Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 1/8 p. 26-30
  • Ko Michael Faraday Ko Te Tagata Poto Pea Mo Tui

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Michael Faraday Ko Te Tagata Poto Pea Mo Tui
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Kau Sandemanians
  • ʼE Mafola Te Lotu ʼa Te Kau Sandemanians
  • Ko Te ʼu Akonaki Faka Lotu ʼAē Neʼe Tui Kiai Ia Faraday
  • Ko Faraday Te Sandemanian
  • Ko Te Tagata Neʼe Ina Fetogi Ia Te Mālamanei
    Te Tule Leʼo—2010
  • Ko Ai Te Alekaselo Ko Mikaele?
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Ko Sesu Koa Ia Te ʼAlekaselo ʼAē Ko Mikaele?
    Te Tule Leʼo—2010
Te Tule Leʼo—1996
w96 1/8 p. 26-30

Ko Michael Faraday Ko Te Tagata Poto Pea Mo Tui

“Ko ia ʼaē neʼe ina maʼu te Hila.” “Ko te tagata poto lahi tokotahi ʼi te ʼu temi.” ʼE ko te ʼu palalau ʼaia ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo Michael Faraday, ʼaē neʼe tupu ʼi te taʼu 1791 ʼi Pilitania. Ko te tagata ʼaia neʼe ina maʼu te induction électromagnétique, ʼo iku ai ki te tuputupu ʼo te ʼu masini hila pea mo te fakahaʼele ʼo te hila.

NEʼE lahi te ʼu akonaki ʼaē neʼe fai e Faraday ʼo ʼuhiga mo te chimie pea mo te physique ʼi te Royal Institution ʼo Lonitoni. Ko tana ʼu akonaki ʼaē neʼe ina fai moʼo fakaʼilo ki te hahaʼi ia te ʼu meʼa fakapoto lalahi ʼaia, neʼe tokoni ki te kau tūpulaga ke nātou mahino ki te ʼu meʼa faigataʼa ʼaia. Neʼe lahi te ʼu univelesitē neʼe nātou vikiʼi ia ia. Kae neʼe mole fia hā ia ki te hahaʼi. Neʼe ko he tagata neʼe tauhi lotu lelei, pea neʼe fiafia ʼaupito age ia mokā nofo tokotahi ʼi tona ʼapi ʼaē neʼe kogafale tolu, pea mokā fakatahi mo tona famili pea mo ʼona ʼu tēhina ʼi te tui. Neʼe kau ia Faraday ki te meʼa ʼaē neʼe ina ʼui ʼe “ko te kiʼi magaʼi lotu veliveli pea mo fehiʼaʼinaʼi ʼo te kau Kilisitiano, ʼaē neʼe fakahigoaʼi . . . ko te kau Sandemanians.” Neʼe ko ai koa te ʼu hahaʼi ʼaia? Neʼe koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou tui kiai? Pea neʼe lave feafeaʼi kia Faraday te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou tui kiai?

Te Kau Sandemanians

ʼE ʼui fēnei e Geoffrey Cantor, te tagata ʼaē neʼe ina fai te tohi ʼo Michael Faraday: Sandemanian and Scientist (Ko Michael Faraday: Ko te Sandemanian Pea Ko Te Tagata ʼe Ina Ako Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi): “Ko te ʼuluaki felogoi ʼo te famili ʼa Faraday pea mo te lotu ʼa te kau Sandemanians, neʼe ko he meʼa neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼu kui ʼa Faraday.” Neʼe kau tana ʼu kui ki te ʼu tisipulo ʼo te minisi agatuʼu ki te lotu pea mo feʼaluʼaki, pea ko ʼana kaugā feʼao neʼe nātou tali te ʼu akonaki ʼa te kau Sandemanians.

Ko Robert Sandeman (ʼaē neʼe tupu ʼi te 1718 pea mate ʼi te 1771), neʼe ako ʼi te univelesitē ʼo Edinburgh, ʼo ina ako te ʼu mataʼi numelo, te lea Faka Keleka, pea mo te tahi ʼu lea, pea ʼi te tahi ʼaho neʼe fakalogo ki te fai faka mafola ʼa John Glass, ko te minisi ʼāfea ʼo te lotu Presbytérienne. Ko te meʼa ʼaē neʼe logo kiai, neʼe ina uga ia ia ke mavae ʼi te univelesitē, ʼo liliu ki tona ʼapi ʼi Perth, pea ke fakatahi mo Glass pea mo tana ʼu tisipulo.

ʼI te ʼu taʼu 1720, neʼe kamata lotolotolua ia John Glass ki te tahi ʼu akonaki ʼo te ’Ēkelesia ʼo Ekosi. ʼI tana ako te Folafola ʼa te ʼAtua, neʼe mahino kia ia ko te puleʼaga ʼo Iselaele ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu, neʼe ina fakatātā te puleʼaga fakalaumālie, pea ko ʼana hahaʼi fakalogo ʼe ʼōmai mai te ʼu puleʼaga kehekehe. Neʼe mole ina maʼu ʼi te Tohi-Tapu he manatu ʼe ʼalutahi mo te manatu ʼaē ke ʼi ai he ʼu ʼēkelesia kehekehe ʼi te ʼu puleʼaga.

Neʼe mole kei tui ia Glass ki te ʼu akonaki ʼo tona ʼēkelesia ʼaē neʼe tuʼu ʼi Tealing, ʼi tuʼa ʼo Dundee, ʼi Ekosi, koia neʼe mavae mai te ’Ēkelesia ʼo Ekosi, pea ina fakatuʼutuʼu tana ʼu fono ʼaʼana totonu. Neʼe ko te teitei toko teau hahaʼi ʼaē neʼe mulimuli ki ai, pea ʼi te kamata, neʼe mahino kia nātou te ʼaoga ʼaē ke nātou taupau tanatou logo tahi. Neʼe nātou fakatotonu ke nātou mulimuli ki te ʼu akonaki ʼa Kilisito, ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo kapite 18, vaega 15 ki te 17, ke nātou fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼaē ʼe feala ke hoko kia nātou. Ki muli age, neʼe nātou fai te ʼu fono ʼi te vāhaʼa fuli, pea ko te hahaʼi ʼo te lotu ʼaia neʼe nātou fakatahitahi ʼo faikole, pea mo fefakaloto mālohiʼaki.

ʼI te kua hahaʼi ʼo nātou ʼaē neʼe kamata ʼōmai tuʼumaʼu ki te ʼu fono ʼo te ʼu kūtuga kehekehe ʼaia, neʼe ʼaoga ai ke ʼi ai he ʼu tagata takitaki moʼo fakaʼaluʼalu tanatou tauhi. Ka ko ai ʼaē neʼe feala ke ina fai te meʼa ʼaia? Neʼe tokagaʼi tāfito e John Glass pea mo ʼona kaugā feʼao te meʼa ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (1 Timoteo 3:​1-7; Tito 1:​5-9) Neʼe mole nātou maʼu ʼi te Tohi-Tapu he talanoa ʼo ʼuhiga mo he ako ki te univelesitē, peʼe ko te ʼaoga ʼaē ke nātou mahino ki te lea Faka Hepeleo pea mo te lea Faka Keleka. Pea ʼi tanatou ʼosi fakakaukauʼi ʼi te faikole te ʼu manatu faka Tohi-Tapu, neʼe nātou hinoʼi te ʼu tagata ʼe nātou mulimuli ki te ʼu lekula faka Tohi-Tapu, ke nātou liliu ko he ʼu tagata ʼāfea. Ki te hahaʼi ʼaē neʼe nonofo agatonu ki te ’Ēkelesia ʼo Ekosi, neʼe ko “he laukovi ki te ʼAtua” te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼu tagata ʼaia ʼaē neʼe mole faʼa lelei tanatou ako, “ ʼaē neʼe akoʼi ki te masini lālāga, ki te hui tui, peʼe ki te huo fuli kele,” tanatou ʼui ʼaē ʼe nātou mahino ki te Tohi-Tapu pea mo nātou faka mafola tana logo. ʼI te 1733, ʼi te temi ʼaē neʼe laga ai e Glass pea mo tana hahaʼi tonatou fale fono ʼi te kolo ʼo Perth, neʼe fakaneke e te kau takitaki lotu te ʼu tuʼi fakamāu ke nātou kapu nātou ʼi te kolo ʼaia. Neʼe mole iku te ʼu faiga ʼaia ʼa te kau takitaki lotu, pea neʼe tuputupu te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te lotu ʼaia.

Neʼe ʼohoana ia Robert Sandeman mo te ʼofafine lahi ʼa Glass, pea ʼi tona taʼu 26, neʼe liliu ko te tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ʼo te kau Glassites ʼi Perth. Neʼe kua mamafa ʼaupito tona ʼu maʼua ʼi tona ʼuhiga tagata ʼāfea, koia neʼe ina fakatotonu ai ke ina fakaʼaogaʼi tona temi katoa ki te ʼu ʼaʼahi faka tauhi ōvi. Ki muli age, ʼi te mate ʼo tona ʼohoana, ʼe ʼui fēnei e te tohi ʼe ina fakamatala te maʼuli ʼo Robert, neʼe ina “tali leleiʼi ke gāue maʼa te ʼAliki ʼi te potu ʼaē ʼe ʼaoga kiai.”

ʼE Mafola Te Lotu ʼa Te Kau Sandemanians

ʼAki he loto faiva, neʼe fai e Sandeman tana minisitelio mai Ekosi ki Pilitania, ʼaē neʼe tuputupu ai te ʼu kūtuga foʼou. ʼI te temi ʼaia, neʼe hoko ai te maveuveu lahi ʼi te kau Calvinistes Pilitania. Ko ʼihi ia nātou neʼe nātou tui ʼe kua tofiʼa fakatomuʼa nātou ki te fakamaʼuli. Kae neʼe kau ia Sandeman mo nātou ʼaē neʼe nātou ʼui ʼe maʼuhiga te tui ki te fakamaʼuli. Moʼo lagolago ki te manatu ʼaia, neʼe ina fai te tohi neʼe tā tuʼa fā, pea neʼe tā ʼi te ʼu tohi ʼo Amelika e lua. ʼE ʼui fēnei e Geoffrey Cantor, ko te tā ʼo te tohi ʼaia neʼe ko “te ʼuluaki meʼa tāfito ʼaia ʼaē neʼe ina faka mafola ai te magaʼi lotu [ʼa te kau Sandemanian] ke laka mamaʼo atu ʼi te palokia ʼo Ekosi ʼaē neʼe kamata mai ai.”

ʼI te 1764, ko Sandeman pea mo te tahi ʼu tagata ʼāfea Glassite, neʼe nātou folau ki Amelika, pea ko te ʼaʼahi ʼaia neʼe tupu ai te ʼu maveuveu pea mo te ʼu fakafeagai ʼaupito. Kae neʼe fakatuʼu te kūtuga Kilisitiano ʼe nātou tali te ʼu akonaki ʼaia, ʼi Danbury, ʼi Connecticut.a Pea neʼe mate ai ia Sandeman ʼi te 1771.

Ko Te ʼu Akonaki Faka Lotu ʼAē Neʼe Tui Kiai Ia Faraday

Ko te tūpulaga ko Michael neʼe ina tali te ʼu akonaki faka Sandemanian ʼo tana ʼu mātuʼa. Neʼe ina ako ʼe mole fakatahi te kau Sandemanians mo nātou ʼaē ʼe mole nātou maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe akoʼi e te Tohi-Tapu. Ohage la, neʼe mole nātou kau ki te ʼu fai ʼohoana faka Anglican, ʼo nātou faka tuʼakoi pe nātou ki te ʼu toʼotoʼoga ʼo te ʼohoana ʼaē ʼe fakamaʼua e te lao.

Neʼe fakalogo te kau Sandemanians ki te ʼu puleʼaga, ka mole nātou kau ki te ʼu meʼa faka politike. Logope la neʼe ko te ʼu hahaʼi fakaʼapaʼapa ʼo te fenua, kae neʼe tahitahiga tanatou tali he ʼu tuʼulaga faka puleʼaga. Kae ko nātou ʼaē neʼe nātou tali te ʼu tuʼulaga faka puleʼaga, neʼe mole nātou kau ki te ʼu kūtuga faka politike. Neʼe fehiʼaʼinaʼi nātou ʼuhi ko tanatou mole fia kau ki te ʼu meʼa faka politike. (Vakaʼi ia Soane 17:14.) Neʼe akonakiʼi e te kau Sandemanians, ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi selo, ʼe ko te puleʼaga pe ʼaia e tahi ʼe lelei. ʼE ʼui e Cantor neʼe nātou faka ʼuhiga te ʼu meʼa faka politike ʼe “ko he meʼa ʼe mole hona ʼuhiga, ʼe fakalialia pea ʼe heʼeʼaoga.”

Logope la tanatou mole femamiliʼaki mo te hahaʼi, kae neʼe mole nātou maʼu te ʼu aga ʼa te kau Faliseo. Neʼe nātou ʼui fēnei: “Kia mātou ʼe maʼua ke mātou līaki Te ʼu Manatu pea mo te ʼu Gāue ʼo te kau Faliseo ʼo te temi muʼa, naʼa lahi fau tamatou ʼu Agahala peʼe lahi fau te ʼu Gāue ʼaē ʼe mātou fai ka mole fakatotonu mai e te Tohi-Tapu; pea ʼe mātou tokakaga naʼa mātou fakanoaʼi te ʼu pelesepeto fakaʼatua ʼaki te ʼu talatisio fakatagata peʼe ko he fai ʼo he ʼu meʼa moʼo faka lākatonuʼi tamatou mole mulimuli ki te lao.”

Neʼe nātou mulimuli ki te tokoni faka Tohi-Tapu ʼaē ko te fakamavae ʼo he tahi ʼo te kokelekasio, ʼe liliu ko he tagata ʼe ina ʼinu fakavale te kava, ko he tagata kaihaʼa, ko he tagata fai folonikasio, peʼe ko he tahi ʼe ina fai he ʼu agahala mamafa. Kapau ʼe fakahemala moʼoni ia ia ʼaē neʼe agahala, pea neʼe nātou faigaʼi ke toe kau ki te kokelekasio. Kae neʼe nātou mulimuli ki te fakatotonu faka Tohi-Tapu ʼaē ko te “fakamavae ʼo te tagata agakovi.”​—1 Kolonito 5:​5, 11, 13.

Neʼe mulimuli te kau Sandemanians ki te fakatotonu mai ʼa te Tohi-Tapu, ke mole fakaʼaogaʼi te toto. (Gāue 15:29) Neʼe ʼui e John Glass, ʼe maʼua ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke nātou fakalogo ki te tapuʼi ʼo te fakaʼaogaʼi ʼo te toto, ohage ko tona fakatotonu ʼaē e te ʼAtua ki te ʼuluaki taumatuʼa, ke mole nā kai ki te fua ʼo te fuʼu ʼakau ʼo te ʼiloʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. (Senesi 2:​16, 17) Ko te mole fakalogo ki te fakatotonu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te toto, neʼe hage pe ko he līaki ʼo te fakaʼaogaʼi lelei ʼo te taʼataʼa ʼo Kilisito, ʼo ʼuhiga mo te fakamolemole ʼo te ʼu agahala. Neʼe fakaʼosi fēnei e Glass: “Ko te tapuʼi ʼaia ʼo te kai ʼo te toto, neʼe maʼuhiga ʼaupito pea ʼe kei maʼuhiga ʼi totatou temi.”

Ko te fakaʼaogaʼi e te kau Sandemanians ia te Tohi-Tapu, neʼe tokoni kia nātou ke mole nātou tō ki te ʼu hele kehekehe. Ohage la, ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakafiafia, neʼe nātou fakaʼaogaʼi moʼo nātou takitaki, te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatotonu e Kilisito. Neʼe nātou ʼui fēnei, “ ʼe mole mātou fia fakatupu he ʼu Lao neʼe mole fakatupu e Kilisito, pea ʼe mole mātou fia līaki te ʼu lao ʼaē neʼe ina foaki mai kia tatou. Koia, ʼe mole tapu te ʼu Fakafiafia, tatau aipe peʼe fai fakahahaʼi peʼe kita fai tokotahi; ʼe mole tapuʼi e te Tohi-Tapu te ʼu Fakafiafia, mo kapau ʼe mole hoko ʼi he ʼu ʼaluʼaga ʼe fakatupu agahala.”

Logope la neʼe lahi te ʼu meʼa neʼe fai e te kau Sandemanians neʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, kae neʼe mole nātou mahino ki te gāue tāfito ʼaē ʼe ina fakaʼiloga te kau Kilisitiano moʼoni, ʼaē ko te faka mafola ki te hahaʼi ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga. (Mateo 24:14) Kae neʼe feala ki te hahaʼi ke nātou ʼōmai ki tanatou ʼu fono, pea neʼe nātou faiga ai ke nātou tali ki te ʼu fehuʼi ʼaē neʼe fai age e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou tui kiai.​—1 Petelo 3:​15.

Neʼe lave feafeaʼi kia Michael Faraday te ʼu akonaki ʼaia?

Ko Faraday Te Sandemanian

Neʼe fakaʼapaʼapaʼi pea mo faka maʼuhigaʼi ia Michael Faraday, ʼuhi ko te ʼu meʼa fakaofoofo ʼaē neʼe ina maʼu, ka neʼe mole ko he tagata ia neʼe fia hā. Ka mate he ʼu hahaʼi ʼiloa, neʼe ʼolo te hahaʼi ki tonatou ʼu ʼavaifo, kae neʼe mole ʼalu kiai ia Faraday, he neʼe mole fakagafua kia ia e tona leʼo ʼo loto ke ʼalu kiai, pea mo logo ki te ʼu akonaki ʼo te ’Ēkelesia ʼo Pilitania.

ʼI tona ʼuhiga tagata kumi poto fakalalahi, neʼe pipiki mālohi ia Faraday ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke ina fakamoʼoni kiai. Koia neʼe mole fakatahi mo te ʼu tagata popoto ʼaē neʼe nātou hikihiki tanatou ʼu manatu pea mo nātou fifihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa kehekehe. Ohage ko te tahi ʼaho, neʼe ina ʼui fēnei ki te hahaʼi, ‘ko he meʼa ʼe mole ina fakahalaʼi tatou, ʼe ko he meʼa ʼe moʼoni tuʼumaʼu.’ Neʼe ina ʼui ko te ʼu meʼa fakapoto lalahi, ʼe fakalogo ‘ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe vakavakaʼi fakalelei.’ ʼI te tahi ʼaho neʼe ina fakaʼosi ai te akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu mālohi ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu, neʼe fakaloto mālohiʼi e Faraday te hahaʼi ke nātou metitasio ʼo ʼuhiga mo “Ia ʼaē neʼe ina faʼu te ʼu meʼa ʼaia.” Koia neʼe talanoa ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te ʼapositolo Kilisitiano ko Paulo, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE hā lelei te ʼu meʼa fakapulipuli ʼaē neʼe ina fakatupu talu mai te fakatupu ʼo te malamanei, ʼo tou mahino kiai ʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatupu, pea mo Tona mālohi heʼegata pea mo tona ʼuhiga ʼAtua.”​—Loma 1:​20, King James Version.

Ko te meʼa ʼaē neʼe kehekehe ai ia Faraday mo te tahi ʼu tagata popoto, neʼe ko tana loto ʼaē ke ina ako te Tohi ʼa te ʼAtua, pea mo ako te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu. ʼE ʼui fēnei e Cantor, “ ʼaki te lotu ʼaia ʼaē neʼe kau kiai, te lotu ʼa te kau Sandemanians, neʼe ina maʼu te meʼa ʼaē neʼe tonu ke ina fai moʼo mulimuli ki te lao ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo te fakapapau ʼaē ʼo ʼuhiga mo te maʼuli heʼegata. ʼAki te ʼu meʼa fakapoto lalahi ʼaē neʼe ina ako, neʼe ina maʼu te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te kele, ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo puleʼi ʼo te ʼatulaulau.” Neʼe tui ia Faraday ko “te mālohi katoa ʼo te Tohi-Tapu ʼe mole feala ke maʼu ʼaki te ʼu meʼa fakapoto lalahi, kae ko te ako ʼo te ʼu meʼa fakapoto lalahi, kapau ʼe fai ʼi te ʼaluʼaga faka Kilisitiano moʼoni, pea ʼe feala ke ina faka mālamagia te tahi tohi ʼa te ʼAtua.”

ʼAki he agavaivai, neʼe fakafisi ia Faraday ki tona hikihiki e te hahaʼi. Neʼe ina fakahā tuʼumaʼu ʼe mole fia fai ia ki he tuʼulaga fakaʼaliki. Neʼe ina loto pe ia ke fakahigoaʼi ia ia ko ‘Faraday.’ Neʼe lahi te temi ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi ki tona ʼuhiga tagata ʼāfea, pea mo tana folau tuʼumaʼu mai te kolo lahi ki te kiʼi kolo veliveli ʼi Norfolk, moʼo ʼaʼahi te kiʼi kūtuga neʼe nonofo ai, ko te ʼu hahaʼi neʼe nātou mulimuli ki te lotu ʼaia.

Neʼe mate ia Michael Faraday ʼi te ʼaho 25 ʼo ʼAukusito 1867, pea neʼe tanu ʼi te tānuma ʼo Highgate, ʼi te potu tokelau ʼo Lonitoni. ʼE ʼui fēnei mai kia tatou e John Thomas, ko te tagata neʼe ina tohi te hisitolia ʼo Faraday, “neʼe ina tuku ki te hahaʼi te toe gāue lahi ʼaē neʼe ina fai ʼi te ʼu meʼa fakapoto lalahi, ʼo mole hona fakatatau mo he tahi age tagata poto, pea ko te ʼu fua lelei ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina maʼu, neʼe ina fetogi ʼaupito te natula ʼo te maʼuli ʼo totatou temi.” Ko te ʼohoana ʼo Faraday, ia Sarah, neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE ʼau ʼiloʼi papau ko te meʼa ʼaē neʼe ina takitaki ia ia pea mo puleʼi ia ia neʼe ko te Tauhi Foʼou; he neʼe ina faka ʼuhiga ʼe ko te Folafola ʼa te ʼAtua . . . pea ʼe ʼaoga ki te kau Kilisitiano ʼo totatou temi ohage pe ko tona ʼaoga ʼi te temi ʼaē neʼe tohi ai”​—ʼe ko he fakamoʼoni matamatalelei ʼaia ki he tagata poto ʼiloa neʼe ina fakaʼaogaʼi katoa tona maʼuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tui kiai.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te kokelekasio fakamuli ʼa te kau Sandemanians peʼe ko te kau Glassites, ʼaē neʼe tuʼu ʼi Amelika, neʼe pulinoa ʼi te kamata ʼo te 20 sēkulō ʼaenī.

[Talanoa ʼo te pasina 29]

Neʼe hinoʼi ia ia ke fai akonaki ʼi te Royal Institution ʼo Pilitania, pea neʼe fakaʼilo e Michael Faraday te ʼu meʼa fakapoto lalahi, ʼi hona ʼaluʼaga neʼe faigafua ai, māʼia mo nātou liliki, ke nātou mahino kiai. ʼE maʼu te ʼu puani lelei ʼi te ʼu tokoni ʼaē neʼe ina fai kia nātou ʼaē neʼe kaugā fai akonaki mo ia, pea ʼe lelei ki te kau Kilisitiano ʼo totatou temi ʼaē ʼe fai akonaki, ke nātou tokagaʼi te ʼu puani ʼaia.

◻ “ ʼE mole tonu ke vave fau te fai ʼo te akonaki, heʼe mole feala ke tou mahino ai, kae ʼe tonu ke fakaʼaluʼalu māmālie pea mo fakatokatoka.”

◻ Ko he tahi ʼe fai akonaki, ʼe tonu ke ina faigaʼi ke ina fakatupu te fia logo ʼa te hahaʼi “ ʼi te kamata ʼo te akonaki, pea ke ina fai he ʼu fetogi ʼe mole fakatokagaʼi e te hahaʼi ʼi te lolotoga ʼo te akonaki ʼaia, moʼo taupau tanatou fia logo ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo te akonaki.”

◻ “Ko he tahi ʼe fai akonaki, ʼe puli tona matagafua, mokā ʼe ina fetogi he ʼu puani ʼo te akonaki, ke tupu ai hona vikiʼi e te hahaʼi pea mo faka pasipasi ki ai.”

◻ ʼO ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te pepa ʼo te akonaki: “Neʼe maʼua tuʼumaʼu . . . ke ʼau tohi ʼi he moʼi pepa [taku akonaki], pea ʼe ʼau fakakatoa te ʼu koga kehekehe ʼo taku akonaki ʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau taupau ʼi taku fakakaukau, ʼo ʼau fakapipiki te ʼu manatu kehekehe ʼaia peʼe ʼau fai ʼaki tona tahi faʼahiga fai. . . . Neʼe ʼau tohi muʼa te ʼu puani tāfito pea muli kiai te ʼu puani ʼaē ʼe mole faʼa maʼuhiga, pea ʼaki te ʼu puani ʼaia neʼe ʼau gāueʼi ai leva taku akonaki.”

[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 26]

Both pictures: By courtesy of the Royal Institution

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae