aga faitotonu. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tohi e Thomas Jefferson ʼo te puleʼaga Amelika, “ ʼe tou maʼu [te faitotonu] ʼi tatatou tutupu ake . . . ohage ko te ʼu agaaga ʼo tatatou sino ʼaē ko te fāfā, mo te sio, pea mo te logo.” ʼE mole fakapunamaʼuli te faʼahi ʼaia he neʼe faʼu tatou e Sehova ki tona paki. (Senesi 1:​26) Koia neʼe ina foaki mai kia tatou tona ʼu kalitate ʼaē ʼe hā lelei ai tona ʼulugaaga, pea ʼe kau kiai te faitotonu. Koia la ʼaē ʼe tou holi ai ki te faitotonu pea mo tou fakaʼamu ke tou maʼuʼuli ʼi he mālama ʼe maʼu ai te faitotonu pea mo te agatonu moʼoni.

2. ʼE lahi feafeaʼi te faitotonu ʼa Sehova, pea he koʼe ʼe tonu ke tou mālama ki te faka ʼuhiga ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua?

2 ʼO ʼuhiga mo Sehova, ʼe ʼui papau mai kia tatou e te Tohi-Tapu: “Ko tana ʼu ala fuli ʼe faitotonu.” (Teutalonome 32:4) Kae ʼi he mālama ʼe lahi ai te heʼe faitotonu, ʼe faigataʼa tatatou mahino ki te faka ʼuhiga ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua. Kae ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe feala ke tou sio ai pe neʼe fakahoko feafeaʼi e te ʼAtua tana faitotonu, pea ʼe feala ai hatatou leleiʼia lahi te ʼu aga fakaofoofo ʼa te ʼAtua. (Loma 11:33) ʼE maʼuhiga ke tou mālama ki te faka ʼuhiga ʼo te faitotonu ʼi te Tohi-Tapu, heʼe feala ke tou mahino hala kiai ʼuhi te ʼu manatu fakatagata. ʼI te manatu ʼo te tagata, ko te faitotonu ʼe ko te fakaʼaogaʼi ʼo te lao ʼo mulimuli totonu kiai. Peʼe ohage ko tona tohi e te tagata filosofia ko Francis Bacon, “ko te faka ʼuhiga ʼo te faitotonu ʼe ko te foaki ki te tagata takitokotahi te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina maʼu.” Kae ʼe lahi age te faka ʼuhiga ʼo te faitotonu ʼa Sehova.

ʼE Fakaloto Fīmālie Te Faitotonu ʼa Sehova

3. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ako ʼi tatatou vakavakaʼi te ʼu kupu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu ki te faitotonu pea mo te agatonu?

3 ʼE feala ke lahi age tatatou mahino ki te lahi ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua, mokā tou vakaʼi pe neʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu kupu ʼaia ʼi te lea ʼaē neʼe tohi ai te Tohi-Tapu.a ʼI te Tohi-Tapu ʼe mole he kehekehe ʼo te faitotonu pea mo te agatonu. ʼI tona fakahagatonu, ʼe tautau fakaʼaogaʼi fakatahi te ʼu kupu faka Hepeleo, ohage ko tona tuʼu ʼi te vaega ʼo Amosi 5⁠:​24, ʼaē ʼe tokoni fēnei ai ia Sehova ki tana hahaʼi: “Ke tafe te agatonu ohage ko he ʼu vai, pea mo te faitotonu ohage ko he vaitafe ʼe tafe tuʼumaʼu.” Tahi ʼaē meʼa, ʼe tuʼa lahi te hā fakatahi ʼo te ʼu kupu “faitotonu pea mo agatonu” moʼo fakamālohiʼi te manatu ʼaia.​—Pesalemo 33:5; Isaia 33:5; Selemia 33:15; Esekiele 18:21; 45:9.

4. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakahoko ʼo te faitotonu, pea koteā te faʼifaʼitaki lelei tokotahi ʼo te faitotonu?

