ʼE Tonu Ke Huʼi Maʼua Te Hahaʼi Fuli Ki Te ʼAtua
“ ʼE tou tahi huʼi maʼua anai ki te ʼAtua maʼa tatou takitokotahi.”—Loma 14:12.
1. Koteā te tuʼakoi ʼaē neʼe tuku ki te ʼāteaina ʼo Atama pea mo Eva?
NEʼE fakatupu e Sehova ʼAtua tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, ia Atama mo Eva, ʼaki te loto faʼitaliha. Logope la neʼe māʼoluga age te ʼu ʼaselo ia nāua, kae neʼe nā ʼatamai, neʼe feala ke nā fai he ʼu tonu ʼe fakapotopoto. (Pesalemo 8:4, 5) Kae, ko te loto faʼitaliha ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua kia nāua, neʼe mole ko he fakagafua ʼaia ke nā vakaʼi e nāua totonu pe koteā te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Neʼe ʼi ai tonā ʼu maʼua ki tonā Tupuʼaga, pea ko te maʼua ʼaia ʼe toe kau kiai mo tonā hōloga fuli.
2. Koteā te meʼa ʼaē ka ʼamanaki fai e Sehova, pea koteā tona tupuʼaga?
2 ʼI te temi nei, ʼi tatatou kua ōvi ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī, ʼe fakaʼui mai anai e Sehova ki te hahaʼi ʼo te kele pe neʼe nātou fakahoko tonatou ʼu maʼua kia te ia. (Vakaʼi ia Loma 9:28.) Kua ōvi mai te temi ʼaē ka tauteaʼi ai anai e Sehova ʼAtua te hahaʼi ʼaē ʼe heʼe aga faka lotu, ʼuhi ko tanatou maumauʼi te ʼu meʼa ʼo te kele, mo tanatou maumauʼi ia te maʼuli, tāfito tanatou fakatagaʼi ia tana kau kaugana.—Fakahā 6:10; 11:18.
3. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ka tou vakaʼi?
3 ʼI tatatou ʼamanaki sio ki te meʼa fakamataku ʼaia, ʼe ko he meʼa lelei kia tatou hatatou fakakaukauʼi ki te ʼu felogoi faitotonu ʼaē neʼe maʼu e Sehova pea mo tana ʼu kaugana ʼi te ʼu temi muʼa. ʼE lava tokoni feafeaʼi mai te Tohi-Tapu kia tatou takitokotahi, ke tou fakahoko fakalelei totatou ʼu maʼua ki totatou Tupuʼaga? Koteā te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē ʼe feala ke tokoni mai kia tatou, pea koteā te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē ʼe mole tonu ke tou muliʼi?
ʼE ʼi Ai Te ʼu Maʼua ʼa Te Kau ʼAselo Ki Te ʼAtua
4. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi neʼe tauteaʼi e te ʼAtua te kau ʼaselo ʼuhi ko tanatou ʼu aga?
4 Ko te ʼu ʼaselo ʼaē neʼe fakatupu e Sehova ʼi te lagi ʼe ʼi ai tonatou ʼu maʼua kia te ia ohage pe ko tatou. ʼI muʼa ʼo te hoko ʼo te Tulivio ʼi te temi ʼo Noe, neʼe talagataʼa ʼihi ʼu ʼaselo ʼo nātou kofuʼi te ʼu sinoʼi tagata ke feala hanatou fakahoko he ʼu felāveʼi fakasino mo te hahaʼi fafine. ʼI tanatou maʼu te loto faʼitaliha, neʼe feala ki te ʼu laumālie ʼaia ke nātou fai te faʼahi ʼaia, kae neʼe tauteaʼi nātou e te ʼAtua ʼuhi ko te meʼa ʼaē neʼe nātou fai. ʼI te temi ʼaē neʼe toe liliu ai te kau ʼaselo talagataʼa ki te lagi, neʼe mole kei fakagafua age e Sehova ke nātou maʼu tonatou tuʼulaga ʼuluaki. ʼE ʼui mai e te tisipulo ko Suta, neʼe “tāʼofi nātou ʼaki te ʼu haʼi heʼegata, ʼi te fakapōʼuli mātolu, ki te fakamāu ʼo te ʼaho lahi.”—Suta 6.
5. Koteā te fakatō laloʼi ʼaē neʼe hoko kia Satana pea mo tana ʼu temonio, pea ʼe huʼi feafeaʼi anai tanatou ʼu maʼua ʼo tanatou talagataʼa?
5 Neʼe liliu ia Satana te Tevolo ko te pule ʼo te kau ʼaselo talagataʼa ʼaia, te kau temonio. (Mateo 12:24-26) Neʼe agatuʼu te ʼaselo agakovi ʼaia ki tona Tupuʼaga, pea neʼe ina fakafihiʼi te pule faitotonu ʼa Sehova. Neʼe taki e Satana tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ki te agahala, pea neʼe nā mamate ai. (Senesi 3:1-7, 17-19) Logope la ʼi te kua ʼosi hoko ʼo te meʼa ʼaia, neʼe fakagafua e Sehova kia Satana ke hū ki te lagi ʼi he kiʼi temi, kae neʼe fakakikite e te tohi faka Tohi-Tapu ʼo te Fakahā, ʼi te temi ʼaē ka fakatotonu ai e te ʼAtua, ʼe lī ifo anai te ʼaselo agakovi ʼaia ki te kele. Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te ʼosi fakanofo hau ʼa Sesu Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼi te taʼu 1914. Ki muli age, ko te Tevolo pea mo tana ʼu temonio ʼe fakaʼauha anai nātou ʼo heʼegata. ʼI te kua ʼosi fakatokatoka anai ʼo te fehuʼi ʼaē neʼe lagaʼi ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha, ʼe fakahoko ai anai, ʼi hona ʼaluʼaga faitotonu, ia te huʼi maʼua ʼo ʼuhiga mo te talagataʼa.—Sopo 1:6-12; 2:1-7; Fakahā 12:7-9; 20:10.
ʼE ʼi Ai Te ʼu Maʼua ʼo Te ʼAlo ʼo Te ʼAtua
6. ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi e Sesu tona ʼu maʼua ʼaē ki tana Tāmai?
6 ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku mai e te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ia Sesu Kilisito! ʼI tona ʼuhiga tagata haohaoa ohage ko Atama, neʼe fiafia ia Sesu ʼi tana fai te finegalo ʼo te ʼAtua. Neʼe toe fiafia foki ʼi tana fakahoko ʼo tona ʼu maʼua, ʼo mulimuli ki te lao ʼa Sehova. ʼO ʼuhiga mo ia, neʼe lea fakakikite fēnei te tagata fai pesalemo: “Neʼe ʼau fiafia, Ê toku ʼAtua, ʼi te fai ʼo tou finegalo, pea ko tau lao ʼe nofo ʼi toku loto.”—Pesalemo 40:8; Hepeleo 10:6-9.
7. ʼI tana faikole ʼaē ʼi te po ʼi muʼa ʼo tana mate, he koʼe neʼe feala ke fai e Sesu te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Soane 17:4, 5?
7 Logope la te ʼu fakafeagai pea mo te fehiʼa ʼaē neʼe fai kia Sesu, kae neʼe ina haga fai aipe te finegalo ʼo te ʼAtua, pea neʼe nofo agatonu ʼo aʼu ki tana mate ʼi te pou fakamamahi. ʼAki tana mate, neʼe ina foaki ai te totogi ʼaē ʼe ʼaoga moʼo hāofaki ʼo te malamanei mai te ʼu fua ʼo te agahala ʼa Atama, ʼaē ʼe iku ki te mate. (Mateo 20:28) Koia, ʼi te po ʼi muʼa ʼo tana mate, neʼe faikole tokotahi fēnei ia Sesu: “Neʼe ʼau faka kolōliaʼi koe ʼi te kele, ʼo ʼau fakaʼosi te gāue ʼaē neʼe ke tuku mai ke ʼau fai. Pea ʼi te temi nei, ko koe, Tāmai, faka kolōliaʼi ʼau ʼi ʼou tafa ʼaki te kolōlia ʼaē neʼe ʼau maʼu ʼi ʼou tafa, ʼi muʼa ʼo te fakatupu ʼo te malamanei.” (Soane 17:4, 5) Neʼe feala ke fai e Sesu te ʼu palalau ʼaia ki tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, koteʼuhi neʼe mālo ʼi te ʼahiʼahiʼi ʼo tana fakahoko fakalelei ia tona ʼu maʼua, pea neʼe tali e te ʼAtua.
8. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo ʼe tonu ke tou fakahoko takitokotahi tatatou ʼu maʼua ʼaē kia Sehova ʼAtua? (b) Koteā ʼaē ka tokoni anai kia tatou ke tali e te ʼAtua tatatou ʼu gāue?
8 ʼO mole hage ko te tagata haohaoa ko Sesu Kilisito, ko tatou ʼe tou heʼe haohaoa. Pea ʼe tou tuʼu maʼua ki te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “He koʼe ʼe ke fakamāuʼi tou tēhina? Peʼe koʼe ʼe ke manukiʼi tou tēhina? ʼE tou tutuʼu fuli anai ia muʼa ʼo te fakamāuʼaga ʼa te ʼAtua; heʼe tohi fēnei: ‘ “ ʼI toku maʼuli,” ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, “ ʼi ʼoku muʼa ʼe tuʼutuli anai te hahaʼi fuli, pea ko te ʼu lea fuli ʼe nātou fakamoʼoni anai ki te ʼAtua.” ’ Koia la ʼaē, ʼe tou tahi huʼi maʼua anai ki te ʼAtua maʼa tatou takitokotahi.” (Loma 14:10-12) Ke lelei te ʼu huʼi maʼua ʼaē ʼe tou fakahoko kia Sehova pea mo ina tali leleiʼi, neʼe ina foaki mai kia tatou ʼaki te ʼofa, he leʼo ʼo loto pea mo tana Folafola, te Tohi-Tapu, moʼo takitaki ʼo tatou ʼi tatatou ʼu palalau pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai. (Loma 2:14, 15; 2 Timoteo 3:16, 17) Ko te fakaʼaogaʼi katoa ʼo te ʼu meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe foaki mai e Sehova, pea mo tatatou mulimuli ki totatou leʼo ʼo loto ʼaē neʼe akoʼi ʼaki te Tohi-Tapu, ʼe tokoni anai kia tatou ke tali e te ʼAtua tatatou ʼu gāue. (Mateo 24:45-47) Ko te laumālie maʼoniʼoni ʼa Sehova, pe ko tona mālohi gāue, ʼe ko te tahi ʼaia meʼa moʼo fakaloto mālohiʼi pea mo takitaki ʼo tatou. Kapau ʼe tou gāue ʼo mulimuli ki te takitaki ʼa te laumālie, pea mo totatou leʼo ʼo loto ʼaē neʼe akoʼi e te Tohi-Tapu, ʼe tou fakahā ai anai ʼe mole tou ‘meʼa noaʼi te ʼAtua,’ ʼaē ʼe maʼua ke tou fakahoko kia te ia tatatou ʼu gāue fuli.—1 Tesalonika 4:3-8; 1 Petelo 3:16, 21.
ʼE ʼi Ai Te ʼu Maʼua ʼa Te ʼu Puleʼaga
9. Neʼe ko ai te kau Etomite, pea koteā ʼaē neʼe hoko kia nātou ʼi tanatou gaohi koviʼi ia Iselaele?
9 ʼE tauteaʼi e Sehova te ʼu puleʼaga ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fai. (Selemia 25:12-14; Sofonia 3:6, 7) Ohage la ko te puleʼaga ʼāfea ʼo Etome, ʼaē neʼe tuʼu ʼi te potu toga ʼo te Tai Mate pea ʼi te potu tokelau ʼo te Pokoga ʼo Aqaba. Ko te kau Etomite neʼe ko te ʼu hahaʼi Sutea, neʼe nātou kāiga totonu mo te kau Iselaelite. Logope la ko te kui ʼo te kau Etomite neʼe ko Esau, te ʼuluaki foha ʼa Apalahamo, kae neʼe mole fakagafua e te kau Etomite ke fakalaka te kau Iselaelite ʼi Etome ʼi “te ala ʼa te hau,” ʼi tanatou lolotoga haʼele ki te Kele ʼo te Fakapapau. (Faka au 20:14-21) Lolotoga te ʼu sēkulō, neʼe liliu te agakovi ʼo Etome, ko he fehiʼa ʼaupito ki Iselaele. Moʼo fakaʼosi, neʼe tonu ke tauteaʼi te kau Etomite, he neʼe nātou uga te kau Papiloni ke nātou fakaʼauha ia Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (Pesalemo 137:7) ʼI te ono sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te ʼu kautau ʼo Papiloni, ʼaē neʼe takitaki e te Hau ko Naponite, neʼe ina tauʼi te fenua ʼo Etome, ʼo liliu ai ko he toafa, ohage ko tona fakatotonu e Sehova.—Selemia 49:20; Opatia 9-11.
10. Koteā ʼaē neʼe fai e te kau Moapite ki te kau Iselaelite, pea neʼe koteā ʼaē neʼe fai e te ʼAtua kia Moape?
10 Neʼe toe feiā mo Moape. Ko te puleʼaga ʼo Moape neʼe tuʼu ʼi te potu tokelau ʼo Etome pea mo te potu hahake ʼo te Tai Mate. ʼI muʼa ʼo te hū ʼa te kau Iselaelite ki te Kele ʼo Te Fakapapau, neʼe mole tali leleiʼi nātou e te kau Moapite, pea ʼe mahino ia neʼe nātou foaki ki te kau Iselaelite he pane mo he vai moʼo maʼu pe hanatou paʼaga. (Teutalonome 23:3, 4) Ko te Hau ʼo Moape, ia Palake, neʼe ina totogi te polofeta ko Palaame ke faitutuku ʼo ʼuhiga mo Iselaele, pea ko te hahaʼi fafine Moapite neʼe nātou fakahalaʼi te kau tagata Iselaelite ke nātou fai he ʼu aga heʼeʼaoga pea mo tauhi tamapua. (Faka au 22:2-8; 25:1-9) Kae, neʼe mole tuku feiāʼi e Sehova te fehiʼa ʼo Moape ki Iselaele. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite, neʼe fakaʼauha Moape e te kau Papiloni. (Selemia 9:25, 26; Sofonia 2:8-11) ʼIo, neʼe tauteaʼi e te ʼAtua ia Moape.
11. Neʼe liliu ia Moape pea mo Amone ohage ko te ʼu kolo fea, pea koteā ʼaē ʼe fakahā mai e te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī?
11 Ohage ko Moape, neʼe tonu ke tauteaʼi e te ʼAtua ia Amone. Neʼe fakakikite fēnei e Sehova: “Ko Moape ʼe liliu anai ohage ko Sotoma, pea ko te ʼu foha ʼo Amone ohage ko Komola, ko he potu ʼe fonu ai te ʼakau talatala, pea mo lahi ai te māsima, pea ko he koga meʼa kua līʼakina ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.” (Sofonia 2:9) Neʼe maumauʼi te ʼu fenua ʼo Moape pea mo Amone, ohage pe ko te fakaʼauha e te ʼAtua te ʼu kolo ʼo Sotoma pea mo Komola. Ohage ko tona ʼui e te Sosiete Géologique ʼo Lonitoni, ko te ʼu hahaʼi kumi neʼe nātou maʼu te toe ʼo te ʼu kolo ʼaē neʼe maumauʼi ʼo Sotoma pea mo Komola ʼi te potu hahake ʼo te Tai Mate. Ko te ʼu fakamoʼoni ʼaē ʼe kei feala ke maʼu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe nātou lagolago anai ki te ʼu lea faka polofeta ʼaē ʼe nātou fakahā, ko te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī ʼe tauteaʼi anai e Sehova ʼAtua.—2 Petelo 3:6-12.
12. Logope la neʼe tauteaʼi e te ʼAtua ia Iselaele ʼuhi ko tana ʼu agahala, koteā ʼaē neʼe fakakikite ʼo ʼuhiga mo he toe ʼo te kau Sutea?
12 Logope la neʼe ʼofa ʼaupito ia Sehova ki Iselaele, kae neʼe tonu ke tauteaʼi ia ia e te ʼAtua ʼuhi ko tana ʼu agahala. ʼI te temi ʼaē neʼe haʼu ai ia Sesu Kilisito ki te puleʼaga ʼo Iselaele, ko te tokolahi neʼe nātou līaki ia ia. Neʼe gata pe ki te kiʼi toega ʼi te kau Sutea neʼe nātou tui kia te ia pea neʼe nātou liliu ko hana ʼu tisipulo. Neʼe faka ʼuhiga e Paulo te tahi ʼu lea faka polofeta ki te toega ʼaia ʼo te kau Sutea, ʼi tana tohi fēnei: “ ʼE kalaga fēnei ia Isaia ʼo ʼuhiga mo Iselaele: ‘Tatau aipe peʼe kaugamālie te ʼu foha ʼo Iselaele ohage ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼo te tai, ʼe hāofaki pe anai te toe. Koteʼuhi ko Sehova ʼe ina kole anai ki te kele ke huʼi maʼua age kia te ia, ʼo ina fakagata anai te faʼahi ʼaia, pea mo ina fakanounou anai.’ Pea, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Isaia ki muʼa atu: ‘Kanapaula neʼe mole tuku mai e Sehova ʼo te ʼatu kautau he hākoga kia tatou, ka na ʼaua la neʼe tou liliu anai ohage ko Sotoma, pea neʼe tou liliu anai ohage ko Komola.’ ” (Loma 9:27-29; Isaia 1:9; 10:22, 23) Neʼe talanoa te ʼapositolo ki te faʼifaʼitaki ʼa te toko 7 000 hahaʼi ʼi te temi ʼo Eliseo, ʼaē neʼe mole tulolo ia muʼa ʼo Paale, pea neʼe ina ʼui fēnei: “Koia, ʼi te temi ʼaenī neʼe filifili te toe, ʼuhi ko te ʼofa makehe.” (Loma 11:5) Ko te toe ʼaia neʼe faʼufaʼu e te ʼu hahaʼi neʼe ʼi ai tonatou ʼu maʼua takitokotahi ki te ʼAtua.
Te ʼu Faʼifaʼitaki ʼo Te ʼu Hahaʼi Neʼe ʼi Ai Tonatou ʼu Maʼua Takitokotahi Ki Te ʼAtua
13. Koteā ʼaē neʼe hoko kia Kaino ʼi te temi ʼaē neʼe tonu ai ke ina fakamahino ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fakapogi ʼo tona tēhina ko Apele?
13 ʼE talanoa te Tohi-Tapu ki te ʼu hahaʼi neʼe ʼi ai tonatou ʼu maʼua takitokotahi kia Sehova ʼAtua. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te ʼuluaki foha ʼo Atama, ia Kaino. Ko ia pea mo tona tēhina, ia Apele, neʼe nā momoli te ʼu sakilifisio kia Sehova. Neʼe tali e te ʼAtua te sakilifisio ʼa Apele, kae neʼe mole ina tali te sakilifisio ʼa Kaino. ʼI te temi ʼaē neʼe tonu ai ke ina fakamahino ʼo ʼuhiga mo te mate ʼo tona tēhina, neʼe tali fefeka fēnei e Kaino ki te ʼAtua: “Ko ʼau koa ko te tagata leʼo ʼo toku tēhina?” ʼI tana agahala ʼaia, neʼe kapu ai ia Kaino ki “te fenua ʼo te Holaʼaga ʼi te potu hahake ʼo Eteni.” Neʼe mole ina fakahā he fakahemala moʼoni ʼo ʼuhiga mo te fakapō ʼaē neʼe ina fai, kae neʼe fakahemala pe ia ki te fakatūʼa ʼaē neʼe fai kia ia.—Senesi 4:3-16.
14. Neʼe hā feafeaʼi ʼi te faʼifaʼitaki ʼo te pelepitelo lahi ko Elia pea mo tona ʼu foha, ʼe tou tahi huʼi tona maʼua ki te ʼAtua?
14 Ko te tahi faʼifaʼitaki ʼa te tagata neʼe tonu ke ina fakahoko tona maʼua ki te ʼAtua, ʼe ko te pelepitelo lahi ʼo Iselaele ʼaē ko Elia. Ko tona ʼu foha, ia Ofeni pea mo Fineasi, neʼe ko te ʼu pelepitelo, kae ʼe ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia ko Josèphe, “neʼe nā heʼe agatonu ki te hahaʼi, mo nā heʼe aga faka lotu ki te ʼAtua, pea neʼe mole nā fakafisi ki he faʼahiga meʼa ʼe kovi.” Ko te ʼu “tagata noa” ʼaia neʼe mole nā tokagaʼi ia Sehova, ʼo nā fai te ʼu aga fakalialia ki te ʼu meʼa taputapu, pea neʼe nā fai te ʼu aga heʼeʼaoga pea mo fakaufiufi. (1 Samuele 1:3; 2:12-17, 22-25) ʼI tona ʼuhiga tāmai pea mo pelepitelo lahi ʼo Iselaele, neʼe tonu kia Elia ke ina fakatonutonuʼi mālohi nāua, kae neʼe mole ina fai te faʼahi ʼaia. ‘Neʼe haga faka maʼuhigaʼi aipe [e Elia] tona ʼu foha ʼo lahi age ia Sehova.’ (1 Samuele 2:29) Neʼe hoko te tautea ki te ʼapi ʼo Elia. Neʼe mamate tona ʼu foha ʼi te ʼaho pe ʼaē neʼe mate ai tanā tāmai, pea neʼe hoko ai mo te pulihi katoa ʼo tonatou hākoga faka pelepitelo. Ei, neʼe fakahoko te tautea.—1 Samuele 3:13, 14; 4:11, 17, 18.
15. He koʼe neʼe fakapale ia Sonatane, te foha ʼo te Hau ko Saulo?
15 Ko te faʼifaʼitaki ʼe mole hona fakatatau, ʼe ko te faʼifaʼitaki ʼo Sonatane, te foha ʼo te Hau ko Saulo. ʼI te hili pe ʼo te matehi e Tavite ia Koliate, “neʼe kamata pipiki ai te nefesi ʼo Sonatane ki te nefesi ʼo Tavite,” pea neʼe nā fai te fuakava ʼo tanā fakakaumeʼa. (1 Samuele 18:1, 3) ʼE mahino ia, neʼe ʼiloʼi e Sonatane kua mavae te laumālie ʼa te ʼAtua ia Saulo, kae neʼe mole lotovaivai ai tana lotomālohi ki te tauhi moʼoni. (1 Samuele 16:14) Neʼe mole he temi neʼe puli ai te loto fakafetaʼi ʼo Sonatane ki te ʼuhiga pule ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua kia Tavite. Neʼe mahino kia Sonatane tana tuʼu maʼua ki te ʼAtua, pea neʼe fakapale ia ia e Sehova ʼuhi ko tana nofo agatonu, ʼo ina fakapapau age ʼe hoko atu anai tona hākoga ki he taʼiake mo he taʼiake.—1 Fakamatala 8:33-40.
Ko Te ʼu Maʼua ʼa Te Kokelekasio Faka Kilisitiano Ki Te ʼAtua
16. Neʼe ko ai ia Tito, pea he koʼe ʼe feala ke tou ʼui neʼe ina fakahoko fakalelei tona ʼu maʼua ki te ʼAtua?
16 ʼE vikiʼi e te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine tokolahi, neʼe nātou fakahoko fakalelei tonatou ʼu maʼua ki te ʼAtua. Ohage la, ko te Kilisitiano Keleka ko Tito. Neʼe ʼui neʼe liliu ko he Kilisitiano lolotoga te ʼuluaki folau faka misionea ʼa Paulo ki Sīpele. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe lagi nonofo he kau Sutea pea mo he kau poloselite ʼo Sīpele ʼi Selusalemi lolotoga te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, koia neʼe mole lagi fualoa pea aʼu ai te Lotu Faka Kilisitiano ki te motu ʼaia. (Gāue 11:19) Kae, neʼe liliu ia Tito ko he kaugā gāue agatonu ʼa Paulo. Neʼe kaugā ʼolo mo Paulo pea mo Palenapasi ʼi tanā fagona ki Selusalemi, ʼi te lagi taʼu 49 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakatokatoka ai te fehuʼi maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te silikosisio. Ko te mole silikosisio ʼa Tito, neʼe lagolago ki te ʼui ʼaē ʼa Paulo, ko te kau Senitile ʼaē ʼe liliu ko he kau Kilisitiano, ʼe mole maʼua ke nātou mulimuli ki te Lao ʼa Moisese. (Kalate 2:1-3) ʼE fakamoʼoni te Tohi-Tapu ki te lelei ʼo te minisitelio ʼa Tito, pea tahi ʼaē meʼa, neʼe fai e Paulo te tohi kia ia, ʼaki te takitaki ʼo te laumālie ʼa te ʼAtua. (2 Kolonito 7:6; Tito 1:1-4) ʼE mahino ia, ʼi te fakaʼosi ʼo tana maʼuli ʼi te kele, neʼe haga fakahoko lelei aipe e Tito tana ʼu maʼua ʼaē ki te ʼAtua.
17. Neʼe fakahoko feafeaʼi e Timoteo tona ʼu maʼua, pea koteā te ʼaoga ʼo te faʼifaʼitaki ʼaia kia tatou?
17 Ko Timoteo, neʼe ina fakahoko fakalelei mo ia tana ʼu maʼua kia Sehova ʼAtua. Logope la neʼe mahamahaki ia Timoteo, kae neʼe ina fakahā ‘te tui ʼaē ʼe mole fai ʼaki he malualoi’ pea neʼe ‘kaugana fakatahi mo Paulo maʼa te logo lelei.’ Koia ʼaē neʼe feala ai ki te ʼapositolo ke ina ʼui fēnei ki te kau Kilisitiano ʼo Filipe: “ ʼE mole ʼau maʼu he tahi age ʼe lotolelei ohage ko [Timoteo], ke tokaga lelei ki te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo koutou.” (2 Timoteo 1:5; Filipe 2:20, 22; 1 Timoteo 5:23) Logope la te ʼu vaivaiʼaga ʼo te tagata pea mo te tahi ʼu ʼahiʼahiʼi, kae ʼe feala foki mo tatou ke tou maʼu te tui ʼaē ʼe mole fai ʼaki he malualoi, pea ke tou fakahoko fakalelei totatou ʼu maʼua ki te ʼAtua.
18. Neʼe ko ai ia Litia, pea koteā te kalitate ʼaē neʼe ina maʼu?
18 Ko Litia, neʼe ko te fafine aga faka lotu, pea ʼe mahino ia neʼe ina fakahoko fakalelei tana ʼu maʼua ki te ʼAtua. Ko ia pea mo tona loto fale neʼe nātou kau ʼi te ʼu ʼuluaki hahaʼi ʼi Eulopa ʼaē neʼe nātou tali te Lotu Faka Kilisitiano, ʼuhi ko te gāue ʼa Paulo ʼi Filipe ʼi te lagi taʼu 50 ʼo totatou temi. Neʼe tupu Litia ʼi Tiatile, pea neʼe lagi ko he fafine Sutea poloselite, kae neʼe lagi tokosiʼi te kau Sutea ʼi Filipe pea neʼe mole tuʼu ai he sinakoka. Ko ia pea mo te tahi ʼu fafine fakamalotoloto neʼe nātou lolotoga fono ʼi te vaitafe, ʼi te temi ʼaē neʼe palalau age ai ia Paulo kia nātou. Ki muli age, neʼe liliu ia Litia ko he Kilisitiano pea neʼe ina kole mamahi kia Paulo pea mo te ʼu tēhina ke nātou nonofo ʼi tona ʼapi. (Gāue 16:12-15) Ko te tali kāiga ʼaē neʼe fai e Litia, ʼe ko he fakaʼiloga makehe ʼaia ʼo te kau Kilisitiano moʼoni.
19. Koteā te ʼu meʼa lelei ʼaē neʼe fai e Tolokasi, ʼaē ʼe ʼui ai neʼe ina fakahoko fakalelei tona ʼu maʼua ki te ʼAtua?
19 Ko Tolokasi neʼe ko he tahi fafine neʼe ina fai fakalelei tana ʼu maʼua ʼaē kia Sehova ʼAtua. ʼI te temi ʼaē neʼe mate ai, neʼe haʼu ia Petelo ki Sope, he neʼe kole age e te ʼu tisipulo ʼo te kolo ʼaia ke ʼalu age. Ko te ʼu tagata toko lua ʼaē neʼe nā fetaulaki mo Paulo, neʼe nā “taki ia ia ki te koga fale ʼi te laufata; pea ko te ʼu fafine vitua fuli neʼe ʼōmai fetāgihi kia te ia, pea mo nātou fakahāhā age te ʼu tuʼuga kofu loto pea mo kofu tuʼa ʼaē neʼe gaohi e Tolokasi ʼi tana kei nofo ʼaē mo nātou.” Neʼe toe fakatuʼuake ia Tolokasi. Kae, ʼe tonu koa ke tou fakamanatuʼi tana ʼu gāue ʼuhi pe ko tana aga fakakāiga ʼaē neʼe fai ʼaki te ʼofa? Kailoa, koteʼuhi neʼe ko he “tisipulo” pea ʼe mahino papau ia neʼe kau ki te gāue ʼaē ko te fai ʼo ni ʼu tisipulo. ʼO toe feiā aipe mo te kau fafine Kilisitiano ia ʼaho nei, ʼe ‘fonu tanatou ʼu gāue lelei pea mo tanatou ʼu meʼa ʼofa ʼe nātou fai ʼaki he loto manavaʼofa.’ Tahi ʼaē meʼa, ʼe nātou fiafia ʼi te kau ʼi te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga pea mo fai ʼo ni ʼu tisipulo.—Gāue 9:36-42; Mateo 24:14; 28:19, 20.
20. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe feala ke tou fai kia tatou totonu?
20 ʼE fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe fakamaʼua e te Tuʼi ʼAliki ko Sehova ki te ʼu puleʼaga pea mo te hahaʼi. (Sofonia 1:7) Kapau kua tou foaki totatou maʼuli ki te ʼAtua, pea ʼe lagi feala ke tou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī kia tatou: ‘ ʼE ʼau faka ʼuhiga feafeaʼi koa toku ʼu pilivilesio pea mo toku ʼu maʼua ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAtua? E feafeaʼi koa taku faʼahiga fai ʼo taku ʼu gāue kia Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito?’
Koteā Takotou ʼu Tali?
◻ E feafeaʼi hakotou fakamoʼoni ko te ʼu ʼaselo pea mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua neʼe ʼi ai tonatou ʼu maʼua kia Sehova?
◻ Koteā te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te Tohi-Tapu ʼe hā ʼaki ai ʼe huʼi maʼua te ʼu puleʼaga ki te ʼAtua?
◻ Koteā ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo totatou ʼu maʼua takitokotahi ki te ʼAtua?
◻ Neʼe ko ai ia nātou ʼaē ʼe fakamatala e te Tohi-Tapu neʼe nātou fakahoko fakalelei tonatou ʼu maʼua kia Sehova ʼAtua?
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe fakahoko fakalelei e Sesu Kilisito tona ʼu maʼua ki tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo
[Paki ʼo te pasina 15]
Ohage ko Tolokasi, ʼe fakahoko fakalelei e te hahaʼi fafine Kilisitiano tonatou ʼu maʼua kia Sehova ʼAtua
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 13]
The Death of Abel/The Doré Bible Illustrations/Dover Publications, Inc.