Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼE ko he aga fakapotopoto koa ki he Kilisitiano ke ʼalu ʼo vakaʼi he tōketā ʼe faitoʼo te ʼu mahaki fakaʼatamai?
Ko te ʼu fakamatala mai ʼihi ʼu fenua ʼe nātou fakahā te tuputupu ʼo te ʼu mahaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto pea mo te ʼu mahaki fakaʼatamai, ʼi te ʼu “ ʼaho fakamuli” ʼaenī. (2 Timoteo 3:1) ʼE loto manavaʼofa lahi te kau Kilisitiano mokā mamahi honatou ʼu kaumeʼa ʼi te tui, kae ʼe nātou ʼiloʼi ʼe tonu ke tahi fai pe hana tonu takitokotahi moʼo kumi he faitoʼo ki tona mahaki pea, kapau koia, ke ina kumi he faʼahiga faitoʼo ka ina fai.a “E tahi ʼamo anai tana ʼāmoga.” (Kalate 6:5) Ko ʼihi, ʼi tonatou mamahi kovi ʼuhi ko te mahaki ʼaē ko te schizophrénie, te mahaki ʼaē ko te psychose maniaco-dépressive, te mahaki ʼaē ko te dépression clinique, te mahaki ʼaē ʼe higoa ko te ʼu troubles obsessionnels compulsifs, mo te fakamamahiʼi tokita sino totonu, pea mo ʼihi ʼatu ʼu mahaki fakaʼatamai, neʼe feala ke nātou maʼuʼuli lelei ʼi te hili ʼo tanatou maʼu he tokoni lelei mai he tōketā.
ʼI ʼihi ʼu koga meʼa, kua liliu ko he aga māhani te kumi ʼaē ʼo he faitoʼo. ʼI ʼihi temi, ʼe mole kovi tona mahaki fakaʼatamai kae ʼe faigataʼa kia ia ke ina tauʼi ni ʼu ʼaluʼaga ʼo te maʼuli. Kae, ko te Tohi-Tapu ʼaē ʼe ina foaki mai te tokoni ʼaē ʼe ʼaoga lahi moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia faigataʼa ʼo te maʼuli. (Pesalemo 119:28, 143) ʼI te Tohi-Tapu, ʼe foaki mai e Sehova te poto, te fealagia ʼo te fakakaukau, pea mo te ʼatamai mālama moʼoni—ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe nātou fakaloto mālohiʼi tatou ʼi te faʼahi fakaʼatamai pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto. (Tāʼaga Lea 2:1-11; Hepeleo 13:6) ʼI ʼihi temi, ʼe lagi feala ke palalau te kau kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ki he ʼu meʼa ʼe mole ʼi ai honatou ʼuhiga, tupu mai he lotohoha. (Sopo 6:2, 3) Ia Sake 5:13-16 ʼe ina fakaloto mālohiʼi te ʼu taʼi hahaʼi ʼaia ke nātou pāui te ʼu tagata ʼāfea ke nātou maʼu tokoni mai ai. ʼE feala ke mahaki fakalaumālie he Kilisitiano, peʼe feala ke mamahi lahi ʼuhi ko te mole fetogi ʼo he ʼaluʼaga ʼi tona maʼuli, peʼe ko he lotohoha lahi, peʼe feala ke ʼui neʼe hoko ki ai he heʼe faitotonu. (Tagata Tānaki 7:7; Isaia 32:2; 2 Kolonito 12:7-10) ʼE feala ke maʼu e he tahi feiā te tokoni ʼa te kau tagata ʼāfea, ʼaē ʼe nātou ‘tākai anai ia ia ʼaki te lolo’—ʼaē ko te foaki ʼaki he aga fakapotopoto he ʼu tokoni fakaloto fīmālie ʼo te Tohi-Tapu—pea mo nātou toe “faikole ʼo ʼuhiga mo ia.” Koteā tona fua? “Pea ko te faikole ʼo te tui ʼe ina faitoʼo anai ia ia ʼaē ʼe mamahi, pea ʼe fakatuʼu anai ia ia e Sehova [mai tana lotovaivai peʼe mai tana manatu ʼaē neʼe līaki ia ia e te ʼAtua].”
Kae koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai, mo kapau ʼe mole puli te mamahi fakaʼatamai ʼa he tahi logope te tokoni fakapotopoto ʼa te ʼu tagata tauhi ōvi fakalaumālie? Ko ʼihi, ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe nātou fili ke nātou fai he sivi katoa ʼo tonatou sino. (Vakaʼi ai Tāʼaga Lea 14:30; 16:24; 1 Kolonito 12:26.) Ko he mahaki fakasino ʼe feala ke tupu ai he hoha ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto pe ko he mamahi fakaʼatamai. Ko te faitoʼo ʼo te mahaki fakasino ʼaia, ʼi ʼihi ʼu lakaga, ʼe ina foaki he fakafimālie kia ia ʼaē ʼe mahaki ʼi te faʼahi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina logoʼi.b Kapau ʼe mole maʼu he mahaki fakasino, ko te tōketā, kapau ʼe kole kia ia, ʼe feala ke ina fakahā atu he tōketā ʼe ina faitoʼo te ʼu mahaki fakaʼatamai. Koteā ʼaē ʼe tonu ke koutou fai? Ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui, ko te tonu ʼaia ʼa kita takitokotahi pe. ʼE mole tonu ke fatufatuʼi peʼe fakamāu e ʼihi te tonu ʼaē ka fai.—Loma 14:4.
Kae, ʼe tonu ke koutou maʼu he agapoto pea mo tokakaga naʼa koutou galoʼi te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu. (Tāʼaga Lea 3:21; Tagata Tānaki 12:13) Mo kapau ko he mahaki fakasino, ʼe maʼu e te hahaʼi mahahaki te ʼu faitoʼo kehekehe, mai te faitoʼo ʼaē ʼe fai e he tōketā ʼi te agamāhani, ki te ʼu faitoʼo ohage ko te naturopathie, mo te acupuncture, pea mo te homéopathie. ʼE toe ʼi ai foki mo ʼihi ʼu faʼahiga tōketā ʼe nātou faitoʼo te mahaki fakaʼatamai. Ia nātou ʼaia, ko ʼihi ko te ʼu psychothérapeutes analytiques pea mo ʼihi age, ʼaē ʼe feala ke nātou kumi ʼi te hisitolia ʼo ia ʼaē ʼe mahaki, ke nātou maʼu ai te ʼu tupuʼaga ʼo he aga ʼe fetofetogi peʼe ko he lotomamahi. ʼE lagi faiga e te ʼu tōketā ʼaē ʼe nātou vakavakaʼi te ʼatamai ke nātou tokoni kia ia ʼaē ʼe mahaki ke ina ako he ʼu aga foʼou. ʼE tui ʼihi ʼu tōketā ʼo te mahaki fakaʼatamai ʼe lahi te ʼu mahaki fakaʼatamai ʼe tonu ke faitoʼo ʼaki he ʼu toloke.c ʼE ʼui fēnei e ʼihi tōketā, ke fakasino kovi pea mo folo he ʼu vitamine.
Ko nātou ʼaē ʼe mahahaki pea mo tonatou ʼu famili, ʼe tonu ke nātou tokakaga lelei mokā nātou vakaʼi te ʼu meʼa ʼaia ʼaē ka nātou fili. (Tāʼaga Lea 14:15) Moʼo fakamahino te faʼahi ʼaia, neʼe ʼui e te Polofesea ko Paul McHugh, ʼe ko te pule ʼo te Department of Psychiatry and Behavioral Sciences ʼi te Univelesitē ʼo te Faleako Tōketā ʼo Johns Hopkins, ko te gāue faka tōketā fakaʼatamai, “ ʼe ko he faʼahi ʼe siʼisiʼi tona tuputupu. ʼE mole faigafua te maʼu ʼo he fakamoʼoni ʼe hā lelei ʼi te ʼu faitoʼo ʼaē ʼo te ʼu maveuveu fakaʼatamai, ʼo feala ai ke iku ki he ʼu maveuveu faigataʼa ʼo te agaaga ʼo te maʼuli ʼo te tagata,—ʼi te ʼatamai pea mo te aga.” ʼE faka fealagia e te faʼahi ʼaia he aga faikehe pea mo he aga kākā, peʼe ko he ʼu faitoʼo ʼe fai ʼaki he ʼu manatu ʼe lelei, kae ʼe feala ke kovi age ia.
ʼE tonu foki ke toe talanoa kiai, logope la te poto pea mo te kua māhani ʼaē ʼe maʼu e te ʼu tōketā ʼaē ʼe nātou faitoʼo te ʼu mahaki fakaʼatamai pea mo te ʼu agaaga, ʼe tokolahi ʼihi ʼe mole nātou popoto pe la ʼi te faʼahi ʼaia, ʼo mole nātou gāue ohage ko he ʼu tagata tokoni peʼe ko he ʼu thérapeutes. Neʼe pulinoa te toe falā lahi ʼa ʼihi ʼi tanatou ʼolo ʼo vakaʼi te ʼu taʼi hahaʼi ʼaia ʼaē ʼe mole popoto.
Māʼiape la pe ko he tōketā ʼe poto lelei ʼi te faitoʼo ʼo te mahaki fakaʼatamai, ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe tonu ke vakavakaʼi. ʼI te temi ʼaē ʼe tou filifili ai he tōketā faitoʼo pe ko he tōketā fai tafa, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi papau peʼe fakaʼapaʼapa anai ki tatatou ʼu manatu ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu. ʼO toe feiā aipe, ʼe fakatupu tuʼutāmaki anai te ʼalu ʼo vakaʼi he tōketā ʼe poto lelei ʼi te faitoʼo ʼo te mahaki fakaʼatamai kae mole fakaʼapaʼapa ki tatatou ʼu manatu faka lotu pea mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. ʼE faigataʼa ki te tokolahi ʼi te kau Kilisitiano, logope la te maveuveu ʼi te faʼahi fakaʼatamai pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi, ke nātou maʼu “te loto tatau mo te loto ʼaē neʼe maʼu e Kilisito Sesu.” (Loma 15:5) Ki te ʼu Kilisitiano totonu ʼaia ʼe lave ki tanatou fakakaukau peʼe ki tanatou aga te ʼu agaaga ʼo te ʼu tōketā. Ko ʼihi ʼu tōketā ʼe nātou faka ʼuhiga te ʼu fakatotonu ʼaē ʼe tuku mai e te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu ohage ko he ʼu meʼa ʼe mole hona ʼaoga pea mo fakatupu kovi ki te haʼele lelei ʼo te ʼatamai. ʼE feala ke nātou leleiʼia, peʼe nātou fakatotonu, he ʼu aga ʼe tautea e te Tohi-Tapu, ohage ko te moe ʼa he tagata mo he tahi tagata pe ko he fafine mo he tahi fafine, peʼe ko te mole nofo lelei ki tona ʼohoana.
Ko te ʼu manatu ʼaia ʼe kau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe higoaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ko “te ʼu fakafifihi ʼo te meʼa ʼaē ʼe higoaʼi hala ‘ko te ʼatamai mālama.’ ” (1 Timoteo 6:20) ʼE nātou fakafihiʼi te moʼoni ʼo ʼuhiga mo Kilisito pea ʼe ko he koga ʼo te “filosofia pea mo te ʼu kākā ʼe vaʼiganoa” ʼo te mālama ʼaenī. (Kolose 2:8) ʼE ʼui lelei mai fēnei e te tokoni tāfito ʼa te Tohi-Tapu: “ ʼE mole he poto, he fakasiosio tonu, he tokoni ʼe fakafeagai kia Sehova.” (Tāʼaga Lea 21:30) Ko te kau tōketā ʼo te ʼu mahaki fakaʼatamai ʼaē ʼe nātou ʼui “ko te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼe kovi pea ko te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼe lelei,” ʼe ko he ʼu “fakatahi kovi ia.” Kae, ʼe mole nātou tokoni ki te faitoʼo ʼo te ʼu mamahi fakaʼatamai, kae ʼe nātou ‘fakakovi anai he ʼu agamāhani ʼe lelei.’—Isaia 5:20; 1 Kolonito 15:33.
Koia, ka ʼe logoʼi e he Kilisitiano ʼe ʼaoga ke ʼalu ʼo vakaʼi he tōketā ʼe poto lelei ʼi te ʼu mahaki fakaʼatamai, ʼe tonu ke ina fakasiosio lelei te ʼu faʼahi ʼaē ʼe poto ai, tona agaaga, pea mo tona ʼiloa ʼi tona ʼuhiga tōketā, pea mo te lave kia ia ia te faitoʼo ʼaē ʼe tohi ke ina fai. Kapau ʼe mole feala ke fai e he Kilisitiano lotohoha te faʼahi ʼaia, ʼe lagi feala ke tokoni kia ia he kaumeʼa kua māhani, pea mo ōvi lelei kia ia, peʼe ko he kāiga. Ko he Kilisitiano ʼe mole ina ʼiloʼi papau he faʼahiga faitoʼo, ʼe feala ke manatu ʼe tokoni anai kia ia tana palalau mo te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio—logope la ko te tonu fakamuli ʼe ʼa ia totonu (peʼe ʼa tana ʼu mātuʼa, peʼe logo tahi mo tona hoa).d
ʼE lahi age te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e te science ia ʼaho nei moʼo fakamaʼamaʼa te mamahi, ʼi te ʼu temi ia ʼaē kua hili. Kae, ʼe ʼi ai te ʼu tuʼuga mahaki—ʼi te faʼahi fakasino mo te faʼahi fakaʼatamai—ʼe mole heʼeki feala ke fakamālōlō ʼi te temi nei, pea ʼe tonu ke kātakiʼi ʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. (Sake 5:11) Kae, ʼi te temi nei, ko “te tagata kaugana agatonu mo poto,” mo te kau tagata ʼāfea, pea mo nātou fuli ʼaē ʼo te kokelekasio ʼe nātou fakahā te lotoʼofa pea mo nātou lagolago kia nātou ʼaē ʼe mahahaki. Pea ʼe fakaloto mālohiʼi nātou e Sehova totonu ke nātou faʼa kātaki ʼo aʼu ki te temi faka kolōlia ʼaē ka pulihi ai anai te mahaki.—Mateo 24:45; Pesalemo 41:1-3; Isaia 33:24.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a ʼI ʼihi temi, neʼe lagi kole ki he tahi ke ina fai he fakafuafua ʼo tona ʼatamai e he tōketā, koteʼuhi ʼe feala anai ke ina maʼu ai he tuʼulaga maʼuhiga ʼi tana gāue. Kapau ʼe fai e he tahi he taʼi fakafuafua feiā peʼe kailoa, ʼe ko he tonu pe ia ʼa ia totonu, kae ʼe tonu ke fakatokagaʼi ko te fakafuafua ʼaia ʼe mole ko he faitoʼo ia.
b Koutou vakaʼi te alatike “Koutou Mālo ʼi Te Tauʼi ʼo Te Lotovaivai,” ʼi Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 1 ʼo Malesio 1990.
c Ko ʼihi ʼu mahaki fakaʼatamai ʼe tō lelei mo te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe foaki kiai. Kae ko te fakaʼaoga ʼo te ʼu faitoʼo ʼaia ʼe tonu ke fai e he ʼu tōketā popoto, heʼe feala ke fua kovi mo kapau ʼe mole fakafuafua lelei.
d Vakaʼi te alatike “Ka Felāveʼi Te Kilisitiano Mo Te ʼu Mahaki Fakaʼatamai,” ʼo Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼOketopeli 1988.