4 Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu faka Hepeleo pea mo faka Keleka ʼaia? ʼI te Tohi-Tapu, ko te fakahoko ʼo te faitotonu ʼe faka ʼuhiga ki te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe totonu pea mo te meʼa ʼaē ʼe mole fakapalatahi. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe ko Sehova ʼaē ʼe ina fakatuʼu te ʼu lao pea mo te ʼu pelesepeto, peʼe ko te meʼa ʼaē ʼe totonu pea mole fakapalatahi, koia ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e Sehova ʼe ko te faʼifaʼitaki lelei tokotahi ʼaia ʼo te faitotonu. ʼE fakamahino fēnei e te Theological Wordbook of the Old Testament, ko te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu faitotonu (tseʹdheq) “ ʼe faka ʼuhiga ki he lekula ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea ʼe mahino papau ia ʼi te T[auhi] ʼĀ[fea], ko te lekula ʼaia ʼe haʼu mai te ʼAtua.” Koia, ʼe hā ʼi te fakahoko ʼa te ʼAtua tana ʼu pelesepeto pea tāfito ʼi tana aga mo te hahaʼi agahala, te ʼuhiga ʼo te faitotonu moʼoni pea mo te agatonu.

5. Koteā te ʼu kalitate ʼaē ʼe pipiki ki te faitotonu ʼa te ʼAtua?

5 ʼE fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu ko te faitotonu ʼa te ʼAtua ʼe fakaloto fīmālie kae mole fefeka. Neʼe hiva fēnei e Tavite: “ ʼE ʼofa Sehova ki te faitotonu. Ko Sehova ʼe mole ina līaki anai te tagata agatonu.” (Pesalemo 37:28) Ko te faitotonu ʼa te ʼAtua ʼe ina uga ia ia ke agatonu pea mo loto manavaʼofa ki tana ʼu kaugana. ʼE ʼiloʼi e te ʼAtua faitotonu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou, pea ʼe mahino ki totatou ʼuhiga heʼe haohaoa. (Pesalemo 103:14) Kae ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe tali e te ʼAtua te ʼu hala ʼaē ʼe tou fai, he kapau koia pea ʼe ko he aga heʼe faitotonu ia. (1 Samuele 3:​12, 13; Tagata Tānaki 8:​11) Neʼe fakamahino e Sehova kia Moisese ko Ia “ ʼe agaʼofa pea mo manavaʼofa, tuai ʼi te ʼita pea mo mahu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni.” Logope la ʼe lotolelei e te ʼAtua ke ina fakamolemole he hala peʼe ko he talagataʼa, kae ʼe mole ina fakahāo anai ia nātou ʼaē ʼe tonu ke tauteaʼi.​—Ekesote 34:​6, 7.

6. E feafeaʼi te aga ʼa Sehova ki tana fānau ʼaē ʼi te kele?

6 Ka tou metitasio peʼe fakahoko feafeaʼi e Sehova tana faitotonu, pea ʼe mole tonu ke tou manatu ʼe ko he tuʼi fakamāu aga fefeka, ʼe tokaga pe ia ki te tauteaʼi ʼo te kau agakovi. Kailoa, kae ʼe tonu ke tou manatu ʼe ko he tāmai ʼofa kae ʼe mole lava fetogi tana ʼu fakatotonu, pea ʼe agalelei tuʼumaʼu ki tana fānau. Neʼe ʼui fēnei e te polofeta ko Isaia: “Ê Sehova, ko koe tamatou Tāmai.” (Isaia 64:8) Ohage ko he Tāmai faitotonu pea mo agatonu, ʼe fakafuafua lelei e Sehova tana fai ia te meʼa ʼaē ʼe totonu pea mo tana ʼofa ki tana fānau ʼi te kele, ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou he tokoni pea mo he fakamolemole ʼuhi ko tanatou ʼu faigataʼaʼia peʼe ko tanatou ʼu vaivaiʼaga ʼo te kakano.​—Pesalemo 103:​6, 10, 13.

Tou Mālama Lelei Ki Te ʼUhiga ʼo Te Faitotonu

7. (a) ʼAki te lea faka polofeta ʼa Isaia, koteā ʼaē ʼe tou ako ai ʼo ʼuhiga mo te faitotonu ʼa te ʼAtua? (b) Neʼe koteā te tuʼulaga ʼa Sesu ʼi tana akoʼi te faitotonu ki te ʼu puleʼaga?

7 Neʼe hā lelei te ʼuhiga ʼofa ʼo te faitotonu ʼa Sehova ʼi te temi ʼaē neʼe haʼu ai te Mesia. Neʼe akoʼi e Sesu te faitotonu ʼa te ʼAtua pea mo ina maʼuliʼi, ohage ko tana fakakikite e te polofeta ko Isaia. Koia, ʼe faka ʼuhiga te faitotonu ʼa te ʼAtua ke agalelei mo te hahaʼi ʼaē kua taʼomia. ʼE mole nātou lotovaivai ai, ʼo mole nātou toe lelei. Ko Sesu, te “tagata kaugana” ʼa Sehova, neʼe haʼu ki te kele moʼo “fakamahino lelei ki te ʼu puleʼaga” te faitotonu ʼa te ʼAtua. Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼo ina foaki mai kia tatou he faʼifaʼitaki maʼuli ʼo te faka ʼuhiga ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua. ʼI tona ʼuhiga “pulapula faitotonu” ʼa te Hau ko Tavite, neʼe loto e Sesu ke ina ‘kumi te faitotonu pea ke vave ʼi te agatonu.’​—Isaia 16:5; 42:​1-4; Mateo 12:18-​21; Selemia 33:​14, 15.

8. ʼI te ʼuluaki sēkulō, he koʼe neʼe mole mahino lelei te hahaʼi ki te faitotonu pea mo te agatonu moʼoni?

8 Neʼe maʼua tāfito ke fakamahino lelei te ʼuhiga faitotonu ʼa Sehova ʼi te ʼuluaki sēkulō. Ko te kau tagata ʼāfea Sutea pea mo te kau takitaki lotu​—te kau sekelipa, mo te kau Faliseo, pea mo ʼihi​—neʼe nātou tala pea mo foaki he faʼifaʼitaki kovi ʼo te faitotonu pea mo te agatonu. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te manatu ai ʼa te hahaʼi neʼe mole feala ke nātou mahino ki te faitotonu ʼa te ʼAtua, he neʼe mole nātou lava mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamaʼua e te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo. (Mateo 23:4; Luka 11:46) Neʼe fakahā e Sesu neʼe mole tonu ke feiā. Neʼe ina fili tana ʼu tisipulo mai te hahaʼi māhani, pea neʼe ina akoʼi kia nātou te ʼu lekula faitotonu ʼa te ʼAtua.​—Mateo 9:​36; 11:28-​30.

9, 10. (a) Neʼe faiga feafeaʼi e te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ke nātou fakahā tanatou faitotonu? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu te vaʼiganoa ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo, pea koteā tona tupuʼaga?

9 Tahi ʼaē meʼa, neʼe kumi e te kau Faliseo he ʼu faigamālie moʼo fakahāhā tanatou “faitotonu,” ʼo nātou faikole pea mo foaki he ʼu meʼa ʼofa ke sio kiai te hahaʼi. (Mateo 6:​1-6) Tahi ʼaē meʼa, neʼe nātou faiga ke hā tanatou faitotonu ʼo nātou mulimuli ki te ʼu tuʼuga lao pea mo lekula​—neʼe lahi te ʼu lao neʼe nātou fakatuʼu e nātou totonu. ʼI tanatou faiga ʼaia neʼe nātou “lotonoa ki te faitotonu pea mo te ʼofa ki te ʼAtua.” (Luka 11:42) ʼI tuʼa, neʼe lagi hage ʼe nātou faitotonu, kae ʼi loto neʼe nātou “fonu ʼi te manuki ki te lao,” peʼe nātou heʼe agatonu. (Mateo 23:28) ʼI tona fakanounou, neʼe mole lahi tanatou mahino ki te faitotonu ʼa te ʼAtua

10 Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakatokaga fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Kapau ʼe mole lahi ake takotou faitotonu ʼi ʼaē ʼo te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo, pea ʼe molemo koutou hū anai ki te puleʼaga ʼo selo.” (Mateo 5:​20) Ko te kehekehe ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe fakahā e Sesu pea mo te faitotonu fefeka ʼo te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo, neʼe tupu tuʼumaʼu ai ia nātou te ʼu fefihiʼaki.

ʼE Fakafeagai Te Faitotonu ʼa Te ʼAtua Pea Mo Te Faitotonu Hala

11. (a) He koʼe neʼe fai fehuʼi te kau Faliseo kia Sesu ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo he fakamālōlō ʼi te Sapato? (b) Koteā ʼaē neʼe hā ʼi te tali ʼaē neʼe fai e Sesu?

11 Lolotoga tana minisitelio ʼi Kalilea, ʼi te fasiga taʼu mātala ʼo te taʼu 31 ʼo totatou temi, neʼe fakatokagaʼi e Sesu ʼi te sinakoka te tagata neʼe mate tona nima. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ko te ʼaho ʼo te Sapato, neʼe fehuʼi fēnei age e te kau Faliseo kia Sesu: “ ʼE gafua koa ke fai te fakamālōlō lolotoga te sapato?” ʼE hā ʼi tanatou fehuʼi ʼaia, neʼe mole nātou tokagaʼi te mamahi ʼo te tagata fakaʼofaʼofa ʼaia, kae neʼe nātou loto ke nātou maʼu he meʼa moʼo talaʼakiʼi ia Sesu. ʼE mahino papau ia neʼe lotomamahi ia Sesu ʼi tanatou heʼeʼofa! Moʼo tali ki te kau Faliseo neʼe ina fai ai te fehuʼi ʼe tatau mo tanatou fehuʼi: “ ʼE gafua koa ʼi te lolotoga ʼo te sapato ke fai ai he gāue ʼe lelei?” ʼI tanatou fakalogologo, neʼe tali totonu e Sesu ki tona fehuʼi, ʼo ina kole age kia nātou peʼe nātou hāofaki anai koa he ōvi ʼe tō ki he luo ʼi te ʼaho ʼo te Sapato.b “Ko te tagata ʼe maʼuhiga ake ia ʼi he ōvi!” Ko te fakamahino fakapotopoto ʼaia ʼa Sesu neʼe mole feala ke nātou fakafifihi. Neʼe ina fakaʼosi fēnei tana palalau: “Koia ʼe gafua ai [peʼe totonu] te fai ʼo he meʼa taulekaleka lolotoga te sapato.” ʼE mole tonu ke tāʼofi e te talatisio fakatagata te fakahoko ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua. ʼI tana fakamahino lelei te faʼahi ʼaia, neʼe ʼalu ai ia Sesu ki te tagata pea ina fakamālōlō tona nima.​—Mateo 12:​9-​13; Maleko 3:​1-5.

12, 13. (a) ʼO mole hage ko te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo, neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu tana fia tokoni ki te kau agahala? (b) Koteā te kehekehe ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua pea mo te faitotonu ʼa te kau Faliseo?

12 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole lahi te tokaga ʼa te kau Faliseo ki te hahaʼi ʼaē neʼe mahahaki ʼi te faʼahi fakasino, koia neʼe mole lahi ai mo tanatou tokakaga kia nātou ʼaē neʼe māsisiva ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI tanatou mahino hala ki te faitotonu, neʼe mole nātou fia fakatahi pea neʼe nātou fehiʼa ki te ʼu tagata tānaki tukuhau pea mo te kau agahala. (Soane 7:​49) Kae tokolahi ʼi te hahaʼi ʼaia neʼe nātou tali te ʼu faiakonaki ʼa Sesu, he neʼe lagi mahino kia nātou ʼe fia tokoni age kia nātou kae mole ina fakamāuʼi nātou. (Mateo 21:31; Luka 15:1) Kae neʼe manukiʼi e te kau Faliseo te ʼu faiga ʼa Sesu ke ina fakamālōlō ia nātou ʼaē neʼe mahahaki ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe nātou muhumuhu fēnei: “Ko te tagata ʼaenī ʼe ina tali lelei te kau agahala pea ʼe kai fakatahi ia mo nātou.” (Luka 15:2) Moʼo tali ki tanatou palalau ʼaia, neʼe toe fakaʼaogaʼi e Sesu te lea fakatātā ʼo te gāue tauhi manu. Ohage pe ko te fiafia ʼa te tagata tauhi manu ʼi tana maʼu te ōvi ʼaē neʼe puli, ʼe toe fiafia mo te kau ʼaselo ʼaē ʼi selo mokā fakahemala he tahi neʼe agahala. (Luka 15:​3-7) Neʼe toe fiafia ia Sesu ʼi tana tokoni kia Sakeo ke fakahemala mai tona maʼuli agahala ʼāfea. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te Foha ʼo te tagata neʼe haʼu ʼo kumi pea mo hāofaki te meʼa ʼaē neʼe kua puli.”​—Luka 19:​8-​10.

13 ʼE hā lelei ʼi te ʼu fakafifihi ʼaia ia te kehekehe ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe ina fakamālōlō pea mo hāofaki te hahaʼi, pea mo te faitotonu ʼa te kau Faliseo, ʼaē ʼe nātou vikiʼi te tokosiʼi kae nātou fakamāuʼi te tokolahi. Ko tanatou fai te ʼu toʼotoʼoga neʼe mole hanatou ʼaoga pea mo tanatou ʼu talatisio fakatagata, neʼe liliu ai te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ko te hahaʼi fialahi pea mo nātou faka maʼuhigaʼi ia nātou totonu, kae neʼe fakahā lelei e Sesu neʼe nātou “lotonoa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ake ʼo te Lao, ʼaē ko te faitotonu pea mo te manavaʼofa pea mo te agatonu.” (Mateo 23:23) Tou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu, ʼo tou fakahā te faitotonu moʼoni ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tou fai, pea mo tou tokakaga foki naʼa tou tō ki te hele ʼo te faitotonu ʼa te kau Faliseo.

14. ʼI te tahi milakulo neʼe fai e Sesu, ʼe hā feafeaʼi ai ʼe tokaga te faitotonu ʼa te ʼAtua ki te ʼu ʼaluʼaga ʼa he tahi?

14 Neʼe mole mulimuli ia Sesu ki te ʼu lao fefeka ʼa te kau Faliseo, kae neʼe ina taupau te Lao ʼa Moisese. (Mateo 5:​17, 18) ʼI tana fai te faʼahi ʼaia, neʼe ina tuku ia ia ke takitaki e te ʼu pelesepeto ʼo te lao, kae mole ina fai pe ki te meʼa ʼaē kua tohi. Ko te fafine neʼe ʼalu tona toto talu mai taʼu e 12, neʼe fāfā ki te kofu ʼa Sesu ʼo mālōlō ai, pea neʼe ʼui fēnei age e Sesu: “ ʼOfafine, kua fakamālōlō koe e tau tui; ʼalu ʼi te fīmālie.” (Luka 8:​43-​48) Ko te palalau agalelei ʼaia ʼa Sesu neʼe ina fakamoʼoni ai, neʼe tokagaʼi e te faitotonu ʼa te ʼAtua te ʼaluʼaga ʼo te fafine ʼaia. Logope la, ki te ʼu lekula, neʼe heʼemaʼa te fafine ʼaia, pea neʼe ina maumauʼi te Lao ʼa Moisese ʼi tana nofo ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi, kae neʼe tonu ke fakapale te tui ʼa te fafine ʼaia.​—Levitike 15:25-​27; vakaʼi ia Loma 9:​30-​33.

ʼE Fakahoko Te Faitotonu Ki Te Hahaʼi Fuli

15, 16. (a) ʼI te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo te tagata Samalitana lotoʼofa, koteā ʼaē ʼe tou ako ai ʼo ʼuhiga mo te faitotonu? (b) He koʼe ʼe mole tonu ke “lahi fau tatatou agatonu”?

15 ʼO hilifaki ki tana faka maʼuhigaʼi te manavaʼofa ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua, neʼe toe ako e Sesu ki tana ʼu tisipulo te maʼua ʼaē ke fakahoko te faitotonu ʼaia ki te hahaʼi fuli. Neʼe loto e Sehova ke ina ‘fakahā te faitotonu ki te ʼu puleʼaga.’ (Isaia 42:1) Neʼe ko te manatu tāfito ʼaia ʼo te lea fakatātā ʼiloa ʼa Sesu, ʼo te tagata Samalitana lotoʼofa. Neʼe ina fai te lea fakatātā ʼaia moʼo tali ki te fehuʼi neʼe lagaʼi e te tagata neʼe poto ʼi te Lao he neʼe loto ke “hā ko ia ʼe tonu.” Neʼe ina fehuʼi age “Ko ai toku kāiga?,” pea ʼe mahino papau ia neʼe ina fia faka tuʼakoi tana ʼu kāiga ki te kau Sutea pe. ʼI te lea fakatātā ʼa Sesu, ko te tagata Samalitana neʼe ina fakahā te faitotonu ʼa te ʼAtua, he neʼe lotolelei ke ina fakaʼaogaʼi tona temi pea mo tana paʼaga moʼo tokoni ki he matāpule. Neʼe fakaʼosi e Sesu tana lea fakatātā ʼo ina tokoniʼi fēnei te tagata ʼaia: “ ʼAlu la, pea ke toe fai feiā mo koe.” (Luka 10:25-​37) ʼO toe feiā mo tatou, kapau ʼe tou fai te meʼa ʼe lelei ki te hahaʼi fuli ʼo mole tou tokagaʼi tonatou lanu peʼe ko tonatou fenua, pea ʼe tou faʼifaʼitakiʼi anai te faitotonu ʼa te ʼAtua.​—Gāue 10:​34, 35.

16 ʼI te tahi faʼahi, ʼaki te faʼifaʼitaki ʼa te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ʼe tou manatuʼi ai, kapau ʼe tou fia fakahā te faitotonu ʼa te ʼAtua pea ʼe mole tonu ke “lahi fau tatatou agatonu.” (Tagata Tānaki 7:​16) Kapau ʼe tou fia hā ia muʼa ʼo te hahaʼi, ʼo lahi fau tatatou fia faitotonu, peʼe tou faka maʼuhigaʼi fau he ʼu lekula fakatagata, pea ʼe mole leleiʼia anai tatou e te ʼAtua.​—Mateo 6:1.

17. He koʼe ʼe maʼuhiga kia tatou hatatou fakahā te faitotonu ʼa te ʼAtua?

17 Ko te tahi tupuʼaga ʼaē neʼe fakahā lelei ai e Sesu ki te ʼu puleʼaga te ʼuhiga faitotonu ʼa te ʼAtua, he neʼe ina loto ke fakahā e tana ʼu tisipulo fuli te kalitate ʼaia. He koʼe koa ʼe maʼuhiga ʼaupito te faʼahi ʼaia? ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e te Tohi-Tapu ke tou “liliu ko he kau faʼifaʼitaki ʼo te ʼAtua,” pea ko te ʼu ala fuli ʼa te ʼAtua ʼe faitotonu. (Efesi 5:1) ʼO toe feiā ia Mikea 6:8 ʼe fakamahino mai ai ʼe fakamaʼua e Sehova ke tou haʼele mo Ia ʼo tou “maʼuliʼi te faitotonu.” Pea tahi ʼaē, ʼe fakamanatuʼi mai kia tatou ia Sofonia 2:​2, 3, kapau ʼe tou loto ke fufū tatou ʼi te ʼaho ʼo te hāūhāū ʼo Sehova, pea ʼe tonu ke tou “kumi te faitotonu” ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼaho ʼaia.

18. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ka tali anai kiai te alatike ʼaē ka hoa mai?

18 ʼI te ʼu ʼaho fakamuli pea mo faigataʼa ʼaenī, ko he “temi faigamālie” maʼa tatou ke tou maʼuliʼi te faitotonu. (2 Kolonito 6:2) ʼE feala ke tou loto falala, kapau ohage ko Sopo, ʼe tou ‘kofuʼi te agatonu’ pea mo liliu ‘te faitotonu ko hatatou teu’ pea ʼe tapuakina anai tatou e Sehova. (Sopo 29:14) Ko tatatou tui ki te faitotonu ʼa Sehova, ʼe tokoni feafeaʼi mai anai kia tatou ke tou falala ki te ka haʼu? Tahi ʼaē meʼa, ʼi tatatou talitali ki he “kele foʼou” pea mo faitotonu, ʼe lava puipui feafeaʼi tatou e te faitotonu ʼa te ʼAtua ʼi te faʼahi fakalaumālie? (2 Petelo 3:​13) ʼE tali anai e te alatike ʼaē ka hoa mai ki te ʼu fehuʼi ʼaia.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼI te Tauhi ʼĀfea, ʼe fakaʼaogaʼi te ʼu kupu tāfito e tolu. Ko te tahi ʼi te ʼu kupu ʼaia (mish·patʹ) ʼe tautau fakaliliu ʼaki te kupu “faitotonu.” Ko te tahi ʼu kupu e lua (tseʹdheq mo te kupu ʼe tatau ko tsedha·qahʹ) ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “agatonu.” Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “faitotonu” (di·kai·o·syʹne) ʼe faka ʼuhiga ki “he tahi ʼe agatonu peʼe faitotonu.”

b Neʼe filifili lelei e Sesu tana faʼifaʼitaki, koteʼuhi ʼi te lao ʼa te kau Sutea ʼaē neʼe ʼave gutu, neʼe fakagafua kia nātou ke nātou tokoni ki he manu neʼe tuʼutāmakiʼia lolotoga te Sapato. Neʼe lahi te ʼu lakaga ʼaē neʼe hoko ai te ʼu fakafifihi ʼuhi ko te faʼahi ʼaia, peʼe fakagafua e te Lao ke fai he fakamālōlō lolotoga te Sapato.​—Luka 13:10-​17; 14:​1-6; Soane 9:​13-​16.

ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?

◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua?

◻ Neʼe akoʼi feafeaʼi e Sesu te faitotonu ki te ʼu puleʼaga?

◻ He koʼe neʼe hala te faitotonu ʼa te kau Faliseo?

◻ He koʼe ʼe tonu ke tou fakahā te faitotonu?

[Paki ʼo te pasina 8]

Neʼe fakamahino e Sesu te lahi ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